PRILOG

TRANSEUROPSKI KONVENCIONALNI ŽELJEZNIČKI SUSTAV I SUSTAV VELIKIH BRZINA

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA INTEROPERABILNOSTI

Područje primjene: podsustavi infrastrukture i željezničkih vozila

Aspekt: Pristup za osobe smanjene pokretljivosti

1.

UVOD

1.1.	Tehničko područje primjene

1.2.	Geografsko područje primjene

1.3.	Sadržaj ovog TSI-ja

2.	DEFINICIJA PODSUSTAVA/PODRUČJA PRIMJENE

2.1.	Definicije podsustava

2.1.1.

Infrastruktura:

2.1.2.

Željeznička vozila:

2.1.3.

Telematske aplikacije za putnički promet

2.2.	Definicija „osoba smanjene pokretljivosti”

3.	TEMELJNI ZAHTJEVI

3.1.

Općenito

3.2.	Temeljni se zahtjevi odnose na:

3.3.	Opći zahtjevi

3.3.1.

Sigurnost

3.3.2.

Pouzdanost i raspoloživost

3.3.3.

Zdravlje

3.3.4.

Zaštita okoliša

3.3.5.

Tehnička usklađenost

3.4.	Posebni zahtjevi za podsustav infrastrukture

3.4.1.

Sigurnost

3.5.	Posebni zahtjevi za podsustav željezničkih vozila

3.5.1.

Sigurnost

3.5.2.

Pouzdanost i raspoloživost

3.5.3.

Tehnička usklađenost

3.6.	Posebni zahtjevi za druge podsustave, koji se također odnose na podsustav infrastrukture i podsustav željeznička vozila

3.6.1.

Energetski podsustav

3.6.1.1.

Sigurnost

3.6.1.2.

Zaštita okoliša

3.6.1.3.

Tehnička usklađenost

3.6.2.

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

3.6.2.1.

Sigurnost

3.6.2.2.

Tehnička usklađenost

3.6.3.

Održavanje

3.6.3.1.

Zdravlje i sigurnost

3.6.3.2.

Zaštita okoliša

3.6.3.3.

Tehnička usklađenost

3.6.4.

Odvijanje i upravljanje prometom

3.6.4.1.

Sigurnost

3.6.4.2.

Tehnička usklađenost

3.6.5.

Telematske aplikacije u teretnom i putničkom prometu

3.6.5.1.

Tehnička usklađenost

3.6.5.2.

Zdravlje

3.7.	Elementi područja TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti, povezani s temeljnim zahtjevima

4.	OBILJEŽJA PODSUSTAVA

4.1.	Podsustav infrastrukture

4.1.1.

Uvod

4.1.2.

Funkcionalne i tehničke specifikacije

4.1.2.1.

Općenito

4.1.2.2.

Mjesta za parkiranje za osobe smanjene pokretljivosti

4.1.2.3.

Pristup bez prepreka

4.1.2.3.1.

Općenito

4.1.2.3.2.

Označivanje pristupa

4.1.2.4.

Vrata i ulazi

4.1.2.5.

Podne površine

4.1.2.6.

Prozirne prepreke

4.1.2.7.

Sanitarije i prostorije za previjanje

4.1.2.7.1.

Zahtjevi za podsustav

4.1.2.7.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

4.1.2.8.

Namještaj i samostojeći uređaji

4.1.2.9.

Izdavanje voznih karata, informacijski pultovi i pomoć korisnicima

4.1.2.9.1.

Zahtjevi za podsustav

4.1.2.9.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

4.1.2.10.

Rasvjeta

4.1.2.11.

Vizualne obavijesti: znakovi, piktogrami, dinamične obavijesti

4.1.2.11.1.

Zahtjevi za podsustav

4.1.2.11.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

4.1.2.12.

Govorne obavijesti

4.1.2.13.

Izlazi u slučaju opasnosti, alarmi

4.1.2.14.

Geometrija nathodnika i pothodnika

4.1.2.15.

Stube

4.1.2.16.

Rukohvati

4.1.2.17.

Rampe, pokretne stube, dizala, pokretne rampe

4.1.2.18.

Visina i izmaknutost perona

4.1.2.18.1.

Visina perona

4.1.2.18.2.

Odmak perona

4.1.2.18.3.

Raspored pruge uzduž perona

4.1.2.19.

Širina i rub perona

4.1.2.20.

Završetak perona

4.1.2.21.

Pomagala za ukrcaj i iskrcaj putnika u invalidskim kolicima

4.1.2.21.1.

Zahtjevi za podsustav

4.1.2.21.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

4.1.2.22.

Prijelazi preko pruge na postajama u razini

4.1.3.

Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja

4.1.4.

Operativna pravila

4.1.5.

Pravila održavanja

4.1.6.

Stručne kvalifikacije

4.1.7.

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.1.8.

Registar infrastrukture

4.2.	Podsustav željezničkih vozila

4.2.1.

Uvod

4.2.2.

Funkcionalne i tehničke specifikacije

4.2.2.1.

Općenito

4.2.2.2.

Sjedala

4.2.2.2.1.

Općenito

4.2.2.2.2.

Sjedala rezervirana za invalide

4.2.2.2.2.1.

Općenito

4.2.2.2.2.2.

Sjedala okrenuta u istom smjeru

4.2.2.2.2.3.

Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugome

4.2.2.3.

Prostori za invalidska kolica

4.2.2.4.

Vrata

4.2.2.4.1.

Općenito

4.2.2.4.2.

Vanjska vrata

4.2.2.4.2.1.

Zahtjevi za podsustav

4.2.2.4.2.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

4.2.2.4.3.

Unutarnja vrata

4.2.2.4.3.1.

Zahtjevi za podsustav

4.2.2.4.3.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

4.2.2.5.

Rasvjeta

4.2.2.6.

Sanitarije

4.2.2.6.1.

Općenito

4.2.2.6.2.

Standardne sanitarije (zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove)

4.2.2.6.3.

Univerzalne sanitarije

4.2.2.6.3.1.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove (univerzalne sanitarije)

4.2.2.6.3.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove (stol za previjanje djece)

4.2.2.7.

Prolazi

4.2.2.8.

Obavijesti za putnike

4.2.2.8.1.

Općenito

4.2.2.8.2.

Obavješćivanje (znakovi, piktogrami, indukcijske petlje i uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti)

4.2.2.8.2.1.

Zahtjevi za podsustav

4.2.2.8.2.2.

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

4.2.2.8.3.

Obavješćivanje (opis puta vožnje i rezervacije sjedala)

4.2.2.8.4.

Obavješćivanje (zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove)

4.2.2.9.

Promjene visine

4.2.2.10.

Rukohvati

4.2.2.11.

Prostori za spavanje s pristupom za invalidska kolica

4.2.2.12.

Položaj stuba za ulaz i izlaz

4.2.2.12.1.

Opći zahtjevi

4.2.2.12.2.

Stube za ulaz/izlaz

4.2.2.12.3.

Pomagala za ukrcaj i iskrcaj

4.2.2.12.3.1.

Općenito

4.2.2.12.3.2.

Raspoloživost pomagala za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica

4.2.2.12.3.3.

Opći zahtjevi za kategoriju A

4.2.2.12.3.4.

Opći zahtjevi za kategoriju B

4.2.2.12.3.5.

Posebni zahtjevi za pomične stube

4.2.2.12.3.6.

Posebni zahtjevi za prijenosne rampe

4.2.2.12.3.7.

Posebni zahtjevi za poluautomatske rampe

4.2.2.12.3.8.

Posebni zahtjevi za platforme za premošćivanje

4.2.2.12.3.9.

Posebni zahtjevi za dizala ugrađena u vlak

4.2.3.

Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja

4.2.4.

Operativna pravila

4.2.5.

Pravila održavanja

4.2.6.

Stručne kvalifikacije

4.2.7.

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.2.8.

Registar željezničkih vozila

4.3.	Definicija izraza iz ovog TSI-ja

5.	INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.	Definicija

5.2.	Inovacijska rješenja

5.3.	Popis sastavnih dijelova

5.3.1.

Infrastruktura

5.3.2.

Željeznička vozila

5.4.	Radne značajke i specifikacije sastavnih dijelova

5.4.1.

Infrastruktura

5.4.2.

Željeznička vozila

6.	OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI UPORABE

6.1.	Interoperabilni sastavni dijelovi

6.1.1.

Ocjena sukladnosti (općenito)

6.1.2.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti (moduli)

6.1.3.

Inovacijska rješenja

6.1.4.

Ocjena prikladnosti uporabe

6.2.	Podsustavi

6.2.1.

Ocjena sukladnosti (općenito)

6.2.2.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti (moduli)

6.2.3.

Inovacijska rješenja

6.2.4.

Ocjena održavanja

6.2.5.

Ocjena operativnih pravila

6.2.6.

Ocjena pojedinačnih vozila

6.3.	Interoperabilni sastavni dijelovi bez izjave EZ-a o sukladnosti

6.3.1.

Općenito

6.3.2.

Prijelazno razdoblje

6.3.3.

Izdavanje potvrde za podsustave koji sadrže interoperabilne sastavne dijelove bez potvrde tijekom prijelaznog razdoblja

6.3.3.1.

Uvjeti

6.3.3.2.

Obavijest

6.3.3.3.

Provedba tijekom vijeka uporabe

6.3.4.

Mjere nadzora

7.	PROVEDBA TSI-ja ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI

7.1.	Primjena ovog TSI-ja na novu infrastrukturu/nova željeznička vozila

7.1.1.

Infrastruktura

7.1.2.

Željeznička vozila

7.1.2.1.

Općenito

7.1.2.2.

Novoizrađena željeznička vozila prema novim projektima

7.1.2.2.1.

Definicije

7.1.2.2.2.

Općenito

7.1.2.2.3.

Faza A

7.1.2.2.4.

Faza B

7.1.2.3.

Željeznička vozila prema postojećim projektima

7.1.2.4.

Prijelazno razdoblje

7.2.	Revizija TSI-ja

7.3.	Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu/postojeća željeznička vozila

7.3.1.

Infrastruktura

7.3.1.1.

Općenito

7.3.1.2.

Pristupi bez prepreka – općenito (4.1.2.4.1.)

7.3.1.3.

Geometrija nathodnika, stubišta i pothodnika (4.1.2.14. i 4.1.2.15.)

7.3.1.4.

Rampe, pokretne stube, dizala i pokretne rampe (4.1.2.17.)

7.3.1.5.

Širina i rub perona (4.1.2.19.)

7.3.1.6.

Visina i odmak perona (4.1.2.18.)

7.3.1.7.

Zgrade od povijesnog značenja

7.3.2.

Željeznička vozila

7.3.2.1.

Općenito

7.3.2.2.

Sjedala

7.3.2.3.

Prostori za invalidska kolica

7.3.2.4.

Vanjska vrata

7.3.2.5.

Unutarnja vrata

7.3.2.6.

Rasvjeta

7.3.2.7.

Sanitarije

7.3.2.8.

Prolazi

7.3.2.9.

Obavijesti

7.3.2.10.

Promjene visine

7.3.2.11.

Rukohvati

7.3.2.12.

Prostori za spavanje s pristupom za invalidska kolica

7.3.2.13.

Položaji stuba, stube i pomagala za ukrcaj i iskrcaj

7.4.	Posebni slučajevi

7.4.1.

Općenito

7.4.1.1.

Visina perona

7.4.1.2.

Odmak perona

7.4.1.3.

Stube za ulaz i izlaz

7.4.1.3.1.

Općenito

7.4.1.3.2.

Poseban slučaj za željeznička vozila koja prometuju u Velikoj Britaniji „P”

7.4.1.3.3.

Poseban slučaj za željeznička vozila koja prometuju u Finskoj „P”

7.4.1.3.4.

Poseban slučaj za željeznička vozila predviđena za promet na postojećoj portugalskoj mreži konvencionalnih željezničkih pruga „P”

7.4.1.4.

Prolazi

7.4.1.5.

Zvučni signali za vrata u skladu s poglavljem 4.2.2.4.1. „P”

7.4.1.6.

Sjedala rezervirana za invalide „P”

7.4.1.7.

Pristup bez prepreka „P” (odredba 4.1.2.3.1.)

7.4.1.8.

Broj putnika

7.5.	Željeznička vozila koja prometuju prema nacionalnim, dvostranim, višestranim ili međunarodnim sporazumima

7.5.1.

Postojeći sporazumi

7.5.2.

Budući sporazumi

7.6.	Stavljanje u promet infrastrukture i željezničkih vozila

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ovaj TSI obuhvaća podsustave željezničke infrastrukture za konvencionalne i velike brzine te putničkih željezničkih vozila, opisane u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, samo u pogledu „Pristupa za osobe smanjene pokretljivosti”. On se također odnosi na neke elemente podsustava „Telematske aplikacije za putnički promet”, kao što je oprema za izdavanje voznih karata.

Cilj je ovog TSI-ja povećati dostupnost željezničkog prijevoza osobama smanjene pokretljivosti. To obuhvaća dostupnost javnih površina infrastrukture (uključujući postaje), kojima upravlja željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje. Potrebno je posebnu pozornost pridati:

(i.)	teškoćama koje uzrokuju sučelja između perona i vlaka, koji zahtijevaju cjelovito rješenje između željezničkih vozila i infrastrukture;

(ii.)

potrebama za evakuacijom u slučaju opasnosti.

Ovim se TSI-jem ne utvrđuju pravila postupanja u slučaju evakuacije, već samo zahtjevi u pogledu tehničkih i stručnih kvalifikacija. Namjena je tehničkih zahtjeva olakšati evakuaciju za sve.

Neka operativna pravila koja nisu povezana s evakuacijom navedena su u odredbama 4.1.4. i 4.2.4. ovog TSI-ja.

Ovaj se TSI odnosi na:

—	podsustav željezničke infrastrukture konvencionalnih brzina, prikazan na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ,

—

podsustav željezničkih vozila konvencionalnih brzina, prikazan na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, samo kada su željeznička vozila namijenjena za prijevoz putnika. Međutim, željeznička vozila od baštinske vrijednosti izuzeta su od obveze usklađivanja pri modernizaciji ili obnovi,

—	podsustav željezničke infrastrukture velikih brzina, naveden u popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ,

—	podsustav željezničkih vozila velikih brzina, naveden na popisu u točki 1. Priloga II. Direktivi 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ,

—	u manjem opsegu podsustave „Telematske aplikacije za putnički promet” velikih i konvencionalnih brzina, kako su utvrđeni u Prilogu II. Direktivi 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, i Prilogu II. Direktivi 2001/16/EZ.

Dodatne obavijesti o podsustavima navedene su u poglavlju 2.

1.2.   Geografsko područje primjene

Geografsko područje primjene ovog TSI-ja obuhvaća transeuropski konvencionalni željeznički sustav, opisan u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, i transeuropski željeznički sustav velikih brzina, opisan u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

Upućuje se osobito na pruge mreže konvencionalnih željezničkih pruga i mreže velikih brzina iz Odluke Europskog parlamenta i Vijeća br. 1692/96/EZ od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže, ili one koje su obuhvaćene u nekoj od ažuriranih inačica ove Odluke koje su nastale revizijom iz članka 21. Odluke, osobito Odluke Europskog parlamenta i Vijeća br. 884/2004/EZ od 29. travnja 2004.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, i s člankom 5. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, u ovom se TSI-ju:

(a)	navodi predviđeno područje primjene (dio mreže ili željezničkih vozila iz Priloga I. Direktivi; podsustav ili dio podsustava iz Priloga II. Direktivi, ili dotični aspekt) – (odjeljak 2.);

(b)	utvrđuju temeljni zahtjevi za svaki dotični podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima (odjeljak 3.);

(c)	utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije koje moraju ispunjavati podsustav i njegova sučelja s drugim podsustavima (odjeljak 4.);

(d)	utvrđuju interoperabilni sastavni dijelovi i sučelja koji moraju biti obuhvaćeni europskim specifikacijama, uključujući europske standarde koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti u transeuropskome konvencionalnom željezničkom sustavu (odjeljak 5.);

(e)

za svaki slučaj koji se razmatra navode postupci za ocjenu sukladnosti ili prikladnosti uporabe. To osobito uključuje module utvrđene u Odluci 93/465/EEZ, ili po potrebi posebne postupke za ocjenjivanje sukladnosti ili ocjenu prikladnosti uporabe interoperabilnih sastavnih dijelova i EZ verifikaciju podsustava (odjeljak 6.);

(f)	navodi strategija za provedbu TSI-ja. Posebice je potrebno utvrditi faze za izvođenje postupnog prijelaza iz postojećeg stanja u konačno, kad sukladnost s TSI-jem postane normom (odjeljak 7.);

(g)	navode uvjeti u pogledu stručnih kvalifikacija, zdravlja i sigurnosti na radu, koji se zahtijevaju za dotično osoblje pri radu i održavanju podsustava te pri provedbi TSI-ja (odjeljak 4.).

Povrh toga, u skladu s člankom 5. stavkom 5. za svaki se TSI mogu predvidjeti posebni slučajevi, a oni se navode u odjeljku 7.

Konačno, u ovom su TSI-ju, u odjeljku 4. obuhvaćena su i posebna pravila za rad i održavanje za područje primjene navedene u gornjim odredbama 1.1. i 1.2.

2.   DEFINICIJA PODSUSTAVA/PODRUČJA PRIMJENE

2.1.   Definicije podsustava

2.1.1.   Infrastruktura

Kolosijek, skretnice, građevinske konstrukcije (mostovi, tuneli itd.), pripadajuća infrastruktura na postajama (peroni, područja pristupa, uključujući potrebe osoba smanjene pokretljivosti itd.), sigurnosna i zaštitna oprema.

Ovo obuhvaća dostupnost javnih površina infrastrukture (uključujući i postaje), kojima upravlja željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje.

Ovaj se TSI primjenjuje samo za javne površine na postajama i njihova područja pristupa kojima upravlja željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje.

2.1.2.   Željeznička vozila

Konstrukcija, prometno-upravljački sustav za svu opremu vlaka, vučne jedinice i jedinice za pretvaranje energije, jedinice za kočenje, naprave za priključivanje vagona, pogonski mehanizmi (okretna postolja, osovine itd.) i ovjes, vrata, sučelja čovjek/stroj (strojovođa, osoblje u vlaku i putnici, uključujući poštivanje potreba osoba smanjene pokretljivosti), pasivne ili aktivne sigurnosne naprave i potrebni predmeti za zdravlje putnika i osoblja u vlaku.

2.1.3.   Telematske aplikacije za putnički promet

Aplikacije za putnički promet, uključujući sustave koji putnicima daju obavijesti prije i tijekom putovanja, sustave rezervacije i plaćanja, rukovanje prtljagom i upravljanje povezivanjem vlakova međusobno i s drugim načinima prijevoza.

2.2.   Definicija „osoba smanjene pokretljivosti”

„Osobe smanjene pokretljivosti” (PRM) znači sve osobe koje imaju teškoće pri korištenju vlakova ili infrastrukture povezane s vlakovima. Obuhvaćene su sljedeće kategorije:

—	korisnici invalidskih kolica (osobe koje se zbog slabosti ili invalidnosti za kretanje koriste invalidskim kolicima),

—	druge osobe slabije sposobnosti kretanja, uključujući: — osobe s invalidnošću udova, — osobe koje teško hodaju, — osobe s djecom, — osobe s teškim ili velikim komadima prtljage, — starije osobe, — trudnice,

—	slabovidne osobe,

—	slijepe osobe

—	osobe oštećenog sluha,

—	gluhe osobe,

—	osobe s teškoćama pri komuniciranju (osobe koji imaju teškoće u komunikaciji ili razumijevanju pisanih ili zvučnih poruka, uključujući strance koji nedovoljno poznaju jezik, osobe s teškoćama pri komuniciranju, osobe s osjetilnim, psihološkim ili intelektualnim teškoćama),

—	osobe nižeg rasta (uključujući djecu).

Teškoće mogu biti dugoročne ili privremene te mogu biti vidljive ili skrivene.

Međutim, osobe smanjene pokretljivosti nisu osobe koje su ovisne o alkoholu ili drogama, osim ako takva ovisnost nije rezultat liječenja.

Prijevoz tereta izvangabaritnih dimenzija (na primjer bicikli ili velika prtljaga) nije obuhvaćen područjem primjene ovog TSI-ja. Za takve prijevoze vrijede pravila, sigurnosni zahtjevi i poslovne odluke upravitelja infrastrukture, upravitelja postaje ili željezničkog prijevoznika koje se odnose na dopuštene dimenzije, težine i sigurnosne mjere.

3.   TEMELJNI ZAHTJEVI

3.1.   Općenito

U okviru ovog TSI-ja ispunjavanje odgovarajućih temeljnih zahtjeva iz odjeljka 3. ovog TSI-ja zajamčeno je sukladnošću sa specifikacijama koje su opisane:

—	u odjeljku 4. za podsustav,

—	i u odjeljku 5. za interoperabilne sastavne dijelove,

kako je prikazano pozitivnim rezultatom ocjenjivanja:

—	sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe interoperabilnih sastavnih dijelova,

—	i verifikacije podsustava,

kako je opisano u odjeljku 6.

Dijelovi temeljnih zahtjeva obuhvaćeni su nacionalnim pravilima zbog:

—	nedostatka specifikacija za točke navedene u Prilogu L,

—	odstupanja u skladu s člankom 7. Direktive 2001/16/EZ,

—	posebnih slučajeva opisanih u odredbi 7.3. ovog TSI-ja.

Odgovarajuća ocjena sukladnosti provodi se u skladu s postupcima koje utvrdi država članica koja je priopćila svoja nacionalna pravila ili zatražila odstupanja ili posebne slučajeve.

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, transeuropski željeznički sustav velikih brzina, podsustavi i interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispunjavati temeljne zahtjeve koji su na općenit način utvrđeni u Prilogu III. Direktivi.

Sukladnost podsustava infrastrukture i podsustava željezničkih vozila i njihovih sastavnih dijelova s temeljnim zahtjevima provjerava se u skladu s odredbama Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, te odredbama ovog TSI-ja.

3.2.   Temeljni se zahtjevi odnose na:

—	sigurnost,

—	pouzdanost i raspoloživost,

—

zdravlje,

—	zaštitu okoliša,

—	tehničku usklađenost.

Ti zahtjevi obuhvaćaju opće zahtjeve i posebne zahtjeve za svaki podsustav. U skladu s Prilogom II. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, infrastruktura i željeznička vozila su podsustavi razvrstani kao „strukturna područja”. Opisi dotičnih podsustava nalaze se u nastavku; u oba se slučaja posebno upućuje na potrebe osoba smanjene pokretljivosti:

Infrastruktura:

Željeznička vozila:

Temeljni zahtjevi navedeni u nastavku proizlaze iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, koja je zadnja objavljena.

3.3.   Opći zahtjevi

3.3.1.   Sigurnost

Temeljni zahtjev 1.1.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.2.4. (infrastruktura – vrata i ulazi),

—	4.2.2.4. (željeznička vozila – vrata),

—	4.2.2.4.2. (željeznička vozila – vanjska vrata),

—	4.2.2.4.3. (željeznička vozila – unutarnja vrata),

—	4.2.2.9. (željeznička vozila – promjene visine),

—	4.2.2.10. (željeznička vozila – rukohvati),

—	4.2.2.12. (željeznička vozila – položaj stube za ulaz i izlaz iz vozila),

—	4.2.2.12.1. (željeznička vozila – opći zahtjevi),

—	4.2.2.12.2. (željeznička vozila – stube za ulaz/izlaz),

—	4.2.2.12.3. (željeznička vozila – pomagala za ukrcaj i iskrcaj putnika u invalidskim kolicima),

—	4.1.2.21. (infrastruktura – pomagala za ukrcaj i iskrcaj).

Temeljni zahtjev 1.1.5. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.4. (željeznička vozila – vrata),

—	4.2.2.4.2. (željeznička vozila – vanjska vrata),

—	4.2.2.4.3. (željeznička vozila – unutarnja vrata).

3.3.2.   Pouzdanost i raspoloživost

Temeljni zahtjev 1.2. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.4. (željeznička vozila – vrata, vanjska i unutarnja),

—	4.2.2.4.2. (željeznička vozila – vanjska vrata),

—	4.2.2.4.3. (željeznička vozila – unutarnja vrata).

3.3.3.   Zdravlje

Temeljni zahtjev 1.3.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.2. (željeznička vozila – sjedala),

—	4.2.2.2.1. (željeznička vozila – općenito),

—	4.2.2.2.2. (željeznička vozila – sjedala rezervirana za invalide),

—	4.2.2.7. (željeznička vozila – prolazi).

3.3.4.   Zaštita okoliša

Nije važno za ovaj TSI.

3.3.5.   Tehnička usklađenost

Temeljni zahtjev 1.5. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.2.18. (infrastruktura – visina i izmaknutost perona),

—	4.2.2.12. (željeznička vozila – položaj stube za ulaz i izlaz iz vozila).

3.4.   Posebni zahtjevi za podsustav infrastrukture

3.4.1.   Sigurnost

Temeljni zahtjev 2.1.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.2.19. (infrastruktura – širina perona i rub perona).

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.2.3. (infrastruktura – pristup bez prepreka),

—	4.1.2.3.1. (infrastruktura – općenito),

—	4.1.2.3.2. (infrastruktura – označivanje pristupa),

—	4.1.2.4. (infrastruktura – vrata i ulazi),

—	4.1.2.5. (infrastruktura – podne površine),

—	4.1.2.6. (infrastruktura – prozirne prepreke),

—	4.1.2.8. (infrastruktura – namještaj i samostojeći uređaji),

—	4.1.2.9. (infrastruktura – izdavanje voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima),

—	4.1.2.10. (infrastruktura – rasvjeta),

—	4.1.2.12. (infrastruktura – govorne obavijesti),

—	4.1.2.13. (infrastruktura – izlazi u slučaju opasnosti),

—	4.1.2.14. (infrastruktura – geometrija nathodnika i pothodnika),

—	4.1.2.15. (infrastruktura – stube),

—	4.1.2.16. (infrastruktura – rukohvati),

—	4.1.2.17. (infrastruktura – rampe, pokretne stube, dizala i pokretne rampe),

—	4.1.2.18. (infrastruktura – visina i izmaknutost perona),

—	4.1.2.19. (infrastruktura – širina perona i rub perona),

—	4.1.2.20. (infrastruktura – rub perona),

—	4.1.2.21. (infrastruktura – pomagala za ukrcaj i iskrcaj),

—	4.1.2.22. (infrastruktura – prijelazi preko pruge na postajama u razini).

3.5.   Posebni zahtjevi za podsustav željezničkih vozila

3.5.1.   Sigurnost

Temeljni zahtjev 2.4.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.3. (željeznička vozila – prostori za invalidska kolica).

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.3. (željeznička vozila – prostori za invalidska kolica),

—	4.2.2.6.3. (željeznička vozila – univerzalne sanitarije),

—	4.2.2.11. (željeznička vozila – prostori za spavanje s pristupom za invalidska kolica).

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.4.2. (vrata – vanjska vrata).

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.4.2. (željeznička vozila – vanjska vrata),

—	4.2.2.8. (željeznička vozila – obavješćivanje putnika).

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.5. (željeznička vozila – rasvjeta).

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.8. (željeznička vozila – obavješćivanje putnika),

—	4.2.2.8.2. (željeznička vozila – obavješćivanje (znakovi i piktogrami)).

3.5.2.   Pouzdanost i raspoloživost

Temeljni zahtjev 2.4.2. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.12.3. (željeznička vozila – pomagala za ukrcaj i podizanje putnika u invalidskim kolicima),

—	4.2.2.12.3.5. (željeznička vozila – prijenosne stube).

3.5.3.   Tehnička usklađenost

Temeljni zahtjev 2.4.3 iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.2.2.12. (željeznička vozila – položaj stube za ulaz i izlaz iz vozila).

3.6.   Posebni zahtjevi za druge podsustave koji se također odnose na podsustav infrastrukture i podsustav željezničkih vozila

3.6.1.   Energetski podsustav

3.6.1.1.   Sigurnost

Temeljni zahtjev 2.2.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.1.2.   Zaštita okoliša

Temeljni zahtjev 2.2.2 iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.1.3.   Tehnička usklađenost

Temeljni zahtjev 2.2.3. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

„Sustavi za napajanje električne i toplinske energije koji se rabe moraju:

—	omogućivati vlakovima postizanje utvrđenih razina radnih značajki,

—	sustavi za napajanje električnom energijom moraju biti usklađeni s uređajima za oduzimanje struje (pantografima), ugrađenih u vlakove.”

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.2.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

3.6.2.1.   Sigurnost

Temeljni zahtjev 2.3.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.2.2.   Tehnička usklađenost

Temeljni zahtjev 2.3.2. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.3.   Održavanje

3.6.3.1.   Zdravlje i sigurnost

Temeljni zahtjev 2.5.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.3.2.   Zaštita okoliša

Temeljni zahtjev 2.5.2. iz Priloga III Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.3.3.   Tehnička usklađenost

Temeljni zahtjev 2.5.3. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj se temeljni zahtjev ne odnosi na područje primjene ovog TSI-ja.

3.6.4.   Odvijanje i upravljanje prometom

3.6.4.1.   Sigurnost

Temeljni zahtjev 2.6.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.4. (infrastruktura – operativna pravila),

—	4.1.6. (infrastruktura – stručne kvalifikacije),

—	4.2.4. (željeznička vozila – operativna pravila),

—	4.2.6. (željeznička vozila – stručne kvalifikacije).

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.4. (infrastruktura – operativna pravila),

—	4.1.6. (infrastruktura – stručne kvalifikacije),

—	4.2.4. (željeznička vozila – operativna pravila),

—	4.2.6. (željeznička vozila – stručne kvalifikacije).

3.6.4.2.   Tehnička usklađenost

Temeljni zahtjev 2.6.3. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.4. (infrastruktura – operativna pravila),

—	4.1.6. (infrastruktura – stručne kvalifikacije),

—	4.2.4. (željeznička vozila – operativna pravila),

—	4.2.6. (željeznička vozila – stručne kvalifikacije).

3.6.5.   Telematske aplikacije u teretnom i putničkom prometu

3.6.5.1.   Tehnička usklađenost

Temeljni zahtjev 2.7.1. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

„Temeljni zahtjevi za telematske aplikacije jamče minimalnu kakvoću prijevoza putnika i robe, osobito glede tehničke usklađenosti.

Pri tome je potrebno zajamčiti:

—	da se baze podataka, programska podrška i podatkovni komunikacijski protokoli izrade tako da omogućuju maksimalnu razmjenu podataka među različitim aplikacijama i operaterima, osim povjerljivih poslovnih podataka,

—	jednostavan pristup korisnika do informacija.”

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.2.9. (infrastruktura – izdavanje voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima),

—	4.1.2.11. (infrastruktura – vizualne obavijesti, znakovi, piktogrami i dinamične obavijesti),

—	4.1.2.12. (infrastruktura – govorne obavijesti),

—	4.2.2.8. (željeznička vozila – obavješćivanje putnika).

3.6.5.2.   Zdravlje

Temeljni zahtjev 2.7.3. iz Priloga III. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Taj temeljni zahtjev ispunjavaju funkcionalne i tehničke specifikacije u odredbama:

—	4.1.2.9. (infrastruktura – izdavanje voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima),

—	4.1.2.12. (infrastruktura – govorne obavijesti),

—	4.2.2.8. (željeznička vozila – obavješćivanje putnika).

3.7.   Elementi područja TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti povezani s temeljnim zahtjevima

Infrastruktura		Upućivanje na odredbu Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ
		Prilog II.	Temeljni zahtjev iz Priloga III.
Element područja TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti	Pozivanje na §		Sigurnost	Pouzdanost i raspoloživost	Zdravlje	Zaštita okoliša	Tehnička usklađenost
Općenito	4.1.2.1.	2.1.
Mjesta za parkiranje za osobe smanjene pokretljivosti	4.1.2.2.	2.1.
Putovi bez prepreka	4.1.2.3.	2.1.	2.1.1.
Općenito	4.1.2.3.1.	2.1.	2.1.1.
Označivanje pristupa	4.1.2.3.2.	2.1.	2.1.1.
Vrata i ulazi	4.1.2.4.	2.1.	1.1.1 2.1.1.
Podne površine	4.1.2.5.	2.1.	2.1.1.
Prozirne prepreke	4.1.2.6.	2.1.	2.1.1.
Sanitarije i prostorije za previjanje djece	4.1.2.7.	2.1.	1.1.5 2.1.1.
Namještaj i samostojeći uređaji	4.1.2.8.	2.1.	2.1.1.
Izdavanje voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima	4.1.2.9.	2.1.	2.1.1.	2.7.3.			2.7.1.
Rasvjeta	4.1.2.10.	2.1.	2.1.1.
Vizualne obavijesti: znakovi, piktogrami i dinamične obavijesti	4.1.2.11.	2.1.					2.7.1.
Govorne obavijesti	4.1.2.12.	2.1.	2.1.1.	2.7.3.			2.7.1.
Izlazi u slučaju opasnosti, alarmi	4.1.2.13.	2.1.	2.1.1.
Geometrija nathodnika i pothodnika	4.1.2.14.	2.1.	2.1.1.
Stube	4.1.2.15.	2.1.	2.1.1.
Rukohvati	4.1.2.16.	2.1.	2.1.1.
Rampe, pokretne stube, dizala, pokretne rampe	4.1.2.17.	2.1.	2.1.1.
Visina i izmaknutost perona	4.1.2.18.	2.1.	2.1.1.				1.5.
Visina perona	4.1.2.18.1.	2.1.	2.1.1.				1.5.
Izmaknutost perona	4.1.2.18.2.	2.1.	2.1.1.				1.5.
Raspored pruge uzduž perona	4.1.2.18.3.	2.1.	2.1.1.				1.5.
Širina i rub perona	4.1.2.19.	2.1.	2.1.1.
Završetak perona	4.1.2.20.	2.1.	2.1.1.
Pomagala za ukrcaj i iskrcaj putnika u invalidskim kolicima	4.1.2.21.	2.1.	1.1.1.
Prijelazi preko pruge na postajama u razini	4.1.2.22.	2.1.	2.1.1.

Željeznička vozila		Upućivanje na odredbu Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ
		Prilog II.	Temeljni zahtjev iz Priloga III.
Element područja TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti	Upućivanje na §		Sigurnost	Pouzdanost i raspoloživost	Zdravlje	Zaštita okoliša	Tehnička usklađenost
Općenito	4.2.2.1.	2.6.
Sjedala	4.2.2.2.	2.6.			1.3.1.
Općenito	4.2.2.2.1.	2.6.			1.3.1.
Sjedala rezervirana za invalide	4.2.2.2.2.	2.6.			1.3.1.
Prostori za invalidska kolica	4.2.2.3.	2.6.	2.4.1.
Vrata	4.2.2.4.	2.6.	1.1.1 1.1.5.	1.2.
Vanjska vrata	4.2.2.4.2.	2.6.	1.1.1 1.1.5 2.4.1.	1.2.
Unutarnja vrata	4.2.2.4.3.	2.6.	1.1.1 1.1.5.	1.2.
Rasvjeta	4.2.2.5.	2.6.	2.4.1.
Sanitarije	4.2.2.6.	2.6.	2.4.1.
Općenito	4.2.2.6.1.	2.6.	2.4.1.
Standardne sanitarije	4.2.2.6.2.	2.6.	2.4.1.
Univerzalne sanitarije	4.2.2.6.3.	2.6.	2.4.1.
Prolazi	4.2.2.7.	2.6.			1.3.1.
Obavijesti korisnicima	4.2.2.8.	2.6.	2.4.1.	2.7.3.			2.7.1.
Općenito	4.2.2.8.1.	2.6.
Obavijesti (znakovi i piktogrami)	4.2.2.8.2.	2.6.	2.4.1.
Obavijesti (opisi putova vožnje i rezervacije sjedala)	4.2.2.8.3.	2.6.
Promjene visine	4.2.2.9.	2.6.	1.1.5.
Rukohvati	4.2.2.10.	2.6.	1.1.5.
Prostori za spavanje s pristupom za invalidska kolica	4.2.2.11.	2.6.	2.4.1.
Položaj stuba za ulaz i izlaz iz vagona	4.2.2.12.	2.6.	1.1.1.				1.5 2.4.3.
Opći zahtjevi	4.2.2.12.1.	2.6.	1.1.1.				1.5 2.4.3.
Stube za ulaz i izlaz	4.2.2.12.2.	2.6.	1.1.1.				1.5 2.4.3.
Pomagala za ukrcaj i iskrcaj	4.2.2.12.3.	2.6.	1.1.1.	2.4.2.			1.5 2.4.3.

4.   OBILJEŽJA PODSUSTAVA

4.1.   Podsustav infrastrukture

4.1.1.   Uvod

Transeuropski konvencionalni željeznički sustav na koji se primjenjuje Direktiva 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, čiji je dio ovaj podsustav, integrirani je sustav čiju usklađenost valja provjeriti. Osobito je potrebno provjeriti usklađenost specifikacija za svaki podsustav, njegova sučelja sa sustavom u koji se integrira, kao i operativna pravila i pravila održavanja.

Funkcionalnim i tehničkim specifikacijama podsustava i njegovih sučelja, opisanima u odjeljku 4.1.2., ne propisuje se uporaba posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja, osim ondje gdje je to nužno za interoperabilnost transeuropske konvencionalne željezničke mreže. Međutim, inovacijska rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Kako bi se omogućile tehnološke inovacije, te se specifikacije i metode ocjenjivanja izrađuju prema postupku opisanome u odjeljcima 6.1.4. i 6.2.4.

Uzimajući u obzir sve važeće temeljne zahtjeve, obilježja podsustava infrastrukture jesu sljedeća:

4.1.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije

4.1.2.1.   Općenito

S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustav infrastrukture u vezi s pristupom za osobe smanjene pokretljivosti jesu sljedeće:

—	mjesta za parkiranje za osobe smanjene pokretljivosti,

—	vrata i ulazi u razini,

—	prolazi za putnike, glavni pješački putovi,

—	podne površine,

—	taktilne obavijesti,

—	staze za usmjeravanje,

—	oznake na staklenim vratima i stijenama,

—	sanitarije,

—	namještaj,

—	blagajna ili prodajni automati/informacijski pultovi,

—	uređaji za kontrolu voznih karata,

—

rasvjeta,

—	vizualne obavijesti: znakovi, piktogrami i dinamične obavijesti,

—	govorne obavijesti,

—	izlazi u slučaju opasnosti, alarmi,

—	geometrija nathodnika i pothodnika,

—

stube,

—	rukohvati,

—	rampe, pokretne stube, dizala, pokretne rampe,

—	visine i izmaknutost perona,

—	širine i rubovi perona,

—	završetci perona,

—	pomagala za ukrcaj i iskrcaj,

—	prijelazi preko pruge u razini.

Za svaki osnovni parametar općom se odredbom uvodi predmet.

Sljedeće odredbe tada iscrpno opisuju uvjete koji se moraju poštivati kako bi se ispunili zahtjevi iz opće odredbe.

4.1.2.2.   Mjesta za parkiranje za osobe smanjene pokretljivosti

Gdje je osigurano posebno parkiralište za postaju, moraju se nalaziti rezervirana mjesta za parkiranje za osobe smanjene pokretljivosti koje se imaju pravo koristiti mjestima rezerviranima za parkiranje za invalide na mjestu najbližemu ulazu s pristupom za takvog korisnika.

Ne postoje drugi posebni željeznički zahtjevi, a na parkirališta se primjenjuju europski ili nacionalni propisi (među kojima su sljedeći, no nisu ograničeni na: – broj parkirnih mjesta, pristup, lokacija, dimenzije, materijal, boje, označivanje i rasvjeta).

4.1.2.3.   Pristup bez prepreka

4.1.2.3.1.   Općenito

Pristup bez prepreka jest put kojim se nesmetano mogu kretati sve kategorije osoba smanjene pokretljivosti. On može sadržavati i rampe ili dizala ako su isti izrađeni i rade u skladu s odredbom 4.1.2.17.

Mora postojati najmanje jedan pristup bez prepreka, koji međusobno povezuje sljedeća mjesta i usluge, ako su osigurani:

—	mjesta za zaustavljanje radi prijelaza na druge oblike prijevoza unutar postaje (na primjer taksi, autobus, tramvaj, podzemna željeznica, trajekt itd.),

—	parkirališta,

—	pristupni ulazi i izlazi,

—	informacijski pultovi,

—	ostali sustavi informiranja,

—

blagajne,

—	mjesta za pomoć korisnicima,

—	čekaonice,

—	garderobe,

—	sanitarije,

—

peroni.

Svi pristupi bez prepreka, stube, nathodnici i pothodnici imaju svijetlu širinu najmanje 1 600 mm i svijetlu visinu najmanje 2 300 mm po cijeloj širini od 1 600 mm. Za zahtijevanu najmanju širinu ne uzima se u obzir dodatna širina koja bi mogla biti potrebna za protok putnika. Taj se zahtjev ne primjenjuje na pokretne stube, pokretne rampe i dizala.

Duljina pristupa bez prepreka mora biti što je moguće kraća.

Podne površine na pristupima bez prepreka moraju odbijati odbljesak.

Na novim postajama s protokom putnika manjim od 1 000 putnika na dan (ukupan broj putnika koji ulaze u vlakove i izlaze iz njih) ne moraju postojati dizala ili rampe, što bi inače bilo potrebno radi postizanja potpune sukladnosti s ovom odredbom, ako neka druga postaja na udaljenosti do 30 km na istoj pruzi osigurava potpuno usklađeni pristup bez prepreka. U takvim se okolnostima pri projektiranju novih postaja mora omogućiti naknadna ugradnja dizala i/ili rampi kako bi postaja bila dostupna svim kategorijama osoba smanjene pokretljivosti.

4.1.2.3.2.   Označivanje pristupa

Pristupi bez prepreka moraju biti jasno označeni vizualnim obavijestima, kako je podrobno opisano u odredbi 4.1.2.11.

Slabovidnim se osobama obavijesti o pristupu bez prepreka pružaju na najmanje jedan od sljedećih načina: npr. taktilnim stazama, zvučnim, taktilnim znakovima, govornim znakovima, Brailleovim pismom.

Ako je ugrađena, taktilna staza mora biti sukladna s nacionalnim propisima te postavljena cijelom duljinom pristupa bez prepreka.

Ako su uzduž pristupa bez prepreka do perona ugrađeni rukohvati ili postavljeni zidovi unutar dosega, oni moraju sadržavati kratke obavijesti (npr. broj perona ili obavijesti o smjeru) na Brailleovu pismu i u reljefnom pismu na stražnjem dijelu rukohvata, odnosno na zidu na visini od 850 mm do 1 000 mm. Jedini dopušteni piktogrami jesu brojke i strelice.

4.1.2.4.   Vrata i ulazi

Ova se odredba primjenjuje na sva vrata i ulaze na pristupima bez prepreka.

Osiguran je najmanje jedan pristupni ulaz na postaju i jedan pristupni ulaz na perone.

Vrata i ulazi imaju svijetlu širinu otvora najmanje 800 mm, te svijetlu visinu otvora najmanje 2 100 mm.

Dopuštena su vrata koja se otvaraju ručno, poluautomatska ili automatska vrata.

Uređaji za otvaranje i zatvaranje vrata ugrađeni su na visini od 800 mm do 1 200 mm.

Vrata koja se otvaraju ručno, a koja nisu klizna, opremljena su vodoravnim prečkama na guranje po cijeloj širini vrata na objema stranama vrata.

Automatska i poluautomatska vrata opremljena su uređajima kojima se sprečava zaglavljivanje putnika dok se vrata otvaraju i zatvaraju.

Ako se za otvaranje i zatvaranje vrata koristi tipkalima ili se njima upravlja daljinskim uređajima, ta se tipkala ili uređaji moraju vidno razlikovati od pozadine i moraju se moći uporabiti silom koja ne prelazi 15 newtona.

Ako su tipkalo za otvaranje i tipkalo za zatvaranje postavljeni jedno iznad drugoga, tipkalo za otvaranje mora biti na vrhu.

Sredina tipkala mora se nalaziti na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 200 mm iznad tla.

Tipkala se moraju prepoznavati na dodir (npr. reljefnim znakovima) i moraju imati oznaku funkcije.

Sila potrebna za ručno otvaranje ili zatvaranje vrata u uvjetima bez vjetra ne smije biti veća od 25 newtona.

Kvakama na vratima koja se otvaraju i zatvaraju ručno upravlja se dlanom i silom koja ne prelazi 20 newtona.

Kada se rabe rotirajuća vrata, u njihovoj se blizini moraju nalaziti još jedna vrata koja nisu rotirajuća i kojima se može koristiti po želji.

Pragovi vrata i ulaza ne smiju prelaziti visinu 25 mm. Gdje su postavljeni, pragovi moraju bojom biti u kontrastu s neposrednom okolinom.

4.1.2.5.   Podne površine

U skladu s nacionalnim propisima za javne građevine, sve podne površine moraju biti otporne na klizanje.

Unutar zgrada postaje, kao i na bilo kojemu mjestu predviđenome za hodanje po tlu, ne smije biti neravnina na tlu koje prelaze 5 mm, osim staza za usmjerivanje, odvodnih kanala i taktilnih oznaka upozorenja.

4.1.2.6.   Prozirne prepreke

Prozirne prepreke na glavnim putovima kojima se kreću putnici, ili uzduž njih, npr. staklena vrata ili prozirne stijene, moraju biti označena najmanje dvjema jasno vidljivim vrpcama načinjenima od znakova, logotipa, simbola ili ukrasa, jednom na visini između 1 500 i 2 000 mm, a drugom na visini između 850 i 1 050 mm. Oznake se moraju vidljivo razlikovati od svoje pozadine i moraju biti visoke najmanje 100 mm.

Te oznake nisu obvezatne uzduž staklenih stijena ako su putnici na neki drugi način zaštićeni od udarca o staklenu stijenu, primjerice rukohvatima ili neprekinutim nizom klupa.

4.1.2.7.   Sanitarije i prostorije za previjanje

4.1.2.7.1.   Zahtjevi za podsustav

Ako je postaja opremljena sanitarijama, osobe u invalidskim kolicima moraju imati pristup najmanje jednoj kabini za oba spola.

Ako je postaja opremljena sanitarijama, moraju postojati i prostori za previjanje, namijenjeni korisnicima muškog i ženskog spola. Prostori moraju ispunjavati zahtjeve iz odredbe 4.1.2.7.2.

Kako bi se sanitarijama mogli koristiti i putnici s velikim komadima prtljage, kabine čija se vrata se otvaraju prema unutra moraju biti široke najmanje 900 mm i dugačke najmanje 1 700 mm, dok kabine čija se vrata otvaraju prema van ili klizno moraju biti dugačke najmanje 1 500 mm. Vrata i svi ulazi u sanitarije imaju svijetlu širinu od najmanje 650 mm.

Na dimenzije i opremu sanitarija za korisnike na invalidskim kolicima primjenjuju se europski i nacionalni propisi.

4.1.2.7.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Prostor za previjanje

U položaju za uporabu prostor za previjanje mora biti postavljen na visini između 800 mm i 1 000 mm od tla. Širok je najmanje 500 mm, a dugačak najmanje 700 mm.

Projektiran je tako da sprečava slučajno otklizavanje djeteta, nema oštrih rubova i podnosi težinu od najmanje 80 kg.

Ako prostor za previjanje ulazi u prostor sanitarija, mora biti predviđeno njegovo sklapanje silom koja ne prelazi 25 newtona.

4.1.2.8.   Namještaj i samostojeći uređaji

Svi komadi namještaja i svi samostojeći uređaji na postajama moraju se vidljivo razlikovati od pozadine te biti zaobljenih rubova.

Na području postaje namještaj i samostojeći uređaji raspoređeni su tako da ne smetaju slijepim i slabovidnim osobama i moraju biti takvi da ih slijepe osobe mogu raspoznati štapom.

Predmeti na konzolama postavljeni na visini manjoj od 2 100 mm, a koji ulaze u prostor s više od 150 mm, označeni su preprekom u visini od najviše 300 mm, koju slijepa osoba može raspoznati štapom.

Ispod visine 2 100 mm iznad tla ne smiju se nalaziti viseći predmeti.

Na svakom peronu na kojemu je putnicima dopušteno čekanje vlaka i na svakom prostoru za odmaranje mora postojati najmanje jedno mjesto koje štiti od vremenskih nepogoda i na kojemu su postavljena ergonomska sjedala. Sjedala moraju imati naslone za leđa, a najmanje trećina i naslone za ruke. Također mora biti predviđena prečka za koju se mogu držati putnici koji stoje, duljine najmanje 1 400 mm, i prostor za invalidska kolica.

4.1.2.9.   Izdavanje voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima

4.1.2.9.1.   Zahtjevi za podsustav

Ako uzduž pristupa bez prepreka postoje blagajne, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima, najmanje za jedan pult mora biti predviđena visina do donjeg ruba najmanje 650 mm, udubina za koljena najmanje dubine 300 mm i širine najmanje 600 mm. Visina gornje površine pulta ili njegova dijela širine najmanje 300 mm te dubine najmanje 200 mm iznosi od 700 mm do 800 mm. To područje mora biti dostupno korisnicima u invalidskim kolicima, a za druge osobe smanjene pokretljivosti moraju biti predviđene alternativne mogućnosti sjedenja.

Ako je između djelatnika na šalteru prodaje i putnika postavljena staklena pregrada, nju mora biti moguće ukloniti, a ako to nije moguće, tada mora biti opremljena sustavom interne komunikacije. Pregrada je izrađena od prozirnog stakla.

Najmanje jedan šalter prodaje mora biti opremljen tako da osobama smanjene pokretljivosti s oštećenjem sluha omogućuje razumijevanje govornih obavijesti kad im je slušni aparat namješten u položaju „T”.

Ako je šalter prodaje opremljen elektronskim uređajem za prikaz cijene djelatniku za šalterom prodaje, on mora biti namješten tako da je cijena vidljiva i putniku koji kupuje voznu kartu.

Ako su na putu bez prepreka na postaji postavljeni automati za izdavanje voznih karata, tada najmanje jedan od njih mora ispunjavati zahtjeve iz odredbe 4.1.2.9.2.

Ako su postavljeni uređaji za kontrolu voznih karata, tada uznajmanje jedan mora postojati prolaz najmanje širine 800 mm, kroz koji mogu proći invalidska kolica duljine do 1 200 mm.

Ako su ugrađeni trokraki mehanizmi, za osobe smanjene pokretljivosti u svakom trenutku u uredovno vrijeme moraju postojati i područja pristupa bez trokrakih mehanizama.

4.1.2.9.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Na automatima za izdavanje voznih karata na putu bez prepreka na postaji iz odredbe 4.1.2.9.1 mora postojati područje za tipkanje (koje obuhvaća tipkovnicu i dio za plaćanje i izdavanje vozne karte) postavljeno na visini od 700 mm do 1 200 mm. Najmanje jedan zaslon i tipkovnica moraju biti vidljivi osobi koja sjedi u invalidskim kolicima, kao i osobi koja stoji pred automatom. Ako se podaci unose putem zaslona, tada on mora ispunjavati zahtjeve iz ove odredbe.

4.1.2.10.   Rasvjeta

Rasvjeta ispred zgrade postaje mora biti u skladu s europskim ili nacionalnim propisima.

Pristup bez prepreka od pristupnog ulaza do pristupa na peron osvijetljen je s najmanje 100 luksa, izmjereno na razini tla unutar zgrade postaje. Osvijetljenost glavnog ulaza, stuba i završetaka rampi iznosi najmanje 100 luksa, mjereno na razini tla. Ako je za postizanje toga potrebna umjetna rasvjeta, tada stupanj osvijetljenosti mora biti najmanje 40 luksa više od prirodno osvijetljenih okolnih površina, a svjetlost mora biti hladnijeg tona.

Prosječna osvijetljenost perona i drugih vanjskih površina za putnike iznosi najmanje 20 luksa, mjereno na razini tla, a najmanja dopuštena osvijetljenost iznosi 10 luksa.

Ako je za čitanje podrobnih obavijesti potrebna umjetna rasvjeta, tada takva područja moraju biti istaknuta rasvjetom najmanje 15 luksa većoj od rasvjete okolnih površina. Takva su mjesta osvijetljena svjetlošću drugačije boje od one u okolnim područjima.

Rasvjeta u slučaju opasnosti mora biti u skladu s europskim ili nacionalnim propisima.

4.1.2.11.   Vizualne obavijesti: znakovi, piktogrami, dinamične obavijesti

4.1.2.11.1.   Zahtjevi za podsustav

Sve obavijesti na postaji dosljedne su i u skladu s europskim ili nacionalnim propisima.

Za sve pisane obavijesti rabe se velika i mala slova neserifnog pisma (tj. ne samo velika slova).

Uporaba stisnutih malih slova s descenderima i ascenderima nije dopuštena.

Descenderi malih slova moraju biti jasno raspoznatljivi i postizati veličinu najmanje 20 % veličine velikih slova.

Sve raspoložive obavijesti na peronima i ulazima moraju biti usklađene s glavnim sustavom za obavješćivanje i usmjeravanje, osobito glede boja i kontrasta.

Vizualne obavijesti moraju biti čitljive pri svim uvjetima rasvjete u uredovno vrijeme postaje.

Vizualne obavijesti moraju se jasno razlikovati od pozadine.

Ako se primjenjuju dinamične vizualne obavijesti, one moraju biti u skladu s glavnim govornim obavijestima koje se daju.

Moraju se osigurati sljedeće obavijesti:

—	sigurnosne obavijesti i sigurnosne upute u skladu s europskim ili nacionalnim propisima,

—	znakovi upozorenja, zabrane i obveznog postupanja u skladu s europskim ili nacionalnim propisima,

—	obavijesti o polascima vlakova,

—	oznake usluga na postaji, gdje postoje, te pristupni putovi do takvih usluga.

Obavijesti moraju biti osigurane na svim mjestima gdje se putnici moraju odlučiti za smjer kretanja, i to na međusobnoj udaljenosti najviše 100 m. Znakovi, simboli i piktogrami moraju se usklađeno rabiti na cijelom putu.

Potrebno je predvidjeti odgovarajuću razinu obavijesti potrebnih za donošenje odluke. Na primjer: na prvoj točki odlučivanja pri ulasku na postaju prikladnija je obavijest „Prema peronima” i nisu potrebni posebni smjerokazi za pojedinačne perone.

Taktilne obavijesti predviđene su u:

—	sanitarijama za način uporabe i za poziv u slučaju opasnosti, ako je prikladno,

—	dizalima u skladu s EN 81-70:2003 iz Dodatka E.4.

Obavijesti i smjerokazi ne smiju se kombinirati s reklamnim oglasima.

Napomena: Opće obavijesti o uslugama javnog prijevoza se u smislu ove odredbe ne smatraju reklamnim oglasima.

Postavljaju su sljedeći grafički signali i piktogrami namijenjeni osobama smanjene pokretljivosti:

—	znak u skladu s međunarodnim simbolom „namijenjeno za invalide”, opisan u Prilogu N, odredbama N.2 i N.4,

—	obavijesti o smjeru puta bez prepreka i prostorima s pristupom za invalidska kolica,

—	oznake univerzalnih sanitarija,

—	ako su na peronu objavljene obavijesti o sastavu vlaka, oznake mjesta ulaza s invalidskim kolicima.

Simboli se smiju kombinirati s drugim simbolima (npr. za dizalo, sanitarije itd.).

Ako su postavljene indukcijske petlje, one moraju biti označene na način opisan u Prilogu N, odredbama N.2 i N.5.

Ako je na postaji predviđena garderoba za tešku i veliku prtljagu, ona mora biti označena grafičkim simbolom.

Ako je na postaji predviđena mogućnost pozivanja u slučaju opasnosti ili pozivanja radi obavijesti, ti uređaji moraju biti označeni znakom opisanim u Prilogu N, odredbama N.2 i N.6.

Ako je postavljen uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti, on mora biti:

—	opremljen vizualnim i taktilnim simbolima,

—	označen znakom opisanim u Prilogu N, odredbama N.2 i N.7

i imati:

—	vizualni i zvučni prikaz da je uređaj u uporabi,

—	po potrebi dodatne upute za uporabu.

U univerzalnih sanitarijama i sanitarijama s pristupom za invalidska kolica, opremljenima rukohvatima pričvršćenima šarkom, mora postojati grafički simbol koji prikazuje rukohvat u podignutom i spuštenom položaju.

Na jednome mjestu dopušteno je postavljanje najviše pet piktograma jedan uz drugi, uključujući strelicu za prikazivanje pojedinačnog smjera.

4.1.2.11.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Zasloni moraju biti dovoljno veliki da prikazuju puno ime postaje ili cijelu poruku. Svako ime postaje ili riječi poruke prikazuje se najmanje 2 sekunde. Ako je u uporabi pomični prikaz (vodoravno ili vertikalno), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje 2 sekunde, a brzina vodoravnog pomicanja ne smije prelaziti 6 znakova u sekundi.

Najmanja visina slova izračunava se prema sljedećoj formuli: udaljenost pri čitanju u mm podijeljeno s 250 = veličina slova (npr. 10 000 mm/250 = 40 mm).

Svi sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja, obvezatnog postupanja i zabrane moraju sadržavati piktograme i biti oblikovani u skladu s ISO 3864-1.

Najveća udaljenost pri čitanju značajka je pojedinačnog interoperabilnog sastavnog dijela.

4.1.2.12.   Govorne obavijesti

Govorne obavijesti imaju u svim područjima razinu RASTI (indeks razumljivosti govora) najmanje 0,5 prema IEC 60268-16, dijelu 16.

Gdje su predviđene, govorne obavijesti moraju biti usklađene s glavnim vizualnim obavijestima koje se prikazuju.

Ako se govorne obavijesti ne daju automatski, potrebno je predvidjeti sustav zvučne komunikacije koji putnicima omogućuje dobivanje obavijesti na zahtjev.

4.1.2.13.   Izlazi u slučaju opasnosti, alarmi

Izlazi u slučaju opasnosti i alarmi usklađeni su s europskim ili nacionalnim propisima.

4.1.2.14.   Geometrija nathodnika i pothodnika

Ako se na uobičajenim putovima za putnike na području postaje nalaze nathodnici ili pothodnici, njihova svijetla širina mora iznositi najmanje 1 600 mm, a svijetla visina najmanje 2 300 mm po cijeloj duljini. Pri zahtjevima za najmanju širinu ne uzima se u obzir dodatna širina, koja može biti potrebna pri protoku većeg broja putnika; te dodatne širine moraju biti u skladu s nacionalnim propisima.

4.1.2.15.   Stube

Stube moraju biti u skladu s europskim ili nacionalnim propisima.

Stube na glavnom putu imaju svijetlu širinu najmanje 1 600 mm, mjereno između rukohvata. Pri zahtjevu za najmanju širinu nije uzeta u obzir dodatna širina, koja može biti potrebna pri protoku putnika.

Sva gazišta stuba moraju biti otporna na klizanje.

Ispred prve stube pri usponu i ispred prve stube pri silasku cijelom širinom stube mora biti postavljena taktilna vrpca. Vrpca ima dubinu najmanje 400 mm i u kontrastu je s ostalom površinom tla te je ugrađena u njega. Ta se vrpca razlikuje od vrpca na stazama za usmjeravanje.

Otvoreni prostori ispod stuba zaštićeni su na način da štite putnike od nehotičnog sudaranja s nosećim elementima i prostorima manjih visina.

4.1.2.16.   Rukohvati

Stube i rampe su s obiju strana opremljene rukohvatima na dvjema razinama. Gornji se rukohvat nalazi na visini od 850 mm do 1 000 mm iznad tla, a donji na visini od 500 mm do 750 mm iznad tla.

Između rukohvata i drugih dijelova konstrukcije, osim nosača rukohvata, mora postojati najmanje 40 mm slobodnog prostora.

Rukohvati su u neprekinutom nizu. Rukohvati stubišta dosežu najmanje 300 mm iza najgornje i najdonje stube (ti produžetci mogu biti zakrivljeni da ne ometaju kretanje).

Rukohvati su zaobljeni i imaju presjek jednak promjeru od 30 mm do 50 mm.

Rukohvati se bojom vidno razlikuju od zidova u okolini.

4.1.2.17.   Rampe, pokretne stube, dizala, pokretne rampe

Gdje nisu osigurana dizala za osobe smanjene pokretljivosti koje se ne mogu koristiti stubama, predviđene su rampe.

Rampe su usklađene s europskim ili nacionalnim propisima.

Ako su ugrađene pokretne stube, njihova najveća dopuštena brzina iznosi 0,65 m/s, a projektirane su u skladu s europskim ili nacionalnim propisima.

Gdje rampe nisu predviđene, osigurana su dizala; projektirana su u skladu s EN 81-70:2003, odredbama 5.3.2.1., tablicom 1.

Ako su ugrađene pokretne rampe, njihova najveća dopušteni brzina iznosi 0,75 m/s, a najveći dopušteni nagib 12 stupnjeva (21,3 %), a projektirane su u skladu s europskim ili nacionalnim propisima.

4.1.2.18.   Visina i izmaknutost perona

4.1.2.18.1.   Visina perona

U željezničkoj mreži za konvencionalne brzine dopuštene su dvije nazivne visine perona: 550 mm i 760 mm iznad gornjeg ruba tračnice. Dopušteno odstupanje od tih mjera iznosi – 35 mm/+ 0 mm.

Na peronima željezničke mreže za konvencionalne brzine na kojima se zaustavljaju tramvaji (gradska željeznica ili vlak-tramvaj) dopuštena visina iznosi između 300 mm i 380 mm. Dopušteno odstupanje od tih mjera iznosi +/–20 mm.

Na lukovima s polumjerom manjim od 500 m visina perona može biti viša ili niža od propisane, uz uvjet da je prva stuba vozila u skladu sa slikom 11. iz odredbe 4.2.2.12.1.

4.1.2.18.2.   Odmak perona

Napomena koja će po okončanju postupka biti uklonjena iz TSI-ja za konvencionalni željeznički prijevoz koji se odnosi na osobe smanjene pokretljivosti jest: U infrastrukturnom TSI-ju za velike brzine propisuju se zahtjevi za perone u mreži željezničkih pruga za velike brzine.

Na peronima mreže konvencionalnih željezničkih pruga rubovi postavljeni na nominalnim visinama od 550 mm i 760 mm moraju biti u skladu s minimalnim tovarnim profilom pruge kako je utvrđeno u EN (otvoreno pitanje; do revizije TSI nakon objave EN15273-3:2006; vrijede nacionalni propisi o minimalnome tovarnom profilu pruge); standardna vrijednost bq0 od osi kolosijeka usporedno s gornjim rubom tračnice dobiva se jednadžbom pri kojoj se ne uzimaju u obzir učinci

—	proširenja širine kolosijeka u lukovima,

—	nadvisivanja,

—	skretnica i križišta,

—	kvazistatičnog nagiba,

—	građevinskih odstupanja i odstupanja povezanih s održavanjem,

gdje je:

R polumjer luka kolosijeka izražen u metrima.

Izračunana vrijednost bqlim propisana je u EN15273-3:2006 i uzima u obzir sve druge vrijednosti koje nisu uključene u jednadžbu za bq0 . Stvarna vrijednost bq za položaj rubova perona od osi tračnice usporedno s gornjim rubom tračnice omogućuje varijacije zbog odstupanja Tq pri postavljanju ili održavanju rubova perona. bqlim ≤ bq ≤ bqlim + Tq .

Područje odstupanja Tq je 0 ≤ Tq ≤ 50 mm.

Učinci nadvisivanja kompenziraju se izvan luka za dio koji prelazi 25 mm s prevjesom perona iznad udubljenja potrebnoga za kvazistatični nagib tovarnog profila pruge pravokutno na gornji rub tračnice.

Stoga stvarni razmak može biti veći od standardnog razmaka.

4.1.2.18.3.   Raspored pruge uzduž perona

Napomena koja će se po okončanju postupka ukloniti iz TSI-ja za konvencionalne brzine koji se odnosi na osobe smanjene pokretljivosti: peroni pruga I. kategorije u mreži željezničkih pruga velikih brzina usklađeni su s TSI-jem za infrastrukture za velike brzine.

Napomena koja će biti uključena u TSI infrastrukture za velike brzine: peroni pruga II. i III. kategorije u mreži željezničkih pruga velikih brzina usklađeni su s odredbom 4.1.2.18.3. TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti za konvencionalne brzine.

Na peronima u mreži konvencionalnih željezničkih pruga uz peron po mogućnosti mora biti ravna, ali polumjer luka nikako ne smije biti manji od 300 m.

4.1.2.19.   Širina i rub perona

Dopuštena je različita širina cijelom duljinom perona. Najmanja širina perona bez prepreka mora biti veća od jedne od sljedećih vrijednosti:

—	širine opasnog područja i širine dvaju nasuprot postavljenih hodnika od 800 mm (1 600 mm) ili

na jednostranom peronu 2 500 mm, na otočnom peronu 3 300 mm (ta se dimenzija može klinastim oblikom smanjiti na 2 500 mm na krajevima perona).

Pri zahtijevanoj najmanjoj širini ne uzima se u obzir dodatna širina potrebna za protok putnika.

Na hodniku širine 1 600 mm dopuštene su manje prepreke čija duljina ne prelazi 1 000 mm (primjerice stupovi, pultovi, sjedala). Udaljenost od ruba perona i prepreke mora iznositi najmanje 1 600 mm; širina hodnika od ruba prepreke do opasnog područja mora iznositi najmanje 800 mm.

Ako udaljenost između dviju manjih prepreka iznosi manje od 2 400 mm, te se dvije prepreke smatraju jednom velikom preprekom.

Najmanja udaljenost između rubova prepreka poput zidova, sjedala, dizala i stuba čija je duljina veća od 1 000 mm, ali manja od 10 000 mm, i ruba opasnog područja iznosi 1 200 mm. Udaljenost između ruba perona i rubova takvih prepreka iznosi najmanje 2 000 mm.

Najmanja udaljenost između rubova prepreka poput zidova, sjedala, pokretnih platformi i stuba čija je duljina veća od 10 000 mm, i ruba nesigurnog područja iznosi 1 600 mm. Udaljenost između ruba perona i rubova takvih prepreka iznosi najmanje 2 400 mm.

Ako su u vlaku ili na peronu ugrađena pomagala za ulaz i izlaz korisnika invalidskih kolica, na mjestima gdje se ti uređaji rabe udaljenost između njihova ruba na mjestu gdje se korisnik invalidskih kolica spušta na peron ili podiže s njega i najbliže prepreke na peronu mora iznositi najmanje 1 500 mm. Nove postaje moraju ispunjavati taj zahtjev glede svih vlakova koji su predviđeni da se na njima zaustavljaju.

Opasno područje perona počinje na rubu perona uz prugu i definirano je kao područje na kojemu putnici mogu biti izloženi opasnim silama zbog učinka zračne struje od prolazećih vlakova, ovisno o njihovoj brzini. U sklopu konvencionalnog željezničkog sustava za to područje vrijede nacionalni propisi.

Granica opasnog područja na strani koja je najudaljenija od ruba perona uz prugu mora biti označena vizualnim i taktilnim oznakama upozorenja. Taktilne oznake moraju biti usklađene s nacionalnim propisima.

Vizualna oznaka upozorenja mora biti u obliku vrpce, širine najmanje 100 mm, u kontrastnoj boji i površine otporne na klizanje.

Boja materijala na rubu perona uz prugu mora biti u kontrastu s tamnom bojom razmaka. Materijal mora biti otporan na klizanje.

4.1.2.20.   Završetak perona

Završetak perona mora biti označen vizualnim i taktilnim oznakama.

4.1.2.21.   Pomagala za ukrcaj i iskrcaj putnika u invalidskim kolicima

4.1.2.21.1.   Zahtjevi za podsustav

Ako je na peronu na postaji, na kojemu se nalaze pristupni putovi bez prepreka u skladu s odredbom 4.1.2.3.1., u uobičajenim uvjetima prometovanja predviđeno zaustavljanje vlakova s vratima prilagođenima za invalidska kolica, za ulaz i izlaz putnika u invalidskim kolicima između vrata vagona i perona mora biti osigurano pomagalo za ukrcaj i iskrcaj,

—	osim ako se ne dokaže da razmak između ruba praga vrata i ruba perona ne prelazi 75 mm u vodoravnom smjeru i ne prelazi 50 mm u okomitom smjeru, i

—	ako na području unutar 30 km od te postaje na istoj pruzi ne postoji postaja opremljena pomagalima za ukrcaj i iskrcaj.

Odgovorni upravitelj infrastrukture (ili upravitelji postaje, ako su oni odgovorna tijela) i željeznički prijevoznik moraju se sporazumjeti o upravljanju pomagalima za ukrcaj i iskrcaj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u međunarodnom željezničkom prometu (1) i u tome sporazumu utvrditi koja je strana odgovorna za osiguravanje pomagala za ukrcaj i iskrcaj. Upravitelj infrastrukture (ili upravitelji postaje) i željeznički prijevoznik jamče da je dogovorena podjela odgovornosti najpogodnije rješenje za sve.

U tom se sporazumu utvrđuju:

—	peroni na postajama na kojima upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje mora osigurati pomagala za ukrcaj i iskrcaj i željeznička vozila za koja se rabe,

—	peroni na postajama na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomagala za ukrcaj i iskrcaj i željeznička vozila za koja se rabe,

—	željeznička vozila na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomagala za ukrcaj i iskrcaj te peroni na postajama na kojima se rabe,

—	posebna pravila za zaustavljanje vlakova kako bi se ispunili zahtjevi iz odredbe 4.1.2.19. (prostor za pomagala za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica).

U svojem sustavu upravljanja sigurnošću željeznički prijevoznik mora navesti svoje obveze iz takvih sporazuma i načine na koji ih planira ispuniti.

U svojem sustavu upravljanja sigurnošću upravitelj infrastrukture mora navesti svoje obveze iz takvih sporazuma i načine na koji ih planira ispuniti.

U gornjim se stavcima upravitelj postaje koji upravlja peronima smatra upraviteljem infrastrukture prema članku 3. Direktive 91/440/EEZ: definicija infrastrukture i Uredba 2598/70/EEZ.

Ako su na temelju navedenoga sve vrste željezničkih vozila koja se zaustavljaju na peronu opremljena pomagalima za ukrcaj i iskrcaj usklađenima s peronom, peron ne mora biti opremljen takvim pomagalima.

Pomagala za ukrcaj i iskrcaj moraju ispunjavati zahtjeve iz odredbe 4.1.2.21.2. Ako je mjesto ukrcaja i iskrcaja s invalidskim kolicima unaprijed utvrđeno, mjesta na peronu gdje se nalaze vrata vagona s pristupom za invalidska kolica mogu biti označena međunarodnim simbolom „za invalide”. Ti znakovi moraju biti u skladu s odredbama N.2 i N.4 iz Priloga N.

Rampe

Rampa za pristup, kojom se rukuje ručno ili poluautomatski, a kojom upravlja djelatnik postaje, mora biti osigurana na postaji ili na vlaku.

Rampa mora ispunjavati zahtjeve iz odredbe 4.1.2.21.2.

Podizne platforme

Ako se rabi podizna platforma, ona mora ispunjavati zahtjeve iz odredbe 4.1.2.21.2.

4.1.2.21.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Ako su na postaji postavljena pomagala za ukrcaj i iskrcaj, ona moraju biti prilagođena invalidskim kolicima, čija su obilježja opisana u Prilogu M.

Nosivost pomagala za ukrcaj i iskrcaj iznosi najmanje 300 kg pri opterećenju, razdijeljenih na površini 660 mm × 660 mm na sredini naprave.

Ako je pomagalo za ukrcaj i iskrcaj na električni pogon, ono mora biti opremljeno mogućnošću ručnog upravljanja u slučaju nestanka električnog napajanja.

Rampe

Površina rampe mora biti otporna na klizanje i imati svijetlu širinu najmanje 760 mm.

Rampa mora imati podignute rubove s obiju strana, tako da kotači pomagala za kretanje ne mogu skliznuti s nje.

Rubovi na rampama moraju biti podignuti i ne smiju biti viši od 20 mm. Moraju biti opremljeni vrpcama za upozorenje u kontrastnoj boji.

Najveći je dopušteni nagib rampe 10,2 stupnja (18 %).

Kada se rampa rabi za ukrcavanje i podizanje, mora biti osigurana tako da se ne može pomicati pri ukrcaju i iskrcaju.

Rampe, kao i prijenosne rampe moraju biti pohranjene tako da ne predstavljaju prepreku putnicima.

Podizne platforme

Ako se rabi podizna platforma, ona mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

Površina platforme mora biti otporna na klizanje. Platforma na površini mora imati svijetlu širinu najmanje 720 mm.

Podizna platforma projektirana je tako da se mehanizam ne može pomaknuti kad dizalo nije sklopljeno.

Gdje je predviđeno, sve komande za izvlačenje, spuštanje na tlo, podizanje i sklapanje podizne platforme zahtijevaju neprekinuti pritisak upravitelja dizala i sprečavaju nepravilno kretanje dizala kad je podizna platforma zauzeta.

Podizna platforma mora imati ugrađenu mogućnost ručnog izvlačenja, spuštanja na tlo zauzete platforme te podizanja i sklapanja prazne platforme u slučaju opasnosti pri nestanku električnog napajanja.

Tijekom podizanja ili spuštanja osobe nijedan dio podizne platforme ne smije se pomicati brzinom većom od 150 mm/s, a tijekom izvlačenja ili sklapanja brzinom većom od 300 mm/s (osim pri ručnom izvlačenju ili sklapanju). Najveće dopušteno ubrzanje zauzetih podiznih platformi u vodoravnom ili okomitom smjeru mora iznositi 0,3 g.

Podizne platforme moraju biti opremljene preprekama koje sprečavaju otklizavanje kotača invalidskih kolica s nje za vrijeme dok je platforma u pogonu.

Pomična prepreka ili ugrađena projektirana rješenja platformi moraju sprečavati otklizavanje kotača invalidskih kolica s ruba platforme koji je najbliži željezničkom vozilu sve dok dizalo ne postigne potpuno podignut položaj.

Sve stranice platformi koje su u podignutom položaju više od vozila moraju biti opremljene preprekom od najmanje 25 mm visine. Te prepreke ne smiju ometati ulazak kolica u hodnik željezničkog vagona ili izlazak iz njega.

Rub pregrade na strani na kojoj se kolica ukrcavaju (vanjska strana) i koji služi kao ukrcajna rampa kada je dizalo na tlu, mora biti dostatan kada je u podignutom ili u zatvorenom položaju, ili valja predvidjeti dodatni sustav kojim se sprečava otklizavanje kolica s platforme ili prelazak preko prepreke.

Podizna platforma mora omogućavati da se kolica na nju smjeste prema naprijed ili prema natrag.

Potrebno je osigurati sustav za sigurno sklapanje dizala koji ne ometa kretanje invalidskih kolica ili pomagala za kretanje i nije opasno za putnike.

4.1.2.22.   Prijelazi preko pruge na postajama u razini

Ako se nacionalnim propisima dopušta uporabu prijelaza preko pruge u razini za putnike i ako su ti prolazi potrebni za osiguravanje pristupa bez prepreka, tada takvi prolazi moraju biti pristupačni svim kategorijama osoba smanjene pokretljivosti.

Moraju biti projektirani tako da se ni najmanji kotač invalidskih kolica ne može zaglaviti na površini prijelaza ili na tračnici, kako je utvrđeno u Prilogu M.

Granice površine prijelaza u razini moraju biti označene vizualnim i taktilnim oznakama.

4.1.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja

S obzirom na to da trenutačno ne postoje TSI-ji za putnička željeznička vozila i infrastrukturu za konvencionalne brzine, taj odjeljak ostaje i dalje otvoreno pitanje.

Sučelje s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom ne postoji.

Sučelje s podsustavom odvijanja prometa opisano je u odjeljku 4.1.4 „Operativna pravila”.

4.1.4.   Operativna pravila

Operativna pravila u nastavku nisu dio ocjenjivanja infrastrukture.

Ovim se TSI-jem ne utvrđuju operativna pravila za evakuaciju u slučaju opasnosti, već samo mjerodavni tehnički zahtjevi. Namjena je tehničkih zahtjeva za infrastrukturu olakšati evakuaciju svima, uključujući osobe smanjene pokretljivosti.

Uzimajući u obzir temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., posebna operativna pravila za podsustav infrastrukture u skladu s tehničkim područjem primjene, definiranim u odredbi 1.1. na koju se odnosi TSI, jesu sljedeća:

—

Općenito Upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje mora imati pisane smjernice kojima se osigurava dostupnost putničke infrastrukture svim kategorijama osoba smanjene pokretljivosti tijekom radnog vremena, u skladu s tehničkim zahtjevima ovog TSI-ja. Uz to, smjernice moraju biti u skladu sa smjernicama željezničkih poduzeća koji bi po potrebi željeli rabiti uređaje (vidi odjeljak 4.2.4.). Smjernice se provode davanjem odgovarajućih obavijesti osoblju, postupcima i osposobljavanjem. Infrastrukturne smjernice, među ostalim, sadrže i operativna pravila za sljedeće situacije:

—

Pristupi bez prepreka Ako nova, obnovljena ili modernizirana postaja s prosječnim dnevnim protokom 1 000 dolazećih i odlazećih putnika ili manje u 12-mjesečnom razdoblju ne ispunjava zahtjeve u pogledu dizala i/ili rampe na putu bez prepreka iz odredbe 4.1.2.3.1, za organiziranje prijevoza korisnika invalidskih kolica između te postaje na kojoj nije osiguran pristup do sljedeće na kojoj je osiguran, a koji se nalazi na istoj pruzi, primjenjuju se nacionalni propisi.

—	Dostupnost postaje Potrebno je izraditi operativna pravila kojima se osigurava slobodan pristup obavijestima o stupnju dostupnosti svih postaja.

—

Postaje bez osoblja — izdavanje vozne karte slabovidnim putnicima Potrebno je izraditi i provesti operativna pravila za postaje bez osoblja, koje su opremljene automatima za izdavanje voznih karata (vidi odjeljak 4.1.2.9.). U takvim se situacijama uvijek mora osigurati i drugačiji način izdavanja voznih karata, koji je primjeren slabovidnim putnicima. (Primjerice, dopustiti im kupnju vozne karte u vlaku ili na izlaznoj postaji.)

—

Kontrola voznih karata — trokraki mehanizmi Ako se za kontrolu voznih karata rabe trokraki mehanizmi, potrebno je uvesti operativna pravila koja osobama smanjene pokretljivosti omogućuju usporedan pristup kroz takve kontrolne točke. Pristup za osobe smanjene pokretljivosti mora biti prikladan za prolazak korisnika invalidskih kolica, dječja kolica, velike komade prtljage itd., a može ga kontrolirati osoblje ili može biti automatiziran.

—	Vizualne i govorne obavijesti — postizanje dosljednosti Potrebno je uvesti operativna pravila kojima se jamči usklađenost vizualnih i govornih obavijesti (vidi 4.1.2.12.). Osoblje koje daje govorne obavijesti mora pratiti standardne postupke radi postizanja potpune dosljednosti važnih obavijesti.

—

Sustav za obavješćivanje putnika na zahtjev Ako na postaji glavne govorne obavijesti nisu osigurane putem sustava javnog razglasa (vidi 4.1.2.12.), potrebno je uvesti operativna pravila da se osigura drugi oblik sustava govornog obavješćivanja putnika na postaji (npr. telefonska služba za obavijesti s operaterom ili automatska telefonska služba).

—

Peron — područje djelovanja pomagala za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje moraju zajedno odrediti područje na peronu na kojemu će se pomagalo vjerojatno rabiti, te opravdati svoj izbor. To područje mora biti sukladno s postojećim peronima na kojima je predviđeno zaustavljanje vlaka. Iz navedenoga proizlazi da se mjesto zaustavljanja vlaka u nekim slučajevima mora prilagoditi da se ispuni taj zahtjev. Potrebno je uvesti operativna pravila u kojima se obzir uzimaju promjene sastava vlaka (vidi odjeljak 4.1.2.19.), tako da je moguće utvrditi mjesto zaustavljanja vlaka s obzirom na područja rada pomagala za ukrcaj i iskrcaj. Za svako je pomagalo za ukrcaj i iskrcaj na peronu predviđen slobodan prostor površine 1 500 mm od ruba perona (vidi 4.1.2.19.).

—

Sigurnost ručnih i motornih pomagala za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica Osoblje postaje provodi operativna pravila o radu pomagala za ukrcaj i iskrcaj (vidi odjeljke 4.1.2.21.1. i 2.). Osoblje postaje provodi operativno pravilo o korištenju pomične sigurnosne prepreke na dizalima za invalidska kolica (vidi odjeljak 4.1.2.21.2.). Potrebno je uvesti operativna pravila kojima se jamči osposobljenost osoblja postaje za sigurno upravljanje rampama za ukrcaj i iskrcaj pri postavljanju, osiguranju, podizanju, spuštanju i sklapanju (vidi poglavlje 4.1.2.21.2.).

—

Pomoć korisnicima invalidskih kolica Potrebno je uvesti operativna pravila kojima se jamči svjesnost osoblja da je korisnicima invalidskih kolica možda potrebna pomoć pri ulazu i izlazu iz vlaka, te da im po potrebi takvu pomoć ponude. Od korisnika invalidskih kolica može se zahtijevati da unaprijed rezerviraju pomoć kako bi se osigurala raspoloživost osposobljenog osoblja.

—

Prijelaz preko pruge u razini pod nadzorom Ako su nacionalnim pravilima dopušteni prijelazi preko pruge u razini pod nadzorom, potrebno je provoditi operativna pravila prema kojima osoblje na takvim prijelazima preko pruge uz nadzor nudi odgovarajuću pomoć osobama smanjene pokretljivosti, uključujući obavješćivanje o tome kada je sigurno prijeći prugu.

4.1.5.   Pravila održavanja

Uzimajući u obzir temeljne zahtjeve iz poglavlja 3., posebna pravila održavanja za podsustav infrastrukture u skladu s tehničkim područjem primjene utvrđenim u odredbi 1.1., koja je obuhvaćena ovim TSI-jem, jesu sljedeća:

Upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje mora utvrditi postupke, prema kojima se osobama smanjene pokretljivosti u vrijeme održavanja, izmjene ili popravka objekata koji su njima namijenjeni, jamči druga vrsta pomoći.

4.1.6.   Stručne kvalifikacije

Zahtijevane stručne kvalifikacije t osoblja koje upravlja podsustavom infrastrukture u skladu s tehničkim područjem primjene, utvrđenim u odredbi 1.1., i u skladu s odredbom 4.1.4., koja sadrži popis operativnih pravila na koje se odnosi TSI, jest sljedeća:

Stručno osposobljavanje osoblja koje obavlja djelatnosti pratnje vlakova, pružanja usluga i pomoći putnicima na postaji te prodaje voznih karata mora obuhvaćati i predmet o svjesnosti o invalidima i njihovoj jednakosti, uključujući posebne potrebe svake kategorije osoba smanjene pokretljivosti.

Stručno osposobljavanje inženjera i upravitelja odgovornih za održavanje i rad infrastrukture mora obuhvaćati predmet o svjesnosti o invalidima i njihovoj jednakosti, uključujući posebne potrebe svake kategorije osoba smanjene pokretljivosti.

4.1.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

U okviru ovog TSI-ja ne postoje posebni zahtjevi u pogledu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta za osoblje potrebni za upravljanje podsustavom infrastrukture ili provedbe ovog TSI-ja.

4.1.8.   Registar infrastrukture

Zahtjevi za registar infrastrukture s obzirom na ovaj TSI jesu sljedeći:

—	geografsko područje, utvrđeno u odredbi 1.2.,

—	u okviru utvrđenoga geografskog područja moraju se popisati sve postaje za koje vrijedi ovaj TSI,

—	za svaku se navedenu postaju popisuju svi peroni za koje vrijedi ovaj TSI.

Za svaku navedenu postaju, kao i svaki peron za koji vrijedi ovaj TSI popisuju se sve značajke i opisuju se s obzirom na odgovarajuće odredbe u TSI-ju, i to:

—	mjesta za parkiranje u skladu s odredbom 4.1.2.2.,

—	pristupi bez prepreka u skladu s odredbom 4.1.2.3.,

—	taktilne staze za usmjeravanje, ondje gdje su ugrađene, u skladu s odredbom 4.1.2.3.2.,

—	sanitarije, uključujući one s pristupom za korisnike invalidskih kolica, u skladu s odredbom 4.1.2.7.,

—	blagajne za izdavanje voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima u skladu s odredbom 4.1.2.9.,

—	sustavi vizualnih obavijesti u skladu s odredbom 4.1.2.11.,

—	rampe, pokretne stube, dizala ili pokretne rampe u skladu s odredbom 4.1.2.17.,

—	visina, odmak, širina i duljina svakog perona u skladu s odredbama 4.1.2.18. i 4.1.2.19.,

—	ugrađena pomagala za ukrcaj i iskrcaj, ondje gdje postoje, i njihov opis u skladu s odredbom 4.1.2.21.,

—	prijelazi preko pruge u razini koji su primjereni za osobe smanjene pokretljivosti, u skladu s odredbom 4.1.2.22.

Ako su se za uspostavljanje sukladnosti s ovim TSI-jem primjenjivala nacionalna pravila, uz stavku u registru moraju se također navesti mjerodavni propisi i njihove odredbe.

4.2.   Podsustav željezničkih vozila

4.2.1.   Uvod

Transeuropski konvencionalni željeznički sustavi na koje se primjenjuje Direktiva 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, i čiji je dio podsustav, integrirani je sustav čiju usklađenost valja provjeriti. Posebice je potrebno provjeriti usklađenost specifikacija za svaki podsustav, njegova sučelja sa sustavom u koji se uključuje te pravila za rad i održavanje.

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njegovih sučelja, opisani u odjeljku 4.2.2, ne propisuju uporabu posebnih tehnologija ili tehničkih rješenja, osim kad je to nužno potrebno za interoperabilnost transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga. Međutim, inovacijska rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Kako bi se omogućile tehnološke inovacije, te se specifikacije i metode ocjenjivanja moraju izraditi prema postupku opisanome u odjeljcima 6.1.4 i 6.2.4.

Uzimajući u obzir sve važeće temeljne zahtjeve, obilježja podsustava željezničkih vozila opisana su sljedećim:

4.2.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije

4.2.2.1.   Općenito

S obzirom na temeljne zahtjeve iz odjeljka 3., funkcionalne i tehničke specifikacije za podsustav željezničkih vozila u pogledu dostupnosti za osobe smanjene pokretljivosti su sljedeće:

—

sjedala,

—	prostori za invalidska kolica,

—

vrata,

—

rasvjeta,

—	sanitarije,

—

prolazi,

—	obavijesti za korisnike,

—	promjene visine,

—	rukohvati,

—	prostori za spavanje s pristupom za invalidska kolica,

—	položaj stube za ulaz i izlaz.

Za svaki osnovni parametar općom se uredbom uvode sljedeće odredbe.

Te odredbe u nastavku podrobno opisuju uvjete koji moraju biti ispunjeni za ispunjavanje zahtjeva iz opće odredbe.

4.2.2.2.   Sjedala

4.2.2.2.1.   Općenito

Na naslonu svakog sjedala pri prolazu postavljeni su rukohvati ili okomite šipke ili druga pomagala za održavanje stabilnosti pri kretanju prolazom, osim na sjedalu koje dodiruje naslon sjedala okrenutoga u suprotnom smjeru, a koje je opremljeno takvim pomagalom ili dodiruje pregradnu stijenu.

Rukohvati ili druga pomagala za održavanje stabilnosti moraju biti postavljeni na visini od 800 mm do 1 200 mm iznad tla i ne smiju prodirati u prolaz te se moraju vizualno razlikovati od sjedala.

U dijelovima vagona s uzdužno raspoređenim fiksnim sjedalima za održavanje stabilnosti rabe se rukohvati. Oni su postavljeni na međusobnoj udaljenosti najviše 2 000 mm i na visini između 800 mm i 1 200 mm iznad tla; rukohvati se moraju vidno razlikovati od ostatka unutarnje opreme vagona.

Rukohvati ili druga pomagala za održavanje stabilnosti ne smiju imati oštre rubove.

4.2.2.2.2.   Sjedala rezervirana za invalide

4.2.2.2.2.1.   Općenito

Najmanje 10 % sjedala u fiksnim garniturama ili pojedinačnim vozilima te u svakom razredu namijenjeno je osobama smanjene pokretljivosti.

Sjedala rezervirana za invalide i vagoni s takvim sjedalima opremljeni su s oznakama u skladu s odredbama N.3 i N.8 u Prilogu N te natpisima u kojima se navodi da ostali putnici takva sjedala moraju prepustiti osobama kojima su namijenjena.

Sjedala rezervirana za invalide postavljena su u prostoru za putnike u blizini vanjskih vrata.

Ako su obična sjedala opremljena naslonima za ruke, sjedala rezervirana za invalide moraju biti opremljena pomičnim naslonima; to isključuje naslone koji su postavljeni na stranicama vagona. Pomični naslon za ruke moguće je pomaknuti do naslona sjedala, tako da omogućuje nesmetan pristup do sjedala ili susjednog sjedala rezerviranoga za invalide.

Sjedala rezervirana za invalide ne smiju biti sjedala na rasklapanje.

Svako sjedalo rezervirano za invalide i prostor za korisnika sjedala usklađeno je s mjerama na slikama od 1. do 4.

Cijela korisna sjedeća površina sjedala rezerviranoga za invalide mora biti široka najmanje 450 mm (vidi sliku 1.).

Gornja površina svakog jastučića sjedala rezerviranoga za invalide nalazi se na visini od 430 mm do 500 mm iznad tla na prednjem rubu sjedala. Prostor iznad glave mora dosezati visinu najmanje 1 680 mm iznad poda (vidi sliku 2.), osim kod vlakova na dvije razine, gdje su iznad sjedala postavljene police za prtljagu. U tim je slučajevima dopuštena manja visina prostora iznad glave kod sjedala rezerviranih za invalide ispod polica za prtljagu, na visini 1 520 mm, uz uvjet da kod najmanje 50 % svih sjedala rezerviranih za invalide prostor iznad glave i dalje iznosi 1 680 mm.

Napomena: Na sljedećim slikama od 2. do 4. prikazani su poprečni presjeci sjedala kroz središnjicu sjedala.

Kod sjedala s pomičnim naslonom za leđa mjerenje se izvodi kada je sjedalo u potpuno podignutom položaju.

4.2.2.2.2.2.   Sjedala okrenuta u istom smjeru

Kod sjedala okrenutih u istom smjeru slobodan prostor ispred svakog sjedala mora biti u skladu sa slikom 2.

Kako je prikazano na slikama od 1. do 4., udaljenost između prednje površine naslona za leđa i okomite ravnine kroz zadnju točku sjedala ispred iznosi najmanje 680 mm, pri čemu se udaljenost između sjedala mjeri na sredini sjedala 70 mm iznad mjesta gdje jastučić dotiče naslon za leđa. Udaljenost između prednjeg ruba jastučića sjedala i točke na sjedalu ispred na istoj okomitoj ravnini iznosi najmanje 230 mm.

4.2.2.2.2.3.   Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugome

Kod sjedala rezerviranih za invalide okrenutih jedno nasuprot drugome udaljenost između prednjih rubova jastučića sjedala iznosi najmanje 600 mm (vidi sliku 4.).

Ako su sjedala rezervirana za invalide, koja su okrenuta jedno nasuprot drugome, opremljena stolićem, udaljenost između prednjeg ruba jastučića sjedala i glavnog ruba stolića iznosi najmanje 230 mm (vidi sliku 3.).

4.2.2.3.   Prostori za invalidska kolica

S obzirom na duljinu vlaka, isključujući lokomotivu ili pogonsku jedinicu, vlak mora imati najmanje onoliko prostora za invalidska kolica kako je propisano u sljedećoj tablici:

Duljina vlaka	Broj prostora za invalidska kolica u vlaku
Manje od 205 metara	2 prostora za invalidska kolica
Od 205 do 300 metara	3 prostora za invalidska kolica
Više od 300 metara	4 prostora za invalidska kolica

Radi osiguravanja stabilnosti, prostor za invalidska kolica projektiran je tako da kolica stoje na njemu, okrenuta u smjeru vožnje ili u suprotnom smjeru.

Prostor za invalidska kolica namijenjen jednom korisniku invalidskih kolica prikladan je za invalidska kolica sa sljedećim značajkama:

Ako su na postajama postavljena pomagala za ukrcaj i iskrcaj, ona moraju omogućivati uporabu invalidskih kolica, kako je opisano u Prilogu M.

Na prostoru za invalidska kolica između poda i stropa vozila ne smije biti prepreka, osim viseće police za prtljagu, vodoravnog rukohvata pričvršćenoga na stijenu ili strop vozila, ili stolića u skladu sa zahtjevima odredbe 4.2.2.10.

Najmanja udaljenost u uzdužnoj ravnini između prostora za invalidska kolica i prednje površine 2 mora biti u skladu sa slikom 5. Površina 1 može biti sjedalo na izvlačenje, preklopno sjedalo ili pregradna stijena.

Ako je površina 2 prednji rub jastučića sjedala putničkog sjedala kod sjedala okrenutih jedno nasuprot drugome, i ako na tom sjedalu može sjediti putnik, udaljenost ne smije biti manja od 300 mm.

Ako je površina 2 leđni naslon putničkog sjedala ili pregradna stijena ili sjedalo na izvlačenje ili na preklapanje ispred invalidskih kolica, udaljenost ne smije biti manja od 200 mm.

U prostoru za invalidska kolica može biti ugrađeno sjedalo na izvlačenje ili preklopno sjedalo, međutim, kad je preklopljeno, ono ne smije smanjivati najmanje propisane dimenzije prostora za invalidska kolica.

Na jednom je kraju prostor za invalidska kolica opremljen nosećom konstrukcijom ili drugom prihvatljivom armaturom širine 700 mm (kako je prikazano na slici 6.). Visina nosive konstrukcije ili armature mora biti tolika da se invalidska kolica, naslonjena na nju leđnim naslonom, ne mogu prevrnuti unatrag.

U blizini prostora za invalidska kolica ili nasuprot njemu mora postojati najmanje jedno sjedalo za osobu koja putuje u pratnji korisnika invalidskih kolica. To sjedalo mora jamčiti jednaku razinu udobnosti kao i ostala sjedala, te može biti smješteno na suprotnoj strani prolaza.

Prostor za invalidska kolica mora biti opremljen alarmnim uređajem, koji korisniku invalidskih kolica u opasnosti omogućuje upozoriti osobu koja može na odgovarajući način reagirati. Uređaj mora biti postavljen unutar dohvata ruku korisnika invalidskih kolica.

Pri aktiviranju alarmnog uređaja vizualni i zvučni signal mora potvrditi funkcioniranje alarmnog sustava.

Alarmni uređaj ne smije biti postavljen unutar uske udubine ili bilo kakva drugog oblika prepreke koja bi onemogućivala izravno aktiviranje dlanom.

Alarmni uređaj postavljen je tako da ga korisnik invalidskih kolica može dohvatiti bez naprezanja, a ne na samoj granici dosega.

Neposredno uz prostor ili u prostoru za invalidska kolica mora biti postavljena oznaka prostora za invalidska kolica, u skladu s odredbama N.3 i N.4 iz Priloga N.

4.2.2.4.   Vrata

4.2.2.4.1.   Općenito

Kada putnici ručno otvaraju i zatvaraju vrata, mora postojati mogućnost uporabe dlana i sile koja ne prelazi 20 newtona.

Uređaji za otvaranje i zatvaranje vrata, upravljani ručno tipkalima, moraju se vidno razlikovati od površine na kojoj su ugrađeni.

Ako se za otvaranje i zatvaranje vrata rabe tipkala ili drugačiji način daljinskog upravljanja, tim je komandama moguće upravljati silom koja ne prelazi 15 newtona.

Ako su tipkala za otvaranje i zatvaranje postavljena jedno iznad drugoga, tipkalo za otvaranje uvijek mora biti postavljeno na vrhu.

4.2.2.4.2.   Vanjska vrata

4.2.2.4.2.1.   Zahtjevi za podsustav

Vanjska ulazna vrata, automatska i poluautomatska, moraju imati ugrađene uređaje koji prepoznaju da se putnik nalazi unutar vrata pri zatvaranju; ako uređaj prepozna nazočnost putnika, zatvaranje vrata se automatski zaustavlja i neko vrijeme ostaju otvorena.

Kada su otvorena, sva vanjska vrata namijenjena putnicima imaju svijetlu širinu od najmanje 800 mm.

Vanjska vrata na vanjskoj strani moraju biti obojena ili označena tako da se vidno razlikuju od ostalog dijela stranice vozila.

Vanjska vrata namijenjena ulaženju u invalidskim kolicima moraju biti najbliža vanjska vrata prostoru za invalidska kolica.

Vrata za ulaženje u invalidskim kolicima moraju biti jasno označena oznakom u skladu s odredbama N.3 i N.4 u Prilogu N.

Na unutarnjoj strani mjesto vanjskih vrata mora biti jasno označeno kontrastnom bojom na podu u blizini vrata u usporedbi s ostalom površinom poda vagona.

Kada se vrata mogu otvoriti, jasan zvučni signal koji se daje moraju čuti osobe u vlaku i ispred njega. Signal upozorenja mora trajati najmanje pet sekundi; ako se vrata u tom trenutku otvore, signal može prestati nakon tri sekunde. Taj zahtjev ne primjenjuje se za vanjske zvučne signale na vlakovima velikih brzina prvoga i drugog razreda.

Ako se vrata otvaraju automatski ili ih strojovođa ili drugi član osoblja vlaka otvara daljinskim upravljanjem, signal upozorenja mora trajati najmanje 3 sekunde od početka otvaranja.

Prije početka zatvaranja vrata koja se zatvaraju automatski ili daljinskim upravljanjem, putnici u vlaku i oni ispred njega upozoravaju se zvučnim signalom. Signal upozorenja traje najmanje 2 sekunde prije početka zatvaranja vrata i razlikuje se od signala otvaranja vrata. Signal upozorenja oglašava se i dalje tijekom zatvaranja vrata.

Izvor zvuka signala upozorenja za vrata mora biti postavljen u području gdje se nalaze uređaji za upravljanje vratima; a ako takvi uređaji ne postoje, tada se mora nalaziti u blizini vrata.

Zvučni signali upozorenja za vrata za putnike – Vrata se mogu otvoriti

—	Značajka — neprekinut ili spor pulsirajući višetonski signal (do 2 pulsa u sekundi), koji se sastoji od dvaju tonova

—	Frekvencije — 3 000 Hz +/- 500 Hz i — 1 750 Hz +/- 500 Hz

—	Razina zvučnog tlaka 70 dB LAeq, T +/- 2 izmjereno na sredini ulaznog prostora na visini 1,5 m iznad poda (T = ukupno trajanje signala)

Zvučni signali upozorenja za vrata za putnike – upozorenje na zatvaranje vrata

—	Značajka — Brzo pulsirajući ton (6 -10 pulsova u sekundi)

—	Frekvencija: — 1 900 Hz +/- 500 Hz

—	Razina zvučnog tlaka 70 dB LAeq, T +/- 2 izmjereno unutar vozila, 1,5 m udaljeno od središnjice vrata na stranici vagona na 1,5 m iznad razine perona. U unutrašnjosti jednako mjerenje kao kod signala za upozoravanje da je omogućeno otvaranje vrata (T = ukupno trajanje signala)

Vratima upravlja osoblje vlaka ili se njima upravlja poluautomatski (odnosno s pomoću tipkala kojima upravljaju putnici).

Tipke za upravljanje vratima moraju se nalaziti na krilu vrata ili pokraj njih.

Sredina tipkala za upravljanje vratima s perona mora biti postavljena od najmanje 800 mm do uključujući 1 200 mm iznad perona, za sve perone na kojima će se vlak zaustavljati. Sredina tipkala za upravljanje vanjskim vratima s unutarnje strane mora biti postavljena od najmanje 800 mm do uključujući 1 200 mm iznad poda vozila.

4.2.2.4.2.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Ako se za upravljanje vratima rabe tipkala, svako od njih mora imati vizualnu oznaku na samom tipkalu ili oko njega, kad je njegovo djelovanje omogućeno; ona se moraju pokrenuti djelovanjem silom koja ne prelazi 15 newtona. Ako zatvaranje vrata daljinski aktivira osoblje vlaka, vizualna se oznaka mora isključiti najmanje 2 sekunde prije početka zatvaranja vrata.

Mora biti omogućeno takva tipkala razabrati na dodir (npr. reljefnim znakovima), a ona moraju pokazivati da su u funkciji.

4.2.2.4.3.   Unutarnja vrata

4.2.2.4.3.1.   Zahtjevi za podsustav

Automatska i poluautomatska unutarnja vrata moraju biti opremljena uređajima koji sprečavaju zaglavljivanje putnika za vrijeme otvaranja i zatvaranja vrata.

Ako su ugrađena, sva unutarnja vrata moraju ispunjavati zahtjeve iz ove odredbe.

Otvori na vratima predviđeni za prolaz korisnika invalidskih kolica moraju imati svijetlu širinu najmanje 800 mm.

Kada putnici ručno otvaraju i zatvaraju vrata, moraju se moći koristiti dlanom primjenjujući silu koja ne prelazi 20 newtona.

Sila potrebna za ručno otvaranje ili zatvaranje ručnih vrata ne smije prelaziti 60 newtona.

Sredina tipaka za upravljanje unutarnjim vratima postavljena je na visini od najmanje 800 mm do uključujući 1 200 mm iznad poda vozila.

Automatska vrata unutar vagona i sljedeća povezujuća vrata rade ili sinkronizirano u paru, ili druga vrata prepoznaju da im se približava putnik, pa se tada otvaraju.

Ako je više od 75 % površine vrata od prozirnog materijala, ona moraju biti označena najmanje dvjema dobro vidljivim vrpcama koje čine znakovi, logotipi, amblemi ili dekorativni elementi. Gornja vrpca mora se nalaziti na visini od 1 500 mm do 2 000 mm, a donja na visini od 850 mm do 1 000 mm; vrpce se moraju jasno razlikovati od pozadine po cijeloj širini vrata. Te vrpce moraju imati visinu najmanje 100 mm.

4.2.2.4.3.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Ako se za upravljanje vratima rabe tipkala, tada svako tipkalo (ili područje oko njega) mora biti osvijetljeno dok radi i može se pokrenuti silom koja ne prelazi 15 newtona.

Sredina tipkala nalazi se na području od najmanje 800 mm do uključujući 1 200 mm iznad razine poda.

Mora biti omogućeno takva tipkala razabrati na dodir (npr. reljefnim znakovima), a ona moraju pokazivati da su u funkciji.

4.2.2.5.   Rasvjeta

Ulazne stube u vagon osvijetljene su s najmanje 75 luksa, mjereno na 80 % širine stube, a izvor svjetlosti mora biti postavljen unutar stube ili neposredno pokraj nje.

4.2.2.6.   Sanitarije

4.2.2.6.1.   Općenito

Ako je vlak opremljen sanitarijama, do univerzalnih sanitarija mora postojati pristup od prostora za invalidska kolica, te sanitarije moraju ispunjavati zahtjeve za standardne i univerzalne sanitarije.

4.2.2.6.2.   Standardne sanitarije (zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove)

Standardne sanitarije nisu namijenjene korisnicima invalidskih kolica.

Najmanja dopuštena korisna širina vrata mora iznositi 500 mm.

Sredina kvake, brave ili drugog uređaja za upravljanje vratima s unutarnje i vanjske strane sanitarija mora se nalaziti na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 200 mm iznad poda.

Vizualna i taktilna oznaka (ili zvučni signal) moraju pokazivati kada su vrata zaključana.

Uređaji za upravljanje vratima i druga oprema u sanitarijama (osim prostora za previjanje) mogu se pokrenuti silom koja ne prelazi 20 newtona.

Svi uređaji za upravljanje, uključujući uređaje sustava za ispiranje, moraju se bojom (ili nijansom boje) vidno razlikovati od površine pozadine; njima se može upravljati i opipom.

Potrebno je osigurati jasne i detaljne upute za upravljanje svim uređajima s piktogramima i u reljefnom tisku.

Pokraj školjke i umivaonika mora biti pričvršćen vodoravan i/ili okomit držač.

Držači moraju biti okruglog presjeka s vanjskim promjerom od 30 mm do 40 mm i moraju biti udaljeni najmanje 45 mm od svih susjednih površina. Ako je držač zakrivljen, zakrivljeni polumjer na unutarnji površini mora iznositi najmanje 50 mm.

Sjedalo i poklopac školjke te rukohvati moraju se bojom i/ili nijansom boje vidno razlikovati od pozadine.

4.2.2.6.3.   Univerzalne sanitarije

Univerzalne sanitarije namijenjene su svim putnicima, uključujući sve kategorije osoba smanjene pokretljivosti.

4.2.2.6.3.1.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove (univerzalne sanitarije)

Ulazna vrata sanitarija moraju imati svijetlu širinu najmanje 800 mm.

Na vanjskoj strani vrata mora postojati znak u skladu s odredbama N.3 i N.4 Priloga N.

Sredina kvake, brave ili drugog uređaja za upravljanje vratima s unutarnje i s vanjske strane sanitarija mora se nalaziti na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 200 mm iznad poda.

Vizualna i taktilna oznaka (ili zvučni signal) moraju pokazivati kada su vrata zaključana.

Uređaji za upravljanje vratima i druga oprema u sanitarijama (osim prostora za previjanje) mogu se pokrenuti silom koja ne prelazi 20 newtona.

Unutar sanitarija mora postojati dovoljno prostora za manevriranje i postavljanje invalidskih kolica u položaj pokraj školjke, kako je utvrđeno u Prilogu M; vidi sliku 8.a.

Ispred školjke mora postojati najmanje 700 mm prostora, kao što je prikazano na slici 8.b.

Na svakoj strani školjke mora biti postavljen vodoravan držač, u skladu sa zahtjevima u pogledu dimenzija iz gornje odredbe. Držač sa strane do koje invalidska kolica imaju pristup mora biti pričvršćen tako da je korisnika invalidskih kolica moguće nesmetano premjestiti na školjku i s nje; vidi slike 9. i 10.

Površina spuštene daske školjke mora se nalaziti na visini od 450 mm do 500 mm iznad razine poda.

Sva oprema (umivaonik, posuda za sapun, zrcalo, slavina i sušilo za ruke) mora biti pristupačna osobama u invalidskim kolicima.

Prostor sanitarija mora biti opremljen najmanje dvama alarmnim uređajima koja osobama smanjene pokretljivosti u opasnosti omogućuju upozoriti osobu koja može primjereno reagirati. Jedan uređaj mora biti postavljen najviše 450 mm iznad poda, izmjereno od poda do vrha tipki. Drugi mora biti postavljen na visini od najmanje 800 mm do najviše 1 200 mm iznad tla, izmjereno do vrha tipki.

Donji alarmni uređaj mora biti postavljen tako da ga može dohvatiti osoba koja leži na podu. Ta dva uređaja moraju biti postavljena na različitim vertikalnim površinama prostora sanitarije, tako da se mogu dosegnuti s raznih položaja.

Tipke alarmnih uređaja moraju se razlikovati od svih drugih tipki opreme u sanitarijama i moraju biti drugačije boje.

Neposredno pokraj svakoga alarmnog uređaja mora biti postavljen znak u skladu s odredbama N.3 i N.7 Priloga N. Znak mora prikazivati funkciju i potrebne korake te se mora vidno razlikovati od pozadine i pružati jasne vizualne i taktilne obavijesti.

U prostoru sanitarija mora biti osiguran vizualni i zvučni signal kojim se potvrđuje da je alarmni sustav aktiviran.

4.2.2.6.3.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove (prostor za previjanje djece)

Ako nije predviđen poseban prostor za previjanje djece, on tada mora biti ugrađen u univerzalnim sanitarijama. Kada se nalazi u položaju za uporabu, prostor za previjanje mora biti postavljen na visini od 800 mm do 1 000 mm iznad poda. Širok je najmanje 500 mm, a dugačak najmanje 700 mm.

On mora biti projektiran tako da dijete ne može slučajno skliznuti s njega, ne smije imati oštre rubove i mora podnositi opterećenje najmanje 80 kg.

Ako prostor za previjanje zadire u prostor sanitarija, mora biti moguće sklopiti ga silom koja ne prelazi 24 newtona.

4.2.2.7.   Prolazi

Od ulaza u vozilo kroz cijelo vozilo mora biti osiguran prolaz svijetle širine od najmanje 450 mm od razine poda do visine 1 000 mm i svijetle širine od najmanje 550 mm od visine 1 000 mm do visine 1 950 mm.

Prolaz između susjednih vozila jedne kompozicije vlaka mora biti širok najmanje 550 mm, izmjereno na ravnom kolosijeku u pravcu.

Pristupi do i od prostora za invalidska kolica, prostori s pristupom za invalidska kolica i vrata za invalidska kolica moraju imati najmanju svijetlu širinu 800 mm i najmanju svijetlu visinu 1 450 mm, izmjereno na bilo kojoj točki. Prolaz mora biti uređen tako da omogućuje nesmetano kretanje dotičnih invalidskih kolica, kako je opisano u Prilogu M.

Pokraj prostora za invalidska kolica potrebno je predvidjeti prostor za okretanje, promjera najmanje 1 500 mm, kako bi korisnik dotičnih invalidskih kolica okrenuo invalidska kolica. Dio tog prostora za okretanje može biti također i prostor za invalidska kolica.

4.2.2.8.   Obavijesti za putnike

4.2.2.8.1.   Općenito

Sve obavijesti moraju biti dosljedne i u skladu s europskim ili nacionalnim propisima.

Sve obavijesti moraju biti usklađene s glavnim sustavom za obavješćivanje i usmjeravanje na vlakovima, peronima i ulazima, osobito s obzirom na boju i kontrast.

Vizualne obavijesti moraju biti čitljive u svim uvjetima rasvjete koje mogu nastupiti u vrijeme vožnje vlakom i rada postaje.

Vizualne obavijesti moraju se jasno razlikovati od pozadine.

Descenderi malih slova u rimskom pismu moraju biti jasno raspoznatljivi i postizati veličinu od najmanje 20 % veličine velikih slova.

Uporaba stisnutih malih slova s descenderima i ascenderima nije dopuštena.

Obavješćivanje (zvučno i vizualno) moguće je na više jezika. (Za odabir i broj jezika odgovoran je željeznički prijevoznik; pri tome mora uzeti u obzir korisnike pojedinačnih linija.)

Potrebno je osigurati sljedeće obavijesti:

—	sigurnosne obavijesti i sigurnosne upute u skladu s europskim ili nacionalnim propisima,

—	zvučne sigurnosne upute za postupanje u slučaju opasnosti,

—	znakove upozorenja, zabrane i obveznog postupanja u skladu s europskim ili nacionalnim propisima,

—	obavijesti o putu vožnje vlaka,

—	obavijesti o razmještaju pojedinačnih prostora i opreme u vlaku.

4.2.2.8.2.   Obavješćivanje (znakovi, piktogrami, indukcijske petlje i uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti)

4.2.2.8.2.1.   Zahtjevi za podsustav

Svi sigurnosni znakovi, znakovi za obvezatne aktivnosti i znakovi zabrane moraju obuhvaćati piktograme i biti u skladu s ISO 3864-1.

Na jednom je mjestu dopušteno najviše pet piktograma postavljenih jedan uz drugi, uključujući strelicu za jedan smjer.

Taktilne obavijesti moraju biti osigurane u:

—	sanitarijama za uporabu i za pozivanje u slučaju opasnosti, ako je to primjereno,

—	vlakovima, za tipke za otvaranje/zatvaranje vrata i pozivanje u slučaju opasnosti.

Obavijesti i smjerokazi ne smiju se kombinirati s reklamnim oglasima.

Moraju se postaviti sljedeći grafički simboli i piktogrami, namijenjeni posebno osobama smanjene pokretljivosti:

—	simbol invalidskih kolica u skladu s odredbama N.3 i N.4 Priloga N,

—	obavijesti o usmjeravanju prema opremi s pristupom za invalidska kolica,

—	znakovi za vrata za invalidska kolica izvan vlaka,

—	znakovi za prostore za invalidska kolica u vlaku,

—	oznake univerzalnih sanitarija.

Simboli mogu biti u kombinaciji s drugim simbolima (npr. za dizalo, sanitarije itd.).

4.2.2.8.2.2.   Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Postavljene indukcijske petlje moraju biti označene znakom opisanim u odredbama N.3 i N.5 Priloga N.

Ako se na postaji nalazi garderoba za tešku i veliku prtljagu, ona mora biti označena grafičkim simbolom.

Ako postaja nudi mogućnost pozivanja u slučaju opasnosti ili pozivanja za obavijesti, uređaji za to moraju biti označeni znakom opisanim u odredbama N.3 i N.6 Priloga N,

i imati:

—	vizualni i zvučni prikaz uporabe uređaja,

—	po potrebi dodatne upute za uporabu.

Postavljeni uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti moraju biti u skladu s odredbama N.3 i N.7 Priloga N i imati:

—	vizualne i taktilne simbole,

—	vizualni i zvučni prikaz uporabe uređaja,

—	po potrebi dodatne upute za uporabu.

U univerzalnim sanitarijama i sanitarijama s pristupom za invalidska kolica i onim opremljenih rukohvatima na šarkama mora biti predviđen grafički simbol, koji prikazuje držač u podignutom i u spuštenom položaju.

4.2.2.8.3.   Obavješćivanje (opis puta vožnje i rezervacije sjedala)

Posljednja odredišna postaja ili put vožnje moraju biti prikazani na vanjskom dijelu vlaka na strani perona u blizini najmanje jednih vrata namijenjenih putnicima na barem svakome drugom vozilu vlaka.

Ako vlakovi voze u sustavu u kojemu su na peronima na postajama na svakih 50 m prikazane dinamične obavijesti i ako su odredište ili put vožnje isto tako prikazani na prednjem dijelu vlaka, prikazivanje tih obavijesti na strani svakog vozila nije obvezno.

U svakom vozilu mora biti prikazana posljednja odredišna postaja ili put vožnje vlaka.

Sljedeća postaja vlaka mora biti prikazana tako da ju sa svojih sjedala može razaznati najmanje 51 % putnika u svakom vozilu. Ta obavijest mora biti prikazana najmanje dvije minute prije dolaska vlaka na postaju. Ako je sljedeća postaja udaljena manje od dvije minute vožnje, tada se prikazuje odmah po polasku s prijašnje postaje.

Zahtjevi u pogledu vizualnog prikaza odredišta i „sljedeće postaje” s 51 % putničkih sjedala nisu obvezni ako je vlak dijelom ili u cijelosti podijeljen na odjeljke s najviše 8 sjedala, koji su povezani hodnikom. Međutim, prikaz mora biti vidljiv osobi koja stoji unutar odjeljka na hodniku i putniku u prostoru za invalidska kolica.

Potrebno je osigurati dostupnost podataka o putu vožnje ili mreži na kojoj vozi vlak (način osiguravanja tih podataka odabire željeznički prijevoznik).

Sljedeća postaja može biti prikazana na istom zaslonu kao i odredišna postaja. Međutim, odmah po zaustavljanju vlaka zaslon mora ponovno prikazati odredišnu postaju.

Sustav mora omogućivati davanje obavijesti na više od jednog jezika. (Za odabir i broj jezika odgovoran je željeznički prijevoznik, pri čemu mora uzeti u obzir korisnike pojedinačnih pruga.)

Ako je sustav automatiziran, mora postojati mogućnost povlačenja ili ispravljanja netočnih ili nejasnih obavijesti.

Ako se u vozilu nalaze rezervirana sjedala, tada broj ili slovo vozila (kako se rabi u sustavu rezervacija) mora biti prikazan na svakim vratima ili u njihovoj blizini, i to znakovima visine najmanje 70 mm.

Ako su sjedala označena slovima ili brojevima, broj ili slovo sjedala mora biti naznačeno na svakom sjedalu ili pokraj njega, i to znakovima visine od najmanje 12 mm. Te se brojke ili slova moraju vidno razlikovati od pozadine.

Vlak mora biti opremljen sustavom javnog obavješćivanja, koje za redovito ili obavješćivanje u opasnosti rabi strojovođa ili član osoblja vlaka posebno odgovoran za putnike.

Sustav može djelovati ručno, automatski ili može biti prethodno programiran. Ako je sustav automatiziran, mora omogućivati povlačenje ili ispravljanje netočnih i nejasnih obavijesti.

Sustav se rabi za najavu odredišne postaje i sljedeće postaje prije dolaska na postaju ili pri odlasku s nje.

Sustav se rabi za najavu sljedeće postaje najmanje dvije minutu prije dolaska vlaka na tu postaju. Ako je sljedeća postaja udaljena manje od dvije minute vožnje, ta se postaja najavljuje odmah po odlasku s prethodne postaje.

Zvučne obavijesti u svim područjima moraju imati indeks razumljivosti govora (RASTI) najmanje 0,5 u skladu s IEC-om 60268-16, dijelom 16. Sustav mora ispunjavati taj zahtjev na svakom sjedalu i na prostoru za invalidska kolica.

Sustav mora omogućivati davanje obavijesti na više jezika. (Za odabir i broj jezika odgovoran je željeznički prijevoznik, pri čemu mora uzeti u obzir korisnike pojedinačnih pruga.)

Ako je sustav automatiziran, mora postojati mogućnost povlačenja ili ispravljanja netočnih ili nejasnih obavijesti.

4.2.2.8.4.   Obavješćivanje (zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove)

Ime svake postaje (koje može biti u skraćenom obliku) ili riječi poruke moraju biti prikazani najmanje 2 sekunde. Ako se rabi pomični prikaz (vodoravno ili okomito), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje 2 sekunde, a brzina vodoravnog pomicanja ne smije prelaziti 6 znakova u sekundi. Za sve pisane obavijesti rabe se velika i mala slova neserifnog pisma (odnosno ne samo velika slova).

Velika slova i brojke na vanjskom prikazu na prednjem dijelu vlaka moraju biti visoke najmanje 70 mm, a na bočnim i na unutarnjim prikazima najmanje 35 mm.

Znakovi u unutrašnjosti vlaka moraju biti visoki najmanje 35 mm ako se čitaju s udaljenosti veće od 5 000 mm.

Znakovi visine 35 mm smatraju se čitljivim do udaljenosti najviše 10 000 mm.

4.2.2.9.   Promjene visine

Najveća dopuštena visina unutarnjih stuba (tj. svih stuba osim vanjskih ulaznih) mora iznositi najviše 200 mm, najmanje dubine 280 mm, izmjereno na glavnoj središnjici stube. Prva i zadnja stuba moraju biti označene vrpca u kontrastnoj boji širine od 45 mm do 50 mm po cijeloj širini stube na prednjem rubu gazišta i gornjem dijelu ruba stube. Na dvokatnim vlakovima vrijednost za stube za pristup na gornju razinu dopušteno je smanjiti na 270 mm.

Između pretprostora vanjskih vrata za invalidska kolica i prostora za invalidska kolica, univerzalnog odjeljka za spavanje ili univerzalnih sanitarija ne smiju se nalaziti stube, osim pragova vrata koji ne smiju prelaziti visinu 15 mm.

Nagibi rampi u vlaku ne smiju prelaziti vrijednosti prikazane u sljedećoj tablici:

Duljna rampe	Najveći nagib (u stupnjevima)	Najveći nagib (%)
> 1 000  mm	4,47	8
600 mm do 1 000  mm	8,5	15
Manje od 600 mm	10,2	18

Napomena: Ti se nagibi mjere dok vozilo stoji na ravnoj pruzi u pravcu.

4.2.2.10.   Rukohvati

Svaki rukohvat u vozilu okruglog je oblika i vanjskog promjera od 30 mm do 40 mm i mora biti udaljen najmanje 45 mm od svih susjednih površina. Ako je zakrivljen, polumjer koljena s unutarnje strane iznosi najmanje 50 mm.

Svi se rukohvati moraju vidno razlikovati od pozadine.

Ulazna vrata s više od dvije ulazne stube moraju biti opremljena rukohvatima s obiju strana, postavljenima na unutarnjoj strani što je moguće bliže vanjskoj stijenci vozila. Moraju dosezati visinu između 800 mm do 900 mm iznad prve stube za ulaz u vlak, prema visini perona za koji su namijenjena željeznička vozila i moraju se protezati usporedno s linijom gornjeg ruba stube.

Za ulaz u vlak i izlaz iz vlaka mora biti predviđen i vertikalan rukohvat. Ulazna vrata s najviše dvjema ulaznim stubama moraju biti opremljena vertikalnim rukohvatima s obiju strana, postavljenima na unutarnjoj strani što je moguće bliže vanjskoj stijenci vozila. Moraju dosezati visinu od 700 mm do 1 200 mm iznad praga prve stube.

Ako je prolaz između vozila koji rabe putnici manji od 1 000 mm i dulji od 2 000 mm, on mora biti opremljen rukohvatima ili držačima u samom prolazu ili u njegovoj blizini. Gdje je prolaz između vozila širi ili jednak 1 000 mm, rukohvati ili držači moraju biti ugrađeni u samom prolazu između vozila.

4.2.2.11.   Prostori za spavanje s pristupom za invalidska kolica

Ako je vlak opremljen prostorima za spavanje, u njemu mora biti predviđen najmanje jedan odjeljak s pristupom za invalidska kolica u koji se mogu smjestiti invalidska kolica prema specifikaciji iz Priloga M.

Ako se u vlaku nalazi više od jednog vagona za spavanje, tada u vlaku moraju postojati najmanje dva odjeljka s pristupom za invalidska kolica.

Ako se u željezničkom vozilu nalazi prostor za spavanje s pristupom za invalidska kolica, na vratima vozila na vanjskoj strani mora biti postavljen znak u skladu s odredbama N.3 i N.4 Priloga N.

Odjeljak za spavanje mora biti opremljen najmanje dvama alarmnim uređajima, koji osobama smanjene pokretljivosti omogućuju da u opasnosti upozore osobu koja može primjereno reagirati. Jedan uređaj mora biti postavljen najviše 450 mm iznad poda, izmjereno od poda do vrha tipaka. Drugi mora biti postavljen na visini od najmanje 600 mm do najviše 800 mm iznad poda, izmjereno do vrha tipaka.

Donji je alarmni uređaj postavljen tako da ga može lako dohvatiti osoba koja leži na podu. Ta dva uređaja moraju biti postavljena na različitim vertikalnim površinama prostora za spavanje. Tipke alarmnih uređaja moraju se razlikovati od svih drugih tipaka opreme u prostoru za spavanje i moraju biti drugačije boje.

Neposredno uz svaki alarmni uređaj mora biti postavljen znak u skladu s odredbama N.3 i N.7 Priloga N. Znak mora prikazivati funkciju i potrebne upute te se mora jasno razlikovati od pozadine i pružati jasne vizualne i taktilne obavijesti.

U prostoru za spavanje mora biti osiguran vizualni i zvučni signal koji potvrđuje da je alarmni sustav aktiviran.

4.2.2.12.   Položaj stuba za ulaz i izlaz

4.2.2.12.1.   Opći zahtjevi

Potrebno je dokazati da se točka na sredini ruba stube (2) svih ulaznih vrata s obiju strana vozila koje stoji spremno za vožnju na sredini kolosijeka i opremljeno novim kotačima, međutim, bez putnika, nalazi unutar površine označene kao „položaj stube” na donjoj slici 11. i da ispunjava zahtjeve navedene u nastavku.

Ulazne stube u vozilo moraju biti projektirane tako da su usklađene sa sljedećim zahtjevima za vrstu perona, na kojima je predviđeno zaustavljanje željezničkih vozila u uobičajenom prometu. Završetak poda na vratima za ulaz također se smatra stubom.

Stube moraju biti takve da najveći konstrukcijski profil vozila ispunjava zahtjeve iz Priloga C TSI-ja za teretne vagone.

Zahtjev a) za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima nižima od 550 mm:

Najdonja (prva) stuba mora biti postavljena na donjoj granici konstrukcijskog profila vozila u skladu sa zahtjevima iz Priloga C TSI-ju za teretne vagone, koji vrijede za to vozilo.

Najdonja (prva) stuba mora biti u vodoravnom smjeru postavljena na vanjsku granicu konstrukcijskog profila vozila u skladu sa zahtjevima iz Priloga C TSI-ju za teretne vagone, koji vrijede za to vozilo.

Zahtjev b) za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 550 mm:

Stuba mora ispunjavati zahtjeve sa slike 11. i imati sljedeće vrijednosti kada vozilo stoji u svojemu nazivnom položaju:

	δh mm	δv+ mm	δv- mm
na ravnoj pruzi u pravcu	200	230	160
na pruzi s lukom promjera od 300 m	290	230	160

Zahtjev c) za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 760 mm:

Stuba mora ispunjavati zahtjeve na slici 11. i imati sljedeće vrijednosti kada vozilo stoji u svojemu nazivnom položaju:

	δh mm	δv+ mm	δv- mm
na ravnoj pruzi u pravcu	200	230	160
na pruzi s lukom promjera 300 m	290	230	160

Zahtjev d) za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine 760 mm i na peronima visine 560 mm ili manje i koji imaju dvije stube ili više ulaznih stuba:

Osim mjerodavnih gornjih zahtjeva, stuba također mora ispunjavati zahtjeve na slici 11. i imati sljedeće vrijednosti kada vozilo stoji u svojem nazivnom položaju, pri nazivnoj visini perona 760 mm.

	δh mm	δv+ mm	δv- mm
na ravnoj pruzi u pravcu	380	230	160
na pruzi s lukom promjera 300 m	470	230	160

4.2.2.12.2.   Stube za ulaz/izlaz

Sve stube za ulaz/izlaz moraju biti otporne na klizanje i imati učinkovitu svijetlu širinu jednaku širini vrata.

Unutarnje stube na ulaznim vratima moraju biti visoke najviše 200 mm i duboke najmanje 240 mm (za stopalo) između vertikalnih rubova stube. Visina razmaka između svih susjednih stuba mora biti jednaka. Prva i zadnja stuba moraju biti označene vrpcom kontrastne boje širine od 45 mm do 50 mm po cijeloj širini stube na prednjem rubu gazišta i rubu gornjeg dijela stube.

Visina pojedinačne stube može se povećati na najviše 230 mm ako se dokaže da se s time smanjuje ukupan broj potrebnih stuba za jednu stubu. (Primjerice, ako je potrebno prijeći vertikalnu udaljenost 460 mm, moguće je dokazati da se povećanjem visine pojedinačne stube na 230 mm smanjuje broj potrebnih stuba s tri na dvije.)

Vanjska ulazna stuba, fiksna ili pomična, može imati najveću visinu od 230 mm i najmanju dubinu 150 mm. Ako je ugrađena ploča stube i predstavlja produžetak praga vrata na vanjskoj strani vozila i ako između te ploče i poda vozila nema promjene visine, tada se u smislu ove specifikacije takva ploča ne smatra stubom. Također je dopuštena i najmanja promjena visine prema nižemu, najviše 60 mm, između poda pretprostora vozila i površine izvan vozila koja služi kao vodilica i brtva za vrata i ne smatra se stubom.

Pristup pretprostoru vozila mora se postići s najviše četiri stube od kojih jedna može biti vanjska.

4.2.2.12.3.   Pomagala za ukrcaj i iskrcaj

4.2.2.12.3.1.   Općenito

Pomagala za ukrcaj i iskrcaj moraju ispunjavati zahtjeve iz sljedeće tablice:

Uporaba pomagala za ukrcaj i iskrcaj	Bez pristupa za invalidska kolica	S pristupom za invalidska kolica i ostale korisnike	S pristupom samo za invalidska kolica
Kategorija pomagala za ukrcaj i iskrcaj*	Pomična stuba	Rampa	Dizalo
	Drugi uređaji	Ploča za premošćivanje	Drugi uređaji
		Drugi uređaji
Opći zahtjevi prema:	Kategorija A	Kategorija A	Kategorija B
		Kategorija B

4.2.2.12.3.2.   Raspoloživost pomagala za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica

Kada je predviđeno otvaranje vrata s pristupom za invalidska kolica tijekom uobičajenog prometa na peronu na postaji na kojoj se nalaze putovi bez prepreka u skladu s odredbom 4.1.2.3.1., potrebno je osigurati pomagalo za ukrcaj ili iskrcaj za prijelaz između vrata i perona koje omogućuje korisniku invalidskih kolica ulaz ili izlaz, osim ako se pokaže da razmak između praga navedenih vrata i ruba perona ne prelazi 75 mm u vodoravnom smjeru i 50 mm u vertikalnom smjeru.

Položaj ruba perona s kojim su usklađena pomagala željezničkih vozila za ukrcaj i iskrcaj u skladu s prethodnim stavkom, mora biti naveden među značajkama željezničkih vozila.

Ako udaljenost između postaja na istoj pruzi koje imaju perone kojima se koriste željeznička vozila i koje su opremljene pomagalima za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica ne prelazi 30 km, prijevoz pomagala za ukrcaj i iskrcaj na željezničkim vozilima nije obvezan.

Odgovorni upravitelj infrastrukture (ili upravitelj(i) postaje, ako su oni odgovorno tijelo) i željeznički prijevoznik moraju se sporazumjeti u pogledu upravljanja pomagalima za ukrcaj i iskrcaj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u međunarodnom željezničkom prometu i u tom sporazumu odlučiti o tome koja je stranka odgovorna za osiguravanje pomagala za ukrcaj i iskrcaj. Upravitelj infrastrukture (ili upravitelj(i) postaje) i željeznički prijevoznik moraju zajamčiti da je dogovorena podjela odgovornosti najpogodnije rješenje za sve.

Tim se sporazumom utvrđuju:

—	peroni na postajama na kojima upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje mora osigurati pomagala za ukrcaj i iskrcaj, i željeznička vozila za koja se rabe,

—	peroni na postajama na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomagala za ukrcaj i iskrcaj, i željeznička vozila za koja se rabe,

—	željeznička vozila na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomagala za ukrcaj i iskrcaj i perone na postajama na kojima se rabe,

—	posebna pravila za zaustavljanje vlakova kako bi se ispunili zahtjevi iz odredbe 4.1.2.19. (područje ulaza i izlaza korisnika invalidskih kolica).

U svojem sustavu upravljanja sigurnošću željeznički prijevoznik mora navesti svoje obveze prema takvim sporazumima i predviđeni način ispunjavanja tih obveza.

U svojem sustavu upravljanja sigurnošću upravitelj infrastrukture mora navesti svoje obveze prema takvim sporazumima i predviđeni način ispunjavanja tih obveza.

U gornjim se stavcima upravitelj postaje koji upravlja peronima smatra upraviteljem infrastrukture sukladno članku 3. Direktive 91/440/EEZ: definicija infrastrukture i Uredba 2598/70/EEZ.

4.2.2.12.3.3.   Opći zahtjevi za kategoriju A

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Pomagalo mora podnijeti koncentrirano vertikalno opterećenje prema dolje od 2 kN koje se primjenjuje na površini od 100 mm x 200 mm na bilo kojemu mjestu na izloženoj površini stube bez uzrokovanja trajne deformacije.

Pomagalo na svojoj izloženoj površini mora podnijeti raspoređeno vertikalno opterećenje prema dolje od 4 kN po dužnom metru stube bez znatnih trajnih deformacija.

Ugrađen je odgovarajući mehanizam koji jamči stabilnost pomagala u rasklopljenome i sklopljenom stanju.

Pomagalo mora imati površinu otpornu na klizanje i imati učinkovitu svijetlu širinu jednaku širini vrata.

Pomagalo mora biti opremljeno uređajem koje može zaustaviti kretanje stube ako njezin prednji rub za vrijeme pomicanja dođe u dodir s nekim predmetom ili osobom.

Najveća sila kojom djeluje pomagalo mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

Najveća sila kojom djeluje pomagalo u smjeru otvaranja pri udarcu o prepreku ne smije prelaziti vršnu silu od 300 N.

Gdje se od putnika očekuje da stoje na napravi unutar vozila, koja se kreće vertikalno, stuba ni na jednoj točki površine ne smije djelovati vertikalnom silom 150 N na površinu promjera 80 mm.

Pomagalo mora imati mogućnost rasklapanja i sklapanja u nuždi ako se prekine napajanje stube strujom.

4.2.2.12.3.4.   Opći zahtjevi za kategoriju B

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Ako su pomagala za ukrcaj i iskrcaj postavljena na postaji, mogu se uporabiti za invalidska kolica čije su značajke opisane u Prilogu M.

Naprava mora imati površinu otpornu na klizanje i učinkovitu svijetlu širinu od najmanje 760 mm, osim kod dizala pri kojima je najmanja dopuštena širina 720 mm. Ako je ploča uža od 900 mm, ona s obiju strane mora imati podignute rubove koji sprečavaju iskliznuće kotača pomagala za kretanje s nje.

Naprava ima nosivost najmanje 300 kg pri opterećenju raspoređenome na površini 660 mm x 660 mm na sredini rampe.

4.2.2.12.3.5.   Posebni zahtjevi za pomične stube

Pomične stube su uređaj ugrađen u vozilo, potpuno automatizirane i rade zajedno s programom otvaranja/zatvaranja vrata.

Uporaba pomičnih stuba dopuštena je uz uvjet da ispunjavaju zahtjeve odabranog profila željezničkih vozila u skladu s Prilogom C TSI-ju za teretne vagone.

Ako pomične stube prelaze granice profila, pri izvlačenju stuba onemogućeno je kretanje vlaka.

Izvlačenje pomičnih stuba mora biti potpuno završeno prije nego što se vrata otvore kako bi kroz njih prošli putnici; uvlačenje stuba može započeti samo onda kada vrata više ne dopuštaju da osobe smanjene pokretljivosti prođu kroz njih.

4.2.2.12.3.6.   Posebni zahtjevi za prijenosne rampe

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Ako pomagalom ručno upravlja osoblje, ono mora biti projektirano tako da jamči sigurnost i da se njime upravlja uz najmanji napor.

Ako je pomagalo za ukrcaj i iskrcaj na električni pogon, ono mora imati mogućnost ručnog upravljanja u opasnosti u slučaju prekida električnog napajanja. Takav je način upravljanja je siguran za korisnika i osobu koja upravlja uređajem.

Ulaznu rampu, pohranjenu na peronu ili u vlaku, osoblje ručno postavlja ili ga stavlja u radni položaj poluautomatski na mehanički pogon, kojim mogu upravljati osoblje ili putnik.

Površina rampe mora biti otporna na klizanje i imati efektivnu svijetlu širinu od najmanje 760 mm.

Rampa mora imati podignute rubove s obiju strana da pomagala za kretanje ne mogu skliznuti s nje.

Završetci na obama krajevima rampe moraju biti zakošeni i ne smiju biti viši od 20 mm. Moraju biti opremljeni upozoravajućim vrpcama u kontrastnoj boji.

Tijekom uporabe za ukrcaj ili iskrcaj rampa mora biti pričvršćena tako da se ne može pomicati.

Potrebno je osigurati odjeljak koji jamči da sklopljene rampe, uključujući i one prijenosne, ne prodiru u prostor za invalidska kolica ili pomagalo za kretanje ni da predstavljaju opasnost za putnike u slučaju naglog zaustavljanja.

Najveći dopušteni nagib rampe mora iznositi 10,2 stupnja (18 %). Pri toj najvećoj vrijednosti putnicima može biti potrebna pomoć.

Zahtjevi za podsustav

Potrebno je osigurati odjeljak koji jamči da sklopljene rampe, uključujući i one prijenosne, ne prodiru u prostor za invalidska kolica ili pomagalo za kretanje nida predstavljaju opasnost po putnike u slučaju naglog zaustavljanja.

4.2.2.12.3.7.   Posebni zahtjevi za poluautomatske rampe

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Poluautomatska rampa mora biti opremljena uređajem koji može zaustaviti kretanje pomičnog dijela ako njegov prednji dio za vrijeme kretanja dođe u dodir s kakvim predmetom ili osobom.

Najveći je dopušteni nagib rampe 10,2 stupnja (18 %). Pri toj najvećoj vrijednosti putnicima može biti potrebna pomoć.

Zahtjevi za podsustav

Nadzorom se jamči da se vozilo ne može pomaknuti kad poluautomatska rampa nije sklopljena.

4.2.2.12.3.8.   Posebni zahtjevi za platforme za premošćivanje

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Platforma za premošćivanje je uređaj ugrađen u vozilo, koji je u potpunosti automatiziran i djeluje zajedno s programom otvaranja/zatvaranja vrata. Stoji vodoravno, bez potpore na peronu na postaji.

4.2.2.12.3.9.   Posebni zahtjevi za dizala ugrađena u vlak

Zahtjevi za interoperabilne sastavne dijelove

Dizalo u vlaku jest uređaj ugrađen u vrata vozila; njime upravlja osoblje vlaka. Sustav mora omogućivati premošćivanje najveće razlike u visini između poda vozila i perona na postaji na kojoj se rabi.

Ako se rabi dizalo u vlaku, ono mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

Ako postoje sve tipke za izvlačenje, spuštanje na tlo, podizanje i sklapanje dizala zahtijevaju neprekinut pritisak operatora dizala i ne dopuštaju nepravilan raspored operacija dizala kada je ploča dizala zauzeta.

Dizalo ima ugrađene mogućnosti za ručno izvlačenje u nuždi, spuštanje na tlo zauzetog dizala te podizanje i sklapanje praznog dizala u slučaju prekida električnog napajanja.

Tijekom podizanja ili spuštanja osobe nijedan se dio dizala ne smije kretati brzinom većom od 150 mm/s i ne smije prelaziti 300 mm/s tijekom rasklapanja ili sklapanja (osim ako se dizalo ručno rasklapa ili sklapa). Najveće vodoravno i okomito ubrzanje zauzetog dizala iznosi 0,3 g.

Platforma dizala mora biti opremljena preprekama kojima se sprečava skliznuće kotača invalidskih kolica s platforme dok je u pogonu.

Pomična prepreka ili ugrađena projektna rješenja platformi sprečavaju sklizavanje kotača invalidskih kolica s platforme s ruba koji je najbliži vozilu, sve dok dizalo ne dosegne potpuno podignuti položaj.

Sve stranice platformi dizala koje se pružaju iza vozila dok su u podignutom položaju moraju biti opremljene preprekama visokima najmanje 25 mm. Te prepreke ne smiju ometati manevriranje kolica u hodnik željezničkog vagona ili iz njega.

Prepreka na rubu ukrcaja (vanjska prepreka) koja služi kao rampa za ukrcavanje kada je dizalo na tlu, mora biti dovoljno visoka kada je podignuta ili zatvorena ili se mora osigurati dodatni sustav kojim se sprečava otklizavanje invalidskih kolica s platforme ili prijelaz kolicima preko prepreke.

Dizalo mora omogućivati usmjeravanje kolica na platformi prema naprijed ili prema natrag.

Osiguran je sustav za sigurno sklapanje dizala, koji ne ometa kretanje invalidskih kolica ili pomagala za kretanje i ne predstavlja opasnost za putnike.

Kada je dizalo u položaju za utovar, vrata imaju svijetlu širinu od najmanje 800 mm.

Zahtjevi za podsustav

Dizalo je projektirano tako da se vozilo ne može pomaknuti dok dizalo nije sklopljeno.

4.2.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja

S obzirom da trenutačno ne postoje TSI-ji za putnička željeznička vozila i infrastrukturu za konvencionalne brzine, ovaj odjeljak i dalje ostaje otvoreno pitanje.

Ne postoje sučelja s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom.

Sučelja s sustavom odvijanja prometa opisana su u odjeljku 4.1.4 „Operativna pravila”.

4.2.4.   Operativna pravila

Operativna pravila u nastavku ne čine dio ocjenjivanja željezničkih vozila.

Ovim se TSI-jem ne utvrđuju operativni propisi za evakuaciju u slučaju opasnosti, samo mjerodavni tehnički zahtjevi. Namjena je tehničkih zahtjeva za željeznička vozila olakšati evakuiranje svih osoba, uključujući one smanjene pokretljivosti.

Uzimajući u obzir temeljne zahtjeve iz odjeljka 3. posebna operativna pravila za podsustav željezničkih vozila u skladu s tehničkim područjem primjene, utvrđenim u odredbi 1.1, koji je obuhvaćen ovim TSI-jem, jesu:

—

Općenito Željeznički prijevoznik mora imati pisane smjernice kojima se jamči dostupnost putničkih željezničkih vozila svim kategorijama osoba smanjene pokretljivosti tijekom cjelokupnog vremena odvijanja prometa, u skladu s tehničkim zahtjevima ovog TSI-ja. Osim toga, smjernice moraju biti usklađene sa smjernicama upravitelja infrastrukture ili upravitelja postaje (vidi odjeljak 4.2.4). Smjernice se provode odgovarajućim informiranjem osoblja, postupcima i osposobljavanjem. Smjernice za željeznička vozila, među ostalim, sadržavaju i operativne propise za:

—

Pristup i rezervacija sjedala rezerviranih za invalide S obzirom na sjedala s oznakom „sjedalo rezervirano za invalide”, postoje dvije mogućnosti: (i.) nerezervirano i (ii.) rezervirano (vidi odjeljak 4.2.2.2.1.). U slučaju (i.) operativna će pravila biti namijenjena ostalim putnicima (tj. postavljanje oznaka), zahtijevajući od njih da ustupe prednost osobama smanjene pokretljivosti svih kategorija, koje imaju pravo na korištenje tih sjedala, te da im primjereno tome ustupe sjedalo ako je zauzeto. U slučaju (ii.) željeznički prijevoznik provodi operativne propise kojima se u sustavu rezervacija osigurava ravnopravna obrada za osobe smanjene pokretljivosti. Tim se propisima osigurava da sjedala rezervirana za invalide do određenog trenutka prije polaska vlaka mogu rezervirati samo osobe smanjene pokretljivosti. To također uključuje mogućnost rezervacije dvaju mjesta za osobe sa psom pomagačem: jedno za osobu smanjene pokretljivosti i drugo za psa. Nakon tog trenutka, prije samog polaska vlaka sjedala rezervirana za invalide na raspolaganju su svim putnicima, uključujući osobe smanjene pokretljivosti.

—	Prijevoz pasa pomagača Potrebno je izraditi operativna pravila kojima bi se osiguralo da se prijevoz psa pomagača osobe smanjene pokretljivosti dodatno ne naplaćuje.

—

Pristup do prostora za invalidska kolica i njihova rezervacija Gore navedeni propisi za sjedala rezervirana za invalide i rezervaciju vrijede također i za prostore za invalidska kolica (vidjeti odjeljak 4.2.2.3.) s tom razlikom da među osobama smanjene pokretljivosti prednost imaju samo korisnici invalidskih kolica. Osim toga, operativnim se pravilima jamči da pomagač (koji nije osoba smanjene pokretljivosti) može sjediti (i.) s rezervacijom ili (ii.) bez rezervacije u blizini prostoru za invalidska kolica ili nasuprot njega. Sjedala na spuštanje u prostoru za invalidska kolica omogućuju pretvaranje tog prostora u univerzalni prostor za sjedenje.

—

Pristup do univerzalnih prostora za spavanje i njihova rezervacija Gore navedeni propisi za sjedala rezervirana za invalide i rezervaciju vrijede također i za univerzalne prostore za spavanje (vidi odjeljak 4.2.2.3.). Međutim, operativnim se pravilima sprječava uporaba univerzalnih prostora za spavanje bez rezervacije (tj. uvijek je obvezatna prethodna rezervacija).

—	Alarm na prostoru za invalidska kolica (alarmni sustav za korisnike invalidskih kolica) Provode se operativna pravila kako bi se osigurao odgovarajući odaziv i poduzimanje koraka od strane osoblja vlaka pri aktiviranju alarma u prostoru za invalidska kolica (vidi 4.2.2.3.).

—	Aktiviranje vanjskih vrata, koje obavlja osoblje vlaka Provode se operativna pravila o postupku aktiviranja vanjskih vrata koje obavlja osoblje vlaka, što osigurava sigurnost svih putnika, uključujući osobe smanjene pokretljivosti (vidi odjeljak 4.2.2.4.1.).

—	Osoblje vlaka – alarmni sustav u univerzalnim sanitarijama Provode se operativna pravila za odgovarajući odziv i postupanje osoblja vlaka u slučaju kada bilo koji putnik, uključujući osobe smanjene pokretljivosti, aktivira alarm u univerzalnim sanitarijama (vidi 4.2.2.6.3.).

—	Zvučne sigurnosne upute u slučaju opasnosti Provode se operativna pravila o osiguravanju zvučnih sigurnosnih uputa putnicima u slučaju opasnosti (vidi odjeljak 4.2.2.8.1.). Tim se propisima također uređuje narav obavijesti i način njihova prenošenja.

—

Vizualne obavijesti – ograničavanje reklamnih oglasa Provode se operativna pravila kojima se sprečava moguće odvraćanje pozornosti putnika reklamnim oglasima od vizualnih obavijesti (vidi odjeljak 4.2.2.8.2.). Tim se propisima uređuje razmještaj reklamnih oglasa s obzirom na vizualne obavijesti, njihove dimenzije i osvijetljenost.

—	Automatski sustavi informiranja – ručno ispravljanje pogrešnih ili nejasnih obavijesti Provode se operativna pravila o provjeri i mogućnosti ispravka netočnih automatski prenesenih obavijesti za koje je odgovorno osoblje vlaka (vidi odjeljak 4.2.2.8.).

—	Pravila za najavljivanje posljednje odredišne postaje i sljedeće postaje Provode se operativna pravila kojima se osigurava najavljivanje sljedeće postaje najkasnije 2 minute prije zaustavljanja (vidi odjeljak 4.2.2.8.).

—	Jezik obavijesti u vlaku Obavijesti u vlaku mogu biti snimljene ili izravno izgovorene. U oba se slučaja provode operativna pravila kojima se obrazlaže izbor jezika uzimajući u obzir tipičan profil nacionalnosti putnika na putu vožnje (vidi odjeljak 4.2.2.8.).

—	Alarmni sustav u odjeljcima za spavanje Provode se operativna pravila za odgovarajući odziv i poduzimanje koraka od strane osoblja vlaka u slučaju ako neki putnik, uključujući osobe smanjene pokretljivosti, aktivira alarm u odjeljku za spavanje (vidi 4.2.2.11.).

—

Pravila o sastavu vlaka kojima se jamči uporaba pomagala za ukrcaj i iskrcaj za invalidska kolica s obzirom na razmještaj perona Provode se operativna pravila kojima se u obzir uzima promjena sastava vlaka kako bi se utvrdila sigurna mjesta za pomagala za ukrcaj i iskrcaj s obzirom na mjesto zaustavljanja vlaka.

—

Sigurnost ručnih i motornih pomagala za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica Provode se operativna pravila o upravljanju pomagalima za ukrcaj i iskrcaj, za koja je odgovorno osoblje u vlaku i osoblje postaje. Za uređaje kojima se ručno upravlja postupci su takvi da se od osoblja zahtijeva što manje fizičkog napora. Za uređaje na motorni pogon postupci jamče siguran rad u slučaju prekida napajanja. Provodi se operativno pravilo o uporabi pomične sigurnosne prepreke na dizalima za invalidska kolica, za koje je odgovorno osoblje vlaka ili osoblje postaje. Provode se operativna pravila kojima se jamči osposobljenost osoblja u vlaku i osoblja postaje za sigurno upravljanje rampama za ukrcaj i iskrcaj pri njihovu rasklapanju, pričvršćivanju, podizanju, spuštanju i sklapanju.

—

Pomoć korisnicima invalidskih kolica Provode se operativna pravila kojima se jamči da je osoblje svjesno da korisnici invalidskih kolica možda trebaju pomoć pri ulazu i izlazu iz vlaka, te da im po potrebi takvu pomoć omogući. Od osoba smanjene pokretljivosti može se zahtijevati prethodna rezervacija pomoći osposobljenog osoblja.

—

Peron – operativno područje pomagala za ukrcaj i iskrcaj korisnika invalidskih kolica Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje zajedno utvrđuju područje na peronu na kojemu će se vjerojatno rabiti pomagalo te obrazlažu izbor područja. To područje mora biti sukladno s postojećim peronima na kojima je predviđeno zaustavljanje vlaka. Iz navedenoga proizlazi da je za ispunjavanje zahtjeva u nekim slučajevima potrebno prilagoditi mjesto zaustavljanja vlaka. Provode se operativna pravila kojima se uređuju promjene sastava vlaka (vidi odjeljak 4.1.2.19.), tako da se može utvrditi mjesto zaustavljanja vlaka s obzirom na područja rada pomagala za ukrcaj i iskrcaj.

—	Izvlačenje pomičnih stuba u slučaju opasnosti Provode se operativna pravila o sklapanju ili izvlačenju ploče za premošćivanje u slučaju prekida napajanja.

—	Prijevoz dječjih kolica Provode se operativna pravila o prijevozu dječjih kolica.

—	Prijevoz prtljage Provode se operativna pravila o prijevozu prtljage.

—

Operativne kombinacije željezničkih vozila usklađenih s TSI-jem za osobe smanjene pokretljivosti i željezničkih vozila koja nisu usklađena s TSI-jem Pri sastavljanju vlaka iz usklađenih i neusklađenih vozila provode se operativna pravila kojima se jamči da su u vlaku osigurana najmanje dva prostora za invalidska kolica, sukladna s TSI-jem za osobe smanjene pokretljivosti. Također je potrebno zajamčiti da ako u vlaku postoje sanitarije, korisnici invalidskih kolica imaju pristup univerzalnim sanitarijama. Kod takvih kombinacija željezničkih vozila odgovarajućim se postupcima mora osigurati raspoloživost zvučnih i vizualnih obavijesti o putu vožnje u svim vozilima. Kod takvih sastava vlaka dopušteno je da sustavi dinamičnih obavijesti i alarmni uređaji u prostorima za invalidska kolica/univerzalnim sanitarijama ne funkcioniraju u potpunosti.

—

Sastavljanje vlakova iz pojedinačnih vozila, sukladnih s TSI-jem za osobe smanjene pokretljivosti Pri sastavljanju vozila koja su pojedinačno ocijenjena u skladu s odjeljkom 6.2.7. i koja su sastavljena u vlak, operativnim se pravilima jamči sukladnost cijelog vlaka s odgovarajućim odredbama iz odjeljka 4.2. ovog TSI-ja.

4.2.5.   Pravila održavanja

Uzimajući u obzir temeljne zahtjeve iz odjeljka 3. posebna pravila održavanja za podsustav željezničkih vozila u skladu s tehničkim područjem primjene utvrđenim u odredbi 1.1, obuhvaćenoj ovim TSI-jem, jesu sljedeća:

Ako se ugrađena oprema za osobe smanjene pokretljivosti pokvari ili ošteti (uključujući taktilne znakove), željeznički prijevoznik mora osigurati postupke za njezin popravak ili zamjenu u roku od 6 radnih dana od primitka obavijesti o takvom događaju.

4.2.6.   Stručne kvalifikacije

Zahtijevane stručne kvalifikacije osoblja koje upravlja podsustavom željezničkih vozila i održava ga u skladu s tehničkim područjem primjene utvrđenim u odredbi 1.1., i u skladu s odredbom 4.2.4., koja sadrži popis operativnih pravila obuhvaćenih ovim TSI-jem, su sljedeće:

Stručno osposobljavanje osoblja koje provodi poslove praćenja vlakova, pružanja usluga i pomoći putnicima na postaji te prodaje voznih karata, mora uključivati predmet svjesnosti o osobama s invalidnošću i njihove jednakosti, uključujući poznavanje posebnih potreba svake kategorije osoba smanjene pokretljivosti.

Stručno osposobljavanje inženjera i upravitelja odgovornih za održavanje i promet vlakova mora uključivati predmet svjesnosti o osobama s invalidnošću i njihove jednakosti, uključujući poznavanje posebnih potreba svake kategorije osoba smanjene pokretljivosti.

4.2.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

U okviru ovog TSI-ja ne postoje posebni zahtjevi u pogledu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta za osoblje potrebni za rad podsustava željezničkih vozila ili za provedbu ovog TSI-ja.

4.2.8.   Registar željezničkih vozila

Zahtjevi za registar željezničkih vozila s obzirom na ovaj TSI navedeni su u nastavku.

Registar željezničkih vozila sadržava sljedeće općenite podatke o svakom tipu željezničkih vozila:

—	općenit opis tipa željezničkih vozila (uključujući najveću brzinu i broj fiksnih sjedala),

—	željezničkog prijevoznika koji upravlja željezničkim vozilima te vlasnika željezničkih vozila ako se radi o drugoj osobi,

—	državu članicu koja je odobrila željeznička vozila u okviru ovog TSI-ja,

—	broj razreda i broj pojedinačnih željezničkih vozila,

—	proizvođača željezničkih vozila,

—	dan stavljanja u promet željezničkih vozila u javnome putničkom prijevozu,

—	putove vožnje na kojima željeznička vozila smiju prometovati,

—	datum izjave o sukladnosti željezničkih vozila sa zahtjevima ovog TSI-ja,

—	ime prijavljenog tijela koje je potvrdilo tu sukladnost,

—	konfiguraciju(-e) željezničkih vozila kada prometuju u skladu s ovim TSI-jem.

Uz to potrebno je za svaku jedinicu željezničkih vozila popisati sljedeće značajke i opisati ih s obzirom na odgovarajuće odredbe u TSI-ju:

—	broj sjedala rezerviranih za invalide u skladu s odredbom 4.2.2.2.,

—	broj prostora za invalidska kolica u skladu s odredbom 4.2.2.3.,

—	broj sanitarija u skladu s odredbom 4.2.2.6.,

—	broj prostora za spavanje s pristupom za invalidska kolica, u skladu s odredbom 4.2.2.11.,

—	visinu poda vozila i položaj svih stuba za ulaz i izlaz u skladu s odredbama 4.2.2.12.1., 4.2.2.12.2. i 4.2.2.12.3.,

—	visine perona (uključujući sve posebne slučajeve) s kojima su sukladna željeznička vozila u skladu s odredbom 4.2.2.12.1.,

—	opis svih ugrađenih pomagala za ukrcaj i iskrcaj u skladu s odredbom 4.2.2.12.4.,

—	opis svih prijenosnih pomagala za ukrcaj i iskrcaj koja se uobičajeno prevoze željezničkim vozilima, u skladu s odredbom 4.2.2.12.4.

Ako se za uspostavljanje sukladnosti s ovim TSI-jem primjenjuju nacionalni propisi, u registru se također moraju navesti i odgovarajući propisi i njihove odredbe.

Ako se država članica registracije promijeni, sadržaj registra željezničkih vozila za ta željeznička vozila u pogledu ovog TSI-ja prenosi se iz prvotne države registracije u novu državu registracije.

Podatke sadržane u registru željezničkih vozila zahtijevaju:

—	država članica radi potvrđivanja da željeznička vozila ispunjavaju zahtjeve ovog TSI-ja,

—	upravitelj infrastrukture radi potvrđivanja da su željeznička vozila sukladna s infrastrukturom na kojoj je predviđen njihov promet,

—	željeznički prijevoznik radi potvrđivanja da željeznička vozila ispunjavaju njegove zahtjeve.

4.3.   Definicija izraza iz ovog TSI-ja

Upravljanje dlanom

Upravljanje dlanom znači da se određenim uređajem upravlja dlanom ili nekim drugim dijelom šake u radnom položaju i da nije potrebno razmicati prste. To je potrebno stoga što putnici s bolešću koja utječe na zglobove poput artritisa možda ne mogu djelovati silom s vrhom jednog prsta (ili bi pritom vjerojatno osjetili nelagodu ili bol). Mnogi neće biti u mogućnosti razmaknuti prste kako bi to učinili.

Kontrast

Pri bojenju dviju susjednih površina radi osiguranja vizualnog razlikovanja, kontrast među bojama utvrđuje se na temelju vrijednosti refleksije svjetla, nijanse i kromatične vrijednosti svake boje.

U okviru ovog TSI-ja vidno razlikovanje ocjenjuje se vrijednošću refleksije difuzne svjetlosti, no kontrast se može pojačati varijacijama tona i kromatične vrijednosti.

„Kontrast po vrijednosti refleksije difuzne svjetlosti” označava kontrast među površinama, a izražava se sljedećom jednadžbom:

K	=	kontrast
L0	=	vrijednost refleksije difuzne svjetlosti predmeta
Lh	=	vrijednost refleksije difuzne svjetlosti pozadine ili okolne površine.

Kada se u ovom TSI-ju utvrđuje kontrast, vrijednost K iznosi najmanje 0,3.

Pri čemu je L intenzitet difuzne svjetlosti koja se odbija u određenom smjeru od elementa površine, podijeljeno s plohom projekcije elementa površine u istom smjeru.

Kombinacija crvene i zelene boje nije dopuštena za kontrast.

Vrijednost refleksije difuzne svjetlosti mjeri se u skladu s europskim ili nacionalnim standardima.

Stupanj kontrasta u boji utvrđuje se blizinom dvaju boja u spektru boja: kontrast među bojama koje se u spektru nalaze blizu jedna druge međusobno je manji u odnosu na kontrast onih boja koje se u spektru nalaze dalje jedna od druge.

Kromatična vrijednost boje označuje njezin intenzitet i stupanj zasićenosti. Što je boja zasićenija, to je intenzivnija.

Prva stuba

„Prva stuba” označava prvu stubu na vozilu kojom se putnik koristi pri ulasku u vozilo ili izlasku iz njega. To je obično stuba koja je najbliža rubu perona. Ona može biti fiksna ili pomična.

Otporno na klizanje

„Otporno na klizanje” znači da gornji sloj koji se rabi mora biti dovoljno hrapav ili posebno načinjen, da trenje između površine i cipele putnika ili pomagala za kretanje ostane na prihvatljivoj razini u suhim ili mokrim uvjetima.

Napominje se da ne postoji jedinstven ili univerzalno prihvaćen sustav određivanja koeficijenta trenja pri utvrđivanju otpornosti podnih površina na klizanje.

Stoga je pri željezničkim vozilima dovoljno dokazati da statički koeficijent trenja između utvrđene površine „otporne na klizanje” i cipele s gumenim potplatom daje vrijednost najmanje 0,35, čak i kada je površina smočena čistom vodom, pri čemu se koeficijent izračunava na temelju nacionalnih ili međunarodno priznatih metoda testiranja. U rezultatima testiranja također se mora navesti vrsta gume koja se uobičajeno rabi pri proizvodnji cipela za svakodnevnu uporabu u državama članicama Europske unije.

Za infrastrukturu vrijede nacionalni propisi za površine iste namjene u zgradama.

„Taktilni znakovi” i „taktilne tipke”

„Taktilni znakovi” i „taktilne tipke” jesu znakovi ili tipke koje uključuju reljefne piktograme, reljefna slova i brojke ili natpise na Brailleovu pismu. Taktilni piktogram ili znak mora biti uzdignut najmanje 0,5 mm iznad površine i ne smije biti graviran te mora imati pravokutne rubove (tj. rubovi ne smiju biti zaobljeni ili oštri).

Znak ili piktogram omogućuje opipavanje obiju strana izbočenog slova, brojke ili simbola jednim prelaskom prsta preko njih.

Najmanja dopuštena visina slova ili brojke mora iznositi 15 mm.

Gdje se rabi Brailleovo pismo, u uporabi je nacionalno standardno Brailleovo pismo. Točka na Brailleovu pismu ima oblik kupole. Za pojedinačne se riječi rabi Brailleovo pismo I. stupnja s ishodišnom orijentacijskom točkom.

Upravitelj postaje

Upravitelj postaje je tijelo koje je odgovorno za svakodnevno upravljanje postajom. Tu ulogu može imati željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture ili treća osoba.

Sigurnosne obavijesti

Sigurnosne obavijesti jesu obavijesti koje se daju putnicima kako bi unaprijed znali kako se moraju ponašati u slučaju opasnosti.

Sigurnosne upute

Sigurnosne upute jesu upute koje se putnicima daju kada nastupi opasnost kako bi im bilo jasno što trebaju učiniti.

Prolaz

Prolaz je prostor bez prepreka koji omogućuje kretanje u vozilu do mjesta i površina utvrđenih u poglavlju 4.

Prolaz između vozila

Prolaz između vozila omogućuje putnicima prolazak iz jednog vozila vlaka u susjedno vozilo.

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicija

U skladu s člankom 2. točkom (d) Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, interoperabilni sastavni dijelovi jesu „svaka osnovna komponenta, skupina komponenta, podsklop ili cjelovit sklop opreme, ugrađene ili namijenjene ugradnji u podsustav, o kojem neposredno ili posredno ovisi interoperabilnost transeuropskoga konvencionalnoga željezničkog sustava. Pojam sastavnog dijela obuhvaća materijalne i nematerijalne predmete, npr. programsku podršku.”

5.2.   Inovacijska rješenja

Kako je navedeno u odjeljku 4. ovog TSI-ja, inovacijska rješenja mogu zahtijevati nove specifikacije i/ili nove metode ocjenjivanja. Te specifikacije i metode ocjenjivanja donose se prema postupku, opisanom u odredbi 6.1.3.

5.3.   Popis sastavnih dijelova

Interoperabilni sastavni dijelovi obuhvaćeni su mjerodavnim odredbama Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, i navedeni su u nastavku.

5.3.1.   Infrastruktura

Sljedeće točke vrijede kao interoperabilni sastavni dijelovi za infrastrukturu:

Oprema za vizualno obavješćivanje putnika

Pomagala za ukrcaj i iskrcaj

Tipkala

Prostor za previjanje djece

Taktilni znakovi

Automati za prodaju voznih karata

5.3.2.   Željeznička vozila

Sljedeće točke vrijede kao interoperabilni sastavni dijelovi za željeznička vozila:

Moduli standardnih i univerzalnih sanitarija

Oprema za obavješćivanje putnika (zvučno i vizualno)

Putnički alarmni uređaji

Pomagala za ukrcaj i iskrcaj

Tipkala

Prostor za previjanje

Vizualni i taktilni znakovi

5.4.   Radne značajke i specifikacije sastavnih dijelova

5.4.1.   Infrastruktura

Propisane značajke navedene su u mjerodavnim odredbama odjeljka 4.1. naznačenih u nastavku

Oprema za vizualno obavješćivanje putnika (4.1.2.11.2. i Prilog N).

Pomagala za ukrcaj i iskrcaj (4.1.2.21.2.)

Reljefna tipkala (4.1.2.4.)

Prostor za previjanje (4.1.2.7.2.)

Taktilne oznake (4.1.2.11.)

Automati za prodaju voznih karata (4.1.2.9.2.)

5.4.2.   Željeznička vozila

Propisane značajke navedene su u mjerodavnim odredbama odjeljka 4.2. naznačenih u nastavku.

Moduli za sanitarije (4.2.2.6.)

Oprema za vizualno obavješćivanje putnika (4.2.2.8.3. i Prilog N).

Putnički alarmni uređaji: Mora biti omogućeno alarmnim uređajima upravljati dlanom, a potrebna sila kojom se djeluje pri upravljanju ne smije prelaziti 30 N. Pomagala za ukrcaj i iskrcaj (4.2.2.12.3.)

Tipkala: Potrebna sila za upravljanje tipkalima ne smije prelaziti 15 newtona.

Prostor za previjanje (4.2.2.6.3.2.)

Vizualne i taktilne oznake (4.2.2.8.1., 4.2.2.8.2. i Prilog N)

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI UPORABE

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

6.1.1.   Ocjena sukladnosti (općenito)

Prije stavljanja interoperabilnog sastavnog dijela na tržište, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici sastavlja izjavu EZ-a o sukladnosti ili izjavu EZ-a o prikladnosti uporabe u skladu s člankom 13. stavkom 1. i poglavljem 3. Priloga IV. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

Ocjena sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela provodi se u skladu sa sljedećim modulima (opisani su u Prilogu F ovom TSI-ju).

Moduli za interoperabilne sastavne dijelove:

Modul A: Unutarnja kontrola proizvodnje za faze projektiranja, razvoja i proizvodnje

Modul A1: Unutarnja kontrola projektiranja s provjerom proizvoda za faze projektiranja, razvoja i proizvodnje

Modul B: Tipsko ispitivanje za projektnu i razvojnu fazu

Modul C: Sukladnost s tipom za proizvodnu fazu

Modul D: Sustav upravljanja kakvoćom proizvodnje za proizvodnu fazu

Modul F: Verifikacija proizvoda za proizvodnu fazu

Modul H1: Cjelovit sustav upravljanja kakvoćom za projektnu, razvojnu i proizvodnu fazu

Modul H2: Cjelovit sustav upravljanja kakvoćom s provjerom projekta za projektnu, razvojnu i proizvodnu fazu

Modul V: Validacija tipa na temelju iskustva stečenog u radu (Prikladnost za uporabu)

Ako izabrani modul zahtijeva sudjelovanje prijavljenog tijela,

—	proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici i prijavljeno tijelo u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom TSI-ju utvrđuju postupak odobrenja i sadržaj ocjenjivanja,

—	za svaki interoperabilni sastavni dio proizvođač izabire prijavljeno tijelo te ga ovlašćuje:

za ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova podsustava željezničkih vozila i/ili za ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova podsustava infrastrukture.

6.1.2.   Postupci ocjenjivanja sukladnosti (moduli)

Ocjenjivanje sukladnosti obuhvaća faze i svojstva koja su označena oznakom X u tablici D.1 Priloga D ovom TSI-ju. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici odabire jedan modul ili kombinaciju modula iz tablice 16., s obzirom na traženi sastavni dio.

Tablica 16.

Postupci ocjenjivanja

Odredba	Sastavni dijelovi koji se ocjenjuju	Modul A	Modul A1 (*)	Modul B + C	Modul B + D	Modul B + F	Modul H1 (*)	Modul H2
4.1.2.11.2. i 4.1.2.12.2.	Oprema za vizualno obavješćivanje putnika		X	X	X		X	X
4.1.2.21.2.	Pomagala za ukrcaj ili iskrcaj		X		X	X	X	X
4.1.2.4.	Reljefna tipkala	X		X			X
4.1.2.7.2.	Prostor za previjanje	X		X			X
4.1.2.11.	Taktilne oznake	X		X			X
4.1.2.9.2.	Automati za prodaju voznih karata	X		X			X
4.2.2.6.	Moduli sanitarija		X	X	X		X	X
4.2.2.8.	Oprema za vizualno obavješćivanje putnika		X	X	X		X	X
4.2.2.3., 4.2.2.6. i 4.2.2.11.	Putnički alarmni uređaji	X		X			X
4.2.2.12.3.	Pomagala za ukrcaj i iskrcaj		X		X	X	X	X
4.2.2.4.	Tipkala	X		X			X
4.2.2.6.3.2.	Prostor za previjanje	X		X			X
4.2.2.8.1., 4.2.2.8.2. i Prilog N	Vizualne i taktilne oznake	X		X			X

6.1.3.   Inovacijska rješenja

U slučaju predlaganja inovacijskog rješenja za interoperabilni sastavni dio, kako je definirano u odjeljku 5.2., proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici navodi odstupanja od dotične odredbe TSI-ja te ih dostavlja Europskoj agenciji za željeznice (ERA). ERA dopunjava odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja za sastavne dijelove te izrađuje metode ocjenjivanja.

Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelja te metode ocjenjivanja uključuju se u TSI postupkom revizije.

Nakon stupanja na snagu odluke Komisije, donesene u skladu s člankom 21. stavkom 2. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, inovacijska se rješenja mogu uporabiti prije nego što se uključe u TSI.

6.1.4.   Ocjena prikladnosti uporabe

Ocjena prikladnosti uporabe prema postupku validacije tipa na temelju iskustva stečenog u radu (modul V), kako je naznačeno u Prilogu F ovom TSI-ju, potrebna je za sljedeće interoperabilne sastavne dijelove:

Ne postoje.

6.2.   Podsustavi

6.2.1.   Ocjena sukladnosti (općenito)

U skladu s Prilogom VI. Direktivi 96/48/EZ naručitelj ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici (podnositelj zahtjeva) predlaže prijavljenom tijelu koje je sam izabrao, zahtjev za ocjenu sukladnosti podsustava željezničkih vozila ili infrastrukture.

Podnošenje zahtjeva za ocjenom sukladnosti željezničkih vozila od strane proizvođača ostaje i dalje otvoreno pitanje (vidi DV11, pitanje 3.).

To prijavljeno tijelo je moralo biti prijavljeno za ocjenjivanje podsustava željezničkih vozila ili infrastrukture.

Podnositelj zahtjeva mora izraditi izjavu EZ-a o verifikaciji u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom VI. Direktivi 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ:

Ta izjava EZ-a o verifikaciji je potrebna za dobivanje suglasnosti za početak rada podsustava.

Ocjena sukladnosti podsustava provodi se prema jednome od sljedećih modula ili prema kombinaciji modula u skladu s odredbom 6.2.2. i Prilogom E ovom TSI-ju (moduli su opisani u Prilogu F ovom TSI-ju.)

Moduli za EZ verifikaciju podsustava

Modul SB: Tipsko ispitivanje za projektnu i razvojnu fazu

Modul SD: Sustav upravljanja kakvoćom proizvodnje za proizvodnu fazu

Modul SF: Provjera proizvoda za proizvodnu fazu

Modul SG: Provjera jedinice

Modul SH2: Cjelovit sustav upravljanja kakvoćom s provjerom projekta za projektnu, razvojnu i proizvodnu fazu

Postupak odobrenja i sadržaj ocjenjivanja zajedno određuju podnositelj zahtjeva i prijavljeno tijelo u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom TSI-ju i u skladu s pravilima iz odjeljka 7. ovog TSI-ja.

6.2.2.   Postupci ocjenjivanja sukladnosti (moduli)

Podnositelj zahtjeva izabire jedan modul ili kombinaciju modula iz tablice 17.

Tablica 17.

Postupci ocjenjivanja

Podsustav koji se ocjenjuje	Modul SB + SD	Modul SB + SF	Modul SG	Modul SH2
Podsustav željezničkih vozila	X	X		X
Podsustav infrastrukture	X		X	X

Obilježja podsustava koji se ocjenjuje u pojedinačnim fazama navedena su u Prilogu E ovom TSI-ju, u tablici E1 za podsustav infrastrukture i tablici E2 za podsustav željezničkih vozila. Podnositelj zahtjeva potvrđuje da je svaki proizvedeni podsustav usklađen s tipom.

Obilježja interoperabilnih sastavnih dijelova navedena u tablici D1 u Prilogu D također su navedena u tablicama E1 ili E2 u Prilogu E. Ocjena tih obilježja temelji se na izjavi EZ-a o sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova.

Ocjenjivanje podsustava održavanja opisano je u odredbi 6.2.5.

6.2.3.   Inovacijska rješenja

Ako podsustav sadrži inovacijsko rješenje definirano u odjeljku 4.1.1 ili 4.2.1, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora navesti odstupanja od mjerodavnih odredaba ovog TSI-ja i podnijeti ih Europskoj agenciji za željeznice (ERA). ERA dopunjava odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelja tog rješenja te izrađuje metode ocjenjivanja.

Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije za sučelja te metode ocjenjivanja uključuju se u TSI u postupku revizije.

Nakon stupanja na snagu odluke Komisije, donesene u skladu s člankom 21. stavkom 2. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, inovacijska se rješenja mogu uporabiti prije nego što se uključe u TSI.

6.2.4.   Ocjena održavanja

U skladu s člankom 18.3. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, prijavljeno tijelo sastavlja tehničku dokumentaciju koja sadržava dokumentaciju o održavanju. To znači da prijavljeno tijelo prije svega provjerava:

—	postojanje dokumentacije o održavanju

—	postojanje točaka navedenih u odredbi 4.2.10.2. u TSI-ju željeznička vozila za velike brzine, u dokumentaciji o održavanju za željeznička vozila,

no ne mora provjeravati valjanosti sadržaja dokumentacije o održavanju.

Za ocjenu sukladnosti održavanja odgovorna je svaka dotična država članica.

U odredbi F.4 Priloga F (koja ostaje otvoreno pitanje) opisuje se postupak kojim svaka država članica provjerava ispunjava li program održavanja odredbe ovog TSI-ja te jamči poštivanje osnovnih parametara te temeljnih zahtjeva za cijeli životni vijek uporabe podsustava.

6.2.5.   Ocjena operativnih pravila

U odredbi 6.2.1. TSI-ja za odvijanje i upravljanje željezničkim prometom u konvencionalnome željezničkom sustavu stoji da trenutačno ni za jedan element iz TSI-ja odvijanje i upravljanje konvencionalnim željezničkim prometom nije potrebno posebno ocjenjivanje koje bi obavljalo prijavljeno tijelo.

U okviru TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti prijavljeno tijelo ne provjerava nijedno operativno pravilo, čak i ako je navedeno u odredbi 4.1.4 ili 4.2.4.

6.2.6.   Ocjena pojedinačnih vozila

Ako se željeznička vozila nabavljaju kao pojedinačna vozila, a ne u fiksnim sastavima, ta se vozila ocjenjuju prema mjerodavnim odredbama ovog TSI-ja, pri čemu se prihvaća da svako od navedenih vozila ne mora imati prostore za invalidska kolica, prostore s pristupom za invalidska kolica ili univerzalne sanitarije.

Međutim, potrebno je dokazati da je, nakon što je vlak sastavljen s ostalim usklađenim vozilima, moguće ispuniti sve odredbe TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti.

6.3.   Interoperabilni sastavni dijelovi bez izjave EZ-a o sukladnosti

6.3.1.   Općenito

U ograničenome vremenskom razdoblju, poznatome kao „prijelazno razdoblje”, interoperabilni sastavni dijelovi koji ne posjeduju izjavu EZ-a o sukladnosti ili o prikladnosti uporabe mogu u iznimnim slučajevima biti ugrađeni u podsustave, uz uvjet da su ispunjeni uvjeti iz ovog odjeljka.

6.3.2.   Prijelazno razdoblje

Prijelazno razdoblje počinje nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja i traje šest godina.

Po isteku prijelaznog razdoblja, s iznimkama dopuštenima u skladu s dolje navedenim odjeljkom 6.3.3.3., interoperabilni sastavni dijelovi prije ugrađivanja u podsustav obvezno moraju imati izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe.

6.3.3.   Izdavanje potvrde za podsustave koji sadrži interoperabilne sastavne dijelove bez potvrde tijekom prijelaznog razdoblja

6.3.3.1.   Uvjeti

U prijelaznom razdoblju prijavljenom je tijelu dopušteno izdati potvrdu o sukladnosti za podsustav, čak ako i neki interoperabilni sastavni dijelovi ugrađeni u njega nemaju odgovarajuće izjave EZ-a o sukladnosti i/ili o prikladnosti uporabe u skladu s ovim TSI-jem, ako su ispunjena sljedeća tri kriterija:

—	prijavljeno tijelo je provjerilo sukladnost podsustava u pogledu zahtjeva utvrđenih u poglavlju 4. ovog TSI-ja, i

—	prijavljeno tijelo je provedbom dodatnih ocjenjivanja potvrdilo da je sukladnost i/ili prikladnost za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova u skladu sa zahtjevima poglavlja 5., i

—	interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju odgovarajuće izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe rabili su se u podsustavima koji su već stavljeni u promet u najmanje jednoj državi članici prije stupanja na snagu ovog TSI-ja.

Izjava EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe ne sastavlja se za interoperabilne sastavne dijelove ocijenjene na takav način.

6.3.3.2.   Obavijest

—	u potvrdi o sukladnosti podsustava jasno se navodi koje je za interoperabilne sastavne dijelove prijavljeno tijelo ocijenilo u okviru provjere podsustava,

—	u izjavi EZ-a o verifikaciji podsustava jasno se navodi:

—	koji su interoperabilni sastavni dijelovi ocijenjeni kao dijelovi podsustava,

—	potvrdu da podsustav sadrži interoperabilne sastavne dijelove jednake onima koji su bili provjereni kao dijelovi podsustava,

—	za interoperabilne sastavne dijelove za koje proizvođač prije ugrađivanja u podsustav nije podnio izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe, razloge zbog kojih ih nije podnio.

6.3.3.3.   Provedba tijekom vijeka uporabe

Proizvodnja i/ili modernizacija/obnova dotičnog sustava mora se dovršiti u roku šest godina nakon prijelaznog razdoblja. S obzirom na vijek uporabe podsustava:

—	u prijelaznom razdoblju i

—	pod odgovornošću tijela koje je izdalo izjavu EZ o verifikaciji podsustava

interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe, a jednakog su tipa i izradio ih je isti proizvođač, mogu se upotrijebiti za zamjene u okviru održavanja i kao rezervni dijelovi za podsustav.

Po okončanju prijelaznog razdoblja i

—	do modernizacije, obnove ili zamjene podsustava i

—	na odgovornost tijela koje izdalo izjavu EZ-a o verifikaciji podsustava,

interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjave EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe, a istog su tipa i izradio ih je isti proizvođač, mogu se upotrijebiti za zamjene u okviru održavanja.

6.3.4.   Mjere nadzora

U prijelaznom razdoblju države članice:

—	prate broj i tipove interoperabilnih sastavnih dijelova stavljenih na tržište u njihovoj državi,

—	provjeravaju jesu li kod podsustava predloženih za odobrenje navedeni razlozi proizvođača zašto za interoperabilne sastavne dijelove nije izdana potvrda,

—	obavješćuju Komisiju i druge države članice o interoperabilnim sastavnim dijelovima za koje nisu izdane potvrde i razloge zbog čega to nije učinjeno.

7.   PROVEDBA TSI-ja ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI

U ovom se poglavlju navodi strategija za provedbu TSI-ja. Osobito je potrebno utvrditi faze za provedbu postupnog prijelaza iz postojećeg stanja do konačnoga, kada sukladnost s TSI-jem postaje mjerilo. Ovo se poglavlje temelji na potrebi za usklađivanjem provedbe TSI-ja prije svega iz tehničkih i operativnih razloga, no ono uzima u obzir analizu troškova i koristi u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive. Povrh toga, u obzir se uzima činjenica da se provedba ovog TSI-ja mora povremeno uskladiti s provedbom drugih TSI-ja.

Pri provedbi TSI-ja u obzir se uzima opći prijelaz mreže konvencionalnih željezničkih pruga i mreže velikih brzina do potpune interoperabilnosti.

Kako bi se podržao taj prijelaz, TSI-jima se omogućuje postupna primjena u više faza te provedba usklađena s drugim TSI-jima.

7.1.   Primjena ovog TSI-ja na novu infrastrukturu/nova željeznička vozila

7.1.1.   Infrastruktura

Aspekti infrastrukture iz poglavlja od 2. do 6. ovog TSI-ja i posebne odredbe u nastavku u cijelosti se primjenjuju na novu infrastrukturu koja se stavlja u promet.

Ova odredba TSI-ja ne primjenjuje se na novu infrastrukturu koja je predmet ugovora koji su već potpisani ili su u zaključnoj fazi raspisanog natječaja na dan stupanja na snagu ovog TSI-ja.

Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili upravitelj odgovoran za željezničku postaju organizira savjetovanje s nadležnim tijelima susjedne infrastrukture u svim slučajevima izgradnje nove postaje ili na susjednoj infrastrukturi, kako bi se omogućilo ispunjavanje zahtjeva u pogledu pristupa ne samo na postaji, već i pristupa do nje.

7.1.2.   Željeznička vozila

7.1.2.1.   Općenito

Aspekti željezničkih vozila iz poglavlja od 2. do 6. ovog TSI-ja i posebne odredbe u nastavku u cijelosti se primjenjuju na nova željeznička vozila koja se stavljaju u promet.

Ovaj se TSI ne primjenjuje na nova željeznička vozila koja su predmet ugovora koji su već potpisani ili su u zaključnoj fazi raspisanog natječaja na dan stupanja na snagu ovog TSI-ja.

7.1.2.2.   Novoizrađena željeznička vozila prema novim projektima

7.1.2.2.1.   Definicije

U smislu odjeljka 7.1.1. i odjeljka 7.1.2.1:

—	faza A jest razdoblje koje počinje imenovanjem prijavljenog tijela i kada mu se dostavi opis željezničkih vozila koja će se projektirati, izraditi ili nabaviti,

—	faza B je razdoblje koje počinje kada prijavljeno tijelo izda potvrdu o tipskom ispitivanju EZ-a, a završava istekom valjanosti potvrde o tipskom ispitivanju EZ-a.

7.1.2.2.2.   Općenito

—	potvrdu o tipskom ispitivanju ili provjeri projekta za EZ verifikaciju podsustava i/ili

—	potvrdu o tipskom ispitivanju ili provjeri projekta s aspekta sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe interoperabilnih sastavnih dijelova

mogu zatražiti podnositelji zahtjeva, kako je utvrđeno u odredbi 6.2.1., odnosno u odredbi 6.1.1.

Podnositelj zahtjeva najavljuje svoj plan razvoja i ocjenjivanja novih željezničkih vozila i/ili interoperabilnih sastavnih dijelova prijavljenomu tijelu koje izabire u skladu s poglavljem 6. ovog TSI-ja. Zajedno s tom najavom podnositelj zahtjeva također dostavlja opis željezničkih vozila i/ili interoperabilnih sastavnih dijelova koje namjerava razviti, izraditi ili nabaviti.

7.1.2.2.3.   Faza A

Nakon imenovanja prijavljenog tijela, osnova za izdavanje potvrde za TSI koji je na snazi za dotična željeznička vozila na dan imenovanja utvrđuje se na sedmogodišnje razdoblje faze A, osim primjene članka 19. Direktive 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

Kada tijekom faze A na snagu stupi revidirana inačica TSI-ja, uključujući ovu inačicu, dopušteno je rabiti revidiranu inačicu u cijelosti ili pojedinačne odjeljke ako su o tome sporazumni i podnositelj zahtjeva i prijavljeno tijelo. Takav se dogovor mora dokumentirati.

Nakon pozitivne ocjene prijavljeno tijelo izdaje potvrdu o tipskom ispitivanju ili ispitivanju projekta EZ verifikacije podsustava ili potvrdu o tipskom ispitivanju ili ispitivanju projekta u pogledu sukladnosti i/ili prikladnosti uporabe za interoperabilni sastavni dio.

7.1.2.2.4.   Faza B

a)

Zahtjevi za podsustav Razdoblje valjanosti ove potvrde o tipskom ispitivanju ili ispitivanju projekta za podsustav jest sedmogodišnje razdoblje faze B, čak i ako tijekom tog razdoblja na snagu stupi novi TSI, osim primjene članka 19. Direktive 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ. Tijekom tog razdoblja dopušteno je početi rabiti željeznička vozila istog tipa bez ponovnog ocjenjivanja tipa. Prije isteka sedmogodišnjeg razdoblja faze B željeznička se vozila ocjenjuju prema TSI-ju na snazi za one zahtjeve koji su se promijenili ili su novi u usporedbi s osnovom za izdavanje potvrde. — Ako se zahtijeva i odobri odstupanje, postojeća potvrda o tipskom ispitivanju ili ispitivanju projekta EZ verifikacije ostaje na snazi još tri godine razdoblja faze B. Prije isteka toga trogodišnjeg razdoblja postupak ocjenjivanja i podnošenja zahtjeva za odobrenje odstupanja može se ponoviti. — Ako je projekt podsustava usklađen, valjanost potvrde o EZ verifikaciji na temelju tipskog ispitivanja ili ispitivanja projekta produljuje se za iduće sedmogodišnje razdoblje faze B. U slučaju da prije isteka razdoblja faze B nova inačica TSI-ja ne stupi na snagu, ponovna ocjena željezničkih vozila nije potrebna, a valjanost potvrde produljuje se za iduće sedmogodišnje razdoblje faze B.

b)

Zahtjev za interoperabilne sastavne dijelove Razdoblje valjanosti potvrde o tipskom ispitivanju ili ispitivanju projekta ili o prikladnosti uporabe jest petogodišnje razdoblje faze B, čak ako u tom razdoblju stupi na snagu novi TSI, osim primjene članka 19. Direktive 96/48/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ. Tijekom tog razdoblja dopušteno je početi rabiti nove interoperabilne sastavne dijelove istog tipa bez ponovnog ocjenjivanja. Prije okončanja petogodišnjeg razdoblja faze B sastavni dio se mora ocijeniti prema važećem TSI-ju s obzirom na one zahtjeve koji su se promijenili ili su novi u odnosu prema osnovi za izdavanje potvrde.

7.1.2.3.   Željeznička vozila prema postojećim projektima

Za željeznička vozila za čije projekte nisu izdane potvrde u skladu s ovim TSI-jem, na koje se primijenjuju uvjeti opisani u odjeljku 7.5.2.

7.1.2.4.   Prijelazno razdoblje

Državama članicama nije dopušteno primjenjivati ovaj TSI u prijelaznom razdoblju, koje će trajati do 1. siječnja 2010. To je dopuštenje ograničeno na sljedeće slučajeve:

—	za ugovore koji su na dan stupanja ovog TSI-ja na snagu već bili potpisani ili su bili u završnoj fazi raspisanog natječaja, te za ugovore s opcijama kupnje dodatnih vozila, ili

—	za ugovore za kupnju novih željezničkih vozila postojećega tipskog projekta, a koji su potpisani tijekom toga prijelaznog razdoblja.

7.2.   Revizija TSI-ja

U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, Agencija je odgovorna za pripremu revizije i ažuriranje TSI-ja te davanje odgovarajućih preporuka odboru navedenom u članku 21. ove Direktive, kako bi se u obzir uzeli tehnološki razvoj ili društveni zahtjevi. Povrh toga, na ovaj TSI mogu utjecati i postupno usvajanje i revizija drugih TSI-ja. Predložene promjene ovog TSI-ja podliježu temeljitom pregledu, a ažurirani TSI-ji objavljuju se približno svake tri godine.

Agencija se izvješćuje o svim inovacijskim rješenjima koja se razmatraju kako bi se odlučilo o njihovu uključivanju u TSI u budućnosti.

7.3.   Primjena ovog TSI-ja na postojeću infrastrukturu/postojeća željeznička vozila

U pogledu postojeće infrastrukture i željezničkih vozila, ovaj TSI vrijedi za sastavne dijelove koji se obnavljaju ili moderniziraju u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 14. stavku 3. Direktive.

7.3.1.   Infrastruktura

Postojeća infrastruktura jest infrastruktura koja je na dan stupanja na snagu ovog TSI-ja već u prometu.

TSI se ne primjenjuje na postojeću infrastrukturu sve do njezine obnove ili modernizacije.

Ovaj TSI se ne primjenjuje na infrastrukturu koja se obnavlja ili modernizira prema ugovorima koji su u trenutku stupanja na snagu ovog TSI-ja već potpisani ili su u zaključnoj fazi raspisanog natječaja.

Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili upravitelj postaje odgovoran za željezničku postaju organizira savjetovanje s upraviteljima susjedne infrastrukture u svih slučajevima obnavljanja ili modernizacije susjednih postaja ili infrastrukture kako bi se omogućilo ispunjavanje zahtjeva u pogledu pristupa ne samo na postaji, već i pristupa do nje.

Pri obnovi i modernizaciji postojećih postaja na kojima je prosječni dnevni protok putnika, dolazećih i odlazećih u 12-mjesečnom razdoblju, 1 000 putnika ili manje, ne moraju obvezno postojati dizala ili rampe potrebne za potpunu usklađenost s ovom odredbom ako neka druga postaja na udaljenosti unutar 50 km na istom putu vožnje jamči potpuno usklađen pristup bez prepreka. U takvim okolnostima projekt postaje mora predvidjeti mogućnost postavljanja dizala i/ili rampi u budućnosti kako bi postaje bile dostupne svim kategorijama osoba smanjene pokretljivosti.

7.3.1.1.   Općenito

Pri obnovi ili modernizaciji pojedinačnih točaka, oni moraju ispunjavati zahtjeve ovog TSI-ja, osim sljedećih iznimaka:

Gdje radovi povezani s obnovom ili modernizacijom infrastrukture utječu na aspekte infrastrukture koji su uređeni bilo kojom odredbom TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti, takvi se radovi ponovno ocjenjuju u skladu s odgovarajućim zahtjevom ovog TSI-ja, uz sljedeće uvjete:

Ako radovi koji su potrebni za postizanje sukladnosti zahtijevaju konstrukcijske promjene nekoga nosećeg elementa, sukladnost s odredbama ovog TSI-ja nije obvezna.

Sustave i dijelove koji nisu obuhvaćenim programom obnove ili modernizacije u okviru ovog programa ne treba usklađivati.

Ako se u okviru obnove ili modernizacije infrastruktura ponovno ocjenjuje s aspekta nekoga drugog TSI-ja, ona zahtijeva ponovnu ocjenu s obzirom na ovaj TSI samo za one sustave i dijelove na koje radovi neposredno utječu.

Infrastruktura se dijeli u dvije skupine:

—	zgrade postaje (uključujući parkirališta, sanitarije, putničke blagajne itd.),

—

perone.

Pri obnovi ili modernizaciji bilo koje cijele skupine mora se uključiti put bez prepreka (ako je moguće), koji se može povezati s drugim skupinama pri njihovoj modernizaciji ili obnovi.

Uobičajene aktivnosti održavanja na infrastrukturi ne zahtijevaju ponovno ocjenjivanje s obzirom na ovaj TSI.

7.3.1.2.   Pristupi bez prepreka – općenito (4.1.2.4.1.)

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu širine i prostora iznad glave u nathodnicima i pothodnicima u postojećim nathodnicima i pothodnicima nije obvezna.

7.3.1.3.   Geometrija nathodnika, stubišta i pothodnika (4.1.2.14. i 4.1.2.15.)

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu širine i prostora iznad glave u nathodnicima, stubištima i pothodnicima u postojećim nathodnicima, stubištima i pothodnicima nije obvezna.

7.3.1.4.   Rampe, pokretne stube, dizala i pokretne rampe (4.1.2.17.)

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu rampi, pokretnih stuba, dizala i pokretnih rampi pri postojećim rampama, pokretnih stuba, dizala i pokretnih rampi nije obvezna.

7.3.1.5.   Širina i rub perona (4.1.2.19.)

Za perone postojećih postaja sukladnost sa zahtjevima u pogledu najmanje širine perona nije obvezna ako su uzrok toj neusklađenosti prepreke na peronu (npr. noseći stupovi, stubišta itd.), koji se najvjerojatnije ne mogu pomaknuti.

7.3.1.6.   Visina i odmak perona (4.1.2.18)

Za obnovljene perone sukladnost sa zahtjevima u pogledu visine i odmak perona nije obvezna, ali je i dalje obvezna za modernizirane perone.

7.3.1.7.   Zgrade od povijesnog značenja

Ako je postojeća postaja ili neki njezin dio proglašen zgradom od povijesnog značenja i ako je zaštićena nacionalnim zakonodavstvom, upravitelj infrastrukture mora nastojati provesti odredbe iz ovog TSI-ja. Međutim, ako je moguće dokazati da bi se time prekršilo nacionalno zakonodavstvo o zaštiti zgrada, provedba dotičnih zahtjeva ovog TSI-ja nije obvezna.

7.3.2.   Željeznička vozila

Postojeća željeznička vozila jesu željeznička vozila koja su u trenutku stupanja na snagu ovog TSI-ja već u prometu ili su predmet već potpisanog ugovora ili ugovora koji je u završnoj fazi raspisanoga natječajnog postupka.

TSI se ne primjenjuje na postojeća željeznička vozila prije njihove obnove ili modernizacije.

Ova odredba TSI-ja ne primjenjuje se na željeznička vozila koja se u trenutku stupanja na snagu ovog TSI-ja obnavljaju ili moderniziraju prema ugovorima koji su već potpisani ili su u završnoj fazi raspisanoga natječajnog postupka.

7.3.2.1.   Općenito

Gdje radovi povezani s obnovom ili modernizacijom infrastrukture utječu na aspekte željezničkih vozila koji su uređeni bilo kojom odredbom TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti, takvi se radovi moraju ponovno ocijeniti u skladu s odgovarajućim zahtjevom ovog TSI-ja, uz sljedeće uvjete:

Sustave i dijelove koji nisu obuhvaćenim programom obnove ili modernizacije u okviru ovog programa ne treba usklađivati.

Ako se u okviru obnove ili modernizacije vozila ponovno ocjenjuje sa stajališta nekoga drugog TSI-ja, ona zahtijeva ponovnu ocjenu s obzirom na ovaj TSI samo za one sustave i dijelove na koje radovi neposredno utječu.

Sukladnost sa sadržajem ovog TSI-ja nije obvezna ako bi radovi potrebni za jamčenje sukladnosti zahtijevali konstrukcijske promjene nosećih okvira vrata (unutarnjih ili vanjskih), podvozja, sigurnosnih stupića, sanduka vozila, zaštitnih uređaja protiv gaženja vozila jednoga preko drugoga ili bilo koji radovi koji bi zahtijevali ponovno provjeravanje konstrukcijske cjelovitosti u skladu s EN 12663:srpanj 2001. i/ili s nekim drugim TSI-jima.

7.3.2.2.   Sjedala

Sukladnost s odredbom 4.2.2.1. u pogledu ručki na leđnim naslonima sjedala obvezna je pri obnovi ili modernizaciji konstrukcije sjedala u cijelom vozilu.

Sukladnost s odredbom 4.2.2.2. u pogledu osiguravanja sjedala rezerviranih za invalide obvezna je samo pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vlaku i ako je to moguće postići bez smanjivanja postojećeg kapaciteta vlaka. U potonjem se slučaju mora osigurati najveći mogući broj sjedala rezerviranih za invalide, pri čemu treba zadržati postojeći kapacitet.

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prostora iznad glave iznad sjedala rezerviranih za invalide nije obvezna ako je ograničavajući čimbenik polica za prtljagu koja se u okviru obnove ili modernizacije konstrukcijski ne mijenja.

7.3.2.3.   Prostori za invalidska kolica

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prostora za invalidska kolica obvezna je ako se mijenja raspored sjedala u cijelom vlaku. Međutim, ako nije moguće promijeniti ulaz ili prolaze tako da bi se omogućio pristup invalidskim kolicima, prostor za invalidska kolica nije potrebno osigurati pri promjeni rasporeda sjedala.

Osiguravanje uređaja za kontaktiranje u slučaju opasnosti u prostoru za invalidska kolica nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.

7.3.2.4.   Vanjska vrata

Sukladnost sa zahtjevima označivanja vanjskog dijela vrata znakovima i vizualnim razlikovanjem obvezna je samo pri ponovnom bojenju vozila (ili dekoriranju).

Sukladnost sa zahtjevima označivanja pozicije vrata u unutrašnjosti s vizualnim razlikovanjem razine poda obvezna je pri obnovi ili modernizaciji podnih pokrova.

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu signalizacije otvaranja i zatvaranja vrata obvezna je pri obnovi i modernizaciji sustava upravljanja vratima.

Potpuna sukladnost sa zahtjevima u pogledu položaja i osvijetljenosti tipki za upravljanje vratima obvezna je pri obnovi i modernizaciji sustava upravljanja vratima te ako je moguće tipke premjestiti bez izmjena na konstrukciji vozila ili vrata. Međutim, u tom se slučaju obnovljene ili nadograđene tipke postavljaju koliko god je moguće blizu propisanog položaja.

7.3.2.5.   Unutarnja vrata

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu sila potrebnih za upravljanje vratima i položaja tipaka obvezna je samo pri obnovi i modernizaciji vrata, mehanizma vrata i/ili tipaka za upravljanje vratima.

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu sinkroniziranog rada vrata između vozila i usporednih povezujućih vrata obvezna je samo ako su vrata već automatizirana i ako se obnavlja ili modernizira sustav upravljanja vratima te ako je ugrađen odgovarajući komunikacijski kontrolni sustav unutar vozila.

7.3.2.6.   Rasvjeta

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu rasvjete stuba u skladu s odredbom 4.2.2.5. na vanjskim vratima nije obvezna ako je moguće dokazati da električni sustav nema dovoljno kapaciteta za priključivanje dodatnog opterećenja ili da se takva rasvjeta ne može ugraditi bez konstrukcijskih izmjena na vratima.

7.3.2.7.   Sanitarije

Osiguranje potpuno usklađenih univerzalnih sanitarija obvezno je samo pri potpunoj obnovi ili modernizaciji postojećih sanitarija, ako je osiguran prostor za invalidska kolica i ako se univerzalne sanitarije mogu ugraditi bez izmjena na konstrukciji sanduka vozila.

Osiguravanje uređaja za uspostavu kontakta u slučaju opasnosti u prostoru univerzalnih sanitarija nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.

7.3.2.8.   Prolazi

Sukladnost sa zahtjevima odredbe 4.2.2.7. samo je obvezna pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vozilu te ako je osiguran prostor za invalidska kolica.

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prolaza između susjednih vozila obvezna je samo ako je obnova ili modernizacija prolaza između vozila u tijeku.

7.3.2.9.   Obavijesti

Sukladnost sa zahtjevima odredbe 4.2.2.8.2.2. u pogledu obavijesti o putu vožnje pri obnovi ili modernizaciji nije obvezna. Ako se u okviru programa obnove ili modernizacije ugrađuje automatski sustav obavješćivanja o putu vožnje, on mora ispunjavati zahtjeve iz ove odredbe.

Sukladnost s drugim dijelovima odredbe 4.2.2.8. obvezna je tijekom obnove ili modernizacije znakova ili unutarnje opreme vozila.

7.3.2.10.   Promjene visine

Sukladnost sa zahtjevima odredbe 4.2.2.9. nije obvezna tijekom obnove ili modernizacije; osim što je tijekom obnove ili modernizacije materijala gaznih površina potrebno postaviti sigurnosnu vrpcu u kontrastnoj boji na rub prednjeg dijela stube.

7.3.2.11.   Rukohvati

Sukladnost sa zahtjevima odredbe 4.2.2.10. obvezna je pri obnovi ili modernizaciji postojećih rukohvata.

7.3.2.12.   Prostori za spavanje s pristupom za invalidska kolica

Sukladnost sa zahtjevima za osiguranje prostora za spavanje s pristupom za invalidska kolica obvezna je samo pri obnovi i modernizaciji postojećih prostora za spavanje.

Osiguravanje uređaja za kontaktiranje u slučaju opasnosti u prostoru za spavanje nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.

7.3.2.13.   Položaji stuba, stube i pomagala za ukrcaj i iskrcaj

Sukladnost sa zahtjevima odredbe 4.2.2.12. pri obnovi ili modernizaciji nije obvezna osim kad se postavljaju prijenosne stube ili druga pomagala za ukrcaj i iskrcaj ugrađena u vozilo; ona moraju biti usklađena s odgovarajućim odredbama u ovom odjeljku TSI-ja.

Međutim, ako se u okviru obnove ili modernizacije osigura prostor za invalidska kolica u skladu s odredbom 4.2.23., obvezno je također osigurati i pomagalo za ukrcaj i iskrcaj u skladu s odredbom 4.2.2.12.4.

Odgovorni upravitelj infrastrukture (ili upravitelj postaje ako je on odgovorno tijelo) i željeznički prijevoznik se u skladu s člankom 10. stavkom 5. Direktive 91/440/EEZ, kako je posljednji puta izmijenjena Direktivom 2004/51/EZ, prije početka uporabe obnovljenih ili moderniziranih željezničkih vozila sporazumijevaju o tome koja je strana odgovorna za osiguravanje pomagala za ukrcaj i iskrcaj, gdje su potrebna (odredba 4.2.2.12.4.). Upravitelj infrastrukture (ili upravitelj(i) postaje) i željeznički prijevoznik osiguravaju da je dogovorena podjela odgovornosti najpogodnije rješenje za sve.

7.4.   Posebni slučajevi

7.4.1.   Općenito

U posebnim slučajevima koji su navedeni u nastavku, dopuštene su posebne odredbe.

Ti posebni slučajevi dijele se u dvije kategorije: odredbe se primjenjuju trajno (slučaj „P”) ili privremeno (slučaj „T”). U privremenim se slučajevima preporuča da se dotične države članice usklade s odgovarajućim podsustavom ili do 2010. (slučaj „T1”), cilj koji je utvrđen u Odluci 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže, ili do 2020. godine (slučaj „T2”).

7.4.1.1.   Visina perona

Danska „P”

Na prugama S-Bahna dopuštena visina perona iznosi 920 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Francuska „P”

U mreži Ile-de-France dopuštena visina perona iznosi 920 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Njemačka „P”

Na prugama S-Bahna dopuštena visina perona iznosi 960 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Velika Britanija, Sjeverna Irska i Irska „P”

Dopuštena je visina perona 915 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Litva, Latvija i Estonija „P”

Samo na infrastrukturi za konvencionalne brzine dopuštena visina perona iznosi 200 mm ili 1 100 mm (+ 20 mm, – 50 mm) iznad gornjeg ruba tračnice.

Poljska „P”

Na prugama S-Bahna dopuštena visina perona iznosi 960 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Portugal „P”

Na postojećoj portugalskoj infrastrukturi za konvencionalne brzine dopuštena visina perona iznosi 900 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Na postajama i stajalištima na kojima se ne zaustavljaju vlakovi prigradskog prometa dopuštena visina perona iznosi 685 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Napomena: Pragovi vrata na novim željezničkim vozilima (za prigradske i glavne pruge) projektirani su tako da su optimalni za ukrcaj i iskrcaj pri visini perona od 900 mm.

Španjolska „P”

Za perone za prigradski i regionalni promet dopuštena visina perona iznosi 680 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Švedska „P”

Dopuštena je visina perona od 580 mm i 730 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

Nizozemska „P”

Dopuštena je visina perona 840 mm iznad gornjeg ruba tračnice.

7.4.1.2.   Odmak perona

Irska „P”

Na ravnoj pruzi u pravcu bq0 = 1 561 mm.

Velika Britanija „P”

Razmak perona:

Na ravnim peronima u pravcu:

∞ ≥ R ≥ 360	360 ≥ R ≥ 160
bq0 = 1 447,5

Na prugama na kojima vozi Eurostar (razred 373), i na prugama na kojima se voze teretni kontejneri od 2,6 m.

∞ ≥ R ≥ 360	360 ≥ R ≥ 160
bq0 = 1 477,5

Na prugama na kojima se voze teretni kontejneri od 2,6 m

	∞ ≥ R ≥ 500	500 ≥ R ≥ 160
Unutarnja strana luka	bq0 = 1 447,5

	∞ ≥ R ≥ 360	360 ≥ R ≥ 160
Vanjska strana luka	bq0 = 1 447,5

Na peronima visine od 550 mm i 760 mm razmak iznosi:

Belgija „P”

u luku promjera R koji iznosi 1 000 ≤ R < ∞ (m)

u luku promjera R koji iznosi R < 1 000 (m)

Italija „P”

Za visinu perona 550 mm

Finska „P”

Litva, Latvija i Estonija „P”

Samo pri infrastrukturi za konvencionalne brzine:

Za visinu perona od 200 mm bq0 = 1 745 mm (+ 30 mm, - 25 mm).

Za visinu perona od 1 100 mm bq0 = 1 920 mm (+ 30 mm, - 25 mm).

Sjeverna Irska „P”

Na ravnoj pruzi u pravcu bq0 = 1 560 mm.

Poljska „P”

Portugal „P”

Primjenjuje se samo na svu postojeću infrastrukturu za konvencionalne brzine.

Širina kolosijeka (nazivna): 1 668 mm

Za visinu perona (h) od 900 mm (700 mm < h ≤ 1 170 mm)

Za visinu perona (h) 685 mm (400 mm ≤ h ≤ 700 mm)

Španjolska „P”

Samo na dijelovima mreže sa širinom kolosijeka 1 668 mm

Švedska „P”

7.4.1.3.   Stube za ulaz/izlaz

7.4.1.3.1.   Općenito

Ako interoperabilna željeznička vozila voze do perona opisanih u posebnim slučajevima u odredbi 7.4.1.2. za perone visine od 550 mm ili 760 mm, standardnoj vrijednosti δ h može se dodati sljedeća dodatna vrijednost δ g .

U tablicama se također navode odgovarajuće vrijednost b q0 .

Dodatna vrijednost δ g za ravnu prugu u pravcu.

	Belgija „P”	Finska „P”	Italija „P”	Poljska „P”	Portugal „P” za perone od 900 mm	Portugal „P” za perone od 685 mm	Švedska „P”	Španjolska „P”	VB „P”
δg	0	150	11,5	75	+ 120 mm	+ 150 mm	20	70	- 202,5
bq0	1 650	1 800	1 661,5	1 725	1 770  mm	1 800  mm	1 670	1 720	1 447,5
Za dodatne dimenzije vidjeti:		7.4.1.3.3.			7.4.1.3.4.	7.4.1.3.4.			7.4.1.3.2.

Dodatna vrijednost δ g za R = 300 m

	Belgija „P”	Finska „P”	Italija „P”	Poljska „P”	Portugal „P” za perone 900 mm	Portugal „P” za perone 685 mm	Švedska „P”	Španjolska „P”	VB „P”
δg	54,5	257,5	11,5	195	+ 213 mm	+ 215 mm	Unutar 144 Izvan 123,5	70	Standardno -200 Eurostar -170
bq0	1 716,5	1 920	1 674	1 845	1 876  mm	1 878  mm	Unutar 1 806,5 Izvan 1 773,5	1 732,5	Standardno 1 462,5 Eurostar 1 492,5
Za dodatne dimenzije vidi:		7.4.1.3.3.			7.4.1.3.4.	7.4.1.3.4.			7.4.1.3.2.

7.4.1.3.2.   Poseban slučaj za željeznička vozila koja prometuju u Velikoj Britaniji „P”

Budući da δg ima negativnu vrijednost, prvu stubu, kako je utvrđeno u odredbi 4.2.2.12.1., za vožnju po britanskim prugama treba odstraniti. U tom je slučaju prva stuba koja se rabi na britanskim prugama sukladna sa sljedećom tablicom:

	δh mm	δv+ mm	δv- mm
na ravnoj pruzi u pravcu	200	230	160
na pruzi s lukom promjera 300 m, standardni slučaj	200	230	160
na pruzi s lukom promjera 300 m, slučaj Eurostar	255	230	160

7.4.1.3.3.   Poseban slučaj za željeznička vozila koja prometuju u Finskoj „P”

Zbog povećanja vrijednosti δg na finskim prugama potrebna je dodatna stuba. U tom slučaju je ta prva stuba koja se rabi sukladna sa sljedećom tablicom i takva da najveći konstrukcijski profil vozila ispunjava zahtjeve Priloga W TSI-ju za teretne vagone:

	δh mm	δv+ mm	δv- mm
na ravnoj pruzi u pravcu	200	230	160
na pruzi s lukom promjera 300 m	410	230	160

7.4.1.3.4.   Poseban slučaj za željeznička vozila predviđena za promet na postojećoj portugalskoj mreži konvencionalnih željezničkih pruga „P”

Radi povećanja vrijednosti δg i odstupanja visine perona (900 mm i 685 mm) od standardnih visina perona (760 mm i 550 mm) na željezničkim je vozilima, predviđenim za promet na portugalskim prugama potrebna dodatna stuba; prva stuba koja se rabi sukladna je sa sljedećom tablicom i takva da najveći konstrukcijski profil vozila mora ispunjavati zahtjeve prEN 15273-2:2005 – Željezničke aplikacije – Profili – Dio 2.: Profil željezničkih vozila – Prilog o portugalskim kinematičkim profilima (CP).

Pragovi vrata na novim željezničkim vozilima (za prigradske i glavne pruge) projektirani su tako da su optimalni za ukrcaj i iskrcaj pri visini perona 900 mm.

	δh mm	δv+ mm	δv- mm
na ravnoj pruzi u pravcu	200	230	160
na pruzi s lukom promjera 300 m	370	230	160

7.4.1.4.   Prolazi

Poseban slučaj Velika Britanija, Sjeverna Irska i Irska „P”

Zbog tovarnog profila pruge, lukova na kolosijecima i zbog toga ograničene širine vozila primjenjuje se sljedeće:

U pogledu najmanjih dimenzija, prolaz od točke ulaza do sjedala rezerviranih za invalide mora ispunjavati zahtjeve za opće slučajeve.

U pogledu prolaza do drugih sjedala nema posebnih zahtjeva za osobe smanjene pokretljivosti.

7.4.1.5.   Zvučni signali za vrata u skladu s poglavljem 4.2.2.4.1. „P”

Poseban slučaj Njemačka

Zbog nižih razina buke modernih vlakova u Njemačkoj, jačina zvučnih signala iznosi najmanje 60 dB L (Aeg, T +/- 2. U suprotnom slučaju, jačina zvučnog signala iznosi 5 dB iznad razine buke u okolini.

7.4.1.6.   Sjedala rezervirana za invalide „P”

Posebni slučajevi Njemačka i Danska

Za invalide je rezervirano 10 % svih sjedala. U vlakovima s dobrovoljnom i obveznom rezervacijom najmanje 20 % tih sjedala rezerviranih za invalide označeno je piktogramima, a preostalih 80 % sjedala rezerviranih za invalide moguće je rezervirati unaprijed.

U vlakovima bez mogućnosti rezervacije sva sjedala rezervirana za invalide označena su piktogramima za osobe smanjene pokretljivosti u skladu s poglavljem 4.2.2.2.1.1.

7.4.1.7.   Pristup bez prepreka „P” (odredba 4.1.2.3.1.)

Poseban slučaj Francuska (samo mreža Ile de France)

Nove, obnovljene ili modernizirane postaje na kojima je prosječni dnevni protok putnika manji od 5 000 nisu obvezne ispunjavati zahtjeve za dizala i/ili rampe na putu bez prepreka ako neka druga postaja na udaljenosti unutar 25 km na istoj pruzi osigurava put bez prepreka. U takvim okolnostima pri projektiranju postaje mora se predvidjeti mogućnost naknadnog postavljanja dizala i/ili rampi kako bi postaje bile dostupne svim kategorijama osoba smanjene pokretljivosti.

7.4.1.8.   Broj putnika

Poseban slučaj Austrija „T1”

Zbog plana hitnog uvođenja austrijskih državnih tijela, za vrijeme trajanja toga privremenoga posebnog slučaja zahtjevi u pogledu broja putnika, utvrđeni u odredbama 7.1.1. i 7.3.1. (infrastruktura) te 4.1.4. (operativna pravila o putovima bez prepreka), primjenjuju se samo na novu, obnovljenu ili moderniziranu infrastrukturu postaja s prosječnim dnevnim protokom dolazećih i odlazećih putnika najmanje 2 000.

7.5.   Željeznička vozila koja prometuju prema nacionalnim, dvostranim, višestranim ili međunarodnim sporazumima

7.5.1.   Postojeći sporazumi

Države članice u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja obavješćuju Komisiju o sljedećim sporazumima, prema kojima promet obavljaju željeznička vozila obuhvaćena ovim TSI-jem (gradnja, obnova, modernizacija, stavljanje u promet, rad i upravljanje željezničkim vozilima, kako je utvrđeno u poglavlju 2. ovog TSI-ja):

—	nacionalni, dvostrani ili višestrani sporazumi među državama članicama i željezničkim prijevoznicima ili upraviteljima željezničke infrastrukture, sklopljeni na trajnoj ili privremenoj osnovi koji su potrebni zbog vrlo specifične ili lokalne naravi planirane usluge prijevoza,

—	dvostrani ili višestrani sporazumi među željezničkim prijevoznicima, upraviteljima željezničke infrastrukture ili među tijelima zaduženima za sigurnost koji osiguravaju znatne razine lokalne ili regionalne interoperabilnosti,

—

međunarodni sporazumi između jedne države članice ili više njih i najmanje jedne treće zemlje ili među željezničkim prijevoznicima ili upraviteljima željezničke infrastrukture država članica i barem jednim željezničkim prijevoznikom ili upraviteljem željezničke infrastrukture treće zemlje koji osiguravaju znatne razine lokalne ili regionalne interoperabilnosti.

Nastavak prometa/održavanje željezničkih vozila koji su uređeni takvim sporazumima dopušteno je ako je usklađeno sa zakonodavstvom Zajednice.

Provest će se ocjenjivanje usklađenosti tih sporazuma sa zakonodavstvom EU, uključujući načelo nediskriminacije, a posebno s ovim TSI-jem, dok će Komisija poduzeti potrebne mjere poput, primjerice, revizije ovog TSI-ja kako bi se uključili mogući posebni slučajevi ili prijelazne mjere.

7.5.2.   Budući sporazumi

U svakom se budućem sporazumu ili izmjeni postojećih sporazuma, osobito onih u kojima je obuhvaćena nabava željezničkih vozila za čiji projekt nije izdana potvrda u skladu s ovim TSI-jem, mora uzeti u obzir zakonodavstvo EU-a, a osobito ovaj TSI. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim sporazumima/promjenama. Primjenjuje se isti postupak kao u § 7.5.1.

7.6.   Stavljanje u promet infrastrukture i željezničkih vozila

U skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive 2001/16/EZ, ako je postignuta sukladnost s TSI-jem za osobe smanjene pokretljivosti i ako je izjava EZ-a o verifikaciji za infrastrukturu i željeznička vozila izdana u jednoj državi članici, ona se mora uzajamno priznavati u svim državama članicama za sva pitanja u pogledu osoba smanjene pokretljivosti.

Kada zahtijevaju sigurnosnu potvrdu prema članku 10. Direktive 2004/49 (Dio B potvrde) ili dozvolu za stavljanje u promet prema članku 14. stavku 1. Direktive 2001/16, željeznički prijevoznici mogu zatražiti potvrdu/dozvolu za stavljanje infrastrukture i željezničkih vozila u promet. Željeznička vozila mogu se razvrstati u skupine prema serijama ili tipovima.

Međutim, gdje infrastruktura i željeznička vozila rade zajedno, potrebno je provjeriti njihovu usklađenost. To se može obaviti korištenjem registara infrastrukture i registara željezničkih vozila.

---

(1)  SL L 315, 3.12.2007., str. 14.

(2)  Uobičajena pravila u pogledu profila također se primjenjuju i na gazište. To će stoga biti preprekom za smještaj vrata na nekim prostorima u vozilu.

(*)  Moduli A1 i H1 dopušteni su za postojeća rješenja samo uz uvjete utvrđene u odredbi 6.1.3.