(1)

Iako je u prošlosti dolazilo do kratkoročnih poremećaja u opskrbi plinom, situacija u 2022. razlikuje se od prethodnih kriza sigurnosti opskrbe plinom zbog nekoliko čimbenika. Eskalacija ruske vojne agresije na Ukrajinu od veljače 2022. dovela je do nezabilježenih povećanja cijena. Ta povećanja cijena vjerojatno će iz temelja promijeniti poticaje za punjenje podzemnih sustava skladišta plina u Uniji. U aktualnoj geopolitičkoj situaciji ne mogu se isključiti daljnji poremećaji u opskrbi plinom. Takvi poremećaji u opskrbi mogli bi ozbiljno naštetiti građanima i gospodarstvu Unije jer Unija i dalje u znatnoj mjeri ovisi o vanjskoj opskrbi plinom, na koju sukob može utjecati.

(2)

Priroda i posljedice nedavnih događaja velikog su razmjera i vidljivi su u cijeloj Uniji te stoga iziskuju sveobuhvatan odgovor Unije. U tom odgovoru trebalo bi dati prednost mjerama kojima se može ojačati sigurnost opskrbe plinom na razini Unije, a posebno opskrbe zaštićenih kupaca plinom. Uštede energije i energetska učinkovitost ključni su čimbenici koji doprinose postizanju tog cilja. Stoga je ključno da Unija djeluje koordinirano kako bi se izbjegli potencijalni rizici koji proizlaze iz mogućih poremećaja u opskrbi plinom, ne dovodeći u pitanje pravo država članica da biraju među različitim izvorima energije i opću strukturu njihove opskrbe energijom u skladu s člankom 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(3)

Podzemni sustavi skladišta plina doprinose sigurnosti opskrbe plinom, a dobro napunjenim podzemnim sustavima skladišta plina pruža se sigurnost opskrbe plinom tako što se osigurava dodatni plin u slučaju velike potražnje ili poremećaja u opskrbi. Budući da do poremećaja u opskrbi plinom iz plinovoda može doći u bilo kojem trenutku, trebalo bi uvesti mjere u pogledu razine punjenja Unijinih podzemnih sustava skladišta plina kako bi se zaštitila sigurnost opskrbe plinom za zimu 2022.–2023.

(4)

Uredbom (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uveden je mehanizam solidarnosti kao instrument za ublažavanje učinaka ozbiljnog izvanrednog stanja unutar Unije u kojem je u nekoj državi članici ugrožena opskrba plinom kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti, što je temeljna sigurnosna potreba i nužan prioritet. U slučaju izvanrednog stanja na razini Unije hitnim odgovorom osigurava se da države članice imaju mogućnost pružanja pojačane zaštite kupcima.

(5)

Utjecaj ruske vojne agresije na Ukrajinu pokazao je da postojeća pravila o sigurnosti opskrbe nisu prilagođena iznenadnim velikim promjenama u geopolitičkoj situaciji u kojima nedostatna opskrba i visoke cijene mogu biti posljedica ne samo problema povezanih s infrastrukturom ili ekstremnih vremenskih uvjeta, nego i namjerno uzrokovanih događaja velikih razmjera te dugotrajnijih ili iznenadnih poremećaja u opskrbi. Stoga je potrebno suočiti se s iznenadno znatno povećanim rizicima koji proizlaze iz aktualnih promjena u geopolitičkoj situaciji, među ostalim i diversifikacijom Unijine opskrbe energijom.

(6)

Na temelju Komisijine analize, među ostalim, primjerenosti mjera za osiguravanje opskrbe plinom i analize pojačane pripravnosti za rizike na razini Unije koju su u veljači 2022. provele Komisija i Koordinacijska skupina za plin („GCG”) uspostavljena Uredbom (EU) 2017/1938, svaka država članica trebala bi, u načelu, osigurati da podzemni sustavi skladišta plina koji se nalaze na njezinu državnom području i izravno su povezani s tržišnim područjem te države članice do 1. studenoga svake godine budu napunjeni do najmanje 90 % njihova kapaciteta na razini države članice (cilj punjena), uz niz prijelaznih ciljeva za svaku državu članicu u svibnju, srpnju, rujnu i veljači (krivulja punjenja) godine koja slijedi. Na pojedine države članice koje imaju znatan podzemni skladišni kapacitet nerazmjerno bi utjecala obveza postizanja cilja punjenja za podzemne sustava skladišta plina koji se nalaze na njihovu državnom području. Kako bi se uzela u obzir ta situacija, obvezu punjenja njihovih podzemnih sustava skladišta plina trebalo bi smanjiti na 35 % njihove prosječne godišnje potrošnje plina tijekom prethodnih pet godina. Time se ne bi trebala dovoditi u pitanje obveza drugih država članica da doprinose punjenju dotičnih podzemnih sustava skladišta plina. Države članice trebale bi moći odlučiti, pod određenim uvjetima, da će djelomično postići cilj punjenja uračunavanjem zaliha ukapljenog prirodnog plina (UPP) uskladištenih u terminalima za UPP. Ciljevi punjenja potrebni su kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita potrošača u Uniji od nedostatne opskrbe plinom. Za 2022. trebao bi se primjenjivati niži cilj punjenja od 80 % i smanjeni broj prijelaznih ciljeva, uzimajući u obzir da ova Uredba treba stupiti na snagu nakon početka sezone punjenja skladišta i da će države članice imati ograničeno vrijeme za njezinu provedbu.

(7)

Pri punjenju svojih sustava skladišta države članice trebale bi nastojati diversificirati svoje opskrbljivače plinom kako bi smanjile svoju ovisnost ako to može ugroziti sigurnost opskrbe energijom ili ključne sigurnosne interese Unije ili država članica.

(8)

Svake godine od 2023. skladištenje plina trebalo bi posebno pratiti od veljače kako bi se izbjeglo naglo povlačenje plina iz podzemnih sustava skladišta plina usred zime, što bi moglo dovesti do izazova povezanih sa sigurnošću opskrbe prije kraja zime. Krivulje punjenja trebale bi omogućiti kontinuirano praćenje tijekom cijele sezone punjenja skladišta.

(9)

Svake godine od 2023. svaka država članica koja ima podzemne sustave skladišta plina trebala bi Komisiji podnijeti, u zbirnom obliku, nacrt krivulje punjenja za takve sustave skladišta koji se nalaze na njezinu državnom području i izravno su povezani s njezinim tržišnim područjem. Komisija bi trebala, uzimajući u obzir ocjenu GCG-a, donijeti odluku o utvrđivanju krivulje punjenja za svaku državu članicu na način kojim se neopravdano ne narušava konkurentni položaj podzemnih sustava skladišta plina u toj državi članici u usporedbi s takvim sustavima skladišta koji se nalaze u susjednim državama članicama.

(10)

Kako bi se od 2023. za svaku državu članicu koja ima podzemne sustave skladišta plina utvrdila krivulja punjenja na temelju nacrta krivulje punjenja koji je podnijela svaka takva država članica, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(11)

Krivulja punjenja za svaku državu članicu koja ima podzemne sustave skladišta plina trebala bi obuhvaćati niz prijelaznih ciljeva i trebala bi se temeljiti na prosječnoj stopi punjenja za tu državu članicu tijekom prethodnih pet godina. Za države članice za koje je cilj punjenja smanjen na 35 % njihove prosječne godišnje potrošnje plina trebalo bi na odgovarajući način smanjiti prijelazne ciljeve krivulje punjenja.

(12)

Ako država članica ne može pravodobno postići cilj punjenja zbog tehničkih problema kao što su problemi povezani s plinovodima kojima se opskrbljuju podzemni sustavi skladišta plina ili problemi s postrojenjima za utiskivanje, državi članici trebalo bi dopustiti da postigne cilj punjenja u kasnijoj fazi. Međutim, svaki cilj punjenja trebalo bi postići čim to tehnički bude moguće, a u svakom slučaju najkasnije 1. prosinca dotične godine kako bi se zaštitila sigurnost opskrbe plinom tijekom zimskog razdoblja.

(13)

Moguće je da država članica ne može postići cilj punjenja ili prijelazni cilj zbog izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije, kao što je to slučaj kad opskrba plinom nije dostatna kao što je navedeno u članku 11. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) 2017/1938, koje je Komisija proglasila na zahtjev, ovisno o slučaju, jedne ili više država članica koje su proglasile izvanredno stanje na nacionalnoj razini u smislu te uredbe. Stoga se ciljevi punjenja, uključujući cilj raspodjele opterećenja, ne bi trebali primjenjivati ako je Komisija na temelju članka 12. te uredbe proglasila izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije i tijekom trajanja izvanrednog stanja.

(14)

Kako bi se osiguralo da nema odstupanja od krivulja punjenja, nadležna tijela trebala bi kontinuirano pratiti razine punjenja podzemnih sustava skladišta plina. Krivulje punjenja trebale bi biti podlijegati margini od pet postotnih bodova. Ako je razina punjenja u državi članici za više od pet postotnih bodova ispod razine njezine krivulje punjenja, nadležno tijelo trebalo bi odmah poduzeti djelotvorne mjere za povećanje razine punjenja. Države članice trebale bi o takvim mjerama obavijestiti Komisiju i GCG.

(15)

Svakim znatnim i trajnim odstupanjem države članice od njezine krivulje punjenja mogu se ugroziti odgovarajuće razine punjenja i cilj punjenja, koji su potrebni kako bi se zaštitila sigurnost opskrbe plinom u Uniji u duhu solidarnosti. U slučaju takvog znatnog i trajnog odstupanja od krivulje punjenja ili odstupanja od cilja punjenja Komisiju bi trebalo ovlastiti za poduzimanje djelotvornih mjera kako bi se izbjegli problemi povezani sa sigurnošću opskrbe plinom koji proizlaze iz nenapunjenih sustava skladišta. Pri odlučivanju o takvim djelotvornim mjerama Komisija bi trebala uzeti u obzir specifičnu situaciju dotične države članice, kao što su veličina podzemnih sustava skladišta plina u odnosu na domaću potrošnju plina, važnost podzemnih sustava skladišta plina za sigurnost opskrbe plinom u regiji i eventualni postojeći skladišni terminali za UPP. Budući da ova Uredba treba stupiti na snagu nakon početka sezone punjenja skladišta u 2022., u svim mjerama koje Komisija poduzme radi rješavanja odstupanjâ od krivulje punjenja za 2022. trebalo bi uzeti u obzir ograničeno vrijeme dostupno za provedbu ove Uredbe na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala osigurati da mjere ne prelaze ono što je potrebno kako bi se zaštitila sigurnost opskrbe plinom i da se pritom nerazmjerno ne opterećuju države članice, sudionici na tržištu plina, operatori sustavâ skladišta ili potrošači.

(16)

Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale postizanje ciljeva punjenja. Države članice trebale bi pritom nastojati koristiti se tržišnim mjerama kao prvim sredstvom, ako je to moguće, kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji na tržištu. Države članice trebale bi moći odlučiti postaviti viši cilj punjenja kako bi Unija mogla nastojati zajednički dostići popunjenost 85 % kapaciteta podzemnih sustava skladišta plina u Uniji za 2022. S obzirom na različite regulatorne režime koji su u mnogim državama članicama već uspostavljeni radi potpore punjenju sustavâ skladišta, ne bi trebalo uvesti poseban instrument za postizanje krivulja punjenja ili cilja punjenja. Države članice trebale bi moći odlučiti koji je instrument najprikladniji za njihove nacionalne sustave, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Države članice ili nadležna regulatorna tijela trebali bi stoga imati mogućnost odrediti od kojih bi se sudionika na tržištu trebalo zahtijevati da osiguraju punjenje podzemnih sustava skladišta plina. Države članice ili nadležna regulatorna tijela trebali bi također moći odlučiti o tome jesu li regulatorna sredstva, kao što su mjere kojima se nositelje kapaciteta obvezuje na oslobađanje neiskorištenih kapaciteta, koje su moguće u skladu s postojećim tržišnim pravilima Unije, dovoljna za osiguravanje postizanja ciljeva punjenja ili su potrebni financijski poticaji ili popusti na tarife za skladištenje. Ako država članica opskrbljivačima koji na njezinu državnom području plinom opskrbljuju zaštićene kupce uvede obvezu skladištenja plina u podzemnim sustavima skladišta plina, količinu plina koju treba skladištiti trebalo bi utvrditi na temelju količine prirodnog plina koja se isporučuje tim zaštićenim kupcima. Države članice trebale bi se međusobno koordinirati i upotrebljavati instrumente kao što su platforme za kupnju UPP-a kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala upotreba UPP-a za punjenje sustavâ skladišta. Osim toga, države članice trebale bi smanjiti infrastrukturne i regulatorne prepreke za zajedničku upotrebu UPP-a za punjenje sustavâ skladišta.

(17)

U Komunikaciji Komisije od 8. ožujka 2022. naslovljenoj „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” pojašnjeno je da se pravom Unije državama članicama omogućuje da pružaju potporu opskrbljivačima plinom u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a kako bi se osiguralo punjenje sustavâ skladišta, primjerice u obliku jamstava (dvosmjerni ugovor za kompenzaciju razlike).

(18)

Sve mjere koju države članice poduzimaju radi osiguravanja punjenja podzemnih sustava skladišta plina, uključujući uvjete koje treba uvesti u pogledu punjenja na temelju raspodjele opterećenja i uvjete koje treba uvesti u pogledu povlačenja plina iz podzemnih sustava skladišta plina trebale bi biti nužne, jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive te se njima ne bi trebalo neopravdano narušavati tržišno natjecanje ni pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina niti ugrožavati sigurnost opskrbe plinom drugih država članica ili Unije. Takve mjere posebno ne bi smjele dovesti do jačanja dominantnog položaja ili neočekivanih dobitaka poduzeća koja kontroliraju podzemne sustave skladišta plina ili koja su rezervirala skladišni kapacitet, ali ga nisu upotrijebila.

(19)

Učinkovita upotreba postojeće infrastrukture, među ostalim i prekograničnih transportnih kapaciteta, podzemnih sustava skladišta plina i terminala za UPP, važna je za zaštitu sigurnosti opskrbe plinom u duhu solidarnosti. Otvorene energetske granice ključne su za sigurnost opskrbe plinom, među ostalim i u vremenima poremećaja u opskrbi plinom na nacionalnoj razini, na regionalnoj razini ili na razini Unije. Stoga mjere poduzete kako bi se osiguralo punjenje podzemnih sustava skladišta plina ne bi smjele blokirati ili ograničavati prekogranične kapacitete dodijeljene u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/459 (5). Osim toga, države članice trebale bi osigurati da pohranjeni plin ostane dostupan, među ostalim i susjednim državama članicama te ako se proglasi izvanredno stanje kako je navedeno u članku 11. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) 2017/1938.

(20)

Zbog obveze skladištenja vjerojatno će doći do financijskog opterećenja za relevantne sudionike na tržištu u onim državama članicama koje na svojem državnom području imaju relevantne podzemne sustave skladišta plina, dok bi povećanje razine sigurnosti opskrbe plinom trebalo koristiti svim državama članicama, među ostalim i onima koje nemaju podzemne sustave skladišta plina. Radi raspodjele, u duhu solidarnosti, opterećenja povezanog s osiguravanjem da su podzemni sustavi skladišta plina u Uniji dostatno napunjeni kako bi se zaštitila sigurnost opskrbe plinom, države članice koje nemaju podzemne sustave skladišta plina trebale bi upotrebljavati podzemne sustave skladišta plina u drugim državama članicama. U slučaju da određena država članica nema spojni plinovod s drugim državama članicama ili ako zbog ograničenog prekograničnog transportnog kapaciteta određene države članice ili drugih tehničkih razloga upotreba podzemnih sustava skladišta plina u drugim državama članicama nije moguća, tu bi obvezu trebalo na odgovarajući način smanjiti.

(21)

Države članice koje nemaju podzemne sustave skladišta plina trebale bi osigurati da sudionici na tržištu u takvim državama članicama imaju uspostavljene aranžmane u državama članicama koje imaju takve sustave skladišta u kojima se predviđa upotreba, do 1. studenoga, skladišnih količina koje odgovaraju najmanje 15 % njihove prosječne godišnje potrošnje plina tijekom prethodnih pet godina. Međutim, države članice koje nemaju podzemne sustave skladišta plina trebale bi također moći razviti alternativni mehanizam raspodjele opterećenja s jednom ili više država članica koje imaju podzemne sustave skladišta plina. Pri razmatranju mehanizma raspodjele opterećenja trebalo bi uzeti u obzir i druge postojeće jednakovrijedne mjere za zaštitu sigurnosti opskrbe plinom, kao što je jednakovrijedna obveza u pogledu goriva koja nisu prirodni plin, uključujući naftu, pod određenim uvjetima. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o takvim alternativnim mehanizmima raspodjele opterećenja te dokazati tehnička ograničenja i jednakovrijednost poduzetih mjera.

(22)

Moguće je da mjere kojima države članice koje nemaju podzemne sustave skladišta plina dijele opterećenje obveze skladištenja s državama članicama koje imaju podzemne sustave skladišta plina s druge strane imaju financijski učinak na relevantne sudionike na tržištu. Državama članicama koje nemaju podzemne sustave skladišta plina trebalo bi stoga dopustiti da sudionicima na tržištu pruže financijske poticaje ili naknadu za izgubljene prihode ili za troškove koje su imali zbog uvedenih obveza, a koji se ne mogu pokriti prihodima. Ako se takve mjere financiraju naplaćivanjem pristojbe, ta se pristojba ne bi trebala primjenjivati na prekogranične interkonekcijske točke.

(23)

Djelotvorno praćenje i izvješćivanje ključni su za ocjenu prirode i opsega rizika povezanih sa sigurnošću opskrbe plinom te za odabir primjerenih mjera za suzbijanje takvih rizika. Operatori podzemnih sustava skladišta plina trebali bi tijekom sezone punjenja jednom mjesečno izvješćivati nadležna tijela o razinama punjenja. Vlasnike i operatore podzemnih sustava skladišta plina potiče se da na središnjoj platformi za izvješćivanje redovito unose podatke o kapacitetu i razini punjenja za svaki podzemni sustav skladišta plina.

(24)

Nadležna tijela imaju važnu ulogu u praćenju sigurnosti opskrbe plinom i osiguravaju ravnotežu između sigurnosti opskrbe plinom i troškova mjera za potrošače. Nadležno tijelo svake države članice ili drugi subjekt koji je imenovala država članica trebali bi pratiti razine punjenja podzemnih sustava skladišta plina na svojem državnom području i o rezultatima izvješćivati Komisiju. Komisija bi također trebala moći, prema potrebi, pozvati Agenciju Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) da pomogne u praćenju.

(25)

Ključno je da se u procjenama rizika koje se provode na temelju članka 7. Uredbe (EU) 2017/1938 uzmu u obzir svi rizici koji bi mogli ozbiljno utjecati na sigurnost opskrbe plinom. U tu bi svrhu u pristupu procjeni sigurnosti opskrbe plinom koji se temelji na riziku i u uspostavi preventivnih mjera i mjera ublažavanja također trebalo uzeti u obzir scenarije u kojima je došlo do potpunog poremećaja jednog izvora opskrbe. S ciljem osiguravanja najveće moguće pripravnosti kako bi se izbjegao poremećaj u opskrbi plinom i ublažili učinci takvog poremećaja, trebalo bi provesti zajedničku procjenu rizika i nacionalne procjene rizika uzimajući u obzir takve scenarije. Time bi se omogućile koordinacija mjera za ublažavanje učinaka izvanrednog stanja i optimizacija resursa kako bi se zajamčila kontinuirana opskrba u slučaju potpunog poremećaja opskrbe.

(26)

Trebalo bi ojačati ulogu GCG-a i to tako da mu se dodijeli izričit mandat za praćenje uspješnosti država članica i za razvoj najboljih praksi kad je riječ o sigurnosti opskrbe plinom. Komisija bi stoga trebala redovito izvješćivati GCG, a GCG bi trebao pomagati Komisiji u praćenju ciljeva punjenja i osiguravanju njihova postizanja.

(27)

GCG djeluje kao glavni savjetnik Komisije kako bi se olakšala koordinacija mjera sigurnosti opskrbe te pomaže Komisiji u svakom trenutku, a posebno u slučaju krize. Prema potrebi, kako bi se osigurala najveća moguća pripravnost i olakšala brza razmjena informacija, Komisija će u očekivanju moguće krize bez odgode sazvati sastav GCG-a za upravljanje kriznim situacijama. Sastav GCG-a za upravljanje kriznim situacijama trebao bi biti na raspolaganju za pružanje pomoći Komisiji onoliko dugo koliko je to potrebno. U tu bi svrhu GCG trebao održavati komunikacijske kanale s državama članicama i svim relevantnim sudionicima na tržištu u području sigurnosti opskrbe plinom te prikupljati informacije relevantne za sigurnost opskrbe plinom na nacionalnoj razini, na regionalnoj razini i na razini Unije.

(28)

Sektor sustava skladišta od velike je važnosti za Uniju, sigurnost njezine opskrbe energijom i druge ključne sigurnosne interese Unije. U skladu s tim, podzemni sustavi skladišta plina smatraju se kritičnom infrastrukturom u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ (6). Države članice potiče se da uzmu u obzir mjere uvedene ovom Uredbom u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te u izvješćima o napretku donesenima na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(29)

U mreži sustava skladišta potrebne su dodatne zaštitne mjere kako bi se izbjegle prijetnje javnom redu i javnoj sigurnosti u Uniji ili dobrobiti građana Unije. Države članice trebale bi osigurati da svakog operatora sustavâ skladišta, uključujući operatore sustavâ skladišta koje kontroliraju operatori transportnih sustava, certificira nacionalno regulatorno tijelo ili drugo nadležno tijelo koje je imenovala država članica kako bi se osiguralo da se utjecajem na operatora sustavâ skladišta ne ugrožava sigurnost opskrbe energijom ili bilo koji drugi ključni sigurnosni interes u Uniji ili bilo kojoj državi članici. Za analizu mogućih rizika za sigurnost opskrbe energijom važna je koordinacija među državama članicama u provedbi procjene sigurnosti opskrbe. Pri toj procjeni ne bi trebalo praviti razliku među sudionicima na tržištu nego bi se njome trebalo u potpunosti poštovati načela funkcionalnog unutarnjeg tržišta. Kako bi se brzo ublažio rizik koji proizlazi iz niskih razina punjenja, to bi se certificiranje trebalo prvenstveno i brže provesti za veće podzemne sustave skladišta koji su u zadnje vrijeme napunjeni na trajno niskim razinama kako bi se osiguralo da se potencijalni problemi u pogledu sigurnosti opskrbe plinom koji proizlaze iz kontrole nad takvim velikim sustavima skladišta mogu isključiti ili, ako je to moguće, ispraviti. S obzirom na to da je prosječna razina punjenja svih podzemnih skladišta u Uniji na datum 31. ožujka u prethodnih šest godina iznosila 35 % njihova maksimalnog kapaciteta, prag za utvrđivanje neuobičajeno niske razine punjenja u ožujku 2021. i ožujku 2022. trebalo bi utvrditi na 30 %.

(30)

Nacionalna regulatorna tijela ili drugo nadležno tijelo koje su imenovale dotične države članice (u svakom od slučajeva „tijelo za certificiranje”) trebala bi odbiti certificiranje ako zaključe da bi osoba koja ima izravnu ili neizravnu kontrolu ili izvršava bilo koje pravo nad operatorom sustavâ skladišta mogla ugroziti sigurnost opskrbe energijom ili bilo koji drugi ključni sigurnosni interes na nacionalnoj razini, na regionalnoj razini ili na razini Unije. U toj procjeni tijelo za certificiranje trebalo bi uzeti u obzir komercijalne odnose koji bi mogli negativno utjecati na poticaje i sposobnost operatora sustavâ skladišta da napuni podzemni sustav skladišta plina te međunarodne obveze Unije i sve druge posebne činjenice i okolnosti slučaja. Kako bi se osigurala dosljedna primjena pravilâ certifikacije u cijeloj Uniji, poštovanje međunarodnih obveza Unije te solidarnost i energetska sigurnost unutar Unije, tijelo za certificiranje trebalo bi pri donošenju odluka o certifikaciji u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenje Komisije, među ostalim i revidiranjem svojeg nacrta odluke, prema potrebi. Ako tijelo za certificiranje odbije certificiranje, trebalo bi imati ovlast zahtijevati od bilo koje osobe da otuđi vlasnički udio koji ima u vlasniku sustava skladišta ili operatoru sustavâ skladišta ili da otuđi prava koja ima nad vlasnikom sustava skladišta ili operatorom sustavâ skladišta i odrediti rok za takvo otuđivanje, naložiti bilo koju drugu odgovarajuću mjeru kako bi se osiguralo da ta osoba ne može imati bilo kakvu kontrolu ili izvršavati bilo kakvo pravo nad tim vlasnikom sustava skladišta ili tim operatorom sustavâ skladišta te odlučiti o odgovarajućim kompenzacijskim mjerama. Sve mjere poduzete pri donošenju odluke o certifikaciji radi rješavanja sigurnosnih rizika opskrbe plinom ili zbog drugih ključnih sigurnosnih interesa trebale bi biti nužne, jasno definirane, transparentne, proporcionalne i nediskriminirajuće.

(31)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Njome se osobito poštuje pravo osobe da joj se ne oduzme vlasništvo, osim u javnom interesu i u slučajevima i pod uvjetima koje propisuje zakon, ako se pravodobno isplati pravična naknada za gubitak vlasništva, kako je predviđeno u članku 17. Povelje, te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje, kako je predviđeno u članku 47. Povelje.

(32)

Ako poduzeća moraju kupiti više plina u vrijeme kada je cijena plina visoka, to bi moglo dodatno povećati cijene. Stoga bi regulatorna tijela trebala moći primijeniti popust u iznosu do 100 % na ulazne i izlazne tarife za transportni i distribucijski kapacitet u skladište i iz njega, i za podzemne sustave skladišta plina i za terminale za UPP, čime bi skladištenje postalo privlačnije sudionicima na tržištu. Nacionalna regulatorna tijela i tijela nadležna za tržišno natjecanje također se potiče da iskoristite svoje ovlasti kako bi djelotvorno isključila neopravdana povećanja tarifa za skladištenje.

(33)

S obzirom na aktualne iznimne okolnosti i nesigurnosti povezane s budućim promjenama u geopolitičkoj situaciji, države članice potiče se da postignu ciljeve punjenja što je prije moguće.

(34)

S obzirom na neposrednu opasnost za sigurnost opskrbe plinom prouzročenu ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu dan nakon objave. Zbog iznimne prirode aktualnih okolnosti određene odredbe uvedene ovom Uredbom trebale bi se primjenjivati samo do 31. prosinca 2025.

(35)

Ova bi Uredba hitno trebala postati dio pravne stečevine Energetske zajednice u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici koji je potpisan u Ateni 25. listopada 2005. i stupio je na snagu 1. srpnja 2006.

(36)

Uredbu (EU) 2017/1938 i Uredbu (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (8) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 2. dodaju se sljedeće točke:

2.

umeću se sljedeći članci:

(*1)  Uredba Komisije (EU) 2017/459 оd 16. ožujka 2017. o uspostavljanju mrežnih pravila za mehanizme raspodjele kapaciteta u transportnim sustavima za plin i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 984/2013 (SL L 72, 17.3.2017., str. 1.)."

(*2)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.)."

(*3)  Uredba (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2009, (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 i direktiva 2009/73/EZ i (EU) 2019/944 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 (SL L 152, 3.6.2022., str. 45.).”;"

3.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

4.

u članku 16. dodaje se sljedeći stavak:

5.

umeće se sljedeći članak:

6.

umeće se sljedeći članak:

(*4)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;"

7.

u članku 20. dodaje se sljedeći stavak:

8.

u članku 22. dodaje se sljedeći podstavak:

„Članak 2., točke od 27. do 31., članci od 6.a do 6.d, članak 16. stavak 3., članak 17.a, članak 18.a, članak 20. stavak 4. i prilozi I.a i I.b primjenjuju se do 31. prosinca 2025.”;

9.

tekst naveden u Prilogu ovoj Uredbi umeće se kao prilozi I.a i I.b.

1.

umeće se sljedeći članak:

(*5)  Uredba (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28.10.2017., str. 1.).”."

2.

u članku 13. dodaje se sljedeći stavak: