01/Sv. 6

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31968R0259

---

L 056/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

---

PRAVILNIK O OSOBLJU

Sadržaj

	Stranica
I Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica	I-1
II Uvjeti zapošljavanja koji se primjenjuje na ostale službenike Europskih zajednica	II-1

Ovu je zbirku izradio Odjel za pravna i zakonska pitanja povezana s Pravilnikom o osoblju pri Europskoj komisiji. Sve primjedbe u pogledu ove publikacije mogu se uputiti na adresu elektroničke pošte

ADMIN QUICK WAY@cec.eu.int.

Za specifična pitanja praktične naravi obratite se različitim nadležnim odjelima, a za općenita pitanja obratite se elektroničkom poštom na adresu

ADMIN ADMINFO@cec.eu.int.

Izvan institucija, podatke osoba za kontakt te organigrame možete pronaći na internetu u elektroničkom imeniku institucija Europske unije:

IDEA http://europa.eu.int/idea/fr/index.htm.

Opća uprava za osoblje i upravu nalazi se na adresi:

http://europa.eu.int/comm/dgs/personnel_administration/index_fr.htm.

Unutar institucija možete posjetiti sljedeće stranice u IntraCommu:

•	Prečac (Pravilnik o osoblju): http://intracomm.cec.eu-admin.net/guide/systeme/systat/index_fr.htm i

•	„Osoblje i uprava“: http://www.cc.cec/pers_admin/index_fr.html

OBAVIJEST

u pogledu dijelova I. i II. ove zbirke

Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i uvjeti zapošljavanja koji se primjenjuje na ostale službenike tih Zajednica (1) koji se primjenjuju od 5. ožujka 1968., kako je utvrđeno člancima 2. i 3. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. ( Službeni list Europskih zajednica br. L 56 od 4. ožujka 1968.), kao i niže navedene uredbe koje se odnose na izmjenu ove Uredbe nalaze se u ovoj zbirci. Ova zbirka nema nikakvu pravnu vrijednost (2). Brojevi u zagradama pored određenih članaka iz prvog i drugog dijela ove zbirke odgovaraju numeraciji niže i odnose se na uredbe koje su izmijenile te članke.

1.	Uredbom Vijeća br. 1/63/Euratom od 26. veljače 1963. (3) (SL P 035, 6.3.1963., str. 524.)

2.	Uredbom Vijeća br. 2/63/Euratom od 26. veljače 1963. (3) (SL P 035, 6.3.1963., str. 526.)

3.	Uredbom Vijeća br. 17/63/CEE od 26. veljače 1963. (3) (SL P 035, 6.3.1963., str. 528.)

4.	Uredbom Vijeća br. 18/63/EEZ od 26. veljače 1963. (SL P 035, 6.3.1963., str. 529.)

5.	Uredbom Vijeća br. 5/64/Euratom od 10. studenoga 1964. (SL P 190, 21.11.1964., str. 2971.)

6.	Uredbom Vijeća br. 182/64/EEZ od 10. studenoga 1964. (SL P 190, 21.11.1964., str. 2971.)

7.	Uredbom Vijeća br. 2/65/Euratom od 11. siječnja 1965. (3) (SL P 018, 4.2.1965., str. 242.)

8.	Uredbom Vijeća br. 8/65/CEE od 11. siječnja 1965. (3) (SL P 018, 4.2.1965., str. 242.)

9.	Uredbom Vijeća br. 4/65/Euratom od 16. ožujka 1965. (SL P 047, 24.3.1965., str. 701.)

10.	Uredbom Vijeća br. 30/65/EEZ od 16. ožujka 1965. (SL P 047, 24.3.1965., str. 701.)

11.	Uredbom Vijeća br. 1/66/Euratom od 28. prosinca 1965. (3) (SL P 031, 19.2.1966., str. 461.)

12.	Uredbom Vijeća br. 14/66/CEE od 28. prosinca 1965. (3) (SL P 031, 19.2.1966., str. 461.)

13.	Uredbom Vijeća br. 10/66/Euratom od 24. studenog 1966. (3) (SL P 225, 6.12.1966., str. 3814.)

14.	Uredbom Vijeća br. 198/66/CEE od 24. studenog 1966. (3) (SL P 225, 6.12.1966., str. 3814.)

15.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. (SL L 056, 4.3.1968., str. 1.)

16.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2278/69 od 13. studenoga 1969. (SL L 289, 17.11.1969., str. 1.)

17.	Uredbom (CECA, CEE, Euratom) br. 95/70 od 19. siječnja 1970. (3) (SL L 015, 21.1.1970., str. 1.)

18.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 96/70 od 19. siječnja 1970. (SL L 015, 21.1.1970., str. 4.)

19.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 16/71 od 30. prosinca 1970. (SL L 005, 7.1.1971., str. 1.)

20.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2653/71 od 11. prosinca 1971. (SL L 276, 16.12.1971., str. 1.)

21.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2654/71 od 11. prosinca 1971. (SL L 276, 16.12.1971., str. 6.)

22.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 1369/72 od 27. lipnja 1972. (SL L 149, 01.07.1972., str. 1.)

23.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 1473/72 od 30. lipnja 1972. (SL L 160, 16.07.1972., str. 1.)

24.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2647/72 od 12. prosinca 1972. (SL L 283, 20.12.1972., str. 1.)

25.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 558/73 od 26. veljače 1973. (SL L 055, 28.2.1973., str. 1.)

26.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2188/73 od 9. kolovoza 1973. (SL L 223, 11.08.1973., str. 1.)

27.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2/74 od 28. prosinca 1973. (SL L 002, 3.1.1974., str. 1.)

28.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3191/74 od 17. prosinca 1974. (SL L 341, 20.12.1974., str. 1.)

29.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 711/75 od 18. ožujka 1975. (SL L 071, 20.3.1975., str. 1.)

30.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 1009/75 od 14. travnja 1975. (SL L 098, 19.4.1975., str. 1.)

31.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 1601/75 od 24. lipnja 1975. (SL L 164, 27.06.1975., str. 1.)

32.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2577/75 od 7. listopada 1975. (SL L 263, 11.10.1975., str. 1.)

33.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2615/76 od 21. listopada 1976. (SL L 299, 29.10.1976., str. 1.)

34.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3177/76 od 21. prosinca 1976. (SL L 359, 30.12.1976., str. 1.)

35.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3178/76 od 21. prosinca 1976. (SL L 359, 30.12.1976., str. 9.)

36.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 1376/77 od 21. lipnja 1977. (SL L 157, 28.06.1977., str. 1.)

37.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2687/77 od 5. prosinca 1977. (SL L 314, 08.12.1977., str. 1.)

38.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2859/77 od 19. prosinca 1977. (SL L 330, 23.12.1977., str. 1.)

39.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 912/78 od 2. svibnja 1978. (SL L 119, 03.05.1978., str. 1.)

40.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 914/78 od 2. svibnja 1978. (SL L 119, 03.05.1978., str. 8.)

41.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2711/78 od 20. studenoga 1978. (SL L 328, 23.11.1978., str. 1.)

42.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3084/78 od 21. prosinca 1978. (SL L 369, 29.12.1978., str. 1.)

43.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3085/78 od 21. prosinca 1978. (SL L 369, 29.12.1978., str. 6.)

44.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2955/79 od 18. prosinca 1979. (SL L 336, 29.12.1979., str. 1.)

45.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 160/80 od 21. siječnja 1980. (SL L 020, 26.1.1980., str. 1.)

46.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 161/80 od 21. siječnja 1980. (SL L 020, 26.1.1980., str. 5.)

47.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 187/81 od 20. siječnja 1981. (SL L 021, 24.1.1981., str. 18.)

48.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 397/81 od 10. veljače 1981. (SL L 046, 19.2.1981., str. 1.)

49.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2780/81 od 22. rujna 1981. (SL L 271, 26.9.1981., str. 1.)

50.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3821/81 od 15. prosinca 1981. (SL L 386, 31.12.1981., str. 1.)

51.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 371/82 od 15. veljače 1982. (SL L 047, 19.2.1982., str. 8.)

52.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 372/82 od 15. veljače 1982. (SL L 047, 19.2.1982., str. 13.)

53.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3139/82 od 22. studenoga 1982. (SL L 331, 26.11.1982., str. 1.)

54.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 440/83 od 21. veljače 1983. (SL L 053, 26.2.1983., str. 1.)

55.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 1819/83 od 28. lipnja 1983. (SL L 180, 5.7.1983., str. 1.)

56.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2074/83 od 21. srpnja 1983. (SL L 203, 27.7.1983., str. 1.)

57.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3647/83 od 19. prosinca 1983. (SL L 361, 24.12.1983., str. 1.)

58.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 419/85 od 18. veljače 1985. (SL L 051, 21.2.1985., str. 1.)

59.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 420/85 od 18. veljače 1985. (SL L 051, 21.2.1985., str. 6.)

60.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1578/85 od 10. lipnja 1985. (SL L 154, 13.6.1985., str. 1.)

61.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1915/85 od 8. srpnja 1985. (SL L 180, 12.7.1985., str. 3.)

62.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2799/85 od 27. rujna 1985. (SL L 265, 08.10.1985., str. 1.)

63.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3580/85 od 17. prosinca 1985. (SL L 343, 20.12.1985., str. 1.)

64.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3855/86 od 16. prosinca 1986. (SL L 359, 19.12.1986., str. 1.)

65.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3856/86 od 16. prosinca 1986. (SL L 359, 19.12.1986., str. 5.)

66.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 793/87 od 16. ožujka 1987. (SL L 079, 21.3.1987., str. 1.)

67.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3019/87 od 5. listopada 1987. (SL L 286, 9.10.1987., str. 3.)

68.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3212/87 od 20. listopada 1987. (SL L 307, 29.10.1987., str. 1.)

69.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3784/87 od 14. prosinca 1987. (SL L 356, 18.12.1987., str. 1.)

70.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2338/88 od 25. srpnja 1988. (SL L 204, 29.7.1988., str. 1.)

71.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2339/88 od 25. srpnja 1988. (SL L 204, 29.7.1988., str. 5.)

72.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3982/88 od 19. prosinca 1988. (SL L 354, 22.12.1988., str. 1.)

73.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2187/89 od 18. srpnja 1989. (SL L 209, 21.7.1989., str. 1.)

74.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3728/89 od 11. prosinca 1989. (SL L 364, 14.12.1989., str. 1.)

75.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2258/90 od 27. srpnja 1990. (SL L 204, 2.8.1990., str. 1.)

76.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3736/90 od 19. prosinca 1990. (SL L 360, 22.12.1990., str. 1.)

77.	Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2232/91 od 22. srpnja 1991. (SL L 204, 27.7.1991., str. 1.)

78.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3830/91 od 19. prosinca 1991. (SL L 361, 31.12.1991., str. 1.)

79.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3831/91 od 19. prosinca 1991. (SL L 361, 31.12.1991., str. 7.)

80.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3832/91 od 19. prosinca 1991. (SL L 361, 31.12.1991., str. 9.)

81.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3833/91 od 19. prosinca 1991. (SL L 361, 31.12.1991., str. 10.)

82.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3834/91 od 19. prosinca 1991. (SL L 361, 31.12.1991., str. 13.)

83.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 571/92 od 2. ožujka 1992. (SL L 062, 7.3.1992., str. 1.)

84.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3761/92 od 21. prosinca 1992.21. prosinca 1992. (SL L 383, 29.12.1992., str. 1.)

85.	Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3947/92 od 21. prosinca 1992. (SL L 404, 31.12.1992., str. 1.)

86.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EZ) br. 3608/93 od 20. prosinca 1993. (SL L 328, 29.12.1993., str. 1.)

87.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EZ, Euratom) br. 3161/94 od 19. prosinca 1994. (SL L 335, 23.12.1994., str. 1.)

88.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom, EZUČ) br. 2963/95 od 18. prosinca 1995. (SL L 310, 22.12.1995., str. 1.)

89.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EZ) br. 1354/96 od 8. srpnja 1996. (SL L 175, 13.7.1996., str. 1.)

90.	Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EZ) br. 2485/96 od 20. prosinca 1996. (SL L 338, 28.12.1996., str. 1.)

91.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EZ, Euratom) br. 2192/97 od 30. listopada 1997. (SL L 301, 05.11.1997., str. 5.)

92.	Uredbom Vijeća (EZUČ, EZ, Euratom) br. 2591/97 od 18. prosinca 1997. (SL L 351, 23.12.1997., str. 1.)

93.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 781/98 od 7. travnja 1998. (SL L 113, 15.4.1998., str. 4.)

94.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2458/98 od 12. studenoga 1998. (SL L 307, 17.11.1998., str. 1.)

95.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2594/98 od 27. studenoga 1998. (SL L 325, 3.12.1998., str. 1.)

96.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2762/98 od 17. prosinca 1998. (SL L 346, 22.12.1998., str. 1.)

97.	Komunikacija Komisije ostalim institucijama o pretvaranju u eure iznosa predviđenih Pravilnikom o osoblju (1999/C 60/09) (SL C 060, 2.3.1999., str. 11.)

98.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 620/1999 od 22. ožujka 1999. (SL L 078, 24.3.1999., str. 1.)

99.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 1238/1999 od 14. lipnja 1999. (SL L 150, 17.6.1999., str. 1.)

100.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2700/1999 od 17. prosinca 1999. (SL L 327, 21.12.1999., str. 1.)

101.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 212/2000 od 24. siječnja 2000. (SL L 024, 29.1.2000., str. 1.)

102.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 628/2000 od 20. ožujka 2000. (SL L 076, 25.3.2000., str. 1.)

103.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2804/2000 od 18. prosinca 2000. (SL L 326, 22.12.2000., str. 3.)

104.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2805/2000 od 18. prosinca 2000. (SL L 326, 22.12.2000., str. 7.)

105.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 1986/2001 od 8. listopada 2001. (SL L 271, 12.10.2001., str. 1.)

106.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2581/2001 od 17. prosinca 2001. (SL L 345, 29.12.2001., str. 1.)

107.	Uredbom Vijeća (EZ, EZUČ, Euratom) br. 490/2002 od 18. ožujka 2002. (SL L 077, 20.3.2002., str. 1.)

108.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2265/2002 od 16. prosinca 2002. (SL L 347, 20.12.2002., str. 1.)

109.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2148/2003 od 5. prosinca 2003. (SL L 323, 10.12.2003., str. 1.)

110.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2181/2003 od 8. prosinca 2003. (SL L 327, 16.12.2003., str. 1.)

111.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2182/2003 od 8. prosinca 2003. (SL L 327, 16.12.2003., str. 3.)

112.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004. (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.)

113.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 23/2005 od 20. prosinca 2004. (SL L 006, 8.1.2005., str. 1.)

114.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 31/2005 od 20. prosinca 2004. (SL L 008, 12.1.2005., str. 1.)

115.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1972/2005 od 29. studenoga 2005. (SL L 317, 3.12.2005., str. 1.)

116.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2104/2005 od 20. prosinca 2005. (SL L 337, 22.12.2005., str. 7.)

117.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1066/2006 od 27. lipnja 2006. (SL L 194, 14.7.2006., str. 1.)

118.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1895/2006 od 19. prosinca 2006. (SL L 397, 30.12.2006., str. 6.)

119.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 337/2007 od 27. ožujka 2007. (SL L 090, 30.3.2007., str. 1.)

120.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1558/2007 od 17. prosinca 2007. (SL L 340, 22.12.2007., str. 1.)

121.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 420/2008 od 14. svibnja 2008. (SL L 127, 15.5.2008., str. 1.)

122.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1323/2008 od 18. prosinca 2008. (SL L 345, 23.12.2008., str. 10.)

123.	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1324/2008 od 18. prosinca 2008. (SL L 345, 23.12.2008., str. 17.)

124.	Uredbom Vijeća (EZ) br. 160/2009 od 23. veljače 2009. (SL L 055, 27.2.2009., str. 1.)

125.	Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1295/2009 od 22. prosinca 2009. (SL L 348, 29.12.2009., str. 9.)

126.	Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1296/2009 od 23. prosinca 2009. (SL L 348, 29.12.2009., str. 10.)

127.	Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1190/2010 od 13. prosinca 2010. (SL L 333, 17.12.2010., str. 1.)

128.	Uredbom (EU, Euratom) br. 1080/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. (SL L 311, 26.11.2010., str. 1.)

129.	Uredbom Vijeća (EU) br. 1239/2010 od 20. prosinca 2010. (SL L 338, 22.12.2010., str. 1.)

130.	Uredbom Vijeća (EU) br. 1240/2010 od 20. prosinca 2010. (SL L 338, 22.12.2010., str. 7.)

---

(1)  Ovaj Pravilnik o osoblju i uvjeti zapošljavanja zamijenili su Pravilnik o osoblju i uvjete zapošljavanja koji se primjenjuju na ostale službenike Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju utvrđene Uredbom Vijeća br. 31 (EEZ), 11. (EZUČ) od 18.12.1961. (SL 45 od 14.6.1962.), kao i Pravilnik o osoblju za dužnosnike i uvjete zapošljavanja koji se primjenjuje na ostale službenike Europske zajednice za ugljen i čelik, kako su izmjenjeni.

(2)  Službeni karakter konsolidacije propisa može se priznati samo u slučaju kada je istu obavio sam zakonodavac, u ovome slučaju Vijeće. Ova zbirka dolazi od službi Komisije i obuhvaća različite uredbe Vijeća. U slučaju sudskog spora, potrebno je stoga uputiti se na tekst Uredbe Vijeća objavljen u Službenom listu, a ne na tekst iz ove zbirke.

Međutim, velika je pažnja posvećena reprodukciji tekstova, tako da bi ova zbirka trebala predstavljati značajno sredstvo informiranja i pomoć pri radu.

(3)  Ovaj akt nikada nije objavljen na engleskom.

---

I

Pravilnik o osoblju za dužnosnike europske unije (128)

Sadržaj

		Članak	Stranica
Glava I.	Opće odredbe …	1.-10.c	12
Glava II.	Prava i obveze dužnosnika …	11.-26.a	16
Glava III.	Karijera dužnosnika …		21
Poglavlje 1.	Zapošljavanje …	27.-34.	21
Poglavlje 2.	Administrativni status …	35.	24
	Odjeljak 1. Aktivna služba …	36.	24
	Odjeljak 2. Upućivanje …	37.-39.	24
	Odjeljak 3. Dopust za osobne potrebe …	40.	26
	Odjeljak 4. Mirovanje …	41.	27
	Odjeljak 5. Dopust za služenje vojnog roka …	42.	28
	Odjeljak 6. Roditeljski ili obiteljski dopust …	42.a i 42.b	28
Poglavlje 3.	Izvješća, napredovanje na viši stupanj i promaknuće …	43.-46.	28
Poglavlje 4.	Prestanak radnog odnosa …	47.	30
	Odjeljak 1. Ostavka …	48.	30
	Odjeljak 2. Obvezna ostavka …	49.	30
	Odjeljak 3. Umirovljenje u interesu službe …	50.	30
	Odjeljak 4. Postupci u slučaju stručne nesposobnosti …	51.	31
	Odjeljak 5. Umirovljenje …	52.-53.	32
	Odjeljak 6. Počasni položaj …	54.	32
Glava IV.	Uvjeti rada dužnosnika …		32
Poglavlje 1.	Radno vrijeme …	55.-56.c	32
Poglavlje 2.	Dopust …	57.-60.	34
Poglavlje 3.	Praznici …	61.	35
Glava V.	Prihodi i socijalna sigurnost dužnosnika …		35
Poglavlje 1.	Primici od rada i troškovi …		35
	Odjeljak 1. Primici Od Rada …	62.-70.	35
	Odjeljak 2. Troškovi …	71.	39
Poglavlje 2.	Socijalna sigurnost …	72.-76.a	39
Poglavlje 3.	Mirovine i naknada za invalidnost …	77.-84.	42
Poglavlje 4.	Povrat preplaćenih iznosa …	85.	45
Poglavlje 5.	Subrogacija u korist Unije …	85.a	45
Glava VI.	Stegovne mjere …	86.	46
Glava VII.	Pravni lijekovi …	90.-91.a	46
Glava VIII.	Posebne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike zaposlene u znanstvenim ili tehničkim službama Unije …	92.-94.	47
Glava VIII.a	Posebne odredbe koje se primjenjuju na esvd …	95.-99.	48
Glava VIII.b	Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji …	101.a	49
Glava IX.	Prijelazne i završne odredbe …		49
Poglavlje 1.	Prijelazne odredbe …	107.a	49
Poglavlje 2.	Završne odredbe …	110.	50
Prilog I.	A. Vrste radnih mjesta u svakoj funkcijskoj skupini, kako je predviđeno člankom 5. stavkom 3. …
	B. Referentni multiplikacijski faktori za usklađivanje prosječnih karijernih razreda …		51
Prilog II.	Sastav i način rada tijelâ predviđenih člankom 9. Pravilnika o osoblju …		54
	Odjeljak 1. Odbor osoblja …	1.	54
	Odjeljak 2. Zajednički odbor …	2.-3.a	54
	Odjeljak 3. dbor za utvrđivanje invalidnosti …	7.-9.	55
	Odjeljak 4. Odbor za izvješćivanje …	10. i 11.	56
	Odjeljak 5. Zajednički savjetodavni odbor za utvrđivanje stručne nesposobnosti …	12.	56
Prilog III.	Natječaji …	1.-7.	57
Prilog IV.	Naknada predviđena člancima 41. i 50. Pravilnika o osoblju …		59
Prilog IV.a	Rad u nepunom radnom vremenu …	1.-5.	61
Prilog V.	Dopust …		62
	Odjeljak 1. Godišnji odmor …	1.-5.	62
	Odjeljak 2. Poseban dopust …	6.	62
	Odjeljak 3. Vrijeme za putovanje …	7.	63
Prilog VI.	Kompenzacijski dopust i naknada za prekovremeni rad …	1.-3.	64
Prilog VII.	Primici od rada i naknada troškova …		65
	Odjeljak 1. Obiteljske naknade …	1.-3.	65
	Odjeljak 2. Naknada za život u inozemstvu …	4.	67
	Odjeljak 3. Naknada troškova …		67
	A. Naknada za nastanjenje …	5.	67
	B. Naknada za preseljenje …	6.	68
	C. Putni troškovi …	7.-8.	69
	D. Troškovi selidbe …	9.	70
	E. Dnevnice …	10.	71
	F. Troškovi službenog putovanja …	11.-13.a	71
	G. Fiksna nadoknada troškova …	14.-15.	73
	Odjeljak 4. Isplata dospjelih iznosa …	16.-17.	73
Prilog VIII.	Mirovinski sustav …		75
Poglavlje 1.	Opće odredbe …	1.	75
Poglavlje 2.	Starosna mirovina i otpremnina …		75
	Odjeljak 1. Starosna mirovina …	2.-11.	75
	Odjeljak 2. Otpremnina …	12.	78
Poglavlje 3.	Naknada za invalidnost (112) …	13.-15.	78
Poglavlje 4.	Mirovina za nadživjele osobe …	17.-29.	79
Poglavlje 5.	Privremene mirovine …	30.-33.	82
Poglavlje 6.	Povećanja mirovine za uzdržavanu djecu …	34.-35.	83
Poglavlje 7.	…		83
	Odjeljak 1. Financiranje mirovinskog sustava …	36.-38.	83
	Odjeljak 2. Izračun mirovine …	40.-44.	83
	Odjeljak 3. Isplata davanja …	45.-46.	84
Poglavlje 8.	Prijelazne odredbe …	48.-51.	84
Prilog IX.	Stegovni postupak …		86
	Odjeljak 1. Opće odredbe …	1.-4.	86
	Odjeljak 2. Stegovno povjerenstvo …	5.-8.	86
	Odjeljak 3. Stegovne mjere …	9.-10.	87
	Odjeljak 4. Stegovni postupak bez sudjelovanja stegovnog povjerenstva …	11.	88
	Odjeljak 5. Stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom …	12.-22.	88
	Odjeljak 6. Suspenzija …	23.-24.	90
	Odjeljak 7. Usporedni kazneni progon …	25.	90
	Odjeljak 8. Završne odredbe …	26.-30.	91
Prilog X.	Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji …		92
Poglavlje 1.	Opće odredbe …	1.-3.	92
Poglavlje 2.	Obveze …	4.-5.	92
Poglavlje 3.	Uvjeti rada …	6.-9.a	92
Poglavlje 4.	Prihodi i davanja iz sustava socijalne sigurnosti …		93
	Odjeljak 1. Prihodi i obiteljske naknade …	10.-16.	93
	Odjeljak 2. Pravila u vezi s nadoknadom troškova …	17.-23.	95
	Odjeljak 3. Davanja iz sustava socijalne sigurnosti …	24.-25.	96
Prilog XI.	Pravila za primjenu članaka 64. i 65. Pravilnika o osoblju …		97
Poglavlje 1.	Godišnja revizija primitaka od rada predviđena člankom 65. stavkom 1. pravilnika o osoblju …		97
	Odjeljak 1. Čimbenici za utvrđivanje godišnjih usklađivanja …	1.-2.	97
	Odjeljak 2. Odredbe za godišnje usklađivanje primitaka od rada i mirovina …	3.	98
Poglavlje 2.	Intermedijarno usklađivanje primitaka od rada i mirovina (članak 65. stavak 2. pravilnika o osoblju) …	4.-7.	99
Poglavlje 3.	Datum od kada koeficijent ispravka proizvodi učinke (mjesta rada s visokim rastom troškova života) …	8.	100
Poglavlje 4.	Utvrđivanje i ukidanje koeficijenata ispravka (članak 64. pravilnika o osoblju) …	9.	100
Poglavlje 5.	Klauzula o izuzećima …	10.	101
Poglavlje 6.	Uloga eurostata i odnosi s nadležnim tijelima u državama članicama …	11.-14.	101
Poglavlje 7.	Završne odredbe i klauzula o reviziji …	15.	102
Prilog XII.	Pravila za primjenu članka 83.a Pravilnika o osoblju …		103
Poglavlje 1.	Opća načela …	1.-2.	103
Poglavlje 2.	Procjena aktuarske ravnoteže …	3.-8.	103
Poglavlje 3.	Sustav izračuna …	9.-12.	107
Poglavlje 4.	Primjena …	13.	108
Poglavlje 5.	Klauzula o reviziji …	14.	108
Prilog XIII.	Prijelazne mjere koje se primjenjuju na dužnosnike Unije (članak 107.a Pravilnika o osoblju) …		109
	Odjeljak 1. …	1.-11.	109
	Odjeljak 2. …	12.-13.	116
	Odjeljak 3. …	14.-19.	117
	Odjeljak 4. …	20.-29.	119
Prilog XIII.1	Vrste radnih mjesta u prijelaznom razdoblju …		124

GLAVA I.:   OPĆE ODREDBE

Članak 1. (112) (128)

Ovaj Pravilnik o osoblju primjenjuje se na dužnosnike Unije.

Članak 1.a (112) (128)

1.   Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju „dužnosnik Unije” znači svaka osoba koja je u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju imenovana dužnosnikom na stalno radno mjesto u jednoj od institucija Unije na temelju akta koji je izdalo tijelo za imenovanje te institucije.

2.   Ova definicija iz stavka 1. primjenjuje se i na osobe koje su imenovala tijela Unije na koja se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju, i to na temelju akata Unije o njihovu osnivanju (u daljnjem tekstu „agencije”). Sva upućivanja na „institucije” u ovom Pravilniku o osoblju primjenjuju se na agencije, osim ako je ovim Pravilnikom o osoblju predviđeno drukčije.

Članak 1.b (112) (128)

Osim ako je ovim Pravilnikom o osoblju predviđeno drukčije,

(a)	Europska služba za vanjsko djelovanje (u daljnjem tekstu ESVD);

(b)	Europski gospodarski i socijalni odbor;

(c)	Odbor regija;

(d)	Europski ombudsman; i

(e)	Europski nadzornik za zaštitu podataka smatraju se, za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, institucijama Unije.

Članak 1.c (112)

Svako upućivanje na osobu muškog spola u ovom Pravilniku o osoblju smatra se upućivanjem i na osobu ženskog spola i obratno, osim ako je iz konteksta jasno vidljivo drukčije.

Članak 1.d (93) (112) (128)

1.   Pri primjeni ovog Pravilnika o osoblju zabranjuje se svaka diskriminacija na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog nazora, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju izvanbračna zajednica smatra se brakom, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u članku 1. stavku 2. točki (c) Priloga VII.

2.   Radi osiguravanja u praksi potpune jednakosti između muškaraca i žena u radnom okružju, što je bitan element koji se treba uzeti u obzir pri provedbi svih aspekata ovog Pravilnika o osoblju načelo jednakog postupanja ne sprečava institucije Europske unije da provode ili donesu mjere kojima se osiguravaju posebne prednosti kako bi se pripadnicima nedovoljno zastupljenog spola olakšalo bavljenje strukom ili kako bi se spriječio, odnosno nadoknadio, nepovoljan položaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.

3.   Institucije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju sporazumno utvrđuju mjere i djelovanja za promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u područjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju te donose odgovarajuće odredbe, posebno kako bi se otklonile de facto nejednakosti kojima se ometaju mogućnosti žena u tim područjima.

4.   Za potrebe stavka 1., osoba s invaliditetom ima tjelesno ili mentalno oštećenje koje je trajno ili bi moglo biti trajno. Oštećenje se utvrđuje u skladu s postupkom utvrđenim člankom 33.

Osoba s invaliditetom ispunjava uvjete utvrđene člankom 28. točkom (e) ako nakon provedbe primjerenih prilagodbi može obavljati bitne funkcije posla.

„Primjerene prilagodbe”, u vezi s bitnim funkcijama posla, znači odgovarajuće mjere kojima se, prema potrebi, osobi s invaliditetom omogućuje pristup zaposlenju, obavljanje posla, napredovanje u službi ili sudjelovanje u osposobljavanju, osim ako bi se tim mjerama nerazmjerno opteretio poslodavac.

5.   U slučaju da osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju koje smatraju da su zakinute zato što gore utvrđeno načelo jednakog postupanja nije primijenjeno na njih, utvrde činjenice na temelju kojih se može pretpostaviti izravna ili neizravna diskriminacija, na instituciji leži teret dokazivanja da načelo jednakog postupanja nije povrijeđeno. Ova se odredba ne primjenjuje u stegovnom postupku.

6.   Ne dovodeći u pitanje načela nediskriminacije i proporcionalnosti, svako ograničenje njihove primjene mora se temeljiti na objektivnim i opravdanim razlozima te mora biti usmjereno na opravdane ciljeve od općeg interesa u okviru kadrovske politike. Tim se ciljevima može osobito opravdati utvrđivanje dobi za obvezno umirovljenje i najniže dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

Članak 1.e (112)

1.   Dužnosnici u aktivnoj službi imaju pristup mjerama socijalne naravi koje donose institucije te uslugama koje pružaju tijela socijalne sigurnosti iz članka 9. Bivši dužnosnici mogu imati pristup ograničenim posebnim mjerama socijalne naravi.

2.   Dužnosnicima u aktivnoj službi osiguravaju se uvjeti rada u skladu s odgovarajućim zdravstvenim i sigurnosnim standardima koji odgovaraju barem minimalnim zahtjevima koji se primjenjuju u okviru mjera donesenih u tim područjima na temelju Ugovorâ.

3.   Mjere socijalne naravi donesene u skladu s ovim člankom svaka institucija provodi u bliskoj suradnji s odborom osoblja na temelju predloženih višegodišnjih djelovanja. O tim se predloženim djelovanjima svake godine u okviru proračunskog postupka obavješćuje proračunsko tijelo.

Članak 2. (112)

1.   Svaka institucija određuje tko unutar nje izvršava ovlasti koje su ovim Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje.

2.   Međutim, jedna ili više institucija mogu nekoj od njih ili međuinstitucijskom tijelu povjeriti izvršavanje nekih ili svih ovlasti dodijeljenih tijelu za imenovanje, osim odluka koje se odnose na imenovanje, promaknuća ili premještaje dužnosnika.

Članak 3.

U aktu o imenovanju dužnosnika navodi se datum od kada imenovanje proizvodi učinak; taj datum ne smije biti prije datuma na koji dužnosnik počinje obavljati poslove.

Članak 4. (112)

Imenovanje i promaknuće provode se isključivo za potrebe popunjavanja slobodnog radnog mjesta kako je predviđeno ovim Pravilnikom o osoblju.

Osoblje institucije obavješćuje se o slobodnim radnim mjestima u toj instituciji nakon što tijelo za imenovanje odluči popuniti slobodno radno mjesto.

Ako se slobodno radno mjesto ne može popuniti premještajem, imenovanjem na radno mjesto u skladu s člankom 45.a ili promaknućem, o njemu se obavješćuje osoblje drugih institucija i/ili se organizira interni natječaj.

Članak 5. (112)

1.   Radna mjesta obuhvaćena ovim Pravilnikom o osoblju razvrstavaju se, u skladu s naravi i značajem poslova povezanih s tim radnim mjestima, u funkcijsku skupinu administratora (u daljnjem tekstu „AD”) i funkcijsku skupinu asistenata (u daljnjem tekstu „AST”).

2.   Funkcijska skupina AD sastoji se od dvanaest razreda za osoblje koje obavlja administrativne, savjetničke, jezične i znanstvene poslove. Funkcijska skupina AST sastoji se od jedanaest razreda za osoblje koje obavlja izvršne, tehničke i uredske poslove.

3.   Za imenovanje potrebno je najmanje:

(a)

u funkcijskoj skupini AST: i. poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom; ili ii. srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine; ili iii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine.

(b)	u funkcijskoj skupini AD za razrede 5 i 6: i. razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje tri godine, potvrđena diplomom; ili ii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.

(c)

u funkcijskoj skupini AD za razrede 7 – 16: i. razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju potvrđena diplomom ako je redovno trajanje studija četiri godine ili više; ili ii. razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju potvrđena diplomom i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje jedne godine ako je redovno trajanje studija najmanje tri godine; ili iii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.

4.   Tablica s pregledom vrsta radnih mjesta navedena je u Prilogu I. točki A. Svaka institucija na temelju te tablice i nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju utvrđuje poslove i ovlasti u vezi sa svakom vrstom radnog mjesta.

5.   Na sve dužnosnike iz iste funkcijske skupine primjenjuju se jednaki uvjeti zapošljavanja i razvoja karijere.

Članak 6. (112) (128)

1.   U planu radnih mjesta priloženom dijelu proračuna koji se odnosi na svaku instituciju navodi se broj radnih mjesta u svakom razredu i funkcijskoj skupini.

2.   Da bi se osigurala istovrijednost prosječne karijere u karijernoj strukturi do 1. svibnja 2004. (u daljnjem tekstu „stara karijerna struktura”) i od 1. svibnja 2004. (u daljnjem tekstu „nova karijerna struktura”) te ne dovodeći u pitanje načelo promicanja na temelju zasluga, iz članka 45. ovog Pravilnika o osoblju, ovim se planom svakoj instituciji osigurava da broj slobodnih radnih mjesta u svakom razredu plana radnih mjesta na dan 1. siječnja svake godine odgovara broju dužnosnika u aktivnoj službi iz nižeg razreda na dan 1. siječnja prethodne godine, pri čemu se potonji broj množi stopama utvrđenima za taj razred u Prilogu I. točki B. Te se stope primjenjuju od 1. svibnja 2004. na temelju petogodišnjeg prosjeka.

3.   Komisija, na temelju metode utvrđene stavkom 5., svake godine proračunskom tijelu podnosi izvješće o razvoju prosječnih karijera u dvjema funkcijskim skupinama svih institucija, u kojem se navodi poštuje li se načelo istovrijednosti te ako ne, do koje je mjere ono povrijeđeno. Ako se načelo ne poštuje, proračunsko tijelo može poduzeti korektivne zaštitne mjere potrebne za ponovnu uspostavu istovrijednosti.

4.   Da bi se osigurala usklađenost ovog sustava s planom radnih mjesta, usklađenost s istovrijednošću između stare i nove karijerne strukture te usklađenost s proračunskom disciplinom, stope utvrđene u Prilogu I. točki B. revidiraju se na kraju petogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. svibnja 2004., i to na temelju izvješća koje Komisija podnosi Vijeću te na prijedlog Komisije.

Europski parlament i Vijeće odlučuju u skladu s člankom 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

5.   Istovrijednost između prosječne karijere dužnosnika zaposlenih prije i poslije 1. svibnja 2004. ocjenjuje se na temelju promaknuća i duljine radnog staža unutar referentnog razdoblja, uz pretpostavku da se broj osoblja nije promijenio.

Članak 7. (112)

1.   Tijelo za imenovanje, djelujući isključivo u interesu službe i neovisno o nacionalnosti, raspoređuje svakog dužnosnika na temelju imenovanja ili premještaja na radno mjesto u njegovoj funkcijskoj skupini koje odgovora njegovu razredu.

Dužnosnik može podnijeti zahtjev za premještaj unutar svoje institucije.

2.   Dužnosnik može biti privremeno raspoređen na radno mjesto u razredu svoje funkcijske skupine koji je viši od njegova vlastitog razreda. Od početka četvrtog mjeseca privremene preraspodjele dužnosnik prima naknadu jednaku razlici između primitaka od rada koji odgovaraju njegovu stvarnom razredu i stupnju te primitaka od rada koja bi primao s obzirom na stupanj na koji bi bio razvrstan da je imenovan u razred koji odgovara privremenoj preraspodjeli.

Trajanje privremene preraspodjele ne smije biti duže od jedne godine, osim u slučaju izravne ili neizravne zamjene dužnosnika koji je u interesu službe upućen na drugo radno mjesto, pozvan na služenje vojnog roka ili je odsutan zbog dugotrajnog bolovanja.

Članak 8. (128)

Dužnosnik upućen u drugu instituciju Europske unije može nakon šest mjeseci podnijeti zahtjev za premještaj u tu instituciju.

Ako dužnosnikova matična institucija i institucija u koju je upućen odobre premještaj, smatra se da je dužnosnik cijelu karijeru u Uniji radio u potonjoj instituciji. Dužnosnik na temelju tog premještaja ne prima financijske povlastice na koje u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju ima pravo u slučaju prestanka radnog odnosa u jednoj od institucija Unije.

Ako je odlukom o odobrenju zahtjeva obuhvaćeno raspoređivanje u razred viši od razreda u matičnoj instituciji, to se smatra promaknućem; takva se odluka može donijeti isključivo u skladu s uvjetima iz članka 45.

Članak 9. (85) (112) (128)

1.   Uspostavljaju se:

(a)

u svakoj instituciji: — odbor osoblja, koji može biti podijeljen u ogranke prema mjestu zaposlenja, — jedan zajednički odbor ili više njih, ovisno o broju dužnosnika u mjestu zaposlenja, — jedno stegovno povjerenstvo ili više njih, ovisno o broju dužnosnika u mjestu zaposlenja, — jedan zajednički savjetodavni odbor za pitanja stručne nesposobnosti ili više njih, ovisno o broju dužnosnika u mjestu zaposlenja, — odbor za izvješćivanje, ako je potreban;

(b)	za Uniju: — Odbor za utvrđivanje invalidnosti;

koji obavljaju dužnosti koje su im dodijeljene ovim Pravilnikom o osoblju.

1.a   Za primjenu određenih odredaba ovog Pravilnika o osoblju može se osnovati skupni zajednički odbor dviju ili više institucija.

2.   Sastav i način rada tih tijela utvrđuje svaka institucija u skladu s odredbama Priloga II.

Osoblje institucije obavješćuje se o popisu članova tih tijela.

3.   Odbor osoblja zastupa interese osoblja prema instituciji i održava stalan kontakt između institucije i osoblja. Pridonosi nesmetanom funkcioniranju službe omogućujući osoblju da izražava mišljenje.

Obavješćuje nadležna tijela institucije o svim poteškoćama od općeg značenja povezanima s tumačenjem i primjenom ovog Pravilnika o osoblju. Savjetovanje s odborom osoblja moguće je o svim poteškoćama te vrste.

Odbor podnosi nadležnim tijelima institucije prijedloge u vezi s organizacijom i funkcioniranjem službe te prijedloge za poboljšanje uvjeta rada, odnosno općih životnih uvjeta osoblja.

Odbor sudjeluje u upravljanju i nadzoru tijela socijalne sigurnosti koja je institucija uspostavila u interesu svojeg osoblja. Odbor može uz suglasnost institucije uspostaviti takve službe za socijalnu sigurnost.

4.   Osim obavljanja dužnosti koje su im dodijeljene ovim Pravilnikom o osoblju, tijelo za imenovanje ili odbor osoblja mogu se sa zajedničkim odborom ili odborima savjetovati o svim pitanjima opće naravi koja smatraju primjerenima.

5.   Odbor za izvješćivanje daje mišljenje:

(a)	o postupanju nakon isteka probnog rada; i

(b)	o odabiru osoblja na koje će utjecati smanjenje broja radnih mjesta.

Tijelo za imenovanje može mu naložiti da unutar institucije osigura ujednačeno periodično izvješćivanje o osoblju.

6.   Za primjenu članka 51. traži se mišljenje zajedničkog savjetodavnog odbora za pitanja stručne nesposobnosti.

Članak 10. (112) (128)

Uspostavlja se odbor za Pravilnik o osoblju sastavljen od predstavnika institucija Unije i jednakog broja predstavnika njihovih odbora osoblja. O postupku za imenovanje članova odbora za Pravilnik o osoblju odlučuju institucije zajedničkom suglasnošću. Agencije su zajednički zastupljene u skladu s pravilima koja sporazumno utvrde s Komisijom.

Komisija se savjetuje s odborom o svim prijedlozima za reviziju Pravilnika o osoblju; odbor daje svoje mišljenje u roku koji utvrđuje Komisija. Osim obavljanja dužnosti koje su mu dodijeljene ovim Pravilnikom, odbor može iznositi prijedloge za reviziju Pravilnika o osoblju. Odbor se sastaje na zahtjev svojeg predsjedavatelja, institucije ili odbora osoblja jedne od institucija.

Zapisnik sa sastanka odbora dostavlja se odgovarajućim tijelima.

Članak 10.a (23)

Institucija propisuje rokove u kojima odbor osoblja, zajednički odbor ili odbor za Pravilnik o osoblju moraju dostaviti zatražena mišljenja; taj rok ne smije biti kraći od petnaest radnih dana. Ako se mišljenje ne dostavi u zadanom roku, institucija donosi odluku.

Članak 10.b (112)

Sindikati i udruženja osoblja iz članka 24.b djeluju u općem interesu osoblja, ne dovodeći pritom u pitanje statutarne ovlasti odbora osoblja.

Prijedlozi Komisije iz članka 10. mogu biti predmet savjetovanja predstavničkih sindikata i udruženja osoblja.

Članak 10.c (112)

Svaka institucija može s predstavničkim sindikatima i udruženjima osoblja sklapati sporazume koji se odnose na njezino osoblje. Ti sporazumi ne smiju sadržavati izmjene Pravilnika o osoblju ili proračunske obveze, niti smiju utjecati na rad predmetne institucije. Predstavnički sindikati i udruženja osoblja koji su potpisnici tih sporazuma djeluju u pojedinačnim institucijama poštujući statutarne ovlasti odbora osoblja.

GLAVA II.

PRAVA I OBVEZE DUŽNOSNIKA

Članak 11. (112) (128)

Dužnosnik obavlja poslove i ponaša se imajući u vidu isključivo interese Unije; ne smije tražiti ni primati naputke ni od jedne vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan svoje institucije. Dodijeljene poslove obavlja objektivno, nepristrano i u skladu s dužnom odanošću Uniji.

Bez dopuštenja tijela za imenovanje dužnosnik ne smije ni od jedne vlade ili bilo kojeg drugog izvora izvan svoje institucije prihvatiti priznanje, odlikovanje, uslugu, dar ili plaćanje bilo koje vrste, osim za poslove obavljene prije imenovanja, odnosno tijekom posebnog dopusta radi obavljanja vojne ili neke druge nacionalne službe te u vezi s tom službom.

Članak 11.a (112)

1.   Dužnosnik pri obavljanju poslova ne smije, osim kako je predviđeno u daljnjem tekstu, obavljati zadaće u kojima ima izravan ili neizravan osobni interes koji bi mogao narušiti njegovu neovisnost, a posebno obiteljske i financijske interese.

2.   Svaki dužnosnik koji pri obavljanju poslova treba obaviti zadaću iz stavka 1. mora o tome odmah obavijestiti tijelo za imenovanje. Tijelo za imenovanje poduzima potrebne mjere i može, osobito, dužnosnika osloboditi od odgovornosti u vezi s tom zadaćom.

3.   Dužnosnik ne smije u poduzećima koja podliježu ovlaštenju njegove institucije, ili koja s njom posluju izravno ili neizravno, zadržati ni stjecati udjele čija bi vrsta ili opseg mogli narušiti njegovu neovisnost u obavljanju poslova.

Članak 12. (112)

Dužnosnik se suzdržava od svakog djelovanja ili ponašanja koje negativno utječe na njegov položaj.

Članak 12.a (112)

1.   Dužnosnici se suzdržavaju od svih oblika uznemirivanja ili spolnog uznemirivanja.

2.   Institucija se ne smije štetno odnositi prema dužnosniku koji je žrtva uznemirivanja ili spolnog uznemirivanja. Institucija se ne smije štetno odnositi prema dužnosniku koji je svjedočio o uznemirivanju ili spolnom uznemirivanju, pod uvjetom da je djelovao u dobroj vjeri.

3.   „Uznemirivanje” znači svako neprimjereno postupanje koje traje tijekom određenog razdoblja, ponavlja se ili je sustavno te se izražava fizičkim ponašanjem, usmenim ili pisanim izjavama, gestama ili drugim namjernim djelovanjem koje može štetiti osobnosti, dostojanstvu, ili fizičkom ili psihičkom integritetu osobe.

4.   „Spolno uznemirivanje” znači postupanje spolne naravi usmjereno prema osobi koja to ne želi kako bi se tu osobu uvrijedilo ili radi stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, uvredljivog ili uznemirujućeg okružja. Spolno uznemirivanje smatra se diskriminacijom na osnovi spola.

Članak 12.b (112) (128)

1.   Pridržavajući se članka 15., dužnosnik koji se želi baviti plaćenom ili neplaćenom vanjskom djelatnošću ili obavljati posao izvan Unije mora za to najprije dobiti dopuštenje tijela za imenovanje. Dopuštenje se uskraćuje ako predmetna djelatnost ili posao dužnosnika ometaju u obavljanju poslova, ili zbog nespojivosti te djelatnosti ili posla s interesima institucije.

2.   Dužnosnik obavješćuje tijelo za imenovanje o svim promjenama u vezi s dopuštenom vanjskom djelatnošću ili poslom koje su nastupile nakon što je dužnosnik zatražio dopuštenje tijela za imenovanje u skladu sa stavkom 1. Dopuštenje se može povući ako djelatnost ili posao više ne ispunjuju uvjete iz zadnje rečenice stavka 1.

Članak 13. (112)

Ako bračni drug dužnosnika ima plaćeno zaposlenje, dužnosnik o tome mora obavijestiti tijelo za imenovanje svoje institucije. Ako je narav tog posla nespojiva s dužnosnikovim zaposlenjem i ako se dužnosnik ne može obvezati da će to zaposlenje završiti u određenom roku, tijelo za imenovanje odlučuje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, o tome hoće li dužnosnik nastaviti raditi na svojem radnom mjestu ili će biti premješten na drugo radno mjesto.

Članak 14. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 15. (112)

1.   Dužnosnik koji se namjerava kandidirati za obnašanje javne dužnosti, o tome obavješćuje tijelo za imenovanje. Uzimajući u obzir interese službe, tijelo za imenovanje odlučuje treba li dotični dužnosnik:

(a)	podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe;

(b)	podnijeti zahtjev za godišnji odmor;

(c)	dobiti dopuštenje za obavljanje dužnosti u nepunom radnom vremenu; ili

(d)	može nastaviti obavljati dužnosti kao i prije.

2.   Dužnosnik koji je izabran ili imenovan na javnu dužnost, o tome odmah obavješćuje tijelo za imenovanje. Tijelo za imenovanje donosi jednu od odluka iz stavka 1. uzimajući u obzir interese službe, značaj javne dužnosti, poslove koji iz nje proizlaze te primitke od rada i naknadu troškova nastalih zbog obavljanja tih poslova. Ako dužnosnik treba podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe ili mu je dopušteno obavljanje poslova u nepunom radnom vremenu, trajanje takvog dopusta, odnosno rada u nepunom radnom vremenu, odgovara trajanju mandata javne dužnosti.

Članak 16. (112)

Dužnosnik je i nakon odlaska iz službe dužan ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanje ili povlastica.

Dužnosnici koji u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe namjeravaju započeti obavljati plaćenu ili neplaćenu djelatnost obavješćuju o tome tijelo za imenovanje. Ako je ta djelatnost povezana s poslom koji je dužnosnik obavljao u zadnje tri godine službe i može biti nespojiva sa zakonitim interesima institucije, tijelo za imenovanje može, uzimajući u obzir interese službe, zabraniti dužnosniku obavljanje te djelatnosti ili mu je odobriti uz uvjete koje smatra potrebnima. Institucija, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, priopćuje odluku u roku od 30 radnih dana nakon što je o tome obaviještena. Ako se odluka ne priopći do isteka tog roka, to se smatra prešutnim pristankom.

Članak 17. (112)

1.   Dužnosnik se suzdržava od neovlaštenog otkrivanja informacija primljenih u okviru rada, osim ako su te informacije već objavljene ili su dostupne javnosti.

2.   Dužnosnik je dužan pridržavati se ove obveze i nakon odlaska iz službe.

Članak 17.a (112) (128)

1.   Dužnosnik ima pravo na slobodu izražavanja, poštujući pritom načela odanosti i nepristranosti.

2.   Ne dovodeći u pitanje članke 12. i 17., dužnosnik koji namjerava samostalno ili s drugim osobama objaviti ili doprinijeti objavljivanju bilo kojeg sadržaja u vezi s radom Unije mora o tome unaprijed obavijestiti tijelo za imenovanje.

Ako tijelo za imenovanje može dokazati da bi sadržaj mogao ozbiljno naštetiti zakonitim interesima Unije, tijelo za imenovanje dostavlja dužnosniku svoju odluku u pisanom obliku u roku od 30 radnih dana od primitka informacije. Ako se ta odluka ne dostavi u navedenom roku, smatra se da tijelo za imenovanje nema prigovora.

Članak 18. (112) (128)

1.   Sva prava na pisane i druge radove koje dužnosnici izrade tijekom obavljanja poslova vlasništvo su Unije, na čije se aktivnosti ti radovi odnose. Unija ima pravo zatražiti obvezno ustupanje autorskog prava nad tim radovima.

2.   Svaki izum koji je dužnosnik stvorio tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova neosporno pripada Uniji. Institucija može o vlastitom trošku ili u ime Unije podnijeti prijavu za priznanje patenta i steći ga u svim zemljama. Svaki izum povezan s radom Unije koji je stvorio dužnosnik tijekom prve godine nakon prestanka radnog odnosa smatra se izumom koji je stvoren tijekom dužnosnikova obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova, osim ako se dokaže drukčije. U slučaju kada su izumi predmet patenta, navodi se ime jednog ili više izumitelja.

3.   U određenim slučajevima Komisija može dužnosniku koji je izumitelj patentiranog izuma isplatiti bonus u visini koju odredi institucija.

Članak 19. (128)

Bez dopuštenja tijela za imenovanje dužnosnik ne smije ni po kojoj osnovi iznositi u bilo kojem sudskom postupku informacije kojima raspolaže na temelju obavljanja poslova. Dopuštenje se uskraćuje samo ako je to potrebno zbog interesa Unije i ako to uskraćivanje ne povlači za sobom kaznene posljedice za dužnosnika. Dužnosnik je dužan pridržavati se ove obveze i nakon odlaska iz službe.

Odredbe iz prethodnog stavka ne primjenjuju se na dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji svjedoči pred Sudom Europske unije ili pred stegovnim povjerenstvom institucije u predmetu koji se odnosi na službenika ili bivšeg službenika Europske unije.

Članak 20. (112)

Dužnosnik boravi u mjestu zaposlenja ili na takvoj udaljenosti od njega koja mu omogućuje nesmetano obavljanje poslova. Dužnosnik dostavlja svoju adresu tijelu za imenovanje i odmah ga obavješćuje o svakoj promjeni adrese.

Članak 21. (112)

Dužnosnik svojim nadređenima pomaže i savjetuje ih neovisno o svom položaju; odgovoran je za obavljanje poslova koji su mu dodijeljeni.

Dužnosnik zadužen za neki odjel službe odgovaran je svojim nadređenima za dodijeljene ovlasti i provedbu uputa koje je dao. Odgovornost njegovih podređenih ni na koji ga način ne oslobađa njegovih odgovornosti.

Članak 21.a (112)

1.   Ako primi nalog koji smatra nepropisnim ili smatra da bi primljeni nalog mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, dužnosnik o tome obavješćuje neposrednog nadređenoga koji, ako je obavijest priopćena u pisanom obliku, na nju odgovara u pisanom obliku. Pridržavajući se stavka 2., ako neposredni nadređeni potvrdi nalog a dužnosnik smatra da se tom potvrdom nije primjereno odgovorilo na razloge njegove zabrinutosti, dužnosnik upućuje pitanje u pisanom obliku sljedećem neposrednom nadređenomu. Ako potonji u pisanom obliku potvrdi nalog, dužnosnik ga mora provesti, osim ako je nalog očigledno nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi.

2.   Ako neposredno nadređeni smatra da se nalog mora provesti odmah, dužnosnik ga provodi, osim ako je nalog izričito nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi. Neposredno nadređeni dužan je na zahtjev dužnosnika izdati taj nalog u pisanom obliku.

Članak 22. (128)

Od dužnosnika se može zahtijevati da u cijelosti ili djelomično nadoknadi štetu koju je Unija pretrpjela zbog dužnosnikove teške povrede dužnosti tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem poslova.

Tijelo za imenovanje donosi obrazloženu odluku u skladu sa stegovnim postupkom.

Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost u rješavanju sporova koji proiziđu iz ove odredbe.

Članak 22.a (112) (128)

1.   Svaki dužnosnik koji tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova sazna činjenice zbog kojih se može pretpostaviti postojanje nezakonitih aktivnosti, uključujući prijevaru ili korupciju, koje štete interesima Unije ili za ponašanje u vezi s obavljanjem poslova koje može predstavljati neispunjavanje obveza dužnosnikâ Unije, o tome bez odgode obavješćuje neposrednog nadređenoga ili glavnog direktora ili, ako to smatra korisnim, glavnog tajnika, odnosno osobe na istovjetnim položajima, ili izravno Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Informacije navedene u prvom stavku dostavljaju se u pisanom obliku.

Ovaj se stavak primjenjuje i u slučaju kada član institucije ili neka druga osoba koja je u službi institucije, ili obavlja posao za instituciju, ne ispunjuje slične obveze.

2.   Svaki dužnosnik koji primi informacije iz stavka 1. bez odgode prosljeđuje OLAF-u sve dokaze za koje zna i na temelju kojih se može pretpostaviti postojanje nepravilnosti iz stavka 1.

3.   Institucija ne smije štetno postupati prema dužnosniku koji je dostavio informacije iz stavaka 1. i 2., uz uvjet da je djelovao opravdano i u dobroj vjeri.

4.   Stavci 1. do 3. ne primjenjuju se na dokumente, dopise, izvješća, obavijesti ili podatke, neovisno o njihovu obliku, koji su pohranjeni, sastavljeni ili otkriveni dužnosniku tijekom sudskog postupka, bez obzira na to je li taj postupak u tijeku ili je završen.

Članak 22.b (112)

1.   Institucija ne smije štetno postupati prema svojem dužnosniku koji je predsjedniku Komisije, Revizorskog suda, Vijeća ili Europskog parlamenta, odnosno Europskom ombudsmanu, otkrio informacije kako je utvrđeno člankom 22.a ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	dužnosnik opravdano i u dobroj vjeri smatra otkrivene informacije i sve u njima sadržane navode istinitima; i

(b)	dužnosnik je prethodno te informacije proslijedio OLAF-u, odnosno svojoj instituciji, te čekao da OLAF odnosno ta institucija poduzmu odgovarajuće mjere u roku koji Ured odnosno ta institucija odredi s obzirom na složenost predmeta. O tom roku dužnosnik se obavješćuje u roku od 60 dana.

2.   Rok iz stavka 1. ne primjenjuje se ako dužnosnik može dokazati njegovu neprimjerenost s obzirom na sve okolnosti predmeta.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na dokumente, dopise, izvješća, obavijesti ili informacije, neovisno o njihovu obliku, koji su pohranjeni, sastavljeni ili otkriveni dužnosniku tijekom sudskog postupka, bez obzira na to je li taj postupak u tijeku ili je završen.

Članak 23. (15) (128)

Povlastice i imuniteti dodjeljuju se dužnosnicima isključivo u interesu Unije. Pridržavajući se Protokola o povlasticama i imunitetima, dužnosnici se ne izuzimaju od ispunjivanja privatnih obveza, odnosno od poštovanja zakonâ i policijskih propisa koji su na snazi.

U slučaju da su povlastice i imuniteti predmet spora, dotični dužnosnik odmah o tome obavješćuje tijelo za imenovanje.

Propusnice predviđene Protokolom o povlasticama i imunitetima izdaju se načelnicima odjela, dužnosnicima u razredima od AD12 do AD16, dužnosnicima koji rade izvan područja Europske unije i ostalim dužnosnicima kojima je to potrebno zbog interesa službe.

Članak 24. (15) (128)

Unija pomaže svakom dužnosniku, posebno u postupcima protiv počinitelja prijetnji, uvreda, klevete i širenja klevete te svih vrsta napada usmjerenih na osobu ili imovinu dužnosnika ili člana njegove obitelji zbog njegova položaja ili poslova.

U tim slučajevima Unija solidarno nadoknađuje dužnosniku štetu koju dužnosnik nije uzrokovao namjerno ili teškom nepažnjom i koju ne može nadoknaditi od počinitelja.

Članak 24.a (23) (112) (128)

Unija olakšava daljnje osposobljavanje i usavršavanje dužnosnikâ koje je spojivo s pravilnim funkcioniranjem službe i u skladu je s njezinim interesima.

Takvo osposobljavanje i usavršavanje uzima u obzir za potrebe promaknuća tijekom karijere.

Članak 24.b (23) (112)

Dužnosnici imaju pravo na udruživanje; posebno mogu biti članovi sindikata ili udruženja osoblja europskih dužnosnika.

Članak 25. (112)

Dužnosnici mogu tijelu za imenovanje svoje institucije podnijeti zahtjeve u vezi s pitanjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju.

Svaka odluka donesena na temelju ovog Pravilnika o osoblju koja se odnosi na pojedinca, dotičnom se dužnosniku dostavlja u pisanom obliku. Svaka odluka koja ima negativni učinak na dužnosnika sadržava obrazloženje.

Posebne odluke u vezi s imenovanjem, stalnim zapošljavanjem, promaknućem, premještajem, utvrđivanjem administrativnog statusa ili prestankom radnog odnosa dužnosnika objavljuju se u instituciji kojoj dužnosnik pripada. Objava je dostupna cjelokupnom osoblju tijekom primjerenog razdoblja.

Članak 26. (112) (128)

Osobni dosje dužnosnika sadržava:

(a)	sve dokumente u vezi s njegovim administrativnim statusom i sva izvješća koja se odnose na njegovu sposobnost, učinkovitost i ponašanje;

(b)	sve dužnosnikove komentare o tim dokumentima.

Dokumenti se registriraju, numeriraju i pohranjuju serijski; institucije ne smiju upotrebljivati dokumente iz podstavka (a) protiv dužnosnika niti se na njih pozivati ako mu prije unosa u dosje nisu dostavljeni.

Dostava svakog dokumenta dužnosniku evidentira se njegovim potpisom ili, ako to nije moguće, obavlja se slanjem preporučenog pisma na zadnju adresu koju je dužnosnik prijavio.

Dužnosnikov osobni dosje ne sadržava podatke o njegovim političkim, sindikalnim, filozofskim ili vjerskim aktivnostima ili nazorima, rasnom ili etničkom podrijetlu ni o spolnoj orijentaciji.

Prethodnim se stavkom, međutim, ne zabranjuje unos u dosje dužnosniku poznatih administrativnih akata i dokumenata potrebnih radi primjene ovog Pravilnika o osoblju.

Za svakog dužnosnika vodi se samo jedan osobni dosje.

Dužnosnik ima, čak i nakon odlaska iz službe, pravo na uvid u sve dokumente u svojem dosjeu i na izradu preslika.

Osobni dosje je povjerljiv i uvid u njega moguć je samo u uredima administracije ili s pomoću sigurnog elektroničkog medija. Može se, međutim, dostaviti Sudu Europske unije ako se pokrene postupak u vezi s dužnosnikom.

Članak 26.a (112)

Dužnosnici imaju pravo na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju u skladu s uvjetima koje utvrde institucije.

GLAVA III.:   KARIJERA DUŽNOSNIKA

POGLAVLJE 1.

Zapošljavanje

Članak 27. (112) (128)

Zapošljavanje se provodi kako bi institucija dobila najsposobnije, najučinkovitije i najčasnije dužnosnike koji se odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica Unije.

Nijedno radno mjesto nije rezervirano za državljane određene države članice.

Članak 28. (128)

Dužnosnik se smije imenovati samo:

(a)	ako je državljanin jedne od država članica Unije, osim ako tijelo za imenovanje odobri izuzeće, i ako uživa sva građanska prava;

(b)	ako je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)	ako dostavi odgovarajuću potvrdu kojom dokazuje prikladnost za obavljanje dužnosti;

(d)	ako, pridržavajući se članka 29. stavka 2., ispuni uvjete na natječaju utemeljenom na kvalifikacijama i/ili testovima, kako je predviđeno Prilogom III.;

(e)	ako je fizički sposoban obavljati poslove; i

(f)	ako dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika Unije i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog jezika Unije na razini potrebnoj za obavljanje poslova.

Članak 29. (112) (128)

1.   Prije nego što se popuni slobodno radno mjesto u instituciji, tijelo za imenovanje najprije razmatra:

(a)	može li se to radno mjesto popuniti: i. premještajem; ii. imenovanjem u skladu s člankom 45.a; ili iii. promaknućem unutar institucije;

(b)	jesu li zahtjeve za premještaj podnijeli dužnosnici istog razreda iz drugih institucija i/ili treba li u instituciji organizirati interni natječaj otvoren samo za dužnosnike i privremeno osoblje iz članka 2. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije;

a zatim slijedi postupak za natječaje temeljene na kvalifikacijama i/ili testovima. Postupak natječaja utvrđen je u Prilogu III.

Postupak se može provesti i za potrebe uspostave pričuve za buduća zapošljavanja.

2.   Tijelo za imenovanje može primijeniti postupak koji se razlikuje od postupka natječaja radi zapošljavanja viših dužnosnika (glavni direktori ili osobe koje obnašaju istovjetnu dužnost u razredima AD 16 ili AD 15 i direktori ili osobe koje obnašaju istovjetnu dužnost u razredima AD 15 ili AD 14) te, u iznimnim slučajevima, radi popunjavanja radnih mjesta koja zahtijevaju posebne kvalifikacije.

3.   Institucije mogu organizirati interne natječaje temeljene na kvalifikacijama i testovima za svaku funkcijsku skupinu, i to u razredu AST 6 ili više i u razredu AD 9 ili više.

Ti su natječaji otvoreni samo za privremeno osoblje predmetne institucije zaposleno u skladu s člankom 2. točkom (c) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije. Kao minimalne uvjete za te natječaje institucije zahtijevaju najmanje deset godina radnog staža u svojstvu privremenog službenika i zapošljavanje u svojstvu privremenog službenika na temelju postupka odabira kojim je osigurana primjena jednakih kriterija kao i pri odabiru dužnosnika u skladu s člankom 12. stavkom 4. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika. Odstupajući od stavka 1. točke (a) ovog članka, tijelo za imenovanje institucije koja je zaposlila privremenog službenika, prije popunjavanja slobodnog radnog mjesta u toj instituciji, uz mogućnost zapošljavanja uspješnog kandidata s internog natječaja istodobno razmatra i mogućnost premještaja dužnosnika unutar institucije.

4.   Jedanput u pet godina Europski parlament organizira interni natječaj temeljen na kvalifikacijama i testovima za svaku funkcijsku skupinu u razredu AST 6 ili više i u razredu AD 9 ili više, u skladu s uvjetima utvrđenim u drugom podstavku članka 3.

Članak 30.

Tijelo za imenovanje za svaki natječaj imenuje povjerenstvo za odabir. To povjerenstvo sastavlja popis prikladnih kandidata.

Tijelo za imenovanje odlučuje o tome koje će kandidate imenovati na slobodna radna mjesta.

Članak 31. (112) (128)

1.   Odabrani kandidati imenuju se u razred funkcijske skupine određen u obavijesti o natječaju koji su prošli.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 29. stavak 2., dužnosnici se zapošljavaju samo u razrede od AST 1 do AST 4 ili od AD 5 do AD 8. Razred u obavijesti o natječaju određuje institucija u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)	cilj zapošljavanja dužnosnika koji ispunjuju najviše standarde kako je utvrđeno člankom 27.;

(b)	vrsta traženog profesionalnog iskustva.

U cilju rješavanja posebnih potreba institucija u obzir se pri zapošljavanju dužnosnikâ mogu uzeti i prevladavajući uvjeti na tržištu rada Unije.

3.   Neovisno o stavku 2., institucija može, prema potrebi, odobriti organizaciju natječaja u razredima AD 9, AD 10, AD 11 ili, u iznimnim slučajevima, u razredu AD 12. Ukupni broj kandidata imenovanih na slobodna radna mjesta u tim razredima ne smije biti veći od 20 % ukupnoga godišnjeg broja imenovanja u funkcijskoj grupi AD u skladu s drugim stavkom članka 30.

Članak 32. (85) (112)

Dužnosnik se zapošljava na prvom stupnju svojeg razreda.

Radi uzimanja u obzir profesionalnog iskustva, tijelo za imenovanje može odobriti dodavanje radnog staža do najviše 24 mjeseca. Za primjenu ovog članka donose se opće provedbene odredbe.

Član privremenog osoblja razvrstan u razred u skladu s kriterijima razvrstavanja koje je utvrdila institucija zadržava radni staž na stupnju koji je stekao kao član privremenog osoblja ako se imenuje dužnosnikom u istom razredu neposredno nakon razdoblja rada u svojstvu privremenog službenika.

Članak 33. (39)

Prije nego što se imenuje, uspješni kandidat obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika institucije kako bi se potvrdilo da ispunjuje zahtjeve iz članka 28. točke (e).

Ako se na temelju liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom donese negativno liječničko mišljenje, kandidat može, u roku od 20 dana od primitka obavijesti od institucije, zatražiti da se njegov predmet uputi na razmatranje liječničkom povjerenstvu u sastavu od tri liječnika koja tijelo za imenovanje odabere među službenim liječnicima institucije. Liječničko povjerenstvo traži očitovanje liječnika koji je donio prvo negativno mišljenje. Kandidat može liječničkom povjerenstvu dostaviti mišljenje liječnika po vlastitom izboru. U slučaju da liječničko povjerenstvo potvrdi zaključke liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom, kandidat snosi 50 % troškova honorara i dodatnih troškova.

Članak 34. (85) (112)

1.   Prije nego što se zaposle na stalno radno mjesto, dužnosnici imaju probni rad u trajanju od devet mjeseci.

Ako dužnosnik tijekom probnog rada zbog bolesti, rodiljnog dopusta iz članka 58. ili nesreće ne može obavljati poslove u neprekidnom trajanju od najmanje mjesec dana, tijelo za imenovanje može mu produžiti probni rad za isto to razdoblje.

2.   Izvješće o dužnosniku koji je na probnom radu može se sastaviti bilo kada tijekom probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući. To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo u roku od osam dana dati primjedbe u pisanom obliku. Osoba koja je neposredno nadređena dužnosniku na probnom radu odmah dostavlja izvješće i dužnosnikove primjedbe tijelu za imenovanje, koje u roku od tri tjedna pribavlja mišljenje zajedničkog odbora za izvješćivanje u vezi s mjerama koje treba poduzeti. Tijelo za imenovanje može donijeti odluku o otkazu dužnosniku koji je na probnom radu prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok; radni staž, međutim, ne može biti duži od redovitog probnog rada.

U iznimnim okolnostima tijelo za imenovanje može odobriti nastavak probnog rada i preraspodijeliti dužnosnika u drugu službu. Preraspodjela u tom slučaju ne smije biti kraća od šest mjeseci; primjenjuju se ograničenja iz stavka 4.

3.   Najmanje mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti dužnosnika koji je na probnom radu za obavljanje poslova njegova radnog mjesta, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti na radnom mjestu. To izvješće dostavlja se dužnosniku koji je na probnom radu i koji ima pravo u roku od osam dana dati primjedbe u pisanom obliku.

Ako se na temelju izvješća preporučuje otkaz ili, u iznimnim slučajevima, produženje probnog rada, osoba koja je neposredno nadređena dužnosniku na probnom radu odmah dostavlja izvješće i dužnosnikove primjedbe tijelu za imenovanje, koje u roku od tri tjedna pribavlja mišljenje zajedničkog odbora za izvješćivanje u vezi s mjerama koje treba poduzeti.

Dužnosnik koji je na probnom radu, a čiji rad nije zadovoljavajući za zapošljavanje na stalno radno mjesto, otpušta se. U iznimnim okolnostima tijelo za imenovanje može produžiti probni rad za najviše šest mjeseci i po mogućnosti preraspodijeliti dužnosnika na probnom radu u drugu službu.

4.   Ukupno trajanje probnog rada ni u kojem slučaju ne može biti duže od 15 mjeseci.

5.   Otpušteni dužnosnik koji je na probnom radu prima naknadu u visini triju osnovnih mjesečnih plaća ako je navršio više od jedne godine staža u službi, naknadu u visini dviju osnovnih mjesečnih plaća ako je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi odnosno naknadu u visini jedne osnovne mjesečne plaće ako je navršio manje od šest mjeseci staža u službi, osim u slučaju kada se odmah nakon prestanka službe može zaposliti na drugom radnom mjestu.

6.   Stavci 2., 3., 4. i 5. ne primjenjuju se na dužnosnike koji podnesu ostavku prije isteka probnog rada.

POGLAVLJE 2.

Administrativni status

Članak 35. (112)

Dužnosniku se dodjeljuje jedan od sljedećih administrativnih statusa:

(a)	aktivna služba;

(b)	upućivanje;

(c)	dopust za osobne potrebe;

(d)	mirovanje;

(e)	dopust za služenje vojnog roka;

(f)	roditeljski ili obiteljski dopust.

Odjeljak 1.

Aktivna služba

Članak 36.

Dužnosnik s aktivnim statusom obavlja sve pripadajuće poslove na radnom mjestu na koje je imenovan ili privremeno raspoređen u skladu s glavom IV.

Odjeljak 2.

Upućivanje

Članak 37. (23) (56) (85) (112) (128)

Upućeni dužnosnik imenovani je dužnosnik koji odlukom tijela za imenovanje

(a)

u interesu službe: — privremeno obavlja poslove izvan svoje institucije, ili — privremeno pomaže osobi koja obnaša dužnost predviđenu Ugovorima ili izabranom predsjedniku jedne od institucija ili tijela Unije, ili jedne od političkih skupina u Europskom parlamentu ili Odboru regija, ili skupine u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, — privremeno obavlja poslove radnog mjesta koje je uvršteno u popis radnih mjesta koja se financiraju odobrenim sredstvima za istraživanje i ulaganje i koje su proračunska tijela odredila kao privremeno;

(b)	na vlastiti je zahtjev: — stavljen na raspolaganje drugoj instituciji Europske unije, ili — stavljen na raspolaganje organizaciji posvećenoj promicanju interesa Unije i uvrštenoj u popis koji institucije Unije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju trebaju sastaviti sporazumno.

Upućeni dužnosnik nastavlja uživati sva prava u skladu s uvjetima iz članaka 38. i 39. te i dalje podliježe svim obvezama dužnosnika matične institucije. Pridržavajući se odredaba članka 77. trećeg stavka u vezi s mirovinama, pri upućivanju u smislu druge alineje točke (a) prvog stavka primjenjuju se odredbe koje se primjenjuju i na dužnosnika u istom razredu u koji je razvrstano i radno mjesto na koje se upućuje.

Svaki dužnosnik u aktivnoj službi ili na dopustu za osobne potrebe može podnijeti zahtjev ili primiti ponudu za upućivanje u interesu službe. Dužnosnikovim upućivanjem prestaje njegov dopust za osobne potrebe.

Članak 38. (23)

Upućivanje u interesu službe uređuje se sljedećim pravilima:

(a)	odluku o upućivanju donosi tijelo za imenovanje nakon što je saslušalo dotičnog dužnosnika;

(b)	trajanje upućivanja određuje tijelo za imenovanje;

(c)	na kraju svakog šestomjesečnog razdoblja dotični dužnosnik može podnijeti zahtjev za prestanak upućivanja;

(d)

dužnosnik upućen u skladu s člankom 37. točkom (a) prvom alinejom ima pravo na razliku plaće ako su ukupni primici od rada za radno mjesto na koje je upućen niža od primitaka od rada u razredu i na stupnju njegove matične institucije; ima pravo i na naknadu svih dodatnih troškova koji proizlaze iz upućivanja;

(e)	dužnosnik upućen u skladu s člankom 37. točkom (a) prvom alinejom nastavlja uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje na osnovi plaće u aktivnoj službi koja odgovara njegovu razredu i stupnju u matičnoj instituciji;

(f)	upućeni dužnosnik zadržava svoje radno mjesto, pravo na napredovanje u viši stupanj i prihvatljivost za promaknuće;

(g)	nakon što upućivanje završi, dužnosnik se odmah raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto.

Članak 39. (23) (56) (112)

Upućivanje na zahtjev dužnosnika uređuje se sljedećim pravilima:

(a)	odluku o upućivanju donosi tijelo za imenovanje, koje utvrđuje i trajanje upućivanja;

(b)	dužnosnik može u roku od šest mjeseci od preuzimanja novih poslova podnijeti zahtjev za prestanak upućivanja; nakon toga odmah se raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto;

(c)	nakon isteka tog šestomjesečnog razdoblja na njegovo se radno mjesto može imenovati druga osoba;

(d)

tijekom razdoblja upućivanja doprinosi za mirovinsko osiguranje i sva mirovinska prava izračunavaju se na temelju plaće u aktivnoj službi u razredu i na stupnju njegove matične institucije. Ako, međutim, dužnosnik upućen u skladu s člankom 37. stavkom 1. točkom (b) drugom alinejom stekne mirovinska prava u tijelu u koje je upućen, isključuje se iz sustava mirovinskog osiguranja matične institucije za vrijeme trajanja upućivanja. Dužnosnik koji stekne invalidnost tijekom upućivanja u smislu članka 37. stavka 1. točke (b) druge alineje i uzdržavanici dužnosnika koji premine tijekom tog razdoblja, imaju u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju pravo na naknadu za invalidnost ili mirovinu za nadživjele osobe umanjene za sve iznose koje je na istoj osnovi i za isto razdoblje isplatilo tijelo u koje je dužnosnik bio upućen. Ovom se odredbom dužnosniku ili uzdržavanicima ne osigurava pravo na mirovinu koja prelazi najveći iznos koji bi primio u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju;

(e)	tijekom razdoblja upućivanja dužnosnik zadržava pravo na napredovanje u viši stupanj;

(f)

nakon što upućivanje završi, dužnosnik se mora rasporediti na prvo radno mjesto koje se oslobodi u njegovoj funkcijskoj skupini i koje odgovara njegovu razredu, uz uvjet da ispunjuje uvjete za to radno mjesto. Ako dužnosnik odbije ponuđeno radno mjesto, zadržava pravo, u skladu s istom odredbom, na raspoređivanje kada se oslobodi sljedeće radno mjesto u njegovoj funkcijskoj skupini koje odgovara njegovu razredu; ako i drugi put odbije ponuđeno radno mjesto, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom može se od njega zatražiti da podnese ostavku. Dužnosnik zadržava status upućenog dužnosnika do ponovnog raspoređivanja na radno mjesto, ali bez primanja plaće.

Odjeljak 3.

Dopust za osobne potrebe

Članak 40. (23) (39) (56) (112) (128)

1.   Stalno zaposlenom dužnosniku može se u iznimnim okolnostima i na vlastiti zahtjev odobriti neplaćeni dopust za osobne potrebe.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 15., trajanje takvog dopusta ne smije biti duže od jedne godine. Dopust se može produžiti.

Pojedinačna produživanja ne smiju biti duža od jedne godine. Ukupna dužina dopusta za osobne potrebe tijekom cijele dužnosnikove karijere ne smije prelaziti 15 godina.

Ako dužnosnik podnese zahtjev za takav dopust:

i.	radi odgoja djeteta koje se smatra uzdržavanikom dužnosnika u smislu članka 2. stavka 2. Priloga VII. i koje ima teško mentalno ili tjelesno oštećenje, što je potvrdio i službeni liječnik institucije, i zahtijeva stalnu skrb i nadzor; ili

ii.

da bi pratio bračnog druga koji je dužnosnik ili ostali službenik Unije i koji zbog obavljanja poslova mora uspostaviti uobičajeno boravište na takvoj udaljenosti od mjesta zaposlenja dužnosnika podnositelja zahtjeva da bi uspostavljanje bračnog doma na takvom mjestu ometalo dužnosnika podnositelja zahtjeva u obavljanju poslova,

dopust se može produžiti bez ograničenja, uz uvjet da su u trenutku svakog produžavanja ispunjeni uvjeti na temelju kojih je odobren nastavak dopusta.

3.   Tijekom dopusta dužnosnik nema pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred; uključenost u sustav socijalne sigurnosti utvrđen člancima 72. i 73. i osiguranje od rizika u okviru tog sustava suspendiraju se.

Međutim, dužnosnik koji nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon mjeseca u kojem je počeo dopust za osobne potrebe, zatražiti da i dalje bude osiguran u skladu s tim člancima, uz uvjet da u prvoj godini dopusta za osobne potrebe snosi polovinu troškova doprinosa za osiguranje od rizika iz članka 72. stavka 1. i članka 73. stavka 1. te pune troškove tijekom ostalog razdoblja tog dopusta. Osiguranje u skladu s člankom 73. dostupno je samo ako je ostvareno i osiguranje u skladu s člankom 72. Doprinosi se izračunavaju na temelju dužnosnikove zadnje osnovne plaće. Dužnosnik koji, osim toga, dokaže kako ne može stjecati mirovinska prava u okviru drugog sustava mirovinskog osiguranja može zatražiti da i dalje stječe mirovinska prava u trajanju od najviše jedne godine, uz uvjet da snosi troškove doprinosa u visini trostruke stope utvrđene člankom 83. stavkom 2.; doprinosi se izračunavaju na temelju osnovne plaće za njegov razred i stupanj.

4.   Dopust za osobne potrebe uređen je sljedećim pravilima:

(a)	odobrava ga tijelo za imenovanje na zahtjev dotičnog dužnosnika;

(b)	zahtjev za produženje dopusta podnosi se dva mjeseca prije nego što dopust istekne;

(c)	na dužnosnikovo se radno mjesto može imenovati druga osoba;

(d)

nakon što dopust istekne, dužnosnik se mora rasporediti na prvo radno mjesto koje se oslobodi u njegovoj funkcijskoj skupini i koje odgovara njegovu razredu, uz uvjet da ispunjuje zahtjeve za to radno mjesto. Ako dužnosnik odbije ponuđeno radno mjesto, zadržava pravo, u skladu s istom odredbom, na raspoređivanje kada se oslobodi sljedeće radno mjesto u njegovoj funkcijskoj skupini koje odgovara njegovu razredu; ako drugi put odbije ponuđeno radno mjesto, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom može se od njega tražiti da podnese ostavku. Dužnosnik ostaje na neplaćenom dopustu za osobne potrebe do ponovnog rasporeda na radno mjesto ili upućivanja.

Odjeljak 4.

Mirovanje

Članak 41. (23) (62) (112)

1.   Dužnosnik je u statusu mirovanja ako je zbog smanjenja broja radnih mjesta u svojoj instituciji postao višak.

2.   O smanjenju broja radnih mjesta u određenom razredu odlučuje nadležno proračunsko tijelo u okviru proračunskog postupka.

Tijelo za imenovanje odlučuje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, o tome koje će vrste radnih mjesta biti pogođene tim mjerama.

Tijelo za imenovanje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, sastavlja popis dužnosnika koji će biti pogođeni tim mjerama, uzimajući pritom u obzir sposobnost, učinkovitost, ponašanje u službi, obiteljske okolnosti i radni staž dužnosnika. Svaki dužnosnik koji je zaposlen na jednom od radnih mjesta iz prethodnog stavka a koji izrazi želju da mu se dodijeli status mirovanja, automatski se uvrštava na taj popis.

Dužnosnicima uvrštenima na taj popis dodjeljuje se status mirovanja odlukom tijela za imenovanje.

3.   Dok ima taj status, dužnosnik ne obavlja poslove i nema pravo na primitke od rada ili napredovanje na viši stupanj, ali nastavlja akumulirati prava za starosnu mirovinu na temelju plaće koja odgovara njegovu razredu i stupnju, i to u razdoblju od najdulje pet godina.

U razdoblju od dvije godine od dana kada mu je dodijeljen status mirovanja, dužnosnik ima prednost pri ponovnom raspoređivanju na neko radno mjesto koje se oslobodi ili otvori u njegovoj funkcijskoj skupini i njegovu razredu, uz uvjet da ima potrebne kvalifikacije.

Dužnosnik u statusu mirovanja prima naknadu izračunanu u skladu s Prilogom IV.

Dohodak koji dužnosnik primi na novom poslu tijekom ovog razdoblja oduzima se od naknade predviđene prethodnim podstavkom ako je zbroj dohotka i naknade veći od zadnjih ukupnih primitaka od rada dužnosnika izračunanih na temelju tablice plaća koja se primjenjuje prvog dana u mjesecu za koji se naknada isplaćuje.

Dužnosnik dostavlja potrebne dokaze u pisanom obliku i obavješćuje instituciju o svim činjenicama koje mogu utjecati na njegova prava.

Koeficijent ispravka ne primjenjuje se na naknadu.

Na naknadu i zadnje primitke od rada iz četvrtog podstavka ovog članka primjenjuje se, međutim, ponderiranje iz članka 3. stavka 5. točke (a) Priloga XI. prema stopi koja je utvrđena za državu članicu u kojoj primatelj ima boravište, uz uvjet da je zadnje primateljevo mjesto zaposlenja bilo u toj državi članici. U tim slučajevima, ako u državi članici valuta nije euro, naknada se izračunava na temelju deviznih tečajeva predviđenih člankom 63. ovog Pravilnika o osoblju.

4.   Na kraju razdoblja tijekom kojeg ima pravo na naknadu, od dužnosnika se zahtijeva da podnese ostavku. Kada je to prikladno, dužnosnik prima starosnu mirovinu kako je predviđeno sustavom mirovinskog osiguranja.

5.   Ako dužnosnik kojemu se prije isteka dvogodišnjeg razdoblja navedenog u stavku 3. ponudi radno mjesto koje odgovara njegovu razredu i on ga bez opravdanog razloga odbije, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom dužnosniku se mogu uskratiti povlastice iz prethodno navedenih odredaba i on se može otpustiti.

Odjeljak 5.

Dopust za služenje vojnog roka

Članak 42.

Dužnosniku koji je pozvan na služenje vojnog roka, na vojnu obuku ili na služenje u oružanim snagama dodjeljuje se poseban status „dopust za služenje vojnog roka”.

Dužnosniku pozvanom na služenje vojnog roka prestaju se isplaćivati primici od rada, ali i dalje zadržava pravo na napredovanje u viši stupanj i promaknuće u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju. Zadržava pravo i na starosnu mirovinu za razdoblje služenja u oružanim snagama ako, nakon što to završi, naknadno plati doprinose za mirovinsko osiguranje.

Dužnosnik koji je pozvan na vojnu obuku ili koji je pozvan na služenje u oružanim snagama ima i dalje, tijekom trajanja obuke odnosno služenja, pravo na primitke od rada od kojih se oduzima iznos plaće koju dobiva za vojnu službu.

Odjeljak 6.

Roditeljski ili obiteljski dopust (112)

Članak 42.a (112) (129)

Dužnosnik ima za svako dijete pravo na roditeljski dopust bez primanja osnovne plaće u trajanju od najviše šest mjeseci, što treba iskoristiti u prvih dvanaest godina nakon djetetova rođenja ili posvojenja djeteta. Trajanje dopusta može se udvostručiti za samohrane roditelje na temelju općih provedbenih odredaba koje donose institucije. Svaki dopust koji se uzima može trajati najmanje mjesec dana.

Tijekom roditeljskog dopusta dužnosnik je i dalje uključen u sustav socijalne sigurnosti; i dalje ima pravo na stjecanje mirovinskih prava, naknadu za uzdržavano dijete i naknadu za obrazovanje. Dužnosnik zadržava radno mjesto i pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred. Dopust se može iskoristiti u punom radnom vremenu ili na pola radnog vremena. Ako se roditeljski dopust uzima u obliku dopusta na pola radnog vremena, udvostručuje se najduže razdoblje utvrđeno prvim stavkom. Dužnosnik tijekom roditeljskog dopusta ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 911,73 EUR ili na polovinu tog iznosa u slučaju dopusta na pola radnog vremena, uz uvjet da tijekom dopusta nema drugo plaćeno zaposlenje. Ukupni trošak doprinosa za sustav socijalne sigurnosti predviđen člancima 72. i 73., izračunan na temelju osnovne plaće dužnosnika, snosi institucija. Ova se odredba, međutim, u slučaju dopusta na pola radnog vremena primjenjuje samo na razliku između pune osnovne plaće i proporcionalno umanjene osnovne plaće. Doprinosi dužnosnika za isplaćeni dio osnovne plaće izračunavaju se primjenom postotaka koji bi se primjenjivali i da je zaposlen u punom radnom vremenu.

Za samohrane roditelje iz prvog stavka i tijekom prva tri mjeseca roditeljskog dopusta, ako dopust uzima otac tijekom rodiljnog dopusta ili ako ga uzima jedan roditelj neposredno nakon rodiljnog dopusta, tijekom ili neposredno nakon dopusta za posvojenje, mjesečna naknada iznosi 1 215 ,63 EUR, odnosno 50 % tog iznosa ako je dužnosnik uzeo dopust na pola radnog vremena. Iznosi navedeni u ovom članku usklađuju se s primicima od rada.

Članak 42.b (112)

U slučaju teške bolesti ili teškog invaliditeta bračnog druga, srodnika u uzlaznoj ili silaznoj liniji, brata ili sestre, dužnosnik ima pravo na obiteljski dopust bez osnovne plaće ako dostavi liječničku potvrdu. Ukupno trajanje takvog dopusta tijekom cijele dužnosnikove karijere ne smije biti duže od devet mjeseci.

Primjenjuje se članak 42.a drugi stavak.

POGLAVLJE 3.

Izvješća, napredovanje na viši stupanj i promaknuće

Članak 43. (112)

Sposobnost, učinkovitost i ponašanje u službi svakog dužnosnika podliježu periodičnim izvješćima koja se podnose najmanje jedanput svake dvije godine kako predvide institucije u skladu s člankom 110. Svaka institucija donosi odredbe kojima se dužnosniku daje pravo da tijekom postupka izvješćivanja podnese žalbu, što treba iskoristiti prije podnošenja pravnog lijeka iz članka 90. stavka 2.

Izvješća za dužnosnike u funkcijskoj skupini AST od razreda 4 naviše mogu sadržavati mišljenje o tome je li dužnosnik, na temelju uspješnosti u obavljanju poslova, sposoban obavljati poslove administratora.

Izvješće se dostavlja dužnosniku. Dužnosnik ima pravo dodati primjedbe koje smatra potrebnima.

Članak 44. (112)

Dužnosnik koji je dvije godine bio na istom stupnju u svome razredu automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

Ako se dužnosnik imenuje načelnikom odjela, direktorom ili glavnim direktorom u istom razredu i tijekom prvih devet mjeseci uspješno obavlja nove dužnosti, on retroaktivno napreduje za jedan stupanj u razredu u kojemu je bio kada je imenovanje stupilo na snagu. Zbog napredovanja njegova se osnovna mjesečna plaća povećava za postotnu razliku između prvog i drugog stupnja svakog razreda. Ako je povećanje manje ili je dužnosnik već na zadnjem stupnju u razredu, osnovna se plaća, do stupanja na snagu sljedećeg promaknuća, povećava za iznos koji odgovara razlici između prvog i drugog stupnja.

Članak 45. (112) (128)

1.   Odluku o promaknuću donosi tijelo za imenovanje uzimajući u obzir članak 6. stavak 2. Promaknuće stupa na snagu imenovanjem dužnosnika u sljedeći viši razred njegove funkcijske skupine. Za potrebe promaknuća odabir se provodi isključivo među dužnosnicima koji su najmanje dvije godine bili u svom razredu, nakon što se usporede zasluge dužnosnika koji ispunjuju uvjete za promaknuće. Tijelo za imenovanje pri usporedbi zasluga posebno uzima u obzir izvješća o dužnosniku, jezike kojima se koristi u obavljanju poslova osim jezika čije je izvrsno poznavanje potvrđeno u skladu s člankom 28. točkom (f) i, prema potrebi, razinu preuzetih odgovornosti.

2.   Prije prvog promaknuća nakon zapošljavanja dužnosnici moraju dokazati sposobnost obavljanja poslova na nekom od jezika iz članka 55. Ugovora o Europskoj uniji kao trećem jeziku. Institucije sporazumno donose zajednička pravila za provedbu ovog stavka. Tim se pravilima predviđa mogućnost učenja trećeg jezika za dužnosnike i utvrđuju se pojedinosti u vezi s ocjenjivanjem sposobnosti dužnosnika za rad na trećem jeziku, u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (d) Priloga III.

Članak 45.a (112)

1.   Odstupajući od članka 5. stavka 3. točaka (b) i (c), dužnosnik u funkcijskoj skupini AST, počevši od razreda 5, može se imenovati na radno mjesto u funkcijskoj skupini AD ako ispunjuje sljedeće uvjete:

(a)	odabran je u skladu s postupkom utvrđenim stavkom 2. ovog članka za sudjelovanje u obveznom programu osposobljavanja kako je utvrđeno točkom (b) ovog stavka;

(b)	završio je program osposobljavanja, sastavljen od obveznih modula osposobljavanja, koji utvrđuje tijelo za imenovanje; i

(c)

uvršten je u popis kandidata koji su položili usmeno i pisano ispitivanje kojim su potvrdili uspješno sudjelovanje u programu osposobljavanja navedenom u točki (b) ovog stavka; popis sastavlja tijelo za imenovanje. Sadržaji tog ispitivanja utvrđuju se u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Priloga III.

2.   Tijelo za imenovanje sastavlja nacrt popisa dužnosnika skupine AST odabranih za sudjelovanje u prethodno navedenom programu osposobljavanja na temelju periodičnih izvješća iz članka 43., razine obrazovanja i osposobljavanja te uzimajući u obzir potrebe službe. Nacrt popisa dostavlja se zajedničkom odboru radi davanja mišljenja.

Taj odbor može saslušati dužnosnike koji su se prijavili za sudjelovanje u prethodno navedenom programu osposobljavanja i predstavnike tijela za imenovanje. Odbor većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o nacrtu popisa koji je predložilo tijelo za imenovanje. Tijelo za imenovanje utvrđuje popis dužnosnika koji imaju pravo sudjelovati u prethodno navedenom programu osposobljavanja.

3.   Imenovanje na radno mjesto u funkcijskoj skupini AD ne utječe na razred i stupanj u koje je dužnosnik razvrstan u trenutku imenovanja.

4.   Broj imenovanja na radna mjesta u funkcijskoj skupini AD kako je utvrđeno stavcima 1. do 3. ovog članka ne smije prelaziti 20 % ukupnog broja imenovanja u jednoj godini u skladu s člankom 30. drugim stavkom.

5.   Institucije donose opće odredbe za primjenu ovog članka u skladu s člankom 110.

Članak 46.

Dužnosnik imenovan u viši razred u skladu s člankom 45. razvrstava se na početni stupanj tog razreda. Međutim, dužnosnici u razredima od AD 9 do AD 13 koji obavljaju poslove načelnika odjela i imenovani su u viši razred u skladu s člankom 45., razvrstavaju se na drugi stupanj novog razreda. Isto se primjenjuje na svakog dužnosnika:

(a)	koji se nakon promaknuća imenuje direktorom ili glavnim direktorom; ili

(b)	koji je direktor ili glavni direktor i na kojega se primjenjuje zadnja rečenica drugog stavka članka 44.

POGLAVLJE 4.

Prestanak radnog odnosa

Članak 47.

Služba prestaje:

(a)

ostavkom;

(b)	obveznom ostavkom;

(c)	umirovljenjem u interesu službe;

(d)	otkazom zbog stručne nesposobnosti;

(e)	udaljivanjem s radnog mjesta;

(f)	umirovljenjem; ili

(g)

smrću.

Odjeljak 1.

Ostavka

Članak 48. (23) (112)

Dužnosnik koji želi podnijeti ostavku mora svoju namjeru o konačnom napuštanju službe u instituciji iznijeti jednoznačno u pisanom obliku.

Tijelo za imenovanje odlukom potvrđuje konačnu ostavku u roku od jednog mjeseca od primitka ostavke u pisanom obliku. Tijelo za imenovanje može, međutim, odbiti prihvatiti ostavku ako je na dan primitka ostavke u pisanom obliku u tijeku stegovni postupak protiv dužnosnika ili ako se taj postupak pokreće u sljedećih trideset dana.

Ostavka stupa na snagu na datum koji odredi tijelo za imenovanje; taj datum može biti najkasnije tri mjeseca od datuma koji je u svojoj ostavci u pisanom obliku predložio dužnosnik funkcijske skupine AD, odnosno najkasnije jedan mjesec od predloženog datuma u slučaju dužnosnika funkcijske skupine AST.

Odjeljak 2.

Obvezna ostavka

Članak 49. (23) (112)

Od dužnosnika se može zatražiti da podnese ostavku samo ako prestane ispunjivati uvjete utvrđene člankom 28. točkom (a) ili u slučajevima predviđenima člancima 39. i 40. i člankom 41. stavcima 4. i 5. te člankom 14. drugim stavkom Priloga VIII.

Obrazloženu odluku kojom se od dužnosnika zahtijeva podnošenje ostavke donosi tijelo za imenovanje nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom i saslušavanja dotičnog dužnosnika.

Odjeljak 3.

Umirovljenje u interesu službe

Članak 50. (23) (112)

Viši dužnosnik definiran u članku 29. stavku 2. može se odlukom tijela za imenovanje umiroviti u interesu službe.

Takvo umirovljenje nije stegovna mjera.

Na ovaj način umirovljeni dužnosnik koji nije raspoređen na drugo radno mjesto koje odgovara njegovu razredu prima naknadu izračunanu u skladu s Prilogom IV.

Dohodak koji dužnosnik primi na novom poslu tijekom ovog razdoblja oduzima se od naknade utvrđene prethodnim stavkom ako je zbroj dohotka i naknada veći od zadnjih ukupnih primitaka od rada dužnosnika izračunanih na temelju tablice plaća koja se primjenjuje prvog dana u mjesecu za koji se naknada isplaćuje.

Dotična osoba dužna je na zahtjev dostaviti dokaz u pisanom obliku i obavijestiti svoju instituciju o svakom čimbeniku koji može utjecati na pravo na tu povlasticu.

Naknada ne podliježe koeficijentu ispravka.

Članak 45. stavci treći, četvrti i peti Priloga VIII. analogno se primjenjuju.

Kada dužnosnik izgubi pravo na naknadu, stječe pravo na isplatu mirovine u skladu s člankom 9. Priloga VIII., uz uvjet da je navršio 55 godina života.

Odjeljak 4.

Postupci u slučaju stručne nesposobnosti (112)

Članak 51. (112)

1.   Svaka institucija utvrđuje postupke kako bi pravovremeno i na primjeren način utvrdila i riješila slučajeve stručne nesposobnosti. Kada se ti postupci iscrpe, dužnosnik koji je na temelju uzastopnih periodičnih izvješća iz članka 43. ocijenjen nesposobnim za obavljanje poslova može biti otpušten, premješten u niži razred ili razvrstan u nižu funkcijsku skupinu u jednaki ili niži razred.

2.   Svaki prijedlog o otkazu, premještaju u niži razred ili razvrstavanju dužnosnika u nižu funkcijsku skupinu mora sadržavati razloge na kojima se temelji i mora se dostaviti dotičnom dužnosniku. Prijedlog tijela za imenovanje upućuje se zajedničkom savjetodavnom odboru iz članka 9. stavka 6.

3.   Dužnosnik ima pravo na pristup svojem cjelokupnom osobnom dosjeu i izradu preslika svih dokumenata koji se odnose na postupak. Za pripremu obrane dužnosnik ima najmanje petnaest dana od dana primitka prijedloga. Može mu pomagati osoba po vlastitom izboru. Dužnosnik može dostaviti primjedbe u pisanom obliku. Saslušava ga zajednički savjetodavni odbor. Dužnosnik može pozvati svjedoke.

4.   Instituciju pred zajedničkim savjetodavnim odborom zastupa dužnosnik kojega za tu svrhu odredi tijelo za imenovanje. Taj dužnosnik ima jednaka prava kao i dotični dužnosnik.

5.   Uzimajući u obzir prijedlog iz stavka 2. i sve pisane i usmene izjave dotičnog dužnosnika ili svjedokâ, zajednički savjetodavni odbor većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima u kontekstu činjenica utvrđenih na zahtjev odbora. Mišljenje se prosljeđuje tijelu za imenovanje i dotičnom dužnosniku u roku od dva mjeseca od datuma upućivanja predmeta odboru. Predsjednik ne glasa o odlukama zajedničkog savjetodavnog odbora, osim u postupovnim stvarima i slučajevima izjednačenog broja glasova.

Tijelo za imenovanje donosi odluku u roku od dva mjeseca od primitka mišljenja zajedničkog savjetodavnog odbora, nakon što sasluša dužnosnika. Odluka mora biti obrazložena. Datum stupanja na snagu navodi se u odluci.

6.   Dužnosnik otpušten zbog stručne nesposobnosti ima pravo na mjesečnu naknadu zbog otkaza u iznosu osnovne mjesečne plaće dužnosnika na prvom stupnju razreda 1 u trajanju utvrđenom stavkom 7. Tijekom tog razdoblja dužnosnik ima pravo na obiteljske naknade iz članka 67. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju osnovne mjesečne plaće dužnosnika u razredu 1, u skladu s člankom 1. Priloga VII.

Naknada se ne isplaćuje ako dužnosnik podnese ostavku nakon pokretanja postupka iz stavaka 1., 2. i 3. ili ako odmah ima pravo na isplatu pune mirovine. Ako dužnosnik ima pravo na davanja za nezaposlenost u okviru nacionalnog sustava, iznos tog davanja oduzima se od gore navedene naknade.

7.   Isplate iz stavka 6. obavljaju se u sljedećim razdobljima:

(a)	tri mjeseca ako dužnosnik na datum odluke o otkazu ima manje od pet godina staža u službi;

(b)	šest mjeseci ako dužnosnik ima najmanje pet, a manje od deset godina staža u službi;

(c)	devet mjeseci ako dužnosnik ima najmanje deset, a manje od dvadeset godina staža u službi;

(d)	12 mjeseci ako dužnosnik ima više od 20 godina staža u službi.

8.   Dužnosnici koji su zbog stručne nesposobnosti premješteni u niži razred ili razvrstani u nižu funkcijsku skupinu mogu nakon isteka šestogodišnjeg razdoblja podnijeti zahtjev da se sva upućivanja na tu mjeru brišu iz njihova osobnog dosjea.

9.   U slučaju da posljedica postupka iz ovog članka nije odluka o otkazu, premještaju u niži razred ili razvrstavanju u nižu funkcijsku skupinu, dužnosnici imaju pravo na naknadu svih opravdanih troškova koji su njihovim djelovanjem nastali tijekom postupka, uključujući honorar za savjetnika u obrani, koji ne pripada instituciji.

Odjeljak 5.

Umirovljenje

Članak 52. (112)

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 50., dužnosnik se umirovljuje:

(a)	automatski zadnjeg dana u mjesecu u kojem navršava 65 godina života; ili

(b)	na vlastiti zahtjev zadnjeg dana u mjesecu na koji se zahtjev odnosi ako ima najmanje 63 godine života ili ako ima između 55 i 63 godine života i ispunjuje uvjete za neposrednu isplatu mirovine u skladu s člankom 9. Priloga VIII. Članak 48. drugi stavak druga rečenica primjenjuje se analogno.

Međutim, u iznimnim okolnostima dužnosnik može na vlastiti zahtjev, i samo ako tijelo za imenovanje to smatra opravdanim u interesu službe, nastaviti raditi do 67. godine života; u tom slučaju dužnosnik se umirovljuje automatski zadnjeg dana u mjesecu u kojemu navrši tu godinu života.

Članak 53. (62)

Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da se na dužnosnika primjenjuju odredbe članka 78., on se automatski umirovljuje zadnjeg dana u mjesecu u kojemu je tijelo za imenovanje priznalo njegovu trajnu nesposobnost za obavljanje poslova.

Odjeljak 6.

Počasni položaj

Članak 54. (112)

Nakon prestanka radnog odnosa dužnosniku se može odlukom tijela za imenovanje dodijeliti počasni položaj u njegovu, ili sljedećem višem razredu.

Taj počasni položaj ne podrazumijeva novčane naknade.

GLAVA IV.

UVJETI RADA DUŽNOSNIKA

POGLAVLJE 1.

Radno vrijeme

Članak 55. (22) (23) (31)

Dužnosnici u aktivnoj službi na raspolaganju su svojoj instituciji u bilo koje vrijeme.

Međutim, redovno tjedno radno vrijeme ne smije biti duže od 42 sata; broj sati u radnom danu određuje tijelo za imenovanje. Poštujući to ograničenje, tijelo za imenovanje može, nakon savjetovanja s odborom osoblja, odrediti radno vrijeme određenih skupina dužnosnika zaduženih za određene poslove.

Od dužnosnika se, međutim, može zahtijevati da zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće i izvan redovnog radnog vremena. Institucija donosi detaljna pravila o primjeni ovog stavka nakon savjetovanja s odborom osoblja.

Članak 55.a (112)

1.   Dužnosnik može podnijeti zahtjev da mu se odobri rad u nepunom radnom vremenu.

Tijelo za imenovanje može to odobriti ako je zahtjev spojiv s interesom službe.

2.   Dužnosnik ima pravo na odobrenje u sljedećim slučajevima:

(a)	radi brige o djetetu mlađem od 9 godina života;

(b)	radi brige o djetetu u dobi između 9 i 12 godina života ako se radno vrijeme smanji za najviše 20 % redovnog radnog vremena;

(c)	radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluje od teške bolesti ili ima teški invaliditet;

(d)	radi daljnjeg osposobljavanja ili

(e)	od 55. godina života tijekom zadnjih pet godina prije umirovljenja.

U slučaju kada se zahtjev podnese radi daljnjeg osposobljavanja ili od 55. godine života, tijelo za imenovanje može odbiti izdati odobrenje ili odgoditi njegovo stupanje na snagu samo u iznimnim okolnostima i zbog neodgodivih potreba službe.

U slučaju da se pravo koristi radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluje od teške bolesti ili ima teški invaliditet, ili radi daljnjeg osposobljavanja, ukupno trajanje svih razdoblja tijekom cijele dužnosnikove karijere ne smije biti duže od 5 godina.

3.   Tijelo za imenovanje odgovara na dužnosnikov zahtjev u roku od 60 dana.

4.   Pravila kojima se uređuje rad u nepunom radnom vremenu i postupci za odobrenje utvrđeni su u Prilogu IV.a.

Članak 55.b (112)

Dužnosnik može podnijeti zahtjev za rad u nepunom radnom vremenu u obliku dijeljenja poslova radnog mjesta koje tijelo za imenovanje smatra prikladnim za tu svrhu. Odobrenje za rad u nepunom radnom vremenu u obliku dijeljenja poslova radnog mjesta nema vremensko ograničenje. Tijelo za imenovanje može ga, međutim, ukinuti u interesu službe, uz rok najave od šest mjeseci. Tijelo za imenovanje može ukinuti odobrenje i na zahtjev dotičnog dužnosnika, uz rok najave od najmanje šest mjeseci. Dužnosnik se u tom slučaju može premjestiti na drugo radno mjesto.

Primjenjuju se članak 59.a i članak 3. Priloga IV.a, osim treće rečenice stavka 2.

Tijelo za imenovanje može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka.

Članak 56. (23) (112)

Od dužnosnika se ne zahtijeva prekovremeni rad, osim u hitnim slučajevima ili zbog iznimnog opterećenja poslom; noćni rad, rad nedjeljom ili praznicima može se odobriti samo u skladu s postupkom koji utvrđuje tijelo za imenovanje. Ukupno trajanje prekovremenog rada koji se može zahtijevati od dužnosnika ne smije biti veće od 150 sati tijekom šestomjesečnog razdoblja.

Dužnosnici u funkcijskoj skupini AD i u funkcijskoj skupini AST u razredima od 5 do 11 nemaju pravo na naknadu ili plaću za prekovremeni rad.

Kako je predviđeno Prilogom VI., dužnosnici u razredu od AST 1 do AST 4 imaju pravo na kompenzacijski dopust ili plaću ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljen prekovremeni rad.

Članak 56.a (22) (30)

Dužnosnik od kojega se očekuje da redovito radi noću, subotom, nedjeljom ili praznicima, ima pravo na posebnu naknadu za rad u smjenama koji institucija zahtijeva zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila te ga smatra redovnim i trajnim.

Na prijedlog Komisije koji se podnosi nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, Vijeće utvrđuje kategorije dužnosnika koje imaju pravo na te naknade te stope i uvjete za njihovo dobivanje.

Redovno radno vrijeme dužnosnika za rad u smjenama ne smije biti veće od ukupnoga godišnjeg zbroja sati u redovnom radnom vremenu.

Članak 56.b (31)

Dužnosnik ima pravo na posebnu naknadu kada se od njega, u skladu s odlukom tijela za imenovanje i zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila, zahtijeva da izvan redovnog radnog vremena bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće.

Na prijedlog Komisije koji se podnosi nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, Vijeće utvrđuje kategorije dužnosnika koje imaju pravo na te naknade te stope i uvjete za njihovo dobivanje.

Članak 56.c (112)

Posebne naknade mogu se odobriti određenim dužnosnicima kao kompenzacija za posebno teške uvjete rada.

Na prijedlog Komisije koji se podnosi nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, Vijeće utvrđuje kategorije korisnika te stope i uvjete za primanje takve posebne naknade.

POGLAVLJE 2.

Dopust

Članak 57. (128)

Dužnosnici imaju pravo na godišnji odmor od najmanje dvadeset četiri radna dana i najviše trideset radnih dana za kalendarsku godinu u skladu s pravilima koje sporazumno trebaju donijeti institucije Unije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.

Osim godišnjeg odmora, dužnosniku se u iznimno može odobriti poseban dopust. Pravila koja se odnose na taj dopust utvrđena su u Prilogu V.

Članak 58. (112)

Trudnice, uz dopust predviđen člankom 57., imaju pravo na dodatnih dvadeset tjedana dopusta ako predoče liječničku potvrdu. Dopust može početi najranije šest tjedana prije očekivanog datuma poroda navedenog u potvrdi te može završiti najranije 14 tjedana nakon datuma poroda. U slučaju višestrukog poroda, prijevremenog poroda ili rođenja djeteta s teškoćama u razvoju, trajanje dopusta iznosi 24 tjedna. Za potrebe ove odredbe prijevremenim porodom smatra se porod prije navršenog 34. tjedna trudnoće.

Članak 59. (112)

1.   Dužnosnik koji predoči dokaz o nesposobnosti za obavljanje poslova zbog bolesti ili nesreće ima pravo na bolovanje.

Dotični dužnosnik što prije obavješćuje instituciju o nesposobnosti i istovremeno navodi svoju trenutačnu adresu. Ako izostane duže od tri dana, dužnosnik mora predočiti liječničku potvrdu. Potvrda se mora poslati najkasnije petog dana izostanka, što se potvrđuje poštanskim pečatom. Ako to ne učini, dužnosnikov izostanak smatra se neopravdanim, osim ako potvrdu nije poslao zbog razloga koji su izvan njegova nadzora.

Od dužnosnika se u bilo kojem trenutku može zahtijevati da obavi liječnički pregled u organizaciji institucije. Ako se pregled ne može obaviti zbog razloga pripisivih dužnosniku, njegov se izostanak smatra neopravdanim od datuma kada se pregled trebao obaviti.

Ako se pregledom utvrdi da je dužnosnik sposoban obavljati poslove, njegov se izostanak, podložno sljedećem podstavku, smatra neopravdanim od datuma pregleda.

Ako dužnosnik smatra zaključke liječničkog pregleda u organizaciji tijela za imenovanje medicinski neutemeljenima, on ili liječnik koji djeluje u njegovo ime mogu u roku od dva dana dostaviti instituciji zahtjev da se u predmetu zatraži mišljenje neovisnog liječnika.

Institucija odmah upućuje zahtjev drugom liječniku kojega sporazumno odaberu dužnosnikov liječnik i službeni liječnik institucije. Ako se dogovor o odabiru liječnika ne postigne u roku od pet dana, institucija odabire osobu s popisa neovisnih liječnika koji svake godine za tu potrebu i uz opću suglasnost sastave tijelo za imenovanje i odbor osoblja. Dužnosnik može podnijeti prigovor protiv odabira institucije, nakon čega institucija odabire drugu osobu s popisa i taj je odabir konačan.

Mišljenje neovisnog liječnika podneseno nakon savjetovanja s dužnosnikovim liječnikom i službenim liječnikom institucije obvezujuće je. U slučaju da se mišljenjem neovisnog liječnika potvrdi zaključak pregleda u organizaciji institucije, izostanak se smatra neopravdanim od datuma tog pregleda. U slučaju da se mišljenjem neovisnog liječnika ne potvrdi zaključak tog pregleda, izostanak se za sve potrebe smatra opravdanim.

2.   Ako dužnosnik u razdoblju od 12 mjeseci zbog bolesti u trajanju do tri dana izostane više od ukupno dvanaest dana, za svaki daljnji izostanak zbog bolesti mora predočiti liječničku potvrdu. Izostanak se smatra neopravdanim od trinaestog dana izostanka zbog bolesti bez liječničke potvrde.

3.   Ne dovodeći u pitanje primjenu pravila o stegovnom postupku, svaki izostanak koji se u skladu sa stavcima 1. i 2. smatra neopravdanim oduzima se, prema potrebi, od dužnosnikova godišnjeg odmora. U slučaju da je dužnosnik iskoristio pravo na godišnji odmor, gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.

4.   Ako dužnosnik u razdoblju od tri godine ima više od 12 mjeseci bolovanja, tijelo za imenovanje može uputiti njegov predmet Odboru za utvrđivanje invalidnosti.

5.   Od dužnosnika se može zahtijevati da nakon pregleda koji obavi službeni liječnik institucije uzme bolovanje ako njegovo zdravstveno stanje to zahtijeva ili ako član njegova kućanstva boluje od zarazne bolesti.

U slučaju spora primjenjuje se postupak utvrđen petim do sedmim podstavkom stavka 1.

6.   Dužnosnici jedanput godišnje obavljaju liječnički pregled kod službenog liječnika institucije ili liječnika po vlastitom izboru.

U potonjem slučaju trošak liječnikova honorara snosi institucija do najvećeg iznosa koji nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju utvrdi tijelo za imenovanje za razdoblje od najduže tri godine.

Članak 59.a (112)

Godišnji odmor dužnosnika kojemu je odobren rad u nepunom radnom vremenu proporcionalno se smanjuje za vrijeme trajanja odobrenja.

Članak 60.

Dužnosnik ne može izostati s posla bez prethodnog dopuštenja neposredno nadređenoga, osim u slučaju bolesti ili nesreće. Ne dovodeći u pitanje stegovne mjere koje se mogu primijeniti, svaki utvrđeni neodobreni izostanak oduzima se od dužnosnikovoga godišnjeg odmora. Ako je dužnosnik iskoristio cijeli godišnji odmor, gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.

Ako dužnosnik želi provesti bolovanje izvan mjesta zaposlenja, za to mu je potrebno prethodno dopuštenje tijela za imenovanje.

POGLAVLJE 3.

Praznici

Članak 61. (128)

Institucije Unije sporazumno sastavljaju popis praznika nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.

GLAVA V.

PRIHODI I SOCIJALNA SIGURNOST DUŽNOSNIKA

POGLAVLJE 1.

Primici od rada i troškovi

Odjeljak 1.

Primici od rada

Članak 62.

U skladu s Prilogom VII. i osim ako je izrijekom određeno drugačije, propisno imenovani dužnosnik ima pravo na primitke od rada u skladu sa svojim razredom i stupnjem.

Dužnosnik se ne može odreći prava na primitke od rada.

Primici od rada uključuju osnovnu plaću, obiteljske naknade i ostale naknade.

Članak 63. (43) (94) (128) (129)

Dužnosnikovi primici od rada izražavaju se u eurima. Isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj dužnosnik obavlja poslove.

Primici od rada koji se ne isplaćuju u eurima izračunavaju se na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju za izvršenje općeg proračuna Europske unije na dan 1. srpnja 2010.

Odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, kako je utvrđeno u članku 148. stavku 2. drugom podstavku prvoj alineji Ugovora o EEZ-u i članka 118. stavka 2. Ugovora o Euratomu, Vijeće mijenja taj datum prilikom godišnje revizije primitaka od rada utvrđene člankom 65.

Ne dovodeći u pitanje primjenu članaka 64. i 65., Vijeće prilagođuje pondere utvrđene tim člancima prilikom svake promjene prethodno navedenog datuma, te djelujući u skladu s postupkom navedenim u trećem stavku, ispravlja učinak promjene vrijednosti eura u odnosu na tečajeve iz drugog stavka.

Članak 64. (15) (94) (128)

Nakon obveznog oduzimanja iznosa utvrđenih ovim Pravilnikom o osoblju ili nekom provedbenom uredbom, dužnosnikovi primici od rada izraženi u eurima ponderiraju se prema stopi koja je veća, manja ili jednaka 100 %, ovisno o uvjetima života u različitim mjestima rada.

Te pondere donosi Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, kako je predviđeno člankom 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji. Ponder koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika zaposlenih u privremenim sjedištima Unije iznosi 100 % na dan 1. siječnja 1962.

Članak 65. (15) (128)

1.   Vijeće svake godine revidira primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika Unije. Ta revizija provodi se u rujnu uzimajući u obzir zajedničko izvješće Komisije utemeljeno na zajedničkom indeksu koji Statistički ured Europske unije priprema sporazumno sa statističkim uredima država članica; indeksom se izražava stanje u svakoj zemlji Unije na dan 1. srpnja.

Tijekom te revizije Vijeće razmatra potrebu usklađivanja primitaka od rada u okviru gospodarske i socijalne politike Unije. U obzir se posebno uzimaju rast primitaka od rada u javnom sektoru i potreba zapošljavanja.

2.   U slučaju znatne promjene životnih troškova Vijeće u roku od dva mjeseca donosi odluku o načinima prilagodbe pondera te, ako je to potrebno, o njihovoj retroaktivnoj primjeni.

3.   Za potrebe ovog članka, Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, kako je predviđeno člankom 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji.

Članak 65.a (78)

Pravila za provedbu članaka 64. i 65. utvrđena su u Prilogu XI.

Članak 66. (3) (16) (129)

Osnovna mjesečna plaća za svaki razred i stupanj određuje se prema sljedećoj tablici:

1.7.2010.	Stupanj
Razred	1.	2.	3.	4.	5.
16	16919,04	17630,00	18370,84
15	14953,61	15581,98	16236,75	16688,49	16919,04
14	13216,49	13771,87	14350,58	14749,83	14953,61
13	11681,17	12172,03	12683,51	13036,39	13216,49
12	10324,20	10758,04	11210,11	11521,99	11681,17
11	9124,87	9508,31	9907,86	10183,52	10324,20
10	8064,86	8403,76	8756,90	9000,53	9124,87
9	7127,99	7427,52	7739,63	7954,96	8064,86
8	6299,95	6564,69	6840,54	7030,86	7127,99
7	5568,11	5802,09	6045,90	6214,10	6299,95
6	4921,28	5128,07	5343,56	5492,23	5568,11
5	4349,59	4532,36	4722,82	4854,21	4921,28
4	3844,31	4005,85	4174,18	4290,31	4349,59
3	3397,73	3540,50	3689,28	3791,92	3844,31
2	3003,02	3129,21	3260,71	3351,42	3397,73
1	2654,17	2765,70	2881,92	2962,10	3003,02

Članak 66.a (112) (128)

1.   Odstupajući od članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 Vijeća iz veljače 1968. o uvjetima i postupku primjene poreza u korist Europskih zajednica (1), na primitke od rada koje Unija isplati osoblju u aktivnoj službi primjenjuje se u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 31. prosinca 2012. privremena mjera nazvana „posebnim nametom”.

2.   Stopa posebnog nameta, koja se primjenjuje na osnovicu utvrđenu stavkom 3., sljedeća je:

od 1.5.2004. do 31.12.2004.	2,50 %
od 1.1.2005. do 31.12.2005.	2,93 %
od 1.1.2006. do 31.12.2006.	3,36 %
od 1.1.2007. do 31.12.2007.	3,79 %
od 1.1.2008. do 31.12.2008.	4,21 %
od 1.1.2009. do 31.12.2009.	4,64 %
od 1.1.2010. do 31.12.2010.	5,07 %
od 1.1.2011. do 31.12.2012.	5,50 %.

3.

(a) Osnovica za izračun posebnog nameta osnovna je plaća koja se koristi za izračun primitaka od rada, umanjena za: i. doprinose za sustav socijalne sigurnosti i mirovinsko osiguranje i porez, prije posebnog nameta, koje bi dužnosnik istog razreda i stupnja bez uzdržavanika u smislu članka 2. Priloga VII. morao platiti, te ii. iznos jednak osnovnoj plaći dužnosnika u razredu 1 na stupnju 1. (b) Dijelovi za određivanje osnovice za posebni namet izražavaju se u eurima i ponderiraju sa 100.

4.   Posebni namet oduzima se mjesečno na izvoru; primici od tog nameta iskazuju se kao prihodi u općem proračunu Europske unije.

Članak 67. (16) (23) (56) (95) (128)

1.   Obiteljske naknade uključuju sljedeće:

(a)	naknadu za kućanstvo;

(b)	naknadu za uzdržavano dijete;

(c)	naknadu za obrazovanje.

2.   Dužnosnici koji primaju obiteljske naknade navedene u ovom članku moraju prijaviti naknade slične naravi koje primaju iz drugih izvora; naknade isplaćene u skladu s člancima 1., 2. i 3. Priloga VII. umanjuju se za iznos naknada iz drugih izvora.

3.   Naknada za uzdržavano dijete može se udvostručiti posebnom obrazloženom odlukom koju tijelo za imenovanje donosi na temelju liječničke dokumentacije kojom se potvrđuje da uzdržavano dijete ima mentalno ili tjelesno oštećenje, zbog čega dužnosnik ima znatne troškove.

4.   Naknade koje na temelju članaka 1., 2. i 3. Priloga VII. prima osoba koja nije dužnosnik isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj ta osoba ima boravište, uzimajući po potrebi u obzir devizne tečajeve iz članka 63. drugog podstavka. Ako je predmetna zemlja unutar Unije, na te se naknade primjenjuje ponder utvrđen za tu zemlju, ili ponder 100 ako je zemlja boravišta izvan Unije.

Za isplatu obiteljskih naknada toj osobi primjenjuju se stavci 2. i 3.

Članak 68. (23)

Obiteljske naknade navedene u članku 67. stavku 1. nastavljaju se isplaćivati i ako dužnosnik ima pravo na naknadu na temelju članka 41., ili na temelju članaka 34. ili 42. bivšeg Pravilnika o osoblju Europske zajednice za ugljen i čelik.

Dotična osoba mora prijaviti naknade slične naravi koje za isto dijete prima iz drugih izvora; naknade isplaćene u skladu s člancima 1., 2. i 3. Priloga VII. umanjuju se za iznos naknada iz drugih izvora.

Članak 68.a (112)

Dužnosnik kojemu je odobren rad u nepunom radnom vremenu ima pravo na primitke od rada izračunane kako je predviđeno u Prilogu IV.a.

Članak 69. (16) (25) (129)

Naknada za život u inozemstvu iznosi 16 % zbroja osnovne plaće, naknade za kućanstvo i naknade za uzdržavano dijete na koje dužnosnik ima pravo. Naknada za život u inozemstvu iznosi najmanje 505,39 EUR mjesečno.

Članak 70. (112)

U slučaju smrti dužnosnika nadživjeli bračni drug ili uzdržavana djeca, imaju pravo na pune primitke od rada pokojnika do kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je nastupila smrt.

U slučaju smrti osobe koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost, gornje odredbe primjenjuju se na pokojnikovu mirovinu ili naknadu za invalidnost.

Članak 70a. (112)

Stavljeno izvan snage.

Odjeljak 2.

Troškovi

Članak 71.

U skladu s Prilogom VII. dužnosnik ima pravo na naknadu troškova koji su za njega nastali zbog prihvaćanja imenovanja, premještaja ili odlaska iz službe te troškova koji su za njega nastali tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova.

POGLAVLJE 2.

Socijalna sigurnost

Članak 72. (23) (56) (112) (128)

1.   Dužnosnik, njegov bračni drug koji nema pravo na davanja jednake naravi ili razine na temelju neke druge pravne odredbe ili propisa, njegova djeca i drugi uzdržavanici u smislu članka 2. Priloga VII. imaju zdravstveno osiguranje kojim se, podložno pravilima koje institucije Unije sporazumno utvrđuju nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, pokriva do 80 % nastalih troškova. Ta se stopa povećava na 85 % za sljedeće usluge: savjetovanja i posjete, kirurške zahvate, bolničko liječenje, farmaceutske proizvode, radiologiju, analize, laboratorijska ispitivanja i proteze koje se izdaju na liječnički recept, osim zubnih proteza. Stopa se povećava na 100 % u slučaju tuberkuloze, dječje paralize, raka, mentalnog oboljenja i drugih bolesti koje tijelo za imenovanje priznaje kao bolesti slične težine te u slučaju pregleda za rano otkrivanje bolesti i u slučaju poroda. Naknada u visini od 100 % ne primjenjuje se, međutim, u slučaju profesionalne bolesti ili nesreće kada se primjenjuje članak 73.

Nevjenčani partner dužnosnika smatra se u okviru sustava zdravstvenog osiguranja bračnim drugom ako su ispunjena prva tri uvjeta u članku 1. stavku 2. točki (c) Priloga VII.

U skladu s pravilima iz prvog podstavka, institucije mogu na jednu od institucija među sobom prenijeti ovlasti za donošenje pravila kojima se uređuje naknada troškova u skladu s postupkom utvrđenim u članku 110.

Trećinu doprinosa potrebnih za to osiguranje plaća dužnosnik, uz uvjet da taj iznos nije veći od 2 % njegove osnovne plaće.

1.a   Dužnosnik kojem prestaje radni odnos i koji predoči dokaz o tome da nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon mjeseca u kojemu prestaje njegov radni odnos, podnijeti zahtjev da i dalje bude zdravstveno osiguran kako je predviđeno stavkom 1. u trajanju od najviše šest mjeseci nakon prestanka radnog odnosa. Doprinosi iz prethodnog stavka izračunavaju se na temelju dužnosnikove zadnje osnovne plaće; trošak za polovinu doprinosa snosi dužnosnik.

Odlukom koju tijelo za imenovanje donosi nakon savjetovanja sa službenim liječnikom institucije, rok od jednog mjeseca za podnošenje zahtjeva i ograničenje osiguranja na šest mjeseci iz prethodnog stavka ne primjenjuju se ako dotična osoba boluje od teške ili dugotrajne bolesti od koje je oboljela prije odlaska iz službe i o kojoj je obavijestila instituciju prije isteka šestomjesečnog roka iz prethodnog podstavka, uz uvjet da dotična osoba obavi liječnički pregled u organizaciji institucije.

1.b   Ako bivši bračni drug dužnosnika, dijete koje prestane biti uzdržavanik dužnosnika ili osoba koja se prestane smatrati uzdržavanim djetetom u smislu članka 2. Priloga VII. Pravilnika o osoblju predoči dokaz o tome da nema plaćeno zaposlenje, ta osoba može u svojstvu osobe obuhvaćene osiguranjem dužnosnika zadržati zdravstveno osiguranje predviđeno stavkom 1. u trajanju od najviše jedne godine, za što se ne ubiru doprinosi. To jednogodišnje razdoblje počinje na datum kada razvod postaje pravomoćan ili kada se izgubi svojstvo uzdržavanog djeteta ili kada se osoba prestane smatrati uzdržavanim djetetom.

2.   Dužnosnik koji ostane u službi Unije do 63. godine života ili koji prima naknadu za invalidnost ima nakon odlaska iz službe pravo na davanja iz stavka 1. Iznos doprinosa izračunava se na temelju iznosa mirovine ili naknade.

Ta davanja primaju i osobe koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe nakon smrti dužnosnika koji je bio u aktivnoj službi ili je bio u službi Unije do 63. godine života, odnosno nakon smrti osobe koja je imala pravo na naknadu za invalidnost. Iznos doprinosa izračunava se na temelju iznosa mirovine za nadživjele osobe.

2.a   Na davanja iz stavka 1. imaju pravo i sljedeće osobe, uz uvjet da nemaju plaćeno zaposlenje:

i.	bivši dužnosnici koji odu iz službe Unije prije navršene 63 godine života i imaju pravo na starosnu mirovinu;

ii.	osobe koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe zbog smrti bivšeg dužnosnika koji je otišao iz službe Unije prije navršene 63 godine života.

Doprinosi iz stavka 1. izračunavaju se na temelju starosne mirovine bivšeg dužnosnika prije nego što se po potrebi primijeni koeficijent smanjenja predviđen člankom 9. Priloga VIII. Pravilnika o osoblju.

Međutim, osobe koje imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe ne primaju davanja iz stavka 1., osim ako podnesu zahtjev za to. Doprinosi se izračunavaju na temelju iznosa mirovine za djecu preminule osobe.

2.b   U slučaju osoba koje imaju pravo na starosnu ili mirovinu za nadživjele osobe, doprinosi iz stavaka 2. i 2.a ne mogu biti manji od doprinosa izračunanih na temelju osnovne plaće prvog stupnja razreda 1.

2.c   Dužnosnici otpušteni u skladu s člankom 51. koji nemaju prava na starosnu mirovinu imaju pravo na davanja predviđena stavkom 1., uz uvjet da nemaju plaćeno zaposlenje i sami snose polovicu troškova doprinosa izračunanih na temelju njihove zadnje osnovne plaće.

3.   U slučaju da su ukupni nenadoknađeni troškovi za razdoblje od dvanaest mjeseci veći od polovine dužnosnikove osnovne mjesečne plaće ili mirovine, tijelo za imenovanje odobrava posebnu naknadu uzimajući u obzir obiteljske okolnosti dotične osobe u skladu s pravilima iz stavka 1.

4.   Osobe koje imaju pravo na prethodno navedena davanja prijavljuju sve naknade troškove koje su primile ili ih mogu potraživati za sebe ili osobe pokrivene njihovim osiguranjem u okviru nekog drugog sustava zdravstvenog osiguranja predviđenog zakonom ili drugim propisima.

U slučaju da je ukupan iznos naknade koju bi primile veći od naknada predviđenih stavkom 1., razlika se oduzima od iznosa koji se treba isplatiti na temelju stavka 1., osim naknada primljenih u okviru privatnog dopunskog sustava zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva onaj dio troškova koji se ne nadoknađuje u sustavu zdravstvenog osiguranja Unije.

Članak 73. (62) (128)

1.   Od dana stupanja u službu dužnosnik je osiguran od rizika profesionalnih bolesti ili nesreća kako je predviđeno pravilima koja sporazumno donose institucije Unije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju. Dužnosnik doprinosi pokrivanju troškova osiguranja od rizika nastalih izvan radnog mjesta u iznosu do 0,1 % osnovne plaće.

U tim pravilima navode se rizici koji nisu osigurani.

2.   Isplaćuju se sljedeća davanja:

(a)

U slučaju smrti: jednokratna isplata paušalnog iznosa u visini peterostruke osnovne godišnje plaće pokojnika, izračunane na temelju plaća primljenih tijekom dvanaest mjeseci prije nesreće; iznos se isplaćuje osobama navedenim u nastavku: — dužnosnikovu bračnom drugu ili djeci u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika; iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ne smije, međutim, biti manji od 25 % paušalnog iznosa; — ako nema osoba u prethodno navedenoj kategoriji, drugom potomku u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika; — ako ni u jednoj od prethodno navedenih kategorija nema osoba, srodnicima u uzlaznoj liniji u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika; — ako ni u jednoj od prethodno navedene tri kategorije nema osoba, instituciji.

(b)	U slučaju potpune trajne invalidnosti: jednokratna isplata paušalnog iznosa u visini osmerostruke osnovne godišnje plaće dužnosnika, izračunane na temelju plaća primljenih tijekom dvanaest mjeseci prije nesreće; iznos se isplaćuje dužnosniku.

(c)	U slučaju djelomične trajne invalidnosti: Isplata dijela iznosa predviđenog točkom (b), izračunanog na temelju ljestvice utvrđene pravilima iz stavka 1.; iznos se isplaćuje dužnosniku.

U skladu s tim pravilima prethodno navedene isplate mogu se zamijeniti rentom.

Prethodno navedena davanja mogu se isplatiti uz davanja predviđena poglavljem 3.

3.   U skladu s pravilima iz stavka 1. pokriveni su i sljedeći troškovi: troškovi za liječenje, lijekove, bolničko liječenje, operativne zahvate, proteze, radiografiju, masažu, ortopedski i klinički troškovi, troškovi prijevoza i slični troškovi koji su nastali zbog nesreće ili profesionalne bolesti.

Naknada se, međutim, isplaćuje samo u slučaju da iznosom isplaćenim dužnosniku u skladu s člankom 72. nastali troškovi nisu u potpunosti pokriveni.

Članak 74. (39) (97) (128)

1.   Kada se dužnosniku rodi dijete, osoba koja stvarno skrbi za dijete prima naknadu u iznosu od 198,31 EUR.

Ista naknada isplaćuje se dužnosniku koji posvoji dijete mlađe od pet godina i koje je uzdržavanik u smislu članka 2. stavka 2. Priloga VII.

2.   Ta se naknada isplaćuje i u slučaju prekida trudnoće nakon najmanje sedmog mjeseca.

3.   Primatelj naknade za rođenje djeteta dužan je prijaviti sve naknade slične naravi koje je za isto dijete primio iz drugih izvora; te se naknade oduzimaju se od gore navedene naknade. U slučaju da su oba roditelja dužnosnici Unije, naknada se isplaćuje samo jedanput.

Članak 75. (56)

U slučaju smrti dužnosnika, dužnosnikovog bračnog druga, uzdržavanog djeteta ili drugih uzdržavanika u smislu članka 2. Priloga VII. koje su živjele u kućanstvu dužnosnika, institucija nadoknađuje troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta rada dužnosnika u njegovo matično mjesto.

Međutim, u slučaju smrti dužnosnika tijekom službenog putovanja, institucija snosi troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta gdje je smrt nastupila u matično mjesto dužnosnika.

Članak 76. (112)

Darovi, zajmovi i predujmovi mogu se osigurati dužnosnicima, bivšim dužnosnicima i pravnim sljednicima u slučaju smrti dužnosnika koji su u posebno teškom položaju zbog teške ili dugotrajne bolesti, invalidnosti ili obiteljskih okolnosti.

Članak 76.a (112)

Nadživjeli bračni drug koji boluje od teške ili dugotrajne bolesti ili ima invaliditet, može tijekom trajanja bolesti ili invaliditeta od institucije na temelju revizije socijalnih i medicinskih okolnosti dotične osobe primati financijsku pomoć kojom se uvećava mirovina. Pravila za provedbu ovog članka institucije utvrđuju sporazumno nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.

POGLAVLJE 3.

Mirovine i naknada za invalidnost (112)

Članak 77. (23) (112) (128)

Dužnosnik koji je navršio najmanje deset godina staža u službi ima pravo na starosnu mirovinu. Međutim, pravo na tu mirovinu ostvaruje bez obzira na godine staža u službi, nakon navršene 63 godine života ili ako se nije mogao vratiti na radno mjesto nakon razdoblja mirovanja ili zbog umirovljenja u interesu službe.

Najviša starosna mirovina iznosi 70 % zadnje osnovne plaće u razredu u koji je dužnosnik bio razvrstan najmanje jednu godinu. Za svaku godinu staža u skladu s člankom 3. Priloga VIII. dužnosniku se isplaćuje 1,90 % te zadnje osnovne plaće.

Međutim, u slučaju dužnosnika koji pomažu osobi koja obnaša dužnost predviđenu Ugovorom o Europskoj uniji ili Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, ili izabranom predsjedniku jedne od institucija ili tijela Unije, ili izabranom predsjedniku jedne od političkih skupina u Europskom parlamentu, iznos mirovine koja odgovara godinama mirovinskog staža stečenog obavljajući taj posao izračunava se na temelju zadnje osnovne plaće primljene tijekom tog razdoblja ako je ta primljena osnovna plaća veća od referentne plaće navedene za potrebe drugog stavka ovog članka.

Iznos starosne mirovine ne smije biti manji od 4 % iznosa za minimalne troškove života za svaku godinu staža u službi.

Dob za umirovljenje je 63 godine.

Članak 78. (112)

Dužnosnik ima pravo na naknadu za invalidnost kako je predviđeno člancima 13. do 16. Priloga VIII. u slučaju potpune trajne invalidnosti zbog koje ne može obavljati poslove koji odgovaraju radnom mjestu u njegovoj funkcijskoj skupini.

Članak 52. analogno se primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost. Ako primatelj naknade za invalidnost ode u mirovinu prije navršene 65. godine života a da pritom nije stekao prava za punu mirovinu, primjenjuju se opća pravila o starosnim mirovinama. Iznos starosne mirovine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je dužnosnik bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

Naknada za invalidnost iznosi 70 % dužnosnikove zadnje osnovne plaće. Ona, međutim, ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života.

Naknada za invalidnost podliježe uplati doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

Ako je invalidnost prouzročena nesrećom pri obavljanju poslova dužnosnika ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % iznosa za minimalne troškove života. Osim toga, doprinosi za mirovinsko osiguranje u tim se slučajevima u punom iznosu financiraju iz proračuna institucije ili tijela iz članka 1.b.

Članak 79. (5) (23) (62) (112)

Nadživjeli bračni drug dužnosnika ili bivšeg dužnosnika ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno poglavljem 4. Priloga VIII. u iznosu od 60 % starosne mirovine ili naknade za invalidnost koja isplaćena pokojniku ili koja bi mu bila isplaćena, neovisno o godinama staža u službi ili dobi, da je u trenutku smrti ispunjivao uvjete za to.

Iznos mirovine za nadživjele osobe koji se isplaćuje nadživjelom bračnom drugu dužnosnika koji je preminuo s jednim od administrativnih statusa navedenih u članku 35. ne smije biti manji od iznosa za minimalne troškove života niti manji od 35 % od zadnje osnovne plaće koju je dužnosnik primio.

Taj iznos ne smije biti manji od 42 % od zadnje osnovne plaće koju je primio dužnosnik čija je smrt posljedica jedne od okolnosti navedenih u petom stavku članka 78.

Članak 79a. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 80. (23) (56) (62) (112) (128)

Ako dužnosnik ili osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca koju je pokojnik u trenutku smrti uzdržavao u smislu članka 2. Priloga VII. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 21. Priloga VIII.

Isto pravo na mirovinu primjenjuje se na djecu koja ispunjuju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog braka bračnog druga koji prima mirovinu za nadživjele osobe.

Ako dužnosnik ili osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost premine, a uvjeti navedeni u prvom stavku nisu ispunjeni, uzdržavana djeca u smislu članka 2. Priloga VII. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 21. Priloga VIII.; mirovina je, međutim, jednaka polovini mirovine izračunane u skladu s tim člankom.

Mirovina za djecu preminule osobe koju primaju osobe koje se smatraju uzdržavanom djecom u skladu s člankom 2. stavkom 4. Priloga VII. ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete.

Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.

Prava predviđena prvim, drugim i trećim stavkom primjenjuju se u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji ima pravo na naknadu u skladu s člankom 50. Pravilnika o osoblju, člankom 5. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68, člankom 3. Uredbe (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2530/72 ili člankom 3. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1543/73 te u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji je napustio službu prije navršene 63 godine života i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je navršio 63 godine života.

Primatelji mirovine za djecu preminule osobe mogu primiti od Unije samo jednu takvu mirovinu. Ako nadživjelo dijete ima pravo na više od jedne mirovine Unije, prima onu mirovinu koja ima veći ili najveći iznos.

Članak 81. (23) (112)

Osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili na naknadu za invalidnost ili mirovinu za nadživjele osobe ima pravo, u skladu s uvjetima utvrđenim Prilogom VII., na obiteljske naknade navedene u članku 67.; naknada za kućanstvo izračunava se na temelju primateljeve mirovine ili naknade. Te se naknade primateljima mirovine za nadživjele osobe isplaćuju samo u pogledu djece koju je preminuli dužnosnik ili bivši dužnosnik uzdržavao u trenutku smrti.

Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete koji se isplaćuje osobi koja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe dvostruko je veći od naknade predviđene člankom 67. stavkom 1. točkom (b).

Članak 81.a (62) (112)

1.   Neovisno o drugim odredbama, posebno onima u pogledu najmanjih iznosa koji se isplaćuju osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ukupni iznos mirovine za nadživjele osobe i obiteljskih naknada umanjen za porez i druga obvezna davanja, koji se isplaćuje udovici i drugim pravnim sljednicima, ne smije biti veći od sljedećih iznosa:

(a)

u slučaju smrti dužnosnika s jednim od administrativnih statusa utvrđenih člankom 35., iznos primitaka od rada koji bi dužnosnik primio u istom razredu i na istom stupnju da još uvijek radi u službi, uvećan za obiteljske naknade koje bi primio u tom slučaju i umanjen za porez i druge obvezne doprinose;

(b)

za razdoblje nakon datuma kada bi dužnosnik iz gornje točke (a) navršio 65 godina života, iznos starosne mirovine na koju bi, da je živ, imao pravo nakon tog datuma na temelju razreda i stupnja na kojem je bio u trenutku smrti, uvećan za sve obiteljske naknade koje bi primio i umanjen za porez i druge obvezne doprinose;

(c)	u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost, iznos mirovine na koju bi, da je živ, imao pravo, podložno naknadama i odbitcima iz točke (b);

(d)

u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji je napustio službu prije navršene 63 godine života i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63 godine života, iznos starosne mirovine na koji bi, da je živ, imao pravo u dobi od 63 godine, podložno naknadama i odbitcima iz točke (b);

(e)

u slučaju smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji na dan smrt ima pravo na naknadu u skladu s člankom 41. ili 50. ovog Pravilnika o osoblju, člankom 5. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68, člankom 3. Uredbe (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2530/72, člankom 3. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1543/73, člankom 2. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2150/82 ili člankom 3. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1679/85, iznos naknade na koju bi, da je živ, imao pravo, podložno naknadama i odbitcima navedenima u točki (b);

(f)	za razdoblje nakon datuma kada bi bivši dužnosnik iz točke (e) prestao imati pravo na naknadu, iznos starosne mirovine na koju bi, da je živ i ispunjuje odgovarajuće uvjete dobne granice za ostvarivanje mirovinskih prava, imao pravo, podložno naknadama i odbitcima navedenima u točki (b).

2.   Za potrebe stavka 1., ponderi, koji bi mogli utjecati na različite iznose, ne primjenjuju se.

3.   Najveći iznos predviđen prethodno navedenim podstavcima (a) do (f) raspodjeljuje se među osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe razmjerno njihovim pravima, pri čemu se stavak 1. ne primjenjuje.

Drugi i treći podstavak članka 82. stavka 1. primjenjuju se na tako raspodijeljene iznose.

Članak 82. (112)

1.   Predviđene mirovine izračunavaju se na temelju ljestvice plaća koja je na snazi prvog dana mjeseca u kojemu počinje ostvarivanje prava.

Na mirovine se ne primjenjuje koeficijent ispravka.

Mirovine izražene u eurima isplaćuju se u jednoj od valuta iz članka 45. Priloga VIII. Pravilnika o osoblju.

2.   Kada Vijeće u skladu s člankom 65. stavkom 1. odluči prilagoditi primitke od rada, te se prilagodbe primjenjuju i na mirovine.

3.   Odredbe stavaka 1. i 2. analogno se primjenjuju na primatelje naknade za invalidnost.

Članak 83. (15) (112) (128) (130)

1.   Davanja isplaćena u okviru ovog mirovinskog sustava terete proračun Unije. Države članice zajednički jamče isplatu tih davanja u skladu s ljestvicom utvrđenom za financiranje tih rashoda.

O upotrebi sredstava za mirovinsko osiguranje iz članka 83. stavka 1. bivšeg Pravilnika o osoblju Europske zajednice za ugljen i čelik odlučuje Vijeće kvalificiranom većinom, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.

2.   Dužnosnici doprinose jednu trećinu troškova tog mirovinskog osiguranja. Taj doprinos iznosi 11,6 % osnovne plaće dužnosnika, pri čemu se ponderi predviđeni člankom 64. ne uzimaju u obzir. Doprinos se svaki mjesec odbija od dužnosnikove plaće. Doprinosi se prilagođuju u skladu s pravilima utvrđenim u Prilogu XII.

3.   Postupak za izračun mirovina dužnosnika koji su dijelom odradili staž u Europskoj zajednici za ugljen i čelik ili pripadaju zajedničkim institucijama ili tijelima Unije i razdioba troškova između mirovinskog fonda Europske zajednice za ugljen i čelik i proračunâ Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju uređuju se uredbom koju sporazumno donose Vijeća i Odbor predsjednika Europske zajednice za ugljen i čelik nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.

Članak 83.a (112) (128)

1.   Sustav mirovinskog osiguranja održava se u ravnoteži u skladu s detaljnim pravilima navedenima u Prilogu XII.

2.   Agencije koje ne primaju subvencije iz općeg proračuna Europske unije uplaćuju u proračun cjelokupan iznos doprinosa potrebnih za financiranje sustava.

3.   Tijekom aktuarske procjene koja se svakih pet godina provodi u skladu s Prilogom XII. i radi osiguranja ravnoteže u sustavu, Vijeće odlučuje o stopi doprinosa i svim promjenama u vezi s dobi umirovljenja.

4.   Svake godine Komisija predstavlja Vijeću ažuriranu aktuarsku procjenu u skladu s člankom 1. stavkom 2. Priloga XII. U slučaju kada razlika između trenutačne stope doprinosa i stope potrebne za održavanje aktuarske ravnoteže iznosi najmanje 0,25 poena, Vijeće razmatra treba li prilagoditi stopu u skladu s odredbama utvrđenima u Prilogu XII.

5.   Za potrebe stavaka 3. i 4. ovog članka Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, kako je predviđeno člankom 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji. Za potrebe stavka 3. Komisija podnosi prijedlog nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.

Članak 84.

Detaljna pravila kojima se uređuje prethodno navedeni sustav mirovinskog osiguranja navedena su u Prilogu VIII.

POGLAVLJE 4.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 85. (23) (112)

Mora se osigurati povrat svakog preplaćenog iznosa ako je primatelj bio svjestan da za njegovu isplatu nema valjanog razloga, odnosno ako je nepostojanje valjanog razloga bilo toliko očito da je toga morao biti svjestan.

Zahtjev za povrat mora se podnijeti najkasnije pet godina od datuma isplate iznosa. Ako tijelo za imenovanje utvrdi da je primatelj namjerno doveo u zabludu administrativno tijelo radi stjecanja predmetnog iznosa, zahtjev za povrat vrijedi i nakon isteka tog roka.

POGLAVLJE 5. (62)

Subrogacija u korist Unije (62) (128)

Članak 85.a (62) (112) (128)

1.   Ako je smrt, ozljedu ili bolest osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju izazvala treća strana, Unija subrogacijom stječe prava žrtve, odnosno njezinih pravnih sljednika, u odnosu na treću stranu u vezi s obvezama koje iz Pravilnika o osoblju proizlaze u slučaju smrti, ozljede ili bolesti, uključujući pravo na pokretanje postupka.

2.   Subrogacijom predviđenom stavkom 1. obuhvaćeno je, među ostalim, sljedeće:

—	primici od rada koja dužnosnik prima tijekom razdoblja privremene nesposobnosti za rad u skladu s člankom 59.,

—	plaćanja izvršena u skladu s člankom 70. nakon smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji ima pravo na mirovinu,

—	davanja isplaćena u skladu s člancima 72. i 73. te njihovim provedbenim odredbama u vezi s osiguranjem od bolesti i nesreće,

—	troškovi prijevoza tijela, kako je utvrđeno člankom 75.,

—	dodatne obiteljske naknade u skladu s člankom 67. stavkom 3. te člankom 2. stavcima 3. i 5. Priloga VII. u vezi s uzdržavanim djetetom koje ima tešku bolest, nedostatak ili oštećenje,

—	naknada za invalidnost koja se isplaćuje u slučaju nesreće ili bolesti koja uzrokuje trajni invaliditet i onemogućuje dužnosniku obavljanje poslova,

—	mirovina za nadživjele osobe koja se isplaćuje u slučaju smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika, odnosno smrti bračnog druga dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji ima pravo na mirovinu, uz uvjet da bračni drug nije dužnosnik ili član privremenog osoblja,

—	mirovina za djecu preminule osobe koja se neovisno o dobi isplaćuje djetetu dužnosnika ili bivšeg dužnosnika, u slučaju kada dijete zbog teške bolesti, nedostatka ili oštećenja ne može zarađivati za život nakon smrti osobe koja ga je uzdržavala.

3.   Unija, međutim, subrogacijom ne stječe prava na naknadu u vezi s posve osobnom štetom, primjerice nematerijalnom štetom, odštetom za pretrpljenu bol, patnju ili gubitak kvalitete života, koja je veća od naknade koja bi se za te kategorije dodijelila u skladu s člankom 73.

4.   Odredbama stavaka 1., 2. i 3. ne ograničuje se pravo Unije na izravno pokretanje postupka.

GLAVA VI.

STEGOVNE MJERE

Članak 86. (112)

1.   Dužnosnik ili bivši dužnosnik koji namjerno ili iz nepažnje povrijedi obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika o osoblju može zbog toga stegovno odgovarati.

2.   Ako tijelo za imenovanje ili OLAF raspolaže dokazima o povredi u smislu stavka 1., mogu pokrenuti upravnu istragu kako bi utvrdili je li se takva povreda dogodila.

3.   Stegovna pravila, postupci i mjere te pravila i postupci u vezi s upravnim istragama utvrđeni su Prilogom IX.

Članak 87. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 88. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 89. (112)

Stavljeno izvan snage.

GLAVA VII.

PRAVNI LIJEKOVI

Članak 90. (23) (112)

1.   Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može tijelu za imenovanje podnijeti zahtjev za donošenje odluke koja se na nju odnosi. Tijelo je o svojoj obrazloženoj odluci dužno obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva. Izostanak odgovora na taj zahtjev u navedenom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se zahtjev odbija, protiv koje se može podnijeti žalba u skladu sa sljedećim stavkom.

2.   Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može tijelu za imenovanje podnijeti žalbu protiv akta kojim je oštećena ako je navedeno tijelo donijelo odluku ili nije poduzelo mjeru propisanu Pravilnikom o osoblju. Žalba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

—	na datum objave akta ako je riječ o mjeri opće naravi,

—

na datum priopćenja odluke dotičnoj osobi, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma kada je osoba primila obavijest ako se mjera na nju odnosi; ako je, međutim, akt koji se odnosi na dotičnu osobu takav da istovremeno šteti drugoj osobi, rok u odnosu na tu drugu osobu počinje teći na datum kada ta osoba primi obavijest o aktu, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma objave,

—	na datum isteka propisanog roka za odgovor u slučaju da se žalba odnosi na implicitnu odluku kojom se zahtjev odbija kako je predviđeno stavkom 1.

Tijelo je o svojoj obrazloženoj odluci dužno obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja žalbe. Izostanak odgovora na žalbu u tom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se žalba odbija, protiv koje se može podnijeti pravni lijek u skladu s člankom 91.

Članak 90.a (112)

Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može direktoru OLAF-a podnijeti zahtjev u smislu članka 90. stavka 1. u kojem od direktora zahtijeva da donese odluku koja se na nju odnosi u vezi s istragama OLAF-a. Ta osoba može, u smislu članka 90. stavka 2., direktoru OLAF-a podnijeti i žalbu na akt kojim je oštećena u vezi s istragama OLAF-a.

Članak 90.b (112)

Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može Europskom nadzorniku za zaštitu podataka podnijeti zahtjev ili žalbu u smislu članka 90. stavaka 1. i 2., u okviru njegovih nadležnosti.

Članak 90.c (112)

Zahtjevi i žalbe koji se odnose na područja na koja je primijenjen članak 2. stavak 2. podnose se tijelu za imenovanje kojem je dodijeljeno izvršavanje ovlasti.

Članak 91. (23) (128)

1.   Sud Europske unije nadležan je u svim sporovima između Unije i svake osobe na koju se ovaj Pravilnik o osoblju primjenjuje, koji se odnose na zakonitost akta kojim je dotična osoba oštećena u smislu članka 90. stavka 2. U sporovima financijske naravi Sud ima neograničenu nadležnost.

2.   Pravni lijek Sudu Europske unije može se podnijeti samo ako:

—	je tijelu za imenovanje prethodno podnesena žalba na temelju članka 90. stavka 2. u roku propisanom tim člankom, i

—	ako je žalba odbijena izričitom ili implicitnom odlukom.

3.   Pravni lijekovi iz stavka 2. podnose se u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

—	na datum obavijesti o odluci donesenoj po žalbi,

—

na datum isteka propisanog roka za odgovor ako se pravni lijek podnosi protiv implicitne odluke kojom se odbija žalba podnesena na temelju članka 90. stavka 2.; međutim, ako je žalba odbijena izričitom odlukom nakon što je već odbijena implicitnom odlukom, ali prije isteka roka za podnošenje pravnog lijeka, rok za podnošenje pravnog lijeka počinje teći iznova.

4.   Odstupajući od stavka 2., dotična osoba može, nakon podnošenja žalbe tijelu za imenovanje na temelju članka 90. stavka 2., odmah Sudu podnijeti pravni lijek, pod uvjetom da uz taj pravni lijek podnese prijedlog za odgodu izvršenja osporavanog akta ili prijedlog za donošenje privremenih mjera. U tom se slučaju glavni postupak pred Sudom suspendira do donošenja izričite ili implicitne odluke kojom se žalba odbija.

5.   Pravni lijekovi na temelju ovog članka razmatraju se te se o njima odlučuje kako je predviđeno Poslovnikom Suda Europske unije.

Članak 91.a (112)

Pravni lijekovi koji se odnose na područja na koja je primijenjen članak 2. stavak 2. podnose se protiv institucije kojoj tijelo za imenovanje kojem je dodijeljeno izvršavanje ovlasti odgovara.

GLAVA VIII.:   POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA DUŽNOSNIKE ZAPOSLENE U ZNANSTVENIM ILI TEHNIČKIM SLUŽBAMA UNIJE (9) (128)

Članak 92. (112) (128)

U ovoj su glavi utvrđene posebne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike Unije koji su zaposleni na radnim mjestima koja se financiraju iz odobrenih sredstava za istraživanje i ulaganje predviđenih proračunom i koja su razvrstana u skladu s Prilogom I. točkom A.

Članak 93. (112)

Određenim dužnosnicima na koje se odnosi članak 92. mogu se odobriti posebne naknade zbog posebno teških uvjeta rada.

Vijeće na prijedlog Komisije određuje uvjete odobravanja tih posebnih naknada, stope naknada i kategorije osoblja koje ih mogu dobiti.

Članak 94. (112)

Odstupajući od drugog stavka članka 56.a i drugog stavka članka 56.b te samo u iznimnim slučajevima kada to zahtijevaju služba, sigurnosni propisi ili nacionalne, odnosno međunarodne obveze, tijelo za imenovanje imenuje dužnosnike na koje se primjenjuje članak 92. koji imaju pravo na pogodnosti koje proizlaze iz odredaba navedenih članaka.

Članak 95. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 96. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 97. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 98. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 99. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 100. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 101. (112)

Stavljeno izvan snage.

GLAVA VIII.A (128):   POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ESVD (128)

Članak 95. (128)

1.   Ovlasti dodijeljene tijelu za imenovanje ovim Pravilnikom o osoblju izvršava Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (u daljnjem tekstu Visoki predstavnik) u odnosu na osoblje ESVD-a. Visoki predstavnik može odrediti osobu koja je u ESVD-u izvršava te ovlasti. Primjenjuje se članak 2. stavak 2.

2.   Kada je riječ o šefovima delegacija, imenovanja se provode temeljitim postupkom odabira koji se temelji na zaslugama i u kojem se u obzir uzima uravnotežena spolna i zemljopisna zastupljenost, na temelju popisa kandidata koji je Komisija odobrila u okviru ovlasti koje su joj dodijeljene Ugovorima. Ista se odredba analogno primjenjuje na premještaje na mjesto šefa delegacije koji su u interesu službe te koji se provode u iznimnim okolnostima i na određeno razdoblje.

3.   Kada je riječ o šefovima delegacija, u slučajevima kada u okviru svojih poslova moraju obavljati zadaće za Komisiju, tijelo za imenovanje na zahtjev Komisije pokreće upravne istrage i stegovne postupke iz članaka 22. i 86. i Priloga IX.

Za potrebe primjene članka 43. potrebno je savjetovanje s Komisijom.

Članak 96. (128)

Neovisno o članku 11., dužnosnik Komisije zaposlen u delegaciji Unije prima naputke od šefa delegacije u skladu s dužnošću koju potonji obavlja u skladu s člankom 5. Odluke Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (2).

Dužnosnik ESVD-a koji je u okviru svojih poslova obvezan obavljati zadaće za Komisiju s tim u vezi prima naputke od Komisije u skladu s člankom 221. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Načini provedbe ovog članka uređuju se dogovorom između Komisije i ESVD-a.

Članak 97. (128)

Kada je riječ o dužnosnicima koji su premješteni u ESVD u skladu s Odlukom 2010/427/EU, odstupajući od članaka 4. i 29. ovog Pravilnika o osoblju te prema uvjetima utvrđenim njegovim člankom 7. stavkom 1., tijela za imenovanje institucija na koje se to odnosi mogu do 30. lipnja 2014. u iznimnim slučajevima, djelujući sporazumno i isključivo u interesu službe, dužnosnika ESVD-a nakon saslušanja premjestiti iz ESVD-a na slobodno radno mjesto istog razreda u Glavnom tajništvu Vijeća ili u Komisiji, pri čemu se osoblje ne obavješćuje o slobodnom radnom mjestu.

Članak 98. (128)

1.   Za potrebe članka 29. stavka 1. točke (a) pri popunjavanju slobodnog radnog mjesta u ESVD-u tijelo za imenovanje u obzir uzima prijave dužnosnikâ Glavnog tajništva Vijeća, Komisije i ESVD-a, prijave privremenog osoblja na koje se primjenjuje članak 2. točka (e) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika i prijave osoblja iz nacionalnih diplomatskih službi država članica, pri čemu se prednost ne daje nijednoj od tih kategorija. Odstupajući od članka 29., pri zapošljavanju osoba koje nisu u službi institucije, ESVD do 30. lipnja 2013. zapošljava isključivo dužnosnike iz Glavnog tajništva Vijeća i iz Komisije te osoblje iz diplomatskih službi država članica.

Međutim, u iznimnim slučajevima i nakon što se iscrpe mogućnosti zapošljavanja u skladu s ovim odredbama, tijelo za imenovanje može odlučiti zaposliti, izvan izvora navedenih u prvoj rečenici prvog podstavka, osoblje za tehničku podršku na razini AD koje je potrebno za dobro funkcioniranje ESVD-a, npr. stručnjake za upravljanje krizama, stručnjake u području sigurnosti i informacijskih tehnologija.

Od 1. srpnja 2013. tijelo za imenovanje uzimat će u obzir i prijave dužnosnika iz institucija koje nisu navedene u prvom podstavku, pri čemu prednost neće davati nijednoj od tih kategorija.

2.   Za potrebe članka 29. stavka 1. točke (a) i ne dovodeći u pitanje članak 97., tijelo za imenovanje institucija osim ESVD-a pri popunjavanju slobodnog radnog mjesta u obzir uzima prijave internih kandidata i dužnosnika ESVD-a koji su bili dužnosnici predmetne institucije dok nisu postali dužnosnici ESVD-a, pri čemu se prednost ne daje nijednoj od tih kategorija.

Članak 99. (128)

1.   Stegovno povjerenstvo Komisije ujedno je i stegovno povjerenstvo ESVD-a dok Visoki predstavnik ne donose odluku o osnivanju posebnog stegovnog povjerenstva za ESVD. Visoki predstavnik mora donijeti odluku najkasnije 31. prosinca 2011.

Dok se ne osnuje stegovno povjerenstvo ESVD-a, među dužnosnicima ESVD-a imenuju se dva dodatna člana iz članka 5. stavka 2. Priloga IX. Tijelo za imenovanje i odbor osoblja iz članka 5. stavka 5. i članka 6. stavka 4. Priloga IX. su tijelo za imenovanje i odbor osoblja ESVD-a.

2.   Dok se u ESVD-u ne osnuje odbor osoblja u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) prvom alinejom i to najkasnije 31. prosinca 2011., odstupajući od odredbe iz predmetne alineje, odbor osoblja Komisije ujedno predstavlja i dužnosnike i ostale službenike ESVD-a.

GLAVA VIII.B (128):   POSEBNE I IZNIMNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA DUŽNOSNIKE KOJI RADE U TREĆOJ ZEMLJI (67)

Članak 101.a (67)

Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Pravilnika o osoblju, Prilogom X. utvrđuju se posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji.

GLAVA IX.:   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE 1.

Prijelazne odredbe

Članak 102. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 103. (23)

Stavljeno izvan snage.

Članak 104. (23)

Stavljeno izvan snage.

Članak 105. (62)

Stavljeno izvan snage.

Članak 106. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 107. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 107.a (112)

Prijelazne su odredbe utvrđene u Prilogu XIII.

Članak 108. (23)

Stavljeno izvan snage.

Članak 109. (23)

Stavljeno izvan snage.

POGLAVLJE 2.

Završne odredbe

Članak 110. (112)

1.   Opće odredbe o provedbi ovog Pravilnika o osoblju donosi svaka institucija nakon savjetovanja s vlastitim odborom osoblja i odborom za Pravilnik o osoblju. Agencije donose odgovarajuća provedbena pravila o provedbi ovog Pravilnika o osoblju nakon savjetovanja s nadležnim odborom osoblja i u dogovoru s Komisijom.

2.   Za potrebe sporazumnog donošenja pravila među institucijama, agencije se ne smatraju institucijama. Međutim, Komisija se prije donošenja tih pravila mora savjetovati s agencijama.

3.   Osoblje se obavješćuje o svim tim općim odredbama i o svim pravilima koje su institucije sporazumno donijele.

4.   Administrativne službe institucija redovno se međusobno savjetuju u vezi s primjenom ovog Pravilnika o osoblju. Prilikom tih savjetovanja agencije su zajednički zastupljene u skladu s pravilima koja sporazumno utvrde.

---

(1)  SL L 56, 4.3.1968., str. 8. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1750/2002 (SL L 264, 2.10.2002., str. 15.).

(2)  SL L 201, 3.8.2010., str. 30.

Prilog I. (112)

A.    Vrste radnih mjesta u svakoj funkcijskoj skupini, kako je predviđeno člankom 5. stavkom 3.

Funkcijska skupina AD			Funkcijska skupina AST
glavni direktor	AD 16
glavni direktor/direktor	AD 15
Administrator koji, na primjer, radi kao: Direktor/ načelnik odjela/ savjetnik jezični stručnjak; ekonomski stručnjak; pravni stručnjak; medicinski stručnjak; veterinarski stručnjak; znanstveni stručnjak; stručnjak u području istraživanja; financijski stručnjak, stručnjak za reviziju	AD 14
Administrator koji, na primjer, radi kao: načelnik odjela/ savjetnik/ jezični stručnjak; ekonomski stručnjak; pravni stručnjak; medicinski stručnjak; veterinarski stručnjak; znanstveni stručnjak; stručnjak u području istraživanja; financijski stručnjak, stručnjak za reviziju	AD 13
Administrator koji, na primjer, radi kao: načelnik odjela/ glavni pismeni prevoditelj, glavni konferencijski prevoditelj, glavni ekonomist; glavni pravnik; glavni liječnik; glavni veterinarski inspektor; glavni znanstvenik; glavni istraživač; glavni financijski službenik; glavni revizor;	AD 12
Administrator koji, na primjer, radi kao: načelnik odjela/ glavni pismeni prevoditelj, glavni konferencijski prevoditelj, glavni ekonomist; glavni pravnik; glavni liječnik; glavni veterinarski inspektor; glavni znanstvenik; glavni istraživač; glavni financijski službenik; glavni revizor;	AD 11	AST 11	Asistent koji, na primjer, radi kao: asobni asistent (o.a.); aredski službenik; tehnički službenik; informatički službenik
Administrator koji, na primjer, radi kao: načelnik odjela/ viši pismeni prevoditelj; viši konferencijski prevoditelj; viši ekonomist; viši pravnik; viši liječnik; viši veterinarski inspektor; viši znanstvenik; viši istraživač; viši financijski službenik; viši revizor;	AD 10	AST 10	Asistent koji, na primjer, radi kao: asobni asistent (o.a.); aredski službenik; tehnički službenik; informatički službenik
Administrator koji, na primjer, radi kao: Șačelnik odjela/ viši pismeni prevoditelj; viši konferencijski prevoditelj; viši ekonomist; viši pravnik; viši liječnik; viši veterinarski inspektor; viši znanstvenik; viši istraživač; viši financijski službenik; viši revizor;	AD 9	AST 9	Asistent koji, na primjer, radi kao: asobni asistent (o.a.); aredski službenik; tehnički službenik; informatički službenik
Administrator koji, na primjer, radi kao: tismeni prevoditelj; konferencijski prevoditelj; ekonomist; pravnik; liječnik; veterinarski inspektor; znanstvenik; istraživač; financijski službenik; revizor	AD 8	AST 8	Asistent koji, na primjer, radi kao: aiši administrativni službenik; diši dokumentarist; tiši tehničar; iiši informatičar
Administrator koji, na primjer, radi kao: tismeni prevoditelj; konferencijski prevoditelj; ekonomist; pravnik; liječnik; veterinarski inspektor; znanstvenik; istraživač; financijski službenik; revizor	AD 7	AST 7	Asistent koji, na primjer, radi kao: aiši administrativni službenik; diši dokumentarist; tiši tehničar; iiši informatičar
Administrator koji, na primjer, radi kao: tiži pismeni prevoditelj; niži konferencijski prevoditelj; niži ekonomist; niži pravnik; niži liječnik; niži veterinarski inspektor; niži znanstvenik; niži istraživač; niži financijski službenik; niži revizor	AD 6	AST 6	Asistent koji, na primjer, radi kao: administrativni službenik; dokumentarist; tehničar; informatičar
Administrator koji, na primjer, radi kao: tiži pismeni prevoditelj; niži konferencijski prevoditelj; niži ekonomist; niži pravnik; niži liječnik; niži veterinarski inspektor; niži znanstvenik; niži istraživač; niži financijski službenik; niži revizor	AD 5	AST 5	Asistent koji, na primjer, radi kao: administrativni službenik; dokumentarist; tehničar; informatičar
		AST 4	Asistent koji, na primjer, radi kao: aiži administrativni službenik; niži dokumentarist; niži tehničar, niži informatičar
		AST 3	Asistent koji, na primjer, radi kao: aiži administrativni službenik; niži dokumentarist; niži tehničar, niži informatičar, parlamentarni podvornik (1)
		AST 2	Asistent koji, na primjer, radi kao: alužbenik za arhiviranje; pomoćni tehničar; pomoćni informatičar, parlamentarni podvornik (1).
		AST 1	Asistent koji, na primjer, radi kao: alužbenik za arhiviranje; pomoćni tehničar; pomoćni informatičar, parlamentarni podvornik (1).

B.    Ceferentni multiplikacijski faktori za usklađivanje prosječnih karijernih razreda

Gazred	Asistenti	Administratori
13	—	20 %
12	—	25 %
11	—	25 %
10	20 %	25 %
9	20 %	25 %
8	25 %	33 %
7	25 %	33 %
6	25 %	33 %
5	25 %	33 %
4	33 %	—
3	33 %	—
2	33 %	—
1	33 %	—

---

(1)  Broj parlamentarnih poslužitelja u Europskom parlamentu ne smije biti veći od 85.

Prilog II.

Sastav i način rada tijelâ predviđenih člankom 9. Pravilnika o osoblju

Odjeljak 1.

Odbor osoblja

Članak 1. (23) (91) (112) (128)

Odbor osoblja sastoji se od članova osoblja i, prema potrebi, njihovih zamjenika, čiji je mandat tri godine. Međutim, institucija može odrediti i kraći mandat koji mora trajati najmanje godinu dana. Svaki dužnosnik institucije ima pravo glasovati na izborima i kandidirati se za izbor.

Uvjeti za izbor u odbor osoblja koji nije podijeljen u lokalne ogranke, ili za izbor u jedan od lokalnih ogranaka ako je odbor osoblja tako podijeljen, utvrđuju se na glavnoj skupštini dužnosnika institucije koji rade u dotičnom mjestu rada. Međutim, institucija može odlučiti da se pri utvrđivanju uvjeta za izbor moraju poštovati želje koje je osoblje institucije izrazilo na referendumu. Glasovanje na izborima je tajno.

Ako je odbor osoblja podijeljen u lokalne ogranke, način na koji se članovi središnjeg odbora imenuju na pojedino mjesto rada utvrđuje se na glavnoj skupštini dužnosnika institucije koji rade u dotičnom mjestu rada. Članovima središnjeg odbora mogu biti imenovani samo članovi lokalnog ogranka na koji se to odnosi.

Među članovima odbora osoblja koji nije podijeljen u lokalne ogranke, ili među članovima lokalnog ogranka ako je odbor osoblja tako podijeljen, moraju biti zastupljene obje funkcijske skupine predviđene člankom 5. Pravilnika o osoblju, kao i službenici iz prvog stavka članka 7. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Unije Središnji odbor odbora osoblja podijeljenog u lokalne ogranke smatra se valjano osnovanim nakon što je imenovana većina njegovih članova.

Izbori u odbor osoblja koji nije podijeljen u lokalne ogranke, ili u jedan od lokalnih ogranaka ako je odbor osoblja tako podijeljen, valjani su samo ako u njima sudjeluju dvije trećine dužnosnika s pravom glasa. Međutim, ako se taj udio ne postigne, drugo se glasovanje smatra valjanim ako u njemu sudjeluje većina dužnosnika s pravom glasa.

Dužnosti koje preuzimaju članovi odbora osoblja i dužnosnici koje odbor imenuje u tijela koja su osnovana u skladu s Pravilnikom o osoblju ili koja je osnovala institucija smatraju se dijelom njihove redovne službe u instituciji za koju rade. Obavljanje tih dužnosti ne smije ni na koji način štetiti dotičnoj osobi.

Odjeljak 2.

Zajednički odbor

Članak 2. (85)

Zajednički odbor ili odbore institucije čine:

—	predsjednik kojeg svake godine imenuje tijelo za imenovanje,

—	članovi i njihovi zamjenici koje istodobno i u jednakom broju imenuju tijelo za imenovanje i odbor osoblja.

Skupni zajednički odbor dvaju ili više institucija čine:

—	predsjednik kojeg imenuje tijelo za imenovanje iz trećeg podstavka članka 2. Pravilnika o osoblju,

—	članovi i njihovi zamjenici koje u jednakom broju imenuju tijela za imenovanje institucija koje su zastupljene u zajedničkom odboru i odbori osoblja.

Postupak osnivanja skupnog zajedničkog odbora sporazumno donose institucije zastupljene u skupnom zajedničkom odboru nakon savjetovanja sa svojim odborima osoblja.

Zamjenik glasuje samo u odsutnosti člana.

Članak 3. (23)

Zajednički odbor sastaje se na saziv tijela za imenovanje ili na zahtjev odbora osoblja.

Rad odbora valjan je samo ako su prisutni svi članovi ili, u njihovoj odsutnosti, njihovi zamjenici.

Predsjednik odbora ne sudjeluje u glasovanju, osim kada je riječ o postupovnim pitanjima.

Mišljenje odbora u pisanom se obliku dostavlja tijelu za imenovanje i odboru osoblja u roku od pet dana od njegova donošenja.

Svaki član odbora može zatražiti da se u mišljenju odbora navedu njegova stajališta.

Članak 3.a (85) (112)

Skupni zajednički odbor sastaje se na zahtjev tijela za imenovanje iz članka 2. stavka 2. Pravilnika o osoblju ili na zahtjev tijela za imenovanje ili odbora osoblja jedne od institucija zastupljenih u tom zajedničkom odboru.

Rad skupnog zajedničkog odbora valjan je samo ako su prisutni svi članovi ili njihovi zamjenici.

Predsjednik skupnog zajedničkog odbora ne sudjeluje u glasovanju, osim kada je riječ o postupovnim pitanjima.

Mišljenje skupnog zajedničkog odbora u pisanom se obliku dostavlja tijelu za imenovanje iz članka 2. stavka 2. Pravilnika o osoblju, ostalim tijelima za imenovanje i njihovim odborima osoblja u roku od pet dana od njegova donošenja.

Svaki član skupnog zajedničkog odbora može zatražiti da se u mišljenju zajedničkog odbora navedu njegova stajališta.

Odjeljak 3. (112)

Stavljeno izvan snage

Članak 4. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 5. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 6. (112)

Stavljeno izvan snage.

Odjeljak 3.

Odbor za utvrđivanje invalidnosti

Članak 7. (23) (39) (128)

Odbor za utvrđivanje invalidnosti čine tri liječnika:

—	prvog imenuje institucija kojoj dotični dužnosnik pripada,

—	drugog imenuje dotični dužnosnik, a

—	trećeg sporazumno imenuju prva dvojica liječnika.

U slučaju da dotični dužnosnik ne imenuje liječnika, liječnika imenuje predsjednik Suda Europske unije.

Ako se u roku od dva mjeseca od imenovanja drugog liječnika ne postigne dogovor o imenovanju trećeg liječnika, njega imenuje predsjednik Suda Europske unije na zahtjev jedne od zainteresiranih stranaka.

Članak 8.

Troškove nastale u vezi s radom Odbora za utvrđivanje invalidnosti snosi institucija za koju dotični dužnosnik radi.

Ako je mjesto boravišta liječnika kojeg je dotični dužnosnik imenovao različito od mjesta rada dužnosnika, dodatne troškove koji iz toga proizlaze snosi dužnosnik uz iznimku troškova putovanja prvim razredom koje nadoknađuje institucija.

Članak 9.

Dužnosnik može Odboru za utvrđivanje invalidnosti dostaviti izvješća ili potvrde koje dobije od svojeg redovnog liječnika ili bilo kojeg drugog liječnika kod kojeg je obavio pregled.

Zaključci Odbora za utvrđivanje invalidnosti dostavljaju se tijelu za imenovanje i dotičnom dužnosniku.

Rad Odbora odvija se u tajnosti.

Odjeljak 4. (112)

Odbor za izvješćivanje

Članak 10. (112)

Članove odbora za izvješćivanje svake godine imenuje tijelo za imenovanje i odbor osoblja, pri čemu oba tijela imenuju jednak broj članova iz redova dužnosnika institucije koji pripadaju funkcijskoj skupini AD. Odbor odabire svojeg predsjednika. Članovi zajedničkog odbora ne smiju biti članovi odbora za izvješćivanje.

Ako odbor za izvješćivanje mora dati preporuku koja se odnosi na dužnosnika čiji je izravno nadređeni član odbora, taj član ne sudjeluje u razmatranju slučaja dotičnog dužnosnika.

Članak 11.

Rad odbora za izvješćivanje odvija se u tajnosti.

Odjeljak 5. (112)

Zajednički savjetodavni odbor za utvrđivanje stručne nesposobnosti (112)

Članak 12. (112)

Zajednički savjetodavni odbor za utvrđivanje stručne nesposobnosti čine predsjednik i najmanje dva člana, koji moraju biti dužnosnici najmanje razreda AD 14. Predsjednik i članovi imenuju se na razdoblje od tri godine. Polovinu članova imenuje odbor osoblja, a drugu polovinu tijelo za imenovanje. Predsjednika imenuje tijelo za imenovanje s popisa kandidata koji tijelo sastavlja zajedno s odborom osoblja.

Ako se slučaj odnosi na dužnosnika razreda AD 14 ili nižeg razreda, zajednički savjetodavni odbor mora uključivati dva dodatna člana iz iste funkcijske skupine i istog razreda kojemu pripada dotični dužnosnik te koji se imenuju na isti način kao i stalni članovi.

Ako zajednički savjetodavni odbor ispituje slučaj višeg rukovodećeg dužnosnika u smislu članka 29. stavka 2. Pravilnika o osoblju, osniva se poseban ad hoc zajednički savjetodavni odbor koji čine dva člana koja imenuje odbor osoblja i dva člana koja imenuje tijelo za imenovanje, a koji moraju pripadati razredu koji je barem jednak razredu dotičnog dužnosnika.

Tijelo za imenovanje i odbor za osoblje dogovaraju ad hoc postupak za imenovanje dodatnih članova iz stavka 2. koji sudjeluju u slučajevima koji se odnose na dužnosnike zaposlene u zemlji koja nije članica Unije ili na članove ugovornog osoblja.

Prilog III.: Natječaji

Članak 1. (23) (85) (112) (128)

1.   Obavijest o natječaju sastavlja tijelo za imenovanje nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom.

U obavijesti se navodi:

(a)	vrsta natječaja (interni natječaj na razini pojedine institucije, interni natječaj na razini svih institucija, otvoreni natječaj prema potrebi, za dvije institucije ili više njih);

(b)	način odabira (temelji li se na kvalifikacijama ili na testovima, ili na oboma);

(c)	vrsta poslova i zadaća koje podrazumijeva slobodno radno mjesto te ponuđena funkcijska skupina i razred;

(d)	u skladu s člankom 5. stavkom 3. Pravilnika o osoblju, diplome i ostali dokazi o formalnim kvalifikacijama ili razina iskustva koji se traže za određeno slobodno radno mjesto;

(e)	za natječaje temeljene na testovima, vrste testova i način ocjenjivanja;

(f)	kad je primjenljivo, razina poznavanja jezika potrebna s obzirom na posebnu narav određenog slobodnog radnog mjesta;

(g)	prema potrebi, dobna granica i svako pomicanje dobne granice za službenike Unije koji su navršili najmanje godinu dana staža u službi;

(h)	rok za podnošenje prijava;

(i)	sva izuzeća na temelju članka 28. točke (a) Pravilnika o osoblju.

Obavijest o otvorenim natječajima dviju ili više institucija sastavlja tijelo za imenovanje iz članka 2. stavka 2. Pravilnika o osoblju nakon savjetovanja sa skupnim zajedničkim odborom.

2.   Obavijest o otvorenim natječajima objavljuje se u Službenom listu Europske unije najmanje mjesec dana prije isteka roka za podnošenje prijava i, kad je primjenljivo, najmanje dva mjeseca prije datuma testiranja.

3.   Svi se natječaji oglašavaju unutar institucija Europske unije i pritom se poštuju isti rokovi.

Članak 2.

Kandidati ispunjuju obrazac koji propisuje tijelo za imenovanje.

Od njih se može tražiti da dostave dodatne dokumente ili informacije.

Članak 3. (85) (112)

Povjerenstvo za odabir čine predsjednik kojeg imenuje tijelo za imenovanje i članovi koje u jednakom broju imenuju tijelo za imenovanje i odbor osoblja.

Za potrebe otvorenih natječaja dviju ili više institucija, povjerenstvo za odabir čine predsjednik kojeg imenuje tijelo za imenovanje iz članka 2. stavka 2. Pravilnika o osoblju i članovi koje imenuje tijelo za imenovanje iz članka 2. stavka 2. Pravilnika o osoblju na prijedlog institucija, te članovi koje sporazumno imenuju odbori osoblja institucija, čime se osigurava jednaka zastupljenost.

Za potrebe određenih testiranja povjerenstvu za odabir može pomagati jedan ispitivač ili više njih, koji imaju savjetodavnu ulogu.

Članovi povjerenstva za odabir biraju se iz redova dužnosnika iz funkcijske skupine i razreda koji je barem jednak razredu slobodnog radnog mjesta.

Ako se povjerenstvo za odabir sastoji od više od četiri člana, mora uključivati barem dva člana svakog spola.

Članak 4.

Tijelo za imenovanje sastavlja popis kandidata koji ispunjuju uvjete utvrđene člankom 28. točkama (a), (b) i (c) Pravilnika o osoblju te taj popis zajedno s dosjeima kandidata šalje predsjedniku povjerenstva za odabir.

Članak 5.

Nakon pregleda dosjea povjerenstvo za odabir sastavlja popis kandidata koji ispunjuju zahtjeve utvrđene u obavijesti o natječaju.

Ako se natječaj temelji na testovima, svi kandidati s popisa mogu sudjelovati na testiranju.

Ako se natječaj temelji na kvalifikacijama, povjerenstvo za odabir razmatra kvalifikacije kandidata koji se nalaze na popisu predviđenom prvim stavkom nakon što odredi način procjene tih kvalifikacija.

Ako se natječaj temelji na testovima i kvalifikacijama, povjerenstvo za odabir određuje kandidate s popisa koji se pozivaju na testiranje.

Na kraju ovog postupka povjerenstvo za odabir sastavlja popis prikladnih kandidata predviđen člankom 30. Pravilnika o osoblju; kad god je to moguće, broj kandidata na popisu barem je dvostruko veći od broja slobodnih radnih mjesta.

Uz popis koji dostavlja tijelu za imenovanje, povjerenstvo za odabir prilaže obrazloženo izvješće koje sadrži i sve komentare koje su članovi povjerenstva željeli dati.

Članak 6.

Rad povjerenstva za odabir odvija se u tajnosti.

Članak 7. (112) (128)

1.   Nakon savjetovanja s Odborom za Pravilnik o osoblju, institucije Europskom uredu za odabir osoblja (u daljnjem tekstu „Ured”) dodjeljuju ovlasti za poduzimanje mjera kojima se želi osigurati primjena jedinstvenih standarda u postupcima odabira dužnosnika Unije kao i u postupcima procjene i testiranja iz članaka 45. i 45.a Pravilnika o osoblju.

2.   Zadaće Ureda su:

(a)	organizacija otvorenih natječaja na zahtjev pojedine institucije;

(b)	pružanje tehničke podrške, na zahtjev pojedine institucije, za interne natječaje koje ta institucija organizira;

(c)	određivanje sadržaja svih testiranja koja organiziraju institucije kako bi se postiglo da se zahtjevi iz članka 45.a stavka 1. točke (c) Pravilnika o osoblju ispunjuju na usklađen i dosljedan način;

(d)	preuzimanje opće odgovornosti za definiranje i organizaciju procjene jezičnih sposobnosti kako bi se postiglo da se zahtjevi iz članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju ispunjuju na usklađen i dosljedan način.

3.   Ured može, na zahtjev pojedine institucije, obavljati druge poslove koji su u vezi s odabirom dužnosnika.

4.   Ured pojedinim institucijama na njihov zahtjev pomaže u odabiru privremenog i ugovornog osoblja, osobito određujući sadržaj testova i organizirajući postupke odabira na temelju članaka 12. i 82. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Prilog IV.: Naknada predviđena člancima 41. i 50. Pravilnika o osoblju

Jedini članak (23) (112)

1.   Dužnosnik na kojeg se primjenjuju članak 41. ili članak 50. Pravilnika o osoblju ima pravo na:

(a)	mjesečnu naknadu u iznosu svoje osnovne plaće tijekom tri mjeseca;

(b)	mjesečnu naknadu, tijekom razdoblja koje ovisi o njegovoj dobi i stažu u službi u skladu s tablicom iz stavka 3., koja iznosi: — 85 % njegove osnovne plaće od četvrtog do šestog mjeseca, — 70 % njegove osnovne plaće tijekom sljedećih pet godina, — i, nakon toga, 60 % njegove osnovne plaće.

Dužnosnik prestaje primati naknadu na datum kada navrši 63 godine života.

Međutim, od 63 do 65 godina života dužnosnik nastavlja primati naknadu dok ne stekne pravo na najvišu starosnu mirovinu.

Za potrebe ovog članka osnovna plaća prikazana je u tablici predviđenoj člankom 66. Pravilnika o osoblju, koja stupa na snagu prvog dana mjeseca za koji se naknada isplaćuje.

2.   Odredbe ovog Priloga revidiraju se po isteku deset godina od stupanja na snagu Pravilnika o osoblju.

3.   Razdoblje u kojem dužnosnik prima naknadu predviđenu člankom 41. ili 50. Pravilnika o osoblju izračunava se tako da se staž dužnosnika u službi pomnoži s postotkom za njegovu dob, kako je prikazano u sljedećoj tablici; to se razdoblje, prema potrebi, zaokružuje na najbliži prethodni mjesec.

Dob	%
20	18
21	19,5
22	21
23	22,5
24	24
25	25,5
26	27
27	28,5
28	30
29	31,5
30	33
31	34,5
32	36
33	37,5
34	39
35	40,5
36	42
37	43,5
38	45
39	46,5
40	48
41	49,5
42	51
43	52,5
44	54
45	55,5
46	57
47	58,5
48	60
49	61,5
50	63
51	64,5
52	66
53	67,5
54	69
55	70,5
56	72
57	73,5
58	75
59 do 64	76,5

4.   Tijekom razdoblja u kojem ima pravo na naknadu i tijekom prvih šest mjeseci nakon toga, dužnosnik iz članaka 41. i 50. Pravilnika o osoblju i osobe osigurane na temelju njegova osiguranja imaju pravo na davanja u sustavu zdravstvenog osiguranja predviđenom člankom 72. Pravilnika o osoblju, pod uvjetom da dužnosnik uplaćuje odgovarajuće doprinose koji se, ovisno o slučaju, izračunavaju na temelju njegove osnovne plaće ili na temelju njezinog postotka utvrđenog stavkom 1. ovog članka, te da ne obavlja plaćeno zaposlenje.

Na kraju razdoblja iz prvog podstavka i u skladu s uvjetima iz istog podstavka, dotični dužnosnik može, na vlastiti zahtjev, nastaviti primati davanja u navedenom sustavu zdravstvenog osiguranja, pod uvjetom da snosi u cijelosti doprinos iz članka 72. stavka 1. Pravilnika o osoblju.

Kada dužnosnik izgubi pravo na naknadu, njegovi se doprinosi izračunavaju na temelju zadnje primljene mjesečne naknade. Ako je dužnosnik počeo primati mirovinu u sustavu mirovinskog osiguranja predviđenom Pravilnikom o osoblju, prema njemu se, za potrebe članka 72. Pravilnika o osoblju, postupa kao prema dužnosniku koji je ostao u službi do navršene 63 godine života.

Prilog V.: Dopust

Odjeljak 1.:     Godišnji odmor

Članak 1.

U godini u kojoj dužnosnik stupi u službu ili je napusti, on ima pravo na dva radna dana godišnjeg odmora za svaki puni mjesec staža u službi, na dva radna dana za nepuni mjesec u kojem je radio više od petnaest dana i na jedan radni dan za nepuni mjesec u kojem je radio petnaest dana ili manje.

Članak 2.

Godišnji odmor može se koristiti odjednom ili u dijelovima u skladu sa željama dužnosnika i zahtjevima službe. Međutim, godišnji odmor mora se barem jedanput koristiti u trajanju od dva uzastopna tjedna. Dužnosniku koji stupa u službu godišnji odmor može se odobriti tek nakon što je odradio tri mjeseca u službi; u iznimnim slučajevima i zbog valjano opravdanih razloga, godišnji odmor može se odobriti i ranije.

Članak 3.

Ako se dužnosnik za vrijeme godišnjeg odmora razboli i ako zbog te bolesti ne bi mogao obavljati poslove i da nije na godišnjem odmoru, godišnji odmor mu se produžuje za vrijeme provedeno na bolovanju za što mora dostaviti liječničku potvrdu.

Članak 4.

Ako dužnosnik, zbog razloga koji nisu povezani sa zahtjevima službe, ne iskoristi godišnji odmor u cijelosti prije kraja tekuće kalendarske godine, u sljedeću kalendarsku godinu smije prenijeti dvanaest dana godišnjeg odmora.

Ako dužnosnik u trenutku odlaska iz službe nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplaćuje mu se naknada u iznosu od jedne tridesetine njegovih mjesečnih primitaka od rada u trenutku odlaska iz službe za svaki dan godišnjeg odmora na koji ima pravo.

Ako je dužnosnik u trenutku odlaska iz službe iskoristio veći broj dana godišnjeg odmora od onoga na koji je imao pravo do tog datuma, od plaće mu se odbija iznos koji se izračunava na način utvrđen prethodnim stavkom.

Članak 5.

Ako se od dužnosnika koji je na godišnjem odmoru zatraži da se zbog službenih razloga vrati na posao ili ako mu se odobreni godišnji odmor ukine, nadoknađuju mu se svi nastali troškovi, pod uvjetom da dostavi odgovarajuće dokaze, te mu se ponovno dodjeljuje vrijeme za putovanje.

Odjeljak 2.:     Poseban dopust

Članak 6. (39) (112) (128)

Osim godišnjeg odmora, dužnosniku se na zahtjev može odobriti poseban dopust. Poseban dopust odobrava se u sljedećim slučajevima:

—	vjenčanje dužnosnika: četiri dana,

—	promjena boravišta dužnosnika: do dva dana,

—	teška bolest bračnog druga: do tri dana,

—	smrt bračnog druga: četiri dana,

—	teška bolest srodnika u uzlaznoj liniji: dva dana,

—	smrt srodnika u uzlaznoj liniji: dva dana,

—	vjenčanje djeteta: dva dana,

—	rođenje djeteta: 10 dana koji se moraju iskoristiti tijekom četrnaest tjedana nakon rođenja,

—	smrt supruge tijekom rodiljnog dopusta: broj dana koji odgovara preostalom rodiljnom dopustu; ako preminula supruga nije dužnosnik, preostali rodiljni dopust određuje se analognom primjenom odredaba članka 58. Pravilnika o osoblju,

—	teška bolest djeteta: do dva dana,

—	vrlo teška bolest djeteta, uz priloženu potvrdu liječnika, ili hospitalizacija djeteta u dobi do 12 godina: do pet dana,

—	smrt djeteta: četiri dana,

—	posvojenje djeteta: 20 tjedana, koji se u slučaju posvojenja djeteta s invalidnošću produžuje na 24 tjedna:

Za svako posvojeno dijete dužnosnik ima pravo na samo jedno razdoblje posebnog dopusta, koje se može podijeliti između posvojitelja ako su oboje dužnosnici. Poseban dopust odobrava se samo ako bračni drug dužnosnika obavlja plaćenu djelatnost barem u nepunom radnom vremenu. Ako bračni drug nije zaposlen u institucijama Unije te ima pravo na sličan dopust, odgovarajući broj dana oduzima se od dopusta na koji dužnosnik ima pravo.

Tijelo za imenovanje može, kada je to nužno, odobriti dodatni poseban dopust u slučajevima u kojima nacionalno zakonodavstvo države u kojoj se provodi postupak posvojenja, a u kojoj se ne nalazi mjesto rada dužnosnika posvojitelja, zahtijeva da jedan ili oba posvojitelja tamo borave.

Ako dužnosnik nema pravo na puni poseban dopust od 20 ili 24 tjedna na temelju prve rečenice ove alineje, odobrava mu se poseban dopust od 10 dana; taj se dodatni poseban dopust odobrava samo jednom za svako posvojeno dijete.

Institucija može odobriti i poseban dopust u slučaju daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja u okviru ograničenja utvrđenih programom daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja koji sastavlja institucija u skladu s člankom 24.a Pravilnika o osoblju.

Za potrebe ovog članka, nevjenčani partner dužnosnika smatra se bračnim drugom ako su ispunjena prva tri uvjeta iz članka 1. stavka 2. točke (c) Priloga VII.

Odjeljak 3.:     Vrijeme za putovanje

Članak 7. (9) (112)

Trajanju godišnjeg odmora predviđenom odjeljkom 1. dodaje se vrijeme za putovanje koje se na temelju udaljenosti željeznicom između mjesta dopusta i mjesta rada izračunava na sljedeći način:

—	od 50 do 250 km: jedan dan za povratno putovanje,

—	od 251 do 650 km: dva dana za povratno putovanje,

—	od 601 do 900 km: tri dana za povratno putovanje,

—	od 901 do 1 400 km: četiri dana za povratno putovanje,

—	od 1 401 do 2 000 km: pet dana za povratno putovanje,

—	više od 2 000 km: šest dana za povratno putovanje.

Za potrebe ovog članka, mjesto dopusta je matično mjesto kada je riječ o godišnjem odmoru.

Prethodne odredbe primjenjuju se na dužnosnike čije je mjesto rada na državnom području država članica. Ako je mjesto rada izvan tog područja, vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, pri čemu se u obzir uzimaju posebne potrebe.

Ako je poseban dopust odobren na temelju odjeljka 2., vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, pri čemu se u obzir uzimaju posebne potrebe.

Prilog VI.: Kompenzacijski dopust i naknada za prekovremeni rad

Članak 1. (39) (112)

Unutar ograničenja utvrđenih člankom 56. Pravilnika o osoblju, za prekovremeni rad dužnosnik u razredu od AST 1 do AST 4 ima pravo na kompenzacijski dopust ili na naknadu kako slijedi:

(a)

za svaki sat prekovremenog rada, dužnosnik ima pravo na jedan i pol sat kompenzacijskog dopusta; ako se prekovremeni sat odrađuje u razdoblju između 22 sata i 7 sati, nedjeljom ili praznikom, dužnosnik ima pravo na kompenzacijski dopust u trajanju od dva sata; pri odobravanju kompenzacijskog dopusta u obzir se uzimaju zahtjevi službe i želje dotičnog dužnosnika.

(b)

ako zbog zahtjeva službe dužnosnik ne može iskoristiti kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je radio prekovremeno, tijelo za imenovanja odobrava naknadu za nenadoknađene sate prekovremenog rada prema stopi od 0,56 % osnovne mjesečne plaće za svaki prekovremeni sat na temelju podstavka (a);

(c)	kompenzacijski dopust ili naknada za jedan sat prekovremenog rada odobravaju se ako je prekovremeni rad iznosio više od trideset minuta.

Članak 2.

Ako je dužnosnik na službenom putovanju, vrijeme koje mu je potrebno da stigne na mjesto službenog putovanja ne smatra se prekovremenim radom za potrebe ovog Priloga. Za sate prekovremenog rada koje je dužnosnik odradio na mjestu službenog putovanja, tijelo za imenovanje može mu odobriti kompenzacijski dopust ili naknadu.

Članak 3. (112)

Neovisno o prethodno navedenim odredbama ovog Priloga, naknada za sate prekovremenog rada koje odrade određene skupine dužnosnika iz razreda od AST 1 do AST 4, koji rade u posebnim uvjetima, može se isplatiti u obliku fiksne naknade čiji iznos i uvjete koje je za nju potrebno ispuniti određuje tijelo za imenovanje nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom.

Prilog VII.: Primici od rada i naknada troškova

Odjeljak 1.

Obiteljske naknade

Članak 1. (25) (39) (56) (112) (128) (129)

1.   Osnovni je iznos naknade za kućanstvo 170,52 EUR, uvećan za 2 % osnovne plaće dužnosnika.

2.   Pravo na naknadu za kućanstvo ima:

(a)	dužnosnik koji je u braku;

(b)	dužnosnik koji je udovac, razveden, zakonski razdvojen ili nije u braku i ima jedno ili više uzdržavane djece u smislu članka 2. stavaka 2. i 3. koji slijede;

(c)

dužnosnik koji živi u registriranoj izvanbračnoj zajednici, pod uvjetom da: i. par dostavi dokument čiju valjanost priznaju država članica ili nadležno tijelo države članice, kojim se potvrđuje njihov status izvanbračnih partnera; ii. nijedan od partnera nije u braku ni u drugoj izvanbračnoj zajednici; iii. partneri nisu u srodstvu ni na jedan od sljedećih načina: roditelj, dijete, djed/baka, unuk(a), brat, sestra, tetka/strina/ujna, tetak/stric/ujak, nećak, nećakinja, zet, snaha; iv. par nema pravo na zakonito sklapanje braka u državi članici; za potrebe ove točke smatra se da par ima pravo na zakonito sklapanje braka samo ako partneri ispunjuju sve uvjete propisane zakonodavstvom države članice koja takvom paru dopušta sklapanje braka;

(d)	dužnosnik koji, iako ne ispunjuje uvjete utvrđene točkama (a), (b) i (c), stvarno uzdržava obitelj, o čemu tijelo za imenovanje na temelju popratne dokumentacije donosi posebnu obrazloženu odluku.

3.   Ako bračni drug dužnosnika ima plaćeno zaposlenje te mu godišnji prihodi prije odbitka poreza premašuju osnovnu godišnju plaću dužnosnika na drugom stupnju razreda 3, a ponderirana su po stopi koja vrijedi za državu u kojoj bračni drug dužnosnika obavlja rad, dužnosnik koji ima pravo na naknadu za kućanstvo prima tu naknadu samo ako je tijelo za imenovanje o tome donijelo posebnu odluku. Međutim, dužnosnik ima pravo na naknadu ako supružnici imaju jedno uzdržavano dijete ili više njih.

4.   U slučajevima kada oba bračna druga koji su zaposleni u službi Unije imaju, na temelju prethodno navedenih odredaba, pravo na naknadu za kućanstvo, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

5.   Ako dužnosnik ima pravo na naknadu za kućanstvo samo na temelju stavka 2. točke (b), dok je skrbništvo nad svom uzdržavanom djecom dužnosnika, u smislu članka 2. stavaka 2. i 3. koji slijede, na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela dodijeljeno osobi koja nije dužnosnik, naknada za kućanstvo isplaćuje se toj osobi u ime i za račun dužnosnika. Kada je riječ o punoljetnoj uzdržavanoj djeci, ovaj se uvjet smatra ispunjenim ako im je uobičajeno boravište kod drugog roditelja.

6.   Međutim, ako za djecu dužnosnika skrbi više različitih osoba, naknada za kućanstvo raspodjeljuje se među njima s obzirom na broj djece o kojoj skrbe.

7.   Ako osoba koja na temelju gore navedenih odredaba ima pravo na naknadu za kućanstvo koja joj se isplaćuje u dužnosnikovo ime, ima pravo na istu naknadu i na temelju vlastitog statusa dužnosnika ili drugog člana osoblja, ta osoba prima samo veću od tih dviju naknada.

Članak 2. (16) (56) (112) (128) (129)

1.   Dužnosnik s jednim uzdržavanim djetetom ili više njih, u skladu sa stavcima 2. i 3. koji slijede, prima mjesečnu naknadu od EUR 372,61 za svako uzdržavano dijete.

2.   „Uzdržavano dijete” znači zakonito, biološko ili posvojeno dijete dužnosnika ili njegova bračnog druga, koje dužnosnik uzdržava.

Isto se primjenjuje na dijete za koje je podnesen zahtjev za posvojenje te je postupak posvojenja pokrenut.

Svako dijete koje je dužnosnik obvezan uzdržavati na temelju sudske odluke temeljene na zakonodavstvu države članice o zaštiti maloljetnika smatra se uzdržavanim djetetom.

3.   Naknada se odobrava:

(a)	automatski za djecu mlađu od osamnaest godina;

(b)	na zahtjev dužnosnika i uz predočenje popratne dokumentacije, za djecu u dobi od osamnaest do dvadeset i šest godina koja se obrazuju ili strukovno osposobljavaju.

4.   Svaka osoba koju je dužnosnik zakonski obvezan uzdržavati i čije uzdržavanje podrazumijeva visoke troškove može se, u iznimnim slučajevima, smatrati uzdržavanim djetetom na temelju posebne obrazložene odluke koju tijelo za imenovanje donosi na temelju popratne dokumentacije.

5.   Plaćanje naknade za dijete koje se zbog teške bolesti ili invalidnosti ne može samostalno uzdržavati nastavlja se za vrijeme trajanja bolesti ili invalidnosti, neovisno o dobi.

6.   U smislu ovog članka, za svako uzdržavano dijete isplaćuje se samo jedna naknada za uzdržavano dijete, čak i ako su roditelji zaposleni u dvije različite institucije Europske unije.

7.   Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom u smislu stavaka 2. i 3. na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za uzdržavano dijete isplaćuje se toj osobi u ime i za račun dužnosnika.

Članak 3. (16) (39) (29) (56) (112) (129)

1.   Podložno uvjetima utvrđenima općim provedbenim odredbama, dužnosnik prima naknadu za obrazovanje u visini stvarnih troškova obrazovanja do najvećeg mjesečnog iznosa od 252,81 EUR za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. ovog Priloga, koje ima najmanje pet godina i redovno pohađa osnovnu ili srednju školu za koje se plaća školarina ili visokoškolsku ustanovu. Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarinu ne primjenjuje se na naknadu troškova prijevoza do škole.

Pravo na ovu naknadu počinje teći od prvog dana u mjesecu u kojem je dijete krenulo u osnovnu školu i prestaje teći na kraju mjeseca u kojem dijete navršava dvadeset šest godina.

Iznos isplaćene naknade ne smije biti veći od dvostrukog najvećeg iznosa predviđenog prvim podstavkom:

—	za dužnosnika čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km — od Europske škole ili, — od obrazovne ustanove u kojoj se program izvodi na njegovu jeziku, a koju dijete pohađa zbog nužnih pedagoških razloga koji su valjano potkrijepljeni dokazima,

—

za dužnosnika čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km od visokoškolske ustanove u državi čiji je državljanin ili u kojoj se program izvodi na njegovu jeziku, pod uvjetom da dijete doista pohađa visokoškolsku ustanovu udaljenu najmanje 50 km od mjesta rada i da dužnosnik ima pravo na naknadu za život u inozemstvu; potonji uvjet ne primjenjuje se ako u državi čiji je dužnosnik državljanin ne postoji takva ustanova ili ako dijete pohađa visokoškolsku ustanovu u državi u kojoj se ne nalazi mjesto rada dužnosnika,

—	u uvjetima iz prethodne dvije alineje, za osobe koje imaju pravo na naknadu, a nisu u aktivnoj službi, pri čemu se u obzir uzima mjesto boravišta umjesto mjesta rada.

Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarina ne primjenjuje se na plaćanja u smislu trećeg podstavka.

Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom, za koje se isplaćuje naknada za obrazovanje, na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za obrazovanje isplaćuje se toj osobi u ime i za račun dužnosnika. U tom slučaju udaljenost od najmanje 50 km iz prethodnog stavka izračunava se u odnosu na mjesto boravišta osobe koja ima skrbništvo nad djetetom.

2.   Za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. ovog Priloga koje ima manje od pet godina ili još uvijek ne pohađa redovno osnovnu ili srednju školu, iznos ove naknade mjesečno iznosi EUR 91,02. Primjenjuje se prva rečenica zadnjeg podstavka stavka 1.

Odjeljak 2.

Naknada za život u inozemstvu

Članak 4. (9) (16) (25) (39) (129)

1.   Na naknadu za život u inozemstvu koja iznosi 16 % zbroja osnovne plaće, naknade za kućanstvo i naknade za uzdržavano dijete, koje se isplaćuju dužnosniku imenovanom na stalno radno mjesto imaju pravo:

(a)

dužnosnici: — koji nisu državljani i nisu nikad bili državljani države na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada i — koji u razdoblju od pet godina koje je završilo šest mjeseci prije njihova stupanja u službu nisu imali uobičajeno boravište niti su svoju glavnu djelatnost obavljali na europskom području te države. Za potrebe ove odredbe u obzir se ne uzimaju okolnosti koje proizlaze iz rada za drugu državu ili međunarodnu organizaciju;

(b)

dužnosnici koji su državljani ili su bili državljani države na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada, ali koji su tijekom razdoblja od deset godina koje je završilo na datum njihova stupanja u službu imali uobičajeno boravište izvan europskog područja te države zbog razloga koji nisu povezani s radom u nekoj drugoj državnoj službi ili međunarodnoj organizaciji.

Naknada za život u inozemstvu mjesečno iznosi najmanje 505,39 EUR.

2.   Dužnosnik koji nije državljanin niti je ikad bio državljanin države na čijem je području zaposlen te koji ne ispunjuje uvjete utvrđene stavkom 1. ima pravo na naknadu za boravak u stranoj državi koji iznosi jednu četvrtinu naknade za život u inozemstvu.

3.   Za potrebe stavaka 1. i 2. prema dužnosniku koji je sklapanjem braka automatski stekao državljanstvo države na čijem je području zaposlen i koji se tog državljanstva ne može odreći postupa se na isti način kao i prema dužnosniku na kojeg se odnosi prva alineja stavka 1. točke (a).

Odjeljak 2.a (112)

Članak 4.a (112)

Stavljeno izvan snage.

Odjeljak 2. (96)b

Članak 4.b (112)

Stavljeno izvan snage.

Odjeljak 3.

Naknada troškova

A.   Naknada za nastanjenje

Članak 5. (23) (25) (112) (128)

1.   Naknada za nastanjenje, koja je jednaka iznosu dviju osnovnih mjesečnih plaća u slučaju dužnosnika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, odnosno iznosu jedne osnovne mjesečne plaće u drugim slučajevima, isplaćuje se dužnosniku imenovanom na stalno radno mjesto koji dostavi dokaz da je morao promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su dužnosnici ili ostali službenici Europske unije imaju pravo na naknadu za nastanjenje, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

Naknada za nastanjenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na mjesto rada dužnosnika.

2.   Naknada za nastanjenje u istom iznosu isplaćuje se svakom dužnosniku koji se premješta na novo mjesto rada te stoga mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju.

3.   Naknada za nastanjenje izračunava se s obzirom na bračni status dužnosnika i njegovu plaću na datum imenovanja dužnosnika na stalno radno mjesto ili na datum njegova premještaja na novo mjesto rada.

Naknada za nastanjenje isplaćuje se po predočenju dokumentacije kojom dužnosnik dokazuje da se zajedno sa svojom obitelji, ako ima pravo na naknada za kućanstvo, nastanio u mjestu rada.

4.   Dužnosnik koji ima pravo na naknadu za kućanstvo a ne nastani se sa svojom obitelji u mjestu rada prima samo polovinu naknade na koju bi inače imao pravo; druga mu se polovina isplaćuje nakon što se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, pod uvjetom da se to dogodi unutar rokova utvrđenih člankom 9. stavkom 3. Ako se dužnosnika premjesti u mjesto gdje njegova obitelj ima stalno boravište prije nego što se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, dužnosnik nema pravo na naknada za nastanjenje.

5.   Dužnosnik imenovan na stalno radno mjesto koji je primio naknadu za nastanjenje i koji u roku od dvije godine od datuma stupanja u službu dobrovoljno napusti službu Unije, mora prilikom odlaska iz službe vratiti dio naknade, razmjerno onom dijelu spomenutog dvogodišnjeg razdoblja koji neće provesti u službi.

6.   Dužnosnik koji prima naknadu za nastanjenje mora prijaviti naknade slične naravi koje prima iz drugih izvora; naknada isplaćena u skladu s ovim člankom umanjuje se za iznos naknada iz drugih izvora.

B.   Naknada za preseljenje

Članak 6. (23) (25) (112) (128)

1.   Dužnosnik imenovan na stalno radno mjesto koji dostavi dokaz o promjeni boravišta ima prilikom odlaska iz službe pravo na naknadu za preseljenje u iznosu od dvije osnovne mjesečne plaće ako je riječ o dužnosniku koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, odnosno u iznosu od jedne osnovne mjesečne plaće u drugim slučajevima, pod uvjetom da je navršio četiri godine staža u službi i da na novom radnom mjestu ne primi sličnu naknadu. U slučajevima kada oba bračna druga koji su dužnosnici ili ostali službenici Unije imaju pravo na naknadu za preseljenje, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

Za potrebe izračuna staža u službi u obzir se uzimaju godine tijekom kojih je dužnosnik imao neki od administrativnih statusa navedenih u članku 35. Pravilnika o osoblju, osim vremena provedenog na dopustu za osobne potrebe.

Navedeno razdoblje ne primjenjuje se u slučaju umirovljenja u interesu službe.

Naknada za preseljenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na zadnje mjesto rada dužnosnika.

2.   U slučaju smrti dužnosnika imenovanog na stalno radno mjesto naknada za preseljenje isplaćuje se nadživjelom bračnom drugu ili, ako ga nema, uzdržavanicima u smislu članka 2. gore, čak i ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. koji se odnosi na trajanje staža u službi.

3.   Naknada za preseljenje izračunava se s obzirom na bračni status dužnosnika i njegovu plaću na datum odlaska iz službe.

4.   Naknada za preseljenje isplaćuje se po predočenju dokaza da su se dužnosnik i njegova obitelj, ili u slučaju smrti dužnosnika samo njegova obitelj, preselili u mjesto koje je udaljeno najmanje 70 km od mjesta rada dužnosnika.

Dužnosnik ili obitelj preminulog dužnosnika moraju se preseliti u roku od tri godine od datuma njegova odlaska iz službe.

Ovaj se rok ne primjenjuje ako pravni sljednici dužnosnika dokažu da nisu bili upoznati s gore navedenim odredbama.

C.   Putni troškovi

Članak 7. (112) (128)

1.   Dužnosnik ima pravo na naknadu putnih troškova za sebe, bračnog druga i uzdržavanike koje stvarno žive u njegovu kućanstvu:

(a)	pri stupanju u službu, od mjesta zapošljavanja do mjesta rada;

(b)	pri odlasku iz službe u smislu članka 47. Pravilnika o osoblju, od mjesta rada do matičnog mjesta kako je definirano u stavku 3. koji slijedi;

(c)	prilikom svakog premještaja pri kojem dužnosnik mijenja mjesto rada.

U slučaju smrti dužnosnika, udovica i uzdržavanici imaju pravo na naknadu putnih troškova pod istim uvjetima.

Putni troškovi uključuju i troškove rezervacije sjedala, prijevoza prtljage te, ako je primjenljivo, nužnog hotelskog smještaja.

2.   Osnova je za izračun iznosa naknade cijena putovanja vlakom prvim razredom, najkraćim i najekonomičnijim uobičajenim putem od mjesta rada do mjesta zapošljavanja, odnosno matičnog mjesta.

Ako je put iz prvog podstavka duži od 500 km te ako uobičajeni put uključuje putovanje morem, dotični dužnosnik po predočenju putnih karata ima pravo na naknadu troškova putovanja avionom u poslovnom ili jednakovrijednom razredu. Ako se koriste prijevozna sredstva koja nisu prethodno navedena, iznos naknade izračunava se na temelju cijene putovanja vlakom u koju nisu uključena spavaća kola. Ako taj izračun nije moguć, uvjete naknade određuje tijelo za imenovanje posebnom odlukom.

3.   Matično mjesto dužnosnika određuje se prilikom stupanja u službu, pri čemu se u obzir uzima mjesto zapošljavanja ili mjesto od osobnog interesa. Matično mjesto koje se utvrdi na taj način može se izmijeniti posebnom odlukom tijela za imenovanje dok je dužnosnik u službi ili nakon što je napusti. Međutim, dok je dužnosnik u službi, odluka o izmjeni donosi se samo u iznimnim slučajevima i uz predočenje odgovarajuće popratne dokumentacije.

Ta izmjena, međutim, ne znači da dužnosnik za mjesto od osobnog interesa može odabrati mjesto izvan državnog područja država članica Unije ili izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

Članak 8. (112) (128) (129)

1.   Dužnosniku se svake kalendarske godine isplaćuje iznos koji odgovara trošku putovanja od mjesta rada do matičnog mjesta kako je definirano u članku 7., a ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, taj se iznos isplaćuje i za bračnog druga i uzdržavanike u smislu članka 2.

Ako su oba bračna druga dužnosnici Unije, svaki od njih ima pravo na paušalnu naknadu putnih troškova za sebe i uzdržavanike, u skladu s prethodno navedenim odredbama; naknada se za svakog uzdržavanika isplaćuje samo jednom. Iznos te naknade za uzdržavanu djecu utvrđuje se na zahtjev jednog od bračnih drugova na temelju matičnog mjesta jednog od njih.

Ako dužnosnik sklopi brak u tekućoj godini te time stekne pravo na naknadu za kućanstvo, putni troškovi za bračnog druga izračunavaju se razmjerno vremenu proteklom od datuma sklapanja braka do kraja tekuće godine.

Ako se nakon datuma isplate predmetnih iznosa zbog izmijenjene obiteljske situacije dužnosnika njegova osnova za obračun promijeni, dužnosnik nije obvezan vratiti iznose koji su mu isplaćeni.

Putni troškovi za djecu u dobi od dvije do deset godina obračunavaju se na temelju polovine iznosa naknade za kilometražu i polovine iznosa paušalnog dodatka, pri čemu se za potrebe obračuna smatra da su djeca navršila dvije, odnosno deset godina 1. siječnja tekuće godine.

2.   Isplata paušalne naknade temelji se na naknadi prema kilometru udaljenosti između mjesta rada dužnosnika i mjesta zapošljavanja ili matičnog mjesta; ta se udaljenost izračunava na način utvrđen prvim podstavkom članka 7. stavka 2.

Naknada za kilometražu iznosi:

0 EUR po kilometru	od 0 do 200 km:
0,3790 EUR po kilometru	od 201 do 1 000 km
0,6316 EUR po kilometru	od 1 001 do 2 000 km
0,3790 EUR po kilometru	od 2 001 do 3 000 km
0,1262 EUR po kilometru	od 3 001 do 4 000 km
0,0609 EUR po kilometru	od 4 001 do 10 000 km
0 EUR po kilometru	preko 10 000 km

Prethodno navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu od:

—	189,48 EUR ako udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta iznosi od 725 km do 1 450 km,

—	378,93 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 1 450 km,

Prethodno navedena naknada za kilometražu i paušalni dodaci usklađuju se svake godine u jednakom omjeru kao i primici od rada.

3.   Dužnosnik čiji radni odnos u službi prestaje u tekućoj kalendarskoj godini zbog bilo kojeg razloga osim smrti ili koji je na dopustu za osobne potrebe tijekom jednog dijela godine, a u aktivnoj je službi institucije Europske unije proveo manje od devet mjeseci tekuće godine, ima pravo samo na dio iznosa iz stavka 1., koji se izračunava razmjerno vremenu provedenom u aktivnoj službi.

4.   Prethodne odredbe primjenjuju se na dužnosnike čije je mjesto rada na državnom području država članica. Dužnosnik čije je mjesto rada izvan državnog područja države članice ima jednom u svakoj kalendarskoj godini pravo na naknadu putnih troškova do svojeg matičnog mjesta ili na naknadu putnih troškova do drugog mjesta ako oni nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta, a ako ima pravo na naknada za kućanstvo, to se pravo primjenjuje i na bračnog druga i ostale uzdržavanike u smislu članka 2. Međutim, ako bračni drug i osobe iz članka 2. stavka 2. ne žive s dužnosnikom u mjestu rada, oni jedanput u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na naknadu putnih troškova od matičnog mjesta do mjesta rada ili do drugog mjesta, ako putni troškovi nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta.

Ti se putni troškovi nadoknađuju u obliku paušalne naknade temeljene na cijeni putovanja avionom u razredu neposredno višem od ekonomskog razreda.

D.   Troškovi selidbe

Članak 9.

1.   Troškovi nastali zbog preseljenja namještaja i osobnih stvari, uključujući troškove osiguranja od uobičajenih rizika (lom, krađa, požar), nadoknađuju se dužnosniku koji mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju, a kojemu ti troškovi nisu nadoknađeni iz nekog drugog izvora. Iznos naknade ne smije biti veći od unaprijed odobrene ponude. Odgovarajućim službama institucije dostavljaju se najmanje dvije ponude, a one mogu odabrati drugo poduzeće koje pruža usluge selidbe ako smatraju da su iznosi ponuda previsoki. U potonjem slučaju, dužnosnik ima pravo na naknadu troškova u iznosu prema ponudi tog poduzeća.

2.   U slučaju prestanka radnog odnosa ili smrti dužnosnika, nadoknađuju se troškovi nastali zbog preseljenja od mjesta rada do matičnog mjesta dužnosnika.

Ako preminuli dužnosnik nije bio u braku, pravo na naknadu troškova imaju njegovi pravni sljednici.

3.   Dužnosnik koji je imenovan na stalno radno mjesto mora obaviti preseljenje u roku od godinu dana od završetka probnog rada.

Nakon prestanka radnog odnosa dužnosnik mora obaviti preseljenje u roku od tri godine, kako je predviđeno drugim podstavkom članka 6. stavka 4.

Troškovi preseljenja nastali nakon isteka prethodno utvrđenih rokova nadoknađuju se samo u iznimnim slučajevima i na temelju posebne odluke tijela za imenovanje.

E.   Dnevnice

Članak 10. (23) (25) (112) (128) (129)

1.   Ako dužnosnik dostavi dokaz da mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju, tijekom razdoblja predviđenog stavkom 2. ovog članka ima pravo na sljedeći iznos dnevnice po kalendarskom danu:

—	39,17 EUR za dužnosnika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	31,58 EUR za dužnosnika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

Prethodno navedena ljestvica revidira se prilikom svake revizije plaća na temelju članka 65. Pravilnika o osoblju.

2.   Isplata dnevnica odobrava se za sljedeća razdoblja:

(a)	u slučaju dužnosnika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo: 120 dana;

(b)	u slučaju dužnosnika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo: 180 dana ili, ako je dužnosnik na probnom radu, za vrijeme trajanja probnog rada produženo za mjesec dana.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su dužnosnici ili ostali službenici Europske unije imaju pravo na isplatu osnovne dnevnice, razdoblje u kojem je isplata dnevnica odobrena kako je utvrđeno točkom (b), primjenjuje se samo na onoga od njih čija je osnovna plaća veća. Razdoblje iz točke (a) primjenjuje se na drugu osobu.

Isplata dnevnica ni u kojem slučaju ne odobrava se nakon datuma preseljenja koje dužnosnik obavlja kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju.

F.   Troškovi službenog putovanja

Članak 11. (112)

1.   Dužnosnik koji je na službenom putovanju s odgovarajućim putnim nalogom ima pravo na naknadu putnih troškova i dnevnice u skladu sa sljedećim odredbama.

2.   Na putnom nalogu navodi se predviđeno trajanje službenog putovanja, na temelju čega se izračunava predujam u odnosu na dnevnice na koje dužnosnik ima pravo. Osim u slučaju donošenja posebne odluke, predujam se ne isplaćuje ako se predviđa da će službeno putovanje trajati manje od dvadeset i četiri sata te ako je valuta države u koju dužnosnik putuje jednaka valuti koja se koristi u njegovu mjestu rada.

3.   Osim u posebnim slučajevima koji se utvrđuju posebnom odlukom, a osobito kada se dužnosnika koji je na godišnjem odmoru pozove da se vrati na posao, iznos naknade troškova službenog putovanja ograničen je na cijenu najekonomičnijeg putovanja između mjesta rada i mjesta službenog putovanja, zbog čega dužnosnik koji je na službenom putovanju ne mora znatno produžiti svoj boravak.

Članak 12. (112)

1.   Putovanje vlakom

Putni troškovi za službena putovanja vlakom nadoknađuju se po predočenju popratne dokumentacije na temelju cijene putovanja prvim razredom te najkraćim putem između mjesta rada i mjesta službenog putovanja.

2.   Putovanje avionom

Dužnosnicima se odobrava putovanje avionom ako povratno putovanje vlakom iznosi najmanje 800 kilometara.

3.   Putovanje brodom

U svakom pojedinom slučaju te uzimajući u obzir dužinu i cijenu putovanja, tijelo za imenovanje odobrava razred u kojem dužnosnik može putovati i dodatke za kabinu koji mu se mogu nadoknaditi.

4.   Putovanje automobilom

Putni troškovi nadoknađuju se u obliku paušalnog iznosa koji se temelji na cijeni putovanja vlakom, u skladu s točkom 1.; drugi se dodaci ne nadoknađuju.

Međutim, ako dužnosnik ide na službeno putovanje u posebnim okolnostima i ako bi mu korištenje javnog prijevoza prouzročilo očite neugodnosti, tijelo za imenovanje može dužnosniku umjesto prethodno navedene naknade putnih troškova odobriti naknadu po prijeđenom kilometru.

Članak 13. (112) (119) (128)

1.   Iznos dnevnice za službena putovanja je paušalni iznos koji pokriva sve troškove nastale tijekom službenog putovanja: doručka i dvaju glavnih obroka te dodatne troškove, uključujući lokalni prijevoz. Troškovi smještaja, uključujući lokalne poreze, nadoknađuju se do najvećeg iznosa koji se utvrđuje za svaku zemlju po predočenju popratne dokumentacije.

2.

(a) Ljestvica je za države članice sljedeća: (u EUR) Odredište Gornja granica za troškove hotelskog smještaja Dnevnica Belgija 140 92 Bugarska 169 58 Češka 155 75 Danska 150 120 Njemačka 115 93 Estonija 110 71 Grčka 140 82 Španjolska 125 87 Francuska 150 95 Irska 150 104 Italija 135 95 Cipar 145 93 Latvija 145 66 Litva 115 68 Luksemburg 145 92 Mađarska 150 72 Malta 115 90 Nizozemska 170 93 Austrija 130 95 Poljska 145 72 Portugal 120 84 Rumunjska 170 52 Slovenija 110 70 Slovačka 125 80 Finska 140 104 Švedska 160 97 Ujedinjena Kraljevina 175 101 Dužnosnik koji je na službenom putovanju mora prijaviti svaki obrok ili smještaj koji mu je platila ili troškove koje mu je nadoknadila jedna od institucija Unije, državna uprava ili vanjsko tijelo. U tom se slučaju odbija odgovarajući iznos. (b) Tijelo za imenovanje utvrđuje i periodički usklađuje ljestvicu za službena putovanja u zemlje izvan europskog područja država članica.

3.   Vijeće svake dvije godine revidira iznose utvrđene stavkom 2. točkom (a). Ti se iznosi revidiraju na temelju izvješća Komisije o cijenama hotelskog smještaja, restorana i ugostiteljskih usluga, uzimajući u obzir indekse tih cijena. Za potrebe te revizije Vijeće o prijedlogu Komisije odlučuje kvalificiranom većinom predviđenom člankom 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji.

Članak 13.a (112)

Detaljna pravila za primjenu članaka 11., 12. i 13. ovog Priloga utvrđuju razne institucije u okviru općih provedbenih odredaba.

G.   Fiksna nadoknada troškova

Članak 14.

1.   Tijelo za imenovanje može dužnosnicima koji zbog službenih dužnosti imaju redovne troškove reprezentacije odobriti fiksnu naknadu troškova i odrediti njezin iznos.

U posebnim slučajevima tijelo za imenovanje može odlučiti i da institucija snosi dio troškova smještaja dotičnog dužnosnika.

2.   U slučaju dužnosnika koji zbog posebnih uputa koje je dobio povremeno ima troškove reprezentacije u službene svrhe, iznos naknade za troškove reprezentacije utvrđuje se za svaki slučaj posebno po predočenju popratne dokumentacije i u skladu s uvjetima koje određuje tijelo za imenovanje.

Članak 14.a (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 14.b (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 15. (97) (112)

Na temelju odluke tijela za imenovanje, više rukovodeće osoblje u smislu članka 29. stavka 2. Pravilnika o osoblju koje nema na raspolaganju službeni automobil, ima pravo na fiksnu naknadu koja ne smije biti veća od 892,42 EUR godišnje za pokrivanje troškova redovnog prijevoza unutar mjesta rada.

Na temelju obrazložene odluke tijela za imenovanje tu se naknadu može odobriti dužnosniku koji zbog obavljanja poslova mora stalno putovati i kojem je u tu svrhu odobreno korištenje njegova osobnog automobila.

Odjeljak 4.

Isplata dospjelih iznosa

Članak 16. (94)

1.   Primici od rada dužnosnicima se isplaćuju petnaesti dan u mjesecu za tekući mjesec. Iznos plaće zaokružuje se na najbliži viši cent.

2.   Ako se primici od rada ne isplaćuju za cijeli mjesec, iznos se dijeli na tridesetine, s tim da

(a)	ako stvarni broj dana koji se trebaju platiti iznosi 15 ili manje, broj tridesetina jednak je stvarnom broju dana koji se trebaju platiti;

(b)	ako je stvarni broj dana koji se trebaju platiti veći od 15, broj tridesetina jednak je razlici između stvarnog broja dana koji se ne trebaju platiti i 30.

3.   Ako pravo na obiteljske naknade i naknadu za život u inozemstvu počinje teći nakon datuma stupanja u službu, dužnosnik te naknade prima od prvog dana mjeseca u kojemu to pravo počinje teći. Nakon što mu to pravo prestane, dužnosnik prima naknade do zadnjeg dana mjeseca u kojem mu je to pravo prestalo.

Članak 17. (43) (112) (128)

1.   Plaćanja se dužnosniku izvršavaju u mjestu rada i u valuti države u kojoj radi.

2.   U skladu s uvjetima predviđenim pravilima koja sporazumno utvrđuju institucije Unije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, dužnosnik može putem institucije u kojoj je zaposlen dio svojih primitaka od rada redovno prenositi u drugu državu članicu.

Na temelju prethodne odredbe mogu se pojedinačno ili skupno prenositi sljedeći iznosi:

(a)	za djecu koja se školuju u drugoj državi članici, najveći iznos po uzdržavanom djetetu jednak je iznosu naknade za obrazovanje koji se stvarno prima za to dijete;

(b)	po predočenju valjane popratne dokumentacije, redovne isplate svim drugim osobama koje imaju boravište u predmetnoj državi članici te za koje je dužnosnik dostavio dokaz o obvezi skrbi o njima koja proizlazi iz odluke suda ili nadležnog upravnog tijela.

Iznosi prenesenih novčanih sredstava iz točke (b) ne smiju biti veći od 5 % dužnosnikove osnovne plaće.

3.   Prijenosi novčanih sredstava predviđeni stavkom 2. obavljaju se prema deviznom tečaju iz drugog stavka članka 63. Pravilnika o osoblju. Preneseni iznosi množe se s koeficijentom kojim se izražava razlika između koeficijenta ispravka za državu u koju se sredstva prenose, kako je definirano člankom 3. stavkom 5. točkom (b) Priloga XI. Pravilniku o osoblju, i koeficijenta ispravka koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika (iz članka 3. stavka 5. točke (a) Priloga XI. Pravilniku o osoblju).

4.   Osim prijenosa iz stavaka 1. i 3., dužnosnik može zatražiti redovni prijenos sredstava u drugu državu članicu prema mjesečnom deviznom tečaju i bez primjene koeficijenta. U tom slučaju iznos prenesenih novčanih sredstava ne smije biti veći od 25 % dužnosnikove osnovne plaće.

Prilog VIII.: Mirovinski sustav

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 1. (128)

1.   Ako se liječničkim pregledom koji dužnosnik obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, tijelo za imenovanje može, u pogledu rizika prouzročenih bolešću ili invalidnošću, dužnosniku priznati pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu Unije.

Dužnosnik može Odboru za utvrđivanje invalidnosti podnijeti pravni lijek protiv takve odluke.

2.   Dužnosnik koji je na „dopustu za služenje vojnog roka” prestaje primati davanja za slučaj invalidnosti ili smrti izravno prouzročene nesrećom ili bolešću koje su povezane sa služenjem vojnog roka. Prethodno navedene odredbe ne utječu na pravo na mirovinu za nadživjele osobe koja se temelji na pravima koja je dužnosnik stekao do datuma odlaska na „dopust za služenje vojnog roka”.

POGLAVLJE 2.

Starosna mirovina i otpremnina

Odjeljak 1.

Starosna mirovina

Članak 2. (112)

Starosna mirovina isplaćuje se na temelju ukupnog broja godina mirovinskog staža kojeg je dužnosnik stekao u službi. Za svaku godinu staža u službi, kako je predviđeno člankom 3., dužnosnik ima pravo na jednu godinu mirovinskog staža, a za svaki cijeli mjesec na jednu dvanaestinu godine mirovinskog staža.

Najveći broj godina mirovinskog staža koji se može uzeti u obzir za izračun prava na starosnu mirovinu jednak je broju godina potrebnom za stjecanje prava na najvišu mirovinu, u smislu drugog stavka članka 77. Pravilnika o osoblju.

Članak 3. (112)

Pod uvjetom da su dotični službenici platili svoj dio doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom na odgovarajući radni staž u službi, za potrebe izračuna mirovinskog staža u smislu članka 2. u obzir se uzima sljedeće:

(a)

radni staž u svojstvu dužnosnika u jednoj od institucija s jednim od administrativnih statusa utvrđenih člankom 35. točkama (a), (b), (c), (e) i (f) Pravilnika o osoblju. Međutim, na dužnosnike na koje se primjenjuje članak 40. Pravilnika o osoblju primjenjuju se uvjeti utvrđeni u posljednjoj rečenici drugog podstavka stavka 3. tog članka;

(b)	razdoblja tijekom kojih je imao pravo na naknadu na temelju članaka 41. i 50. Pravilnika o osoblju, do najviše pet godina;

(c)	razdoblja tijekom kojih je imao pravo na naknadu za invalidnost;

(d)

radni staž u bilo kojem drugom svojstvu u skladu s Uvjetima zaposlenja ostalih službenika. Međutim, u slučaju da član ugovornog osoblja u smislu tih Uvjeta zaposlenja postane dužnosnik, on na temelju godina mirovinskog staža navršenih u svojstvu člana ugovornog osoblja ima pravo na mirovinski staž dužnosnika koji se izračunava na temelju omjera zadnje osnovne plaće koju je primio kao član ugovornog osoblja i prve osnovne plaće koju je primio kao dužnosnik do broja godina stvarnog staža u službi. Mogući preplaćeni doprinosi, koji odgovaraju razlici između broja godina izračunanog mirovinskog staža i broja godina stvarnog staža u službi, nadoknađuju se dotičnoj osobi na temelju zadnje osnovne plaće koju je primila u svojstvu člana ugovornog osoblja. Ova se odredba, uz potrebne izmjene, primjenjuje i na slučajeve kada dužnosnici postanu članovi ugovornog osoblja.

Članak 4. (112) (123) (128)

1.   Dužnosnik koji, nakon što je određeno razdoblje proveo u aktivnoj službi u jednoj od institucija u svojstvu dužnosnika, člana privremenog osoblja ili člana ugovornog osoblja, ponovno stupa u aktivnu službu u jednoj od institucija Unije stječe daljnja mirovinska prava. U skladu s člankom 3. ovog Priloga, on može zatražiti da mu se za potrebe izračuna mirovinskih prava u obzir uzme ukupno razdoblje staža u svojstvu dužnosnika, člana privremenog osoblja ili člana ugovornog osoblja za koje su plaćeni doprinosi, pod uvjetom da:

(a)

vrati otpremninu koja mu je isplaćena na temelju članka 12., uvećanu za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,1 %. Ako se u slučaju dotičnog dužnosnika primijenio članak 42. ili članak 112. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, dotični dužnosnik mora vratiti i iznos koji mu je isplaćen na temelju predmetnog članka, uvećan za složene kamate prema prethodno navedenoj stopi;

(b)

raspolaže iznosom koji je izdvojio u tu svrhu, prije izračuna priznatih godina uplate doprinosa predviđenih člankom 11. stavkom 2. te pod uvjetom da je dužnosnik zatražio i da mu je odobrena primjena predmetnog članka prilikom ponovnog stupanja u službu, a taj je iznos jednak dijelu iznosa prenesenog u mirovinski sustav Unije koji odgovara aktuarskoj protuvrijednosti koja je izračunana i prenesena u matični mirovinski sustav u skladu s člankom 11. stavkom 1. ili člankom 12. stavkom 1. točkom (b), uvećano za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,1 %.

Ako se u slučaju dotičnog dužnosnika primijenio članak 42. ili članak 112. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, pri izračunu iznosa koji je potrebno izdvojiti uzima se u obzir i iznos koji je isplaćen na temelju tih članaka, uvećan za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,1 %.

Ako iznos koji je prenesen u mirovinski sustav Unije nije dovoljan za potrebe ostvarivanja mirovinskih prava koja proizlaze iz prethodnog razdoblja zaposlenja, dužnosnik može na zahtjev nadoplatiti iznos do visine iznosa utvrđenog točkom (b) prvog stavka.

2.   Kamatna stopa utvrđena stavkom 1. može se revidirati u skladu s pravilima utvrđenim člankom 10. Priloga XII.

Članak 5. (112)

Neovisno o odredbama članka 2. ovog Priloga, dužnosnik koji ostane u službi nakon navršene 63. godine života ima pravo na povećanje mirovine koje iznosi 2 % osnovne plaće koja se uzima u obzir za izračun njegove mirovine po godini staža nakon te dobi, pod uvjetom da njegova ukupna mirovina uvećana za povećanje nije veća od 70 % njegove zadnje osnovne plaće iz, ovisno o slučaju, drugog ili trećeg stavka članka 77. Pravilnika o osoblju.

To se povećanje isplaćuje i u slučaju smrti dužnosnika koji je ostao u službi nakon navršene 63. godine života.

Članak 6. (23) (112)

Za potrebe izračuna mirovinskih prava, iznos za minimalne troškove života odgovara osnovnoj plaći dužnosnika na prvom stupnju razreda 1.

Članak 7. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 8. (112) (123)

Aktuarska protuvrijednost starosne mirovine definira se kao kapitalizirana vrijednost prava koja dužnosnik ostvaruje, izračunana na temelju tablice mortaliteta iz članka 9. Priloga XII. i godišnje kamatne stope od 3,1 %, koja može biti revidirana u skladu s pravilima utvrđenim člankom 10. Priloga XII.

Članak 9. (112) (128)

1.   Dužnosnik koji napusti službu prije navršene 63. godine života može zatražiti da mu se starosna mirovina:

(a)	počne isplaćivati tek prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu navršava 63. godinu života; ili

(b)	isplati odmah, pod uvjetom da nije mlađi od 55 godina. U tom se slučaju starosna mirovina umanjuje za iznos izračunan na temelju dužnosnikove dobi u trenutku kada počne primati mirovinu.

Mirovina se umanjuje za 3,5 % za svaku godinu koja prethodi godini u kojoj bi dužnosnik stekao pravo na starosnu mirovinu u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju. Ako razlika između dobi u kojoj osoba stječe pravo na starosnu mirovinu u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju i dobi dotične osobe u danom trenutku ne odgovara određenom cijelom broju godina, smanjenju se dodaje još jedna godina.

2.   Tijelo za imenovanje može odlučiti, u interesu službe te na temelju objektivnih kriterija i transparentnih postupaka utvrđenih općim provedbenim odredbama, da se na mirovinu dotičnog dužnosnika ne primijeni gore navedeno smanjenje. Ukupni broj dužnosnika i privremenih službenika koji svake godine odu u mirovinu bez smanjenja mirovine ne smije biti veći od 10 % dužnosnika svih institucija koji su otišli u mirovinu prethodne godine. Godišnji postotak može varirati između 8 % i 12 %, pod uvjetom da ukupni postotak za razdoblje od dvije godine nije veći od 20 % i da se poštuje načelo proračunske neutralnosti. Prije isteka petogodišnjeg razdoblja Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o ocjeni provedbe te mjere. Komisija po potrebi podnosi prijedlog da se nakon pet godina, na temelju članka 336. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, utvrdi najveća godišnja stopa između 5 % i 10 % ukupnog broja dužnosnika svih institucija koji su otišli u mirovinu prethodne godine.

Članak 9.a (112)

Za potrebe utvrđivanja smanjene mirovine za dužnosnike koji su stekli mirovinska prava koja premašuju 70 % njihove zadnje osnovne plaće te traže da im se starosna mirovina isplati odmah u skladu s člankom 9., smanjenje iz članka 9. primjenjuje se na indikativni iznos koji odgovara godinama mirovinskog staža, a ne iznosu koji je ograničen na 70 % zadnje osnovne plaće. Međutim, tako izračunana smanjena mirovina ne smije ni u kojem slučaju biti veća od 70 % zadnje osnovne plaće u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju.

Članak 10.

Pravo na isplatu starosne mirovine proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dužnosnik, automatski ili na vlastiti zahtjev, ispunio uvjete za isplatu te mirovine; primici od rada mu se isplaćuje sve dok mu se ne počne isplaćivati mirovina.

Članak 11. (83) (56) (112) (128)

1.   Dužnosnik koji napusti službu Unije kako bi:

—	stupio u službu državne uprave, nacionalne ili međunarodne organizacije koja je sklopila sporazum s Unijom,

—	obavljao djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, na temelju koje stječe mirovinska prava u okviru mirovinskog sustava čija su upravna tijela sklopila sporazum s Unijom,

ima pravo na to da mu se aktuarska protuvrijednost njegovih prava na starosnu mirovinu koje je stekao u Uniji, ažurirana na stvarni datum prijenosa prenese u mirovinski fond predmetne uprave ili organizacije ili u mirovinski fond u okviru kojeg stječe prava na starosnu mirovinu od u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe.

2.   Dužnosnik koji stupi u službu Unije nakon što je:

—	napustio službu državne uprave, nacionalne ili međunarodne organizacije, ili

—	obavljao djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe,

ima pravo, nakon što ga se imenuje na stalno radno mjesto, ali prije nego što ispuni uvjete za isplatu starosne mirovine u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju, na to da se Uniji isplati kapitalizirana vrijednost mirovinskih prava koje je stekao na temelju tog prethodnog radnog odnosa, ažurirana na stvarni datum prijenosa.

U tom slučaju institucija za koju dužnosnik radi, uzimajući u obzir osnovnu plaću i dob dužnosnika te devizni tečaj na datum podnošenja zahtjeva za prijenos, utvrđuje na temelju općih provedbenih uredaba broj godina mirovinskog staža koji će mu se priznati u okviru mirovinskog sustava Unije s obzirom na prethodni staž i na temelju prenesene kapitalizirane vrijednosti, nakon što se odbije iznos koji predstavlja povećanje vrijednosti kapitala od datuma podnošenja zahtjeva za prijenos sredstava do stvarnog datuma prijenosa.

Dužnosnik može iskoristiti ovu mogućnost samo jedanput za pojedinu državu članicu i pojedini mirovinski fond;

3.   Stavak 2. primjenjuje se i na dužnosnika koji se nakon razdoblja upućivanja na temelju članka 37. stavka 1. točke (b) druge alineje Pravilnika o osoblju raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto te na dužnosnika koji se raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto nakon isteka dopusta za osobne potrebe na temelju članka 40. Pravilnika o osoblju.

Odjeljak 2.

Otpremnina

Članak 12. (112)

1.   Dužnosnik koji ima manje od 63 godine i čiji radni odnos prestaje, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, te koji nema pravo na to da mu se starosna mirovina isplati odmah ili s odgodom, pri odlasku iz službe ima pravo na sljedeće:

(a)

ako je navršio manje od godinu dana staža u službi i ako nije iskoristio mogućnost predviđenu člankom 11. stavkom 2., ima pravo na isplatu otpremnine koja je jednaka trostrukoj vrijednosti iznosa odbijenog od njegove osnovne plaće za doprinose za mirovinsko osiguranje nakon što se odbiju svi iznosi koji su mu isplaćeni na temelju članaka 42. i 112. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika;

(b)

u drugim slučajevima ima pravo na davanja predviđena člankom 11. stavkom 1. ili na to da aktuarska protuvrijednost tih davanja uplati u privatno mirovinsko osiguranje ili mirovinski fond po vlastitom izboru, pod uvjetom da predmetno osiguravajuće društvo ili fond jamče sljedeće: i. glavnica neće biti isplaćena; ii. mjesečni dohodak počet će se isplaćivati najranije kad dužnosnik navrši 60. godinu života, a najkasnije kad navrši 65. godinu života; iii. odredbe na temelju kojih se pravnim sljednicima nakon smrti dužnosnika isplaćuje mirovina za nadživjele osobe; iv. prijenos sredstava u drugo osiguravajuće društvo ili u drugi fond odobrava se samo ako ispunjuju uvjete utvrđene podtočkama i., ii. i iii.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (b), dužnosnik koji ima manje od 63 godine i koji je, kako bi ostvario ili zadržao prava na mirovinu, od trenutka stupanja u službu uplaćivao doprinose u nacionalni mirovinski sustav, privatno mirovinsko osiguranje ili mirovinski fond po vlastitom izboru koji ispunjuju zahtjeve utvrđene stavkom 1. i kojemu prestaje radni odnos, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, s tim da nije stekao pravo na to da mu se starosna mirovina isplati odmah ili s odgodom, pri odlasku iz službe ima pravo na otpremninu u visini aktuarske vrijednosti mirovinskih prava stečenih tijekom radnog odnosa u institucijama. U tim se slučajevima od otpremnine odbijaju iznosi uplaćeni radi ostvarivanja ili zadržavanja mirovinskih prava dužnosnika u okviru njegovog nacionalnog mirovinskog sustava na temelju članaka 42. ili 112. Uvjeta o zaposlenju ostalih službenika.

3.   Ako je dužnosniku radni odnos prestao zbog udaljivanja s radnog mjesta, otpremnina koja mu se treba isplatiti ili, ovisno o slučaju, aktuarska protuvrijednost koju je potrebno prenijeti utvrđuju se na temelju odluke donesene u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (h) Priloga IX.

Članak 12.a (112)

Stavljeno izvan snage.

POGLAVLJE 3.

Naknada za invalidnost (112)

Članak 13. (15) (23) (112) (128)

1.   Pridržavajući se odredaba članka 1. stavka 1., dužnosnik koji ima manje od 65 godina i za kojeg Odbor za utvrđivanje invalidnosti u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja u kojem stječe mirovinska prava utvrdi da ima potpunu trajnu invalidnost zbog koje ne može obavljati poslove koji odgovaraju radnom mjestu u njegovu karijernom razredu, te koji zbog toga mora prestati raditi u službi u Uniji, ima pravo na naknadu za invalidnost u skladu s člankom 78. Pravilnika o osoblju za čitavo vrijeme trajanja te nesposobnosti.

2.   Osobe koje primaju naknadu za invalidnost ne smiju obavljati plaćenu djelatnost bez prethodnog odobrenja tijela za imenovanje. Svaki dohodak od plaćene djelatnosti koji zajedno s naknadom za invalidnost prelazi iznos zadnjih ukupnih primitaka od rada koju je dužnosnik primao u aktivnoj službi, kako je utvrđeno na temelju ljestvice plaća koja je na snazi od prvog dana mjeseca u kojemu mu se naknada treba isplatiti, odbija se od naknade za invalidnost.

Primatelj naknade dužan je na zahtjev dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njega može zatražiti te obavijestiti svoju instituciju o svakom čimbeniku koji može utjecati na njegovo pravo na naknadu.

Članak 14. (23) (62) (112)

Pravo na isplatu naknade za invalidnost proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon umirovljenja dužnosnika na temelju članka 53. Pravilnika o osoblju.

Ako bivši dužnosnik prestane ispunjivati uvjete za isplatu naknade, mora se rasporediti na prvo slobodno radno mjesto u njegovoj kategoriji ili službi koje odgovara njegovu karijernom razredu, pod uvjetom da ispunjuje zahtjeve za to radno mjesto. Ako dužnosnik odbije ponuđeno radno mjesto, zadržava pravo na to da ga se rasporedi na sljedeće slobodno radno mjesto koje odgovara njegovu karijernom razredu u njegovoj kategoriji ili službi, pri čemu mora ispunjivati iste uvjete; ako odbije drugi put, od njega se može tražiti da podnese ostavku.

U slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji prima naknadu za invalidnost, pravo na naknadu prestaje teći na kraju kalendarskog mjeseca u kojem je preminuo.

Članak 15. (62) (112)

Institucija može od bivšeg dužnosnika koji prima naknadu za invalidnost i još nije navršio 63. godinu života zahtijevati da odlazi na redovne liječničke preglede kako bi se utvrdilo ispunjuje li još uvijek uvjete za isplatu naknade.

Članak 16. (112)

Stavljeno izvan snage.

POGLAVLJE 4.

Mirovina za nadživjele osobe

Članak 17. (5) (23) (62) (112)

U slučaju smrti dužnosnika s jednim od administrativnih statusa utvrđenih člankom 35. Pravilnika o osoblju, nadživjeli bračni drug ima pravo, pod uvjetom da je par bio u braku najmanje godinu dana u trenutku smrti dužnosnika i pridržavajući se odredaba iz članka 1. stavka 1. i članka 22., na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine koju bi dužnosnik primao da je u trenutku smrti imao pravo na tu mirovinu, neovisno o stažu u službi i dobi.

Trajanje bračne zajednice ne uzima se u obzir ako dužnosnik iz predmetnog ili prethodnog braka ima jedno dijete ili više njih, pod uvjetom da nadživjeli bračni drug uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu, ili ako je dužnosnik preminuo zbog fizičke invalidnosti ili bolesti koja je nastala tijekom obavljanja dužnosti ili je posljedica nesreće.

Članak 17.a (56) (112)

Pridržavajući se članka 1. stavka 1. i članka 22., nadživjeli bračni drug bivšeg dužnosnika koji je otpušten ili čiji je radni odnos prestao na temelju Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68, Uredbe (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2530/72 ili Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1543/73 i koji je u trenutku smrti primao mjesečnu naknadu na temelju članka 50. Pravilnika o osoblju ili na temelju jedne od prethodno navedenih uredaba ima pravo, pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik napustio službu institucije i da je trajao najmanje godinu dana, na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine na koju bi bračni drug imao pravo da je dužnosnik u trenutku smrti imao pravo na tu mirovinu, neovisno o stažu u službi i dobi.

Iznos mirovine za nadživjele osobe predviđen prvim stavkom ne smije biti manji od iznosa predviđenog drugim stavkom članka 79. Pravilnika o osoblju. Iznos mirovine za nadživjele osobe, međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veći od prvog isplaćenog iznosa starosne mirovine na koji bi bivši dužnosnik imao pravo pod pretpostavkom da bi, da je poživio i iskoristio sva prava na prethodno navedene naknade, stekao pravo na starosnu mirovinu.

Trajanje braka utvrđeno prvim stavkom ne uzima se u obzir ako dužnosnik ima jedno dijete ili više djece iz braka sklopljenog prije napuštanja službe, pod uvjetom da nadživjeli bračni drug uzdržava ili je uzdržavao tu uzdržavanu djecu u smislu članka 2. stavka 2. Priloga VII.

Trajanje braka ne uzima se u obzir ni u slučaju da bivši dužnosnik premine u nekoj od okolnosti koje su opisane u drugom stavku članka 17.

Članak 18. (112)

Ako je bivši dužnosnik primao starosnu mirovinu, nadživjeli bračni drug ima pravo, pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik napustio službu institucije i da je trajao najmanje godinu dana i pridržavajući se odredaba iz članka 22., na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine koju je primao u trenutku smrti. Najmanja mirovina za nadživjele osobe iznosi 35 % zadnje osnovne plaće; iznos mirovine za nadživjele osobe, međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veći od iznosa starosne mirovine koju je bračni drug primao u trenutku smrti.

Trajanje braka ne uzima se u obzir ako dužnosnik ima jedno dijete ili više njih iz braka sklopljenog prije nego što je napustio službu, pod uvjetom da nadživjeli bračni drug uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu.

Članak 18.a (23) (62) (112)

Nadživjeli bračni drug bivšeg dužnosnika koji je napustio službu prije navršene 63. godine života i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63. godinu života ima pravo, pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik napustio službu institucije i da je trajao najmanje godinu dana i pridržavajući se odredaba iz članka 22., na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine na koju bi bračni drug stekao pravo u dobi od 63 godine. Najmanja mirovina za nadživjele osobe, međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veća od starosne mirovine na koju bi dužnosnik imao pravo u dobi od 63 godine.

Trajanje braka ne uzima se u obzir ako bivši dužnosnik ima jedno dijete ili više njih iz braka sklopljenog prije nego što je napustio službu, pod uvjetom da nadživjeli bračni drug uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu.

Članak 19. (112)

Ako je bivši dužnosnik primao naknadu za invalidnost, nadživjeli bračni drug ima pravo, pridržavajući se odredaba iz članka 22. ovog Priloga i pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik stekao pravo na naknadu, na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % naknade za invalidnost koji je bračni drug primao u trenutku smrti.

Najmanja mirovina za nadživjele osobe iznosi 35 % zadnje osnovne plaće; iznos mirovine za nadživjele osobe, međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veći od iznosa naknade za invalidnost kojeg je bračni drug primao u trenutku smrti.

Članak 20. (62)

Za potrebe članaka 17.a, 18., 18.a, i 19. trajanje braka ne uzima se u obzir ako je brak, iako sklopljen nakon prestanka radnog odnosa dužnosnika, trajao najmanje pet godina.

Članak 21. (23) (62) (112)

1.   Mirovina za dijete preminule osobe, predviđena člankom 80. stavcima prvim, drugim i trećim Pravilnika o osoblju, za prvo dijete preminule osobe iznosi osam desetina mirovine za nadživjele osobe na koju bi nadživjeli bračni drug dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji je primao starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost imao pravo, pri čemu se smanjenja utvrđena člankom 25. ne primjenjuju.

Ta mirovina ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života, pridržavajući se odredaba iz članka 22.

2.   Mirovina se za svako sljedeće uzdržavano dijete nakon prvog uvećava za iznos jednak dvostrukom iznosu naknade za uzdržavano dijete.

Dijete preminule osobe ima pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s člankom 3. Priloga VII.

3.   Ukupni iznos mirovine i naknade izračunan na taj način dijeli se na jednake dijelove među djecom preminule osobe koja na njega imaju pravo.

Članak 22. (62) (112)

Ako preminuli dužnosnik za sobom ostavi nadživjelog bračnog druga i djecu iz prethodnog braka ili druge osobe koje su njegovi pravni sljednici, ukupan iznos mirovine, izračunan kao iznos na koji pravo ima nadživjeli bračni drug koji uzdržava sve te osobe, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Ako preminuli dužnosnik iza sebe ostavi djecu iz različitih brakova, ukupan iznos mirovine, izračunan kao da su sva djeca iz istog braka, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Za potrebe izračuna te raspodjele djeca iz prethodnog braka bilo kojeg od bračnih drugova koja su priznata kao uzdržavanici u smislu članka 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju uključuju se u kategoriju djece iz braka s dužnosnikom ili bivšim dužnosnikom koji prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost.

U slučaju predviđenom drugim stavkom, srodnici u uzlaznoj liniji koji su priznati kao uzdržavanici u skladu s člankom 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju smatraju se uzdržavanom djecom te su, za potrebe izračuna raspodjele, uključeni u kategoriju potomaka.

Članak 23. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 24. (23) (62) (112)

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe počinje proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je preminuo dužnosnik ili bivši dužnosnik koji prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost. Kada je riječ o isplati predviđenoj člankom 70. Pravilnika o osoblju u slučaju smrti dužnosnika ili osobe koja ima pravo na mirovinu, pravo na isplatu proizvodi učinke od prvog dana četvrtog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt.

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe prestaje teći na kraju kalendarskog mjeseca u kojem primatelj mirovine premine ili prestane ispunjivati uvjete za isplatu mirovine. Isto tako prestaje teći i pravo na mirovinu za djecu preminule osobe ako se primatelja više ne smatra uzdržavanim djetetom u smislu članka 2. Priloga VII.

Članak 25. (62) (112)

Ako je dobna razlika između preminulog dužnosnika, ili bivšeg dužnosnika koji prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost, i nadživjelog bračnog druga, umanjena za broj godina trajanja braka veća od deset godina, na mirovinu za nadživjele osobe, izračunanu u skladu s prethodnim odredbama, primjenjuje se smanjenje po punoj godini dobne razlike u visini od:

—	1 % za godine od 10 do 20,

—	2 % za godine od 20 do uključujući 24,

—	3 % za godine od 25 do uključujući 29,

—	4 % za godine od 30 do uključujući 34,

—	5 % za godine od 35 naviše.

Članak 26. (112)

Pravo nadživjelog bračnog druga na mirovinu za nadživjele osobe prestaje teći sklapanjem novog braka. Nadživjeli bračni drug ima pravo na to da mu se glavnica u visini dvostrukoga godišnjeg iznosa mirovine za nadživjele osobe isplati odmah, pod uvjetom da se drugi stavak članka 80. Pravilnika o osoblju ne primjenjuje.

Članak 27. (112)

Razvedeni bračni drug dužnosnika ili bivšeg dužnosnika ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, kako je definirano ovim poglavljem, pod uvjetom da u slučaju smrti bivšeg bračnog druga može dokazati da ima pravo na uzdržavanje na temelju sudske odluke ili službeno registriranog sporazuma između bivših bračnih drugova.

Mirovina za nadživjele osobe, međutim, ne smije biti veća od iznosa za uzdržavanje koji se isplaćuje u trenutku smrti bivšeg bračnog druga, s tim da se iznos usklađuje u skladu s postupkom utvrđenim člankom 82. Pravilnika o osoblju.

Pravo razvedenog bračnog druga prestaje teći ako on uđe u novi brak prije smrti bivšeg bračnog druga. U slučaju sklapanja novog braka nakon smrti bivšeg bračnog druga, primjenjuje se članak 26.

Članak 28. (62) (112)

Ako preminuli dužnosnik iza sebe ostavi više razvedenih bračnih drugova koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe ili pak jednog razvedenog bračnog druga ili više njih i nadživjelog bračnog druga koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspoređuje razmjerno trajanju svakog braka. Primjenjuju se odredbe drugog i trećeg stavka članka 27.

Ako jedna od osoba koje imaju pravo na mirovinu premine ili se odrekne svojeg dijela, taj se dio pribraja dijelovima ostalih primatelja, osim ako je riječ o pravima djece preminule osobe, na temelju drugog stavka članka 80. Pravilnika o osoblju.

Na mirovine raspodijeljene u skladu s ovim člankom pojedinačno se primjenjuju smanjenja s obzirom na dobnu razliku, kako je predviđeno člankom 25.

Članak 29. (112)

Ako razvedeni bračni drug na temelju članka 42. izgubi pravo na mirovinu, nadživjeli bračni drug ima pravo na cijeli iznos mirovine, pod uvjetom da se ne primjenjuje drugi stavak članka 80. Pravilnika o osoblju.

POGLAVLJE 5.

Privremene mirovine

Članak 30. (62)

Bračni drug ili priznati uzdržavanici dužnosnika koji imaju jedan od statusa navedenih u članku 35. Pravilnika o osoblju i čije mjesto boravišta nije poznato duže od godinu dana, mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju imaju pravo na temelju ovog Priloga.

Članak 31. (62) (112)

Bračni drug ili priznati uzdržavanici bivšeg dužnosnika koji prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost i čije mjesto boravišta nije poznato duže od godinu dana mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju imaju pravo na temelju ovog Priloga.

Članak 31.a (62) (112)

Bračni drug ili priznati uzdržavanici bivšeg dužnosnika u smislu članka 18.a Priloga VIII., ili bivšeg dužnosnika koji ima pravo na naknadu na temelju članka 50. Pravilnika o osoblju ili na temelju Uredbe (EEZ) br. 1857/89 (1), Uredbe (EZ, Euratom) br. 1746/2002 (2), Uredbe (EZ, Euratom) br. 1747/2002 (3) ili Uredbe (EZ, Euratom) br. 1748/2002 (4) mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju bi imali pravo na temelju ovog Priloga u slučaju da mjesto boravišta dužnosnika nije poznato duže od godinu dana.

Članak 32.

Odredbe članka 31. primjenjuju se na priznate uzdržavanike osobe koja prima mirovinu za nadživjele osobe ili na nju ima pravo i čije mjesto boravišta nije poznato duže od godinu dana.

Članak 33. (62)

Privremene mirovine na temelju članaka 30., 31., 31.a i 32. postaju konačne mirovine u slučaju da se službeno potvrdi smrt dužnosnika ili bivšeg dužnosnika ili ako se dužnosnika ili bivšeg dužnosnika zakonski proglasi nestalim pod pretpostavkom da je preminuo.

POGLAVLJE 6.

Povećanja mirovine za uzdržavanu djecu

Članak 34. (23) (112)

Na primatelje privremene mirovine primjenjuju se odredbe drugog stavka članka 81. Pravilnika o osoblju.

Članci 80. i 81. Pravilnika o osoblju primjenjuju se i na djecu rođenu manje od 300 dana nakon smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost.

Članak 35. (23) (112)

Ako prima starosnu mirovinu ili mirovinu za nadživjele osobe ili naknadu za invalidnost ili privremenu mirovinu, umirovljenik nema pravo na naknadu za život u inozemstvu.

POGLAVLJE 7.

Odjeljak 1.

Financiranje mirovinskog sustava

Članak 36. (112)

Od plaća i naknada za invalidnost u svim se slučajevima odbija doprinos za mirovinsko osiguranje predviđen člancima 77. do 84. Pravilnika o osoblju.

Članak 37. (39)

Upućeni dužnosnik nastavlja uplaćivati doprinos iz prethodnog članka koji se obračunava na temelju plaće koja odgovara njegovu stupnju i razredu. Isto se primjenjuje na dužnosnika koji prima naknadu u slučaju mirovanja ili u slučaju umirovljenja u interesu službe tijekom razdoblja od najviše pet godina kako je predviđeno člankom 3. te na dužnosnika koji je na dopustu za osobne potrebe i koji nastavlja stjecati daljnja mirovinska prava u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 40. stavkom 3. Pravilnika o osoblju.

Sva davanja na koja može imati pravo taj dužnosnik ili osobe koje svoja prava izvode iz njegova prava u okviru ovog mirovinskog sustava izračunavaju se na osnovi prethodno spomenute plaće.

Članak 38.

Doprinosi koji su pravilno uplaćeni ne vraćaju se. Pravo na mirovinu ne ostvaruje se na temelju pogrešno uplaćenih doprinosa; oni se vraćaju bez kamata na zahtjev dotičnog dužnosnika ili osoba koje svoje prava izvode iz njegova prava.

Članak 39. (112)

Stavljeno izvan snage.

Odjeljak 2.

Izračun mirovine

Članak 40. (23) (112) (128)

Za izračun iznosa starosne mirovine, mirovine za nadživjele osobe ili privremene mirovine ili naknade za invalidnost nadležna je institucija u kojoj je dužnosnik bio zaposlen u trenutku prestanka aktivnog radnog odnosa. Dužnosniku ili osobama koje svoja prava izvode iz njegova prava i Europskoj komisiji, koja isplaćuje mirovinu, dostavlja se detaljni izvještaj o izračunu zajedno s odlukom o dodjeli mirovine.

Starosna mirovina ili naknada za invalidnost ne isplaćuju se istovremeno s plaćom koja se isplaćuje iz općeg proračuna Europske unije ili koju isplaćuje jedna od agencija, niti istovremeno s naknadom koja se isplaćuje na temelju članaka 41. i 50. Pravilnika o osoblju. Oni se, isto tako, ne mogu isplaćivati istovremeno s primicima od rada koje prima na radnom mjestu u jednoj od institucija ili agencija.

Članak 41.

U slučaju pogreške ili propusta, iznos mirovine može se u svakom trenutku izračunati iznova.

Ako je pravo na mirovinu dodijeljeno u suprotnosti s odredbama Pravilnika o osoblju ili ovog Priloga, mirovina se može izmijeniti ili ukinuti.

Članak 42. (62) (112)

Ako pravni sljednici preminulog dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji je primao starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ne podnesu zahtjev za mirovinu ili naknadu u roku od godinu dana od datuma njegove smrti, oni gube to pravo, osim u slučajevima u kojima se utvrdi viša sila.

Članak 43. (62)

Bivši dužnosnik ili njegovi pravni sljednici koji imaju pravo na davanja u ovom mirovinskom sustavu obvezni su dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njih zatraži te instituciju iz drugog stavka članka 45. obavijestiti o svim činjenicama koje mogu utjecati na njihovo pravo.

Članak 44. (112)

Ako se dužnosniku djelomično ili u potpunosti privremeno uskrate mirovinska prava na temelju članka 9. Priloga IX., on ima pravo zatražiti naknadu uplaćenih mirovinskih doprinosa razmjerno iznosu za koji mu je mirovina umanjena.

Odjeljak 3.

Isplata davanja

Članak 45. (15) (62) (112) (128)

Davanja iz mirovinskog osiguranja isplaćuju se mjesečno, unatrag.

Ta davanja u ime Unije isplaćuje institucija koju određuju proračunska tijela; nijedna druga institucija ne smije, u bilo kojem obliku, iz vlastitih sredstava isplatiti davanja predviđena ovim mirovinskim sustavom.

Umirovljeniku koji ima boravište u Europskoj uniji davanja se uplaćuju u eurima na račun koji ima u banci u državi članici boravišta.

Umirovljeniku koji ima boravište izvan Europske unije mirovina se uplaćuje u eurima na račun koji ima u banci u zemlji boravišta. Mirovina se iznimno može uplatiti u eurima na račun koji umirovljenik ima u banci u zemlji u kojoj institucija ima sjedište, ili u stranoj valuti na račun koji umirovljenik ima u banci u zemlji boravišta, preračunano po najnovijem deviznom tečaju koji se primjenjuje na opći proračun Europske unije.

Ovaj se članak analogno primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost.

Članak 46. (15) (62) (112) (128)

Svi iznosi koje dužnosnik ili bivši dužnosnik koji prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost duguje Uniji na datum isplate davanja iz ovog mirovinskog osiguranja, odbijaju se od iznosa davanja koji mu se isplaćuje ili od davanja na koja imaju pravo njegovi pravni sljednici. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.

Članak 47. (112)

Stavljeno izvan snage.

POGLAVLJE 8.

Prijelazne odredbe

Članak 48. (128)

Dužnosnik na kojega se primjenjuje Pravilnik o osoblju ima na temelju prijelaznih odredaba pravo na mirovinu koja se izračunava od datuma njegova uključivanja u privremeni zajednički sustav mirovinskog osiguranja institucija Unije.

Ako dužnosnik tako zatraži, njegova se mirovinska prava, neovisno o odredbama iz Pravilnika o osoblju koje upućuju na suprotno, izračunavaju od datuma stupanja u službu institucije Europske unije u bilo kojem svojstvu. Ako dužnosnik tijekom određenog razdoblja prijašnjeg radnog odnosa ili tijekom cijelog njegovog trajanja nije uplaćivao doprinose u sustav mirovinskog osiguranja, on ima pravo u ratama uplatiti doprinose za mirovinska prava za koja prethodno nije uplaćivao doprinose. Doprinosi koje dužnosnik uplaćuje zajedno s odgovarajućim doprinosima koje je uplatila institucija smatraju se evidentiranima na računu dužnosnika u privremenom sustavu mirovinskog osiguranja na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika o osoblju.

Članak 49. (128)

Ako je dužnosnik iskoristio mogućnost da sa svojeg računa u okviru privremenog zajedničkog sustava mirovinskog osiguranja institucija Unije povuče sredstva koja je trebao uplatiti kao doprinose u matičnoj zemlji kako bi zadržao tamošnja mirovinska prava, mirovinska prava koja proizlaze iz razdoblja kada je bio uključen u privremeni sustav mirovinskog osiguranja smanjuju se razmjerno iznosu sredstava koja je povukao sa svojeg računa.

Prethodni stavak ne primjenjuje se na dužnosnika koji je, u roku od tri mjeseca nakon što se Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati, zatražio da mu se dopusti vraćanje tih sredstava uvećanih za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %.

Članak 50.

Ako dužnosnik na kojeg se primjenjuje Pravilnik o osoblju napusti službu u dobi od 65 godina, a da pritom nije navršio deset godina staža u službi kako je utvrđeno prvim stavkom članka 77. Pravilnika o osoblju, on na temelju prijelaznih odredaba ima pravo odabrati isplatu otpremnine koja se izračunava u skladu s člankom 12. ovog Priloga ili isplatu razmjerno smanjene mirovine koja se izračunava u skladu s drugim stavkom članka 77. Pravilnika o osoblju.

Članak 51. (128)

Pravila kojima se uređuje ovaj sustav mirovinskog osiguranja primjenjuju se na udovicu i pravne sljednike službenika Unije koji je preminuo u aktivnoj službi prije stupanja na snagu Pravilnika o osoblju te na službenika Unije kojemu je prije stupanja na snagu Pravilnika o osoblju utvrđena potpuna trajna invalidnost u smislu članka 78. Pravilnika o osoblju, pod uvjetom da se sredstva s njegovog računa u privremenom sustavu zajedničkog mirovinskog osiguranja institucija Unije prenesu na Uniju. Unija preuzima odgovornost za isplatu davanja predviđenih ovim sustavom mirovinskog osiguranja.

---

(1)  SL L 181, 28.6.1989., str. 2. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2458/98 (SL L 307, 17.11.1998., str. 1.).

(2)  SL L 264, 2.10.2002., str. 1.

(3)  SL L 264, 2.10.2002., str. 5.

(4)  SL L 264, 2.10.2002., str. 9.

Prilog IX.: (112) Stegovni postupak (112)

Odjeljak 1. (112)

Opće odredbe (112)

Članak 1. (112)

1.   Kad god se u istrazi OLAF-a otkrije mogućnost osobne upletenosti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika institucije, ta se osoba brzo obavješćuje pod uvjetom da se time ne šteti istrazi. U svakom slučaju, zaključci u kojima se dužnosnika navodi imenom ne mogu se donijeti nakon završetka istrage a da se dotičnom dužnosniku nije pružila mogućnost da iznese primjedbe na činjenice koje se na njega odnose. U zaključcima se upućuje na te primjedbe.

2.   U slučajevima u kojima se za potrebe istrage zahtijeva apsolutna tajnost i za koje su potrebni istražni postupci koji potpadaju pod nadležnost nacionalnih sudskih tijela, ispunjivanje obveze pozivanja dužnosnika da iznese svoje primjedbe može se odgoditi u dogovoru s tijelom za imenovanje. U tim slučajevima, stegovni postupak ne može se pokrenuti dok se dužnosniku nije pružila mogućnost da iznese svoje primjedbe.

3.   Ako se nakon istrage OLAF-a ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv dužnosnika, opredmetna se istraga zaključuje bez poduzimanja daljnjih mjera na temelju odluke direktora OLAF-a, koji o tome u pisanom obliku obavješćuje dužnosnika i njegovu instituciju. Dužnosnik može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.

Članak 2. (112)

1.   Pravila iz članka 1. ovog Priloga primjenjuju se, s potrebnim promjenama, na ostale administrativne istražne radnje koje provodi tijelo za imenovanje.

2.   Tijelo za imenovanje obavješćuje dotičnu osobu o završetku istrage i dostavlja joj zaključke izvješća o istrazi te, na zahtjev i podložno zaštiti zakonitih interesa trećih stranaka, sve dokumente izravno povezane s optužbama koje su protiv nje iznesene.

3.   Institucije donose provedbene odredbe ovog članka u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

Članak 3. (112)

1.   Na temelju izvješća o istrazi te nakon što je obavijestilo dotičnog dužnosnika o svim dokazima u dosjeima i nakon što ga je saslušalo, tijelo za imenovanje može:

(a)	odlučiti da se ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv dužnosnika i u tom se slučaju dužnosnik o tome obavješćuje u pisanom obliku; ili

(b)	odlučiti da se, čak i ako se obveze nisu ispunile ili se čini da se nisu ispunile, ne poduzima nikakva stegovna mjera te da se, po potrebi, dužnosniku uputi upozorenje; ili

(c)	u slučaju neispunjenja obveza u smislu članka 86. Pravilnika o osoblju: i. odlučiti pokrenuti stegovni postupak predviđen odjeljkom 4. ovog Priloga; ili ii. odlučiti pokrenuti stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom.

Članak 4. (112)

Od dužnosnika kojeg se iz objektivnih razloga ne može saslušati u skladu s odredbama ovog Priloga može se zatražiti da u pisanom obliku iznese svoje primjedbe ili ga može predstavljati osoba po njegovu izboru.

Odjeljak 2. (112)

Stegovno povjerenstvo (112)

Članak 5. (112)

1.   U svakoj instituciji osniva se stegovno povjerenstvo, u daljnjem tekstu „povjerenstvo”. Najmanje jedan član povjerenstva, koji može biti njegov predsjednik, odabire se izvan institucije.

2.   Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i četiriju punopravnih članova, koje mogu zamijeniti zamjenici i, u slučajevima koji se odnose na dužnosnika razreda do AD 13, dvaju dodatnih članova u istoj funkcijskoj skupini i razredu kao dužnosnik na kojeg se odnosi stegovni postupak.

3.   U svim slučajevima, osim onih koji se odnose na dužnosnike razreda AD 16 ili AD 15, članovi povjerenstva i njihovi zamjenici imenuju se među dužnosnicima razreda AD 14 ili višeg koji su u aktivnoj službi.

4.   U svim slučajevima koji se odnose na dužnosnike razreda AD 16 ili AD 15, članovi povjerenstva i njihovi zamjenici imenuju se među dužnosnicima razreda AD 16 koji su u aktivnoj službi.

5.   Tijelo za imenovanje i odbor osoblja dogovaraju ad hoc postupak za imenovanje dodatnih članova iz stavka 2. koji sudjeluju u slučajevima što se odnose na dužnosnika koji obavlja poslove u trećoj zemlji.

Članak 6. (112)

1.   Tijelo za imenovanje i odbor osoblja istodobno imenuju po dva člana i dva zamjenika.

2.   Predsjednika i njegova zamjenika imenuje tijelo za imenovanje.

3.   Predsjednik, članovi i zamjenici imenuju se na razdoblje od tri godine. Međutim, institucije mogu za članove i zamjenike predvidjeti kraće razdoblje s time da ne smije trajati kraće od jedne godine.

4.   Dva člana povjerenstva proširenog u skladu s člankom 5. stavkom 2. ovog Priloga imenuju se na sljedeći način:

(a)	tijelo za imenovanje sastavlja popis koji po mogućnosti sadržava imena dvaju dužnosnika iz svakog razreda svake funkcijske skupine. Istodobno odbor osoblja tijelu za imenovanje šalje popis sastavljen na istoj osnovi;

(b)

u roku od deset dana od obavijesti o izvješću na kojem se temelji odluka o pokretanju stegovnog postupka ili postupka iz članka 22. Pravilnika o osoblju, predsjednik povjerenstva, u prisutnosti dotične osobe, s prethodno navedenih popisa ždrijebom izabire imena dvaju članova povjerenstva, po jednog sa svakog popisa. Predsjednik može odlučiti da ga u ovom postupku zamjenjuje tajnik. Predsjednik o punom sastavu povjerenstva obavješćuje dotičnog dužnosnika i članove povjerenstva.

5.   Dotični dužnosnik ima pravo odbiti jednog člana povjerenstva u roku od pet dana od njegova osnivanja. Institucija isto tako ima pravo odbiti jednog člana povjerenstva.

Članovi povjerenstva mogu u istom vremenskom roku zatražiti da ih se zbog opravdanih razloga oslobodi od dužnosti te se moraju povući ako postoji sukob interesa.

Predsjednik povjerenstva po potrebi novim ždrijebom zamjenjuje članove imenovane u skladu sa stavkom 4.

Članak 7. (112)

Povjerenstvu pomaže tajnik kojeg imenuje tijelo za imenovanje.

Članak 8. (112)

1.   Predsjednik i članovi povjerenstva potpuno su neovisni u obavljanju poslova.

2.   Vijećanje i postupci povjerenstva odvijaju se u tajnosti.

Odjeljak 3. (112)

Stegovne mjere (112)

Članak 9. (112)

1.   Tijelo za imenovanje može izreći sljedeće sankcije:

(a)	pisano upozorenje;

(b)

ukor;

(c)	odgodu napredovanja na viši stupanj u razdoblju od jednog do 23 mjeseca;

(d)	nazadovanje na niži stupanj;

(e)	privremeni prelazak u niži razred u razdoblju od 15 dana do jedne godine;

(f)	prelazak u niži razred u istoj funkcijskoj skupini;

(g)	razvrstavanje u nižu funkcijsku skupinu, s prelaskom u niži razred ili bez njega;

(h)

udaljavanje s radnog mjesta i prema potrebi pro tempore smanjenje mirovine ili uskraćivanje na određeno vrijeme dijela iznosa naknade za invalidnost, a učinak ove mjere ne odnosi se na uzdržavanike dužnosnika. U slučaju tog smanjenja, dohodak bivšeg dužnosnika ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života iz članka 6. Priloga VIII., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.

2.   Ako dužnosnik prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost, tijelo za imenovanje može odlučiti uskratiti na određeno razdoblje dio iznosa mirovine ili naknade za invalidnost, a učinak ove mjere ne odnosi se na uzdržavanike dužnosnika. Dohodak bivšeg dužnosnika međutim ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života iz članka 6. Priloga VIII., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.

3.   Za jedan slučaj povrede dužnosti izriče se samo jedna stegovna sankcija.

Članak 10. (112)

Težina propisanih stegovnih sankcija razmjerna je težini povrede dužnosti. Kako bi se utvrdila težina povrede dužnosti i donijela odluka o stegovnoj sankciji koju treba izreći, posebno se uzimaju u obzir:

(a)	priroda povrede dužnosti i okolnosti pod kojima je do nje došlo;

(b)	u kojoj mjeri povreda dužnosti negativno utječe na integritet, ugled ili interese institucija;

(c)	u kojoj mjeri povreda dužnosti uključuje namjerne radnje ili nepažnju;

(d)	dužnosnikovi motivi za povredu dužnosti;

(e)	razred i radni staž dužnosnika;

(f)	stupanj osobne odgovornosti dužnosnika;

(g)	razina dužnosnikovih poslova i odgovornosti;

(h)	uključuje li povreda dužnosti ponavljane radnje ili ponašanje;

(i)	ponašanje dužnosnika tijekom njegove karijere.

Odjeljak 4. (112)

Stegovni postupak bez sudjelovanja stegovnog povjerenstva (112)

Članak 11. (112)

Tijelo za imenovanje može donijeti odluku o sankciji u obliku pisanog upozorenja ili ukora bez savjetovanja s povjerenstvom. Prije nego što donese takvu odluku, tijelo za imenovanje saslušava dotičnog dužnosnika.

Odjeljak 5. (112)

Stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom (112)

Članak 12. (112)

1.   Tijelo za imenovanje povjerenstvu podnosi izvješće u kojem jasno iznosi činjenice u vezi s pritužbom i, prema potrebi, okolnosti pod kojima su nastale, uključujući sve otegotne i olakotne okolnosti.

2.   Izvješće se dostavlja dotičnom dužnosniku i predsjedniku povjerenstva, koji o tome obavješćuje članove povjerenstva.

Članak 13. (112)

1.   Po primitku izvješća dotični dužnosnik ima pravo pristupiti cjelokupnom osobnom dosjeu i izraditi preslike svih dokumenata koji se odnose na postupak, uključujući oslobađajuće dokaze.

2.   Za pripremu obrane dotični dužnosnik ima najmanje 15 dana od dana primitka izvješća kojim se pokreće stegovni postupak.

3.   Dotičnom dužnosniku može pomagati osoba po vlastitom izboru.

Članak 14. (112)

Ako dotični dužnosnik u prisutnosti predsjednika povjerenstva prizna povredu dužnosti i bez zadrške prihvati izvješće iz članka 12. ovog Priloga, tijelo za imenovanje može slučaj povući s povjerenstva u skladu s načelom proporcionalnosti između prirode povrede dužnosti i moguće sankcije. Ako se slučaj povuče s povjerenstva, predsjednik iznosi mišljenje o mogućoj sankciji.

U okviru ovog postupka tijelo za imenovanje može, odstupajući od članka 11. ovog Priloga, izreći neku od sankcija predviđenih člankom 9. stavkom 1. točkama (a) do (d) ovog Priloga.

Prije nego što prizna povredu dužnosti, dotičnog dužnosnika obavješćuje se o mogućim posljedicama takvog priznanja.

Članak 15. (112)

Predsjednik prije prvog sastanka povjerenstva zadužuje jednog od članova da pripremi opće izvješće o predmetu sastanka i o tome obavješćuje ostale članove.

Članak 16. (112)

1.   Povjerenstvo saslušava dotičnog dužnosnika, koji se na saslušanju može očitovati u usmenom ili pisanom obliku, osobno ili putem svojeg predstavnika. Dotični dužnosnik može pozvati svjedoke.

2.   Instituciju pred povjerenstvom zastupa dužnosnik kojeg je za to zadužilo tijelo za imenovanje i koji ima jednaka prava kao i dotični dužnosnik.

3.   U slučajevima u kojim je istragu pokrenuo OLAF, povjerenstvo može saslušati istražitelje OLAF-a.

Članak 17. (112)

1.   Ako povjerenstvo smatra da ne posjeduje dovoljno jasne informacije o činjenicama u vezi s pritužbom ili okolnostima pod kojima su nastale, ono naređuje provedbu istrage u kojoj svaka strana može iznijeti svoje navode i odgovoriti na navode druge strane.

2.   U ime povjerenstva istragu provodi predsjednik ili član povjerenstva. Za potrebe istrage povjerenstvo može zatražiti sve dokumente povezane s dotičnim predmetom. Institucija sve te zahtjeve ispunjava u roku koji je povjerenstvo može postaviti. Ako se taj zahtjev uputi dužnosniku, bilježi se svako njegovo odbijanje ispunjenja tog zahtjeva.

Članak 18. (112)

Nakon razmatranja podnesenih dokumenata i uzimajući u obzir sve pisane ili usmene izjave i rezultate svih provedenih istraga, povjerenstvo većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o tome jesu li utvrđene činjenice u vezi s pritužbom i o mogućim sankcijama koje iz njih proizlaze. To mišljenje potpisuju svi članovi povjerenstva. Svaki član može uz mišljenje priložiti različiti stav. Povjerenstvo to mišljenje dostavlja tijelu za imenovanje i dotičnom dužnosniku u roku od dva mjeseca od dana primitka izvješća tijela za imenovanje, pod uvjetom da je taj rok razmjeran stupnju složenosti slučaja. Ako je istraga provedena na inicijativu povjerenstva, taj rok iznosi četiri mjeseca, pod uvjetom da je razmjeran stupnju složenosti slučaja.

Članak 19. (112)

1.   Predsjednik ne glasa o predmetima pred povjerenstvom, osim u postupovnim pitanjima ili u slučaju izjednačenog broja glasova.

2.   Predsjednik osigurava provedbu odluka povjerenstva i obavješćuje svakog člana povjerenstva o svim informacijama i dokumentima u vezi s predmetom.

Članak 20. (112)

Tajnik sastavlja zapisnik sa sastanaka stegovnog povjerenstva. Svjedoci potpisuju zapisnik o svom svjedočenju.

Članak 21. (112)

1.   Ako se kao posljedica stegovnog postupka izrekne jedna od sankcija predviđenih člankom 9. ovog Priloga, troškove koji tijekom njegova trajanja nastanu na inicijativu dotičnog dužnosnika, a osobito honorare isplaćene osobi odabranoj da dužnosniku pomaže ili ga brani, snosi sam dužnosnik.

2.   Međutim, u iznimnim slučajevima u kojima bi taj teret bio nepravedan prema dužnosniku, tijelo za imenovanje može odlučiti drugačije.

Članak 22. (112)

1.   Nakon što sasluša dužnosnika i u roku od dva mjeseca od primitka mišljenja povjerenstva, tijelo za imenovanje donosi odluku kako je predviđeno člancima 9. i 10. ovog Priloga. Odluka se mora obrazložiti.

2.   Ako tijelo za imenovanje odluči zaključiti slučaj bez izricanja stegovne sankcije, o tome bez odgode u pisanom obliku obavješćuje dotičnog dužnosnika. Dužnosnik može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.

Odjeljak 6. (112)

Suspenzija (112)

Članak 23. (112)

1.   Ako tijelo za imenovanje dužnosnika optuži za tešku povredu dužnosti zbog neispunjavanja profesionalnih obveza ili kršenja zakona, ono osobu optuženu za tu povredu dužnosti može odmah suspendirati na određeno ili neodređeno razdoblje.

2.   Osim u iznimnim okolnostima, tijelo za imenovanje tu odluku donosi nakon što sasluša dotičnog dužnosnika.

Članak 24. (112)

1.   U odluci o suspenziji dužnosnika navodi se hoće li on za vrijeme suspenzije i dalje primati pune primitke od rada ili će mu se uskratiti jedan njihov dio. Iznos koji se isplaćuje dužnosniku, zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju, ne smije ni u kojim okolnostima biti manji od iznosa za minimalne troškove života iz članka 6. Priloga VIII. ovom Pravilniku o osoblju.

2.   Konačna odluka o položaju suspendiranog dužnosnika mora se donijeti u roku od šest mjeseci od datuma kada suspenzija počne proizvoditi pravne učinke. Ako se u roku od šest mjeseci ta odluka ne donese, dotični dužnosnik ima pravo ponovno primati pune primitke od rada, podložno stavku 3.

3.   Dio primitaka od rada može se nastaviti uskraćivati i nakon isteka roka od šest mjeseci iz stavka 2. ako se protiv dotičnog dužnosnika za isto djelo vodi kazneni postupak i zbog toga mu je postupka oduzeta sloboda. U tom slučaju dužnosnik ne prima punu plaću dok nadležni sud ne naloži njegovo puštanje na slobodu.

4.   Iznosi uskraćeni u skladu sa stavkom 1. dužnosniku se vraćaju ako se konačnom odlukom izrekne stegovna sankcija koja nije teža od pisanog upozorenja, ukora ili odgode napredovanja na viši stupanj ili ako se stegovna sankcija ne izrekne; u potonjem slučaju ti se iznosi vraćaju uz složene kamate prema stopi definiranoj člankom 12. Priloga XII.

Odjeljak 7. (112)

Usporedni kazneni progon (112)

Članak 25. (112)

Ako se dužnosnik za ista djela kazneno goni, konačna odluka donosi se tek nakon pravomoćne presude suda pred kojim se taj predmet nalazi.

Odjeljak 8. (112)

Završne odredbe (112)

Članak 26. (112)

U slučajevima u kojima je istraga pokrenuta na inicijativu OLAF-a, odluke iz članaka 11., 14., 22. i 23. ovog Priloga dostavljaju mu se na uvid.

Članak 27. (112)

Dužnosnik kojemu je izrečena stegovna sankcija osim sankcije udaljavanja s radnog mjesta može nakon tri godine, u slučaju pisanog upozorenja ili ukora, ili nakon šest godina, u slučaju druge sankcije, podnijeti zahtjev za brisanje svake naznake te mjere iz osobnog dosjea. O odobravanju tog zahtjeva odluku donosi tijelo za imenovanje.

Članak 28. (112)

Ako se otkriju nove činjenice s priloženim odgovarajućim dokazima, tijelo za imenovanje može ponovno pokrenuti stegovni postupak na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dotičnog dužnosnika.

Članak 29. (112)

Ako se ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv dužnosnika u skladu s člankom 1. stavkom 3. i člankom 22. stavkom 2. ovog Priloga, dužnosnik ima pravo zahtijevati da mu se šteta koju je pretrpio nadoknadi primjernom objavom odluke tijela za imenovanje.

Članak 30. (112)

Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 3., svaka institucija prema potrebi donosi provedbene odredbe ovog Priloga nakon savjetovanja sa svojim odborom osoblja.

Prilog X.: (67) Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji

POGLAVLJE 1. (67)

Opće odredbe (67)

Članak 1. (67) (128)

Ovim se Prilogom utvrđuju posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike Europske unije koji rade u trećoj zemlji.

Samo državljani država članica Unije mogu raditi u trećoj zemlji, a tijelo za imenovanje ne smije se pozvati na izuzeće iz članka 28. točke (a) Pravilnika o osoblju.

Opće provedbene odredbe donose se u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

Članak 2. (67) (112)

Na temelju odluke tijela za imenovanje donesene u interesu službe dužnosnici se periodično premještaju, prema potrebi neovisno o slobodnim radnim mjestima.

Tijelo za imenovanje te premještaje provodi posebnim postupkom pod nazivom „postupak mobilnosti”, za koji utvrđuje detaljna provedbena pravila nakon savjetovanja s odborom osoblja.

Članak 3. (67) (112) (128)

U okviru postupka mobilnosti dužnosnik raspoređen na rad u trećoj zemlji može se odlukom tijela za imenovanje privremeno rasporediti, zadržavajući svoje radno mjesto, u sjedište institucije ili neko drugo mjesto zaposlenja u Uniji; takva raspoređivanja, kojima ne prethodi objava slobodnog radnog mjesta, ne mogu biti na razdoblje duže od četiri godine. Odstupajući od prvog podstavka članka 1., tijelo za imenovanje može, na temelju općih provedbenih odredaba, odlučiti da se na dužnosnika za vrijeme ovog privremenog raspoređivanja i dalje primjenjuju određene odredbe ovog Priloga, osim njegovih članka 5., 10. i 12.

POGLAVLJE 2. (67)

Obveze (67)

Članak 4. (67)

Dužnosnik obavlja poslove u mjestu u kojem je zaposlen ili u kojeg je u interesu službe premješten primjenom postupka mobilnosti.

Članak 5. (112)

1.   Ako institucija dužnosniku osigura smještaj koji odgovara razini poslova i sastavu njegove uzdržavane obitelji, dužnosnik je obvezan u njemu boraviti.

2.   Tijelo za imenovanje utvrđuje detaljna pravila o primjeni stavka 1. nakon savjetovanja s odborom osoblja. Tijelo za imenovanje odlučuje i o pravu na namještaj i ostalu stambenu opremu u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na svako mjesto rada.

POGLAVLJE 3. (67)

Uvjeti rada (67)

Članak 6. (67) (112)

Dužnosnik ima pravo na tri i pol radna dana godišnjeg odmora u jednoj kalendarskoj godini za svaki mjesec staža u službi.

Članak 7. (67) (112)

U godini u kojoj dužnosnik započne ili prestane obavljati poslove u trećoj zemlji, on ima pravo na tri i pol radna dana godišnjeg odmora za svaki puni mjesec staža u službi, tri i pol radna dana godišnjeg odmora za nepuni mjesec u kojem je radio više od 15 dana i na dva radna dana za nepuni mjesec u kojem je radio 15 dana ili manje.

Ako dužnosnik, zbog razloga koji nisu zahtjevi službe, nije iskoristio godišnji odmor prije kraja tekuće kalendarske godine, broj dana godišnjeg odmora koje može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu ne smije biti veći od 14 radnih dana.

Članak 8. (67)

Iznimno, tijelo za imenovanje može posebnom obrazloženom odlukom dužnosniku odobriti dopust za oporavak zbog posebno teških životnih uvjeta u njegovom mjestu rada. Tijelo za imenovanje za svako takvo mjesto određuje grad odnosno gradove u kojima se dopust za oporavak može koristiti.

Članak 9. (69) (112)

1.   Godišnji se odmor može koristiti odjednom ili u dijelovima, u skladu sa željama dužnosnika i uzimajući u obzir zahtjeve službe. Međutim, godišnji odmor mora se barem jedanput koristiti u trajanju od najmanje 14 radnih dana.

2.   Dopust za oporavak iz članka 8. ne može biti duži od 15 radnih dana za svaku godinu staža u službi.

Dopust za oporavak produžuje se dodavanjem vremena za putovanje koje se izračunava u skladu s člankom 7. Priloga V. Pravilniku o osoblju.

Članak 9.a (128)

Za vrijeme roditeljskog dopusta i obiteljskog dopusta predviđenih člancima 42.a i 42.b Pravilnika o osoblju, nastavljaju se primjenjivati članci 5., 23. i 24. ovog Priloga na najduže kumulativno razdoblje od šest mjeseci za svako dvogodišnje razdoblje raspoređivanja na rad u trećoj zemlji, a članak 15. ovog Priloga nastavlja se primjenjivati na najduže kumulativno razdoblje od devet mjeseci za svako dvogodišnje razdoblje raspoređivanja na rad u trećoj zemlji.

POGLAVLJE 4. (67)

Prihodi i davanja iz sustava socijalne sigurnosti (67)

Odjeljak 1. (67)

Prihodi i obiteljske naknade (67)

Članak 10. (67) (112) (128)

1.   Naknada za životne uvjete utvrđuje se, u skladu s mjestom rada dužnosnika, kao postotak referentnog iznosa. Referentni iznos uključuje ukupnu osnovnu plaću uvećanu za naknadu za život u inozemstvu, naknadu za kućanstvo i naknadu za uzdržavano dijete, od čega se oduzimaju obvezni odbitci iz Pravilnika o osoblju ili propisa donesenih za njegovu primjenu.

Ako je dužnosnik zaposlen u zemlji u kojoj se životni uvjeti mogu smatrati jednakima onima u Uniji, ta se naknada ne isplaćuje.

Naknada za životne uvjete u slučaju svih ostalih mjesta zaposlenja utvrđuje se na sljedeći način.

Pri utvrđivanju naknade za životne uvjete uzimaju se u obzir sljedeći parametri:

—	zdravstveni i bolnički uvjeti,

—	sigurnost,

—

klima,

na ta tri parametra primjenjuje se ponder 1:

—	stupanj izoliranosti,

—	ostali lokalni uvjeti,

na ta dva parametra primjenjuje se ponder 0,5.

Svaki parametar ima sljedeće vrijednosti:

0: ako su uvjeti normalni, ali nisu jednaki onima u Uniji,

2: cako su uvjeti teški u usporedbi s onima u Uniji,

4: ako su uvjeti vrlo teški u usporedbi s onima u Uniji.

Naknada se utvrđuje kao postotak referentnog iznosa iz prvog podstavka u skladu sa sljedećom ljestvicom:

—	10 % ako je vrijednost 0,

—	15 % ako je vrijednost veća od 0, ali nije veća od 2,

—	20 % ako je vrijednost veća od 2, ali nije veća od 5,

—	25 % ako je vrijednost veća od 5, ali nije veća od 7,

—	30 % ako je vrijednost veća od 7, ali nije veća od 9,

—	35 % ako je vrijednost veća od 9, ali nije veća od 11,

—	40 % ako je vrijednost veća od 11.

Tijelo za imenovanje revidira naknadu za životne uvjete utvrđenu za svako mjesto rada i prema potrebi svake ga godine usklađuje nakon što dobije mišljenje odbora osoblja.

Dužnosnici koji su tijekom svoje karijere raspoređeni u mjesto rada za koje se smatra da su uvjeti teški ili vrlo teški i u kojem naknada za životne uvjete iznosi 30 %, 35 % ili 40 % i koji prihvate premještaj u drugo mjesto rada u kojem ta naknada iznosi 30 %, 35 % ili 40 %, primaju, uz naknadu za životne uvjete za novo mjesto rada, i dopunsku premiju u visini od 5 % referentnog iznosa iz prvog podstavka.

Ta se premija dodjeljuje kumulativno za svako raspoređivanje dužnosnika u mjesto rada za koje se smatra da su uvjeti teški ili vrlo teški, no ukupni iznos naknade za životne uvjete i premije ne može biti veći od 45 % referentnog iznosa iz prvog podstavka.

2.   Ako je zbog životnih uvjeta u mjestu rada dužnosniku ugrožena sigurnost, tijelo za imenovanje može mu posebnom obrazloženom odlukom odobriti privremenu dodatnu naknadu. Ta se naknada utvrđuje kao postotak referentnog iznosa iz prvog podstavka stavka 1.:

—	u visini od 5 % ako tijelo članovima svojeg osoblja savjetuje da u mjestu rada ne nastanjuju obitelji,

—	u visini od 10 % ako tijelo odluči privremeno smanjiti broj osoblja koje radi u tom mjestu rada.

Članak 11. (67) (94)

Primici od rada te naknade iz članka 10. isplaćuju u eurima u Belgiji. Na njih se primjenjuje ponder koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika zaposlenih u Belgiji.

Članak 12. (67)

Tijelo za imenovanje može, na zahtjev dužnosnika, odlučiti da mu se ukupni primici od rada ili jedan njihov dio isplaćuje u valuti zemlje zaposlenja. U tom se slučaju na primitke od rada primjenjuje ponder za mjesto rada i preračunava se na temelju odgovarajućeg deviznog tečaja.

Tijelo za imenovanje može, utemeljenim iznimnim slučajevima, cijeli iznos ili jedan njegov dio isplatiti u valuti koja nije valuta zemlje zaposlenja tako da se održi kupovna moć.

Članak 13. (67) (112) (128)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurala istovjetna kupovna moć dužnosnika neovisno o mjestu rada, Vijeće jednom godišnje utvrđuje ponder iz članka 12. Vijeće, na prijedlog Komisije, odlučuje u pisanom postupku kvalificiranom većinom predviđenom člankom 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji u roku od mjesec dana. Ako država članica zatraži formalno preispitivanje prijedloga Komisije, Vijeće odlučuje u roku od 2 mjeseca.

Ako se međutim ustanovi da je u slučaju određene zemlje promjena troškova života izračunana na temelju pondera i odgovarajućeg deviznog tečaja veća od 5 % u odnosu na zadnje usklađivanje, Komisija odlučuje o privremenim mjerama za usklađivanje pondera i o tome u najkraćem mogućem roku obavješćuje Vijeće.

Članak 14. (67)

Komisija Vijeću podnosi godišnje izvješće o primjeni ovog Priloga, a posebno o utvrđivanju iznosa naknade za životne uvjete kako je predviđeno člankom 10.

Članak 15. (67)

U skladu s uvjetima koje je utvrdilo tijelo za imenovanje, dužnosnik prima naknadu za obrazovanje kako bi se pokrili stvarni troškovi obrazovanja, a naknada se isplaćuje po predočenju popratne dokumentacije. Ta naknada ne smije biti tri puta veća od dvostrukog iznosa najveće naknade za obrazovanje, osim u slučajevima koje tijelo za imenovanje smatra iznimnim.

Članak 16. (67) (94) (112)

Troškovi se dužnosnicima nadoknađuju se u eurima, valuti zemlje zaposlenja ili valuti u kojoj su troškovi nastali, temeljem obrazloženog zahtjeva dužnosnika.

Dužnosnici mogu izabrati da im se naknada za nastanjenje ili naknada za preseljenje isplati u eurima ili u valuti mjesta nastanjenja ili preseljenja; u potonjem slučaju na naknade se primjenjuje ponder utvrđen za dotično mjesto i preračunavaju se u skladu s odgovarajućim deviznim tečajem.

Odjeljak 2. (67)

Pravila u vezi s nadoknadom troškova (67)

Članak 17. (67) (112)

Dužnosniku kojemu je osiguran smještaj na temelju članaka 5. ili 23. ovog Priloga i koji je, zbog razloga izvan njegove kontrole, prisiljen promijeniti boravište u mjestu rada nadoknađuju se, posebnom obrazloženom odlukom tijela za imenovanje, troškovi preseljenja namještaja i osobnih stvari po predočenju popratne dokumentacije i u skladu s pravilima o preseljenju.

U tom se slučaju ostali troškovi nastali zbog promjene boravišta dužnosniku nadoknađuju po predočenju popratne dokumentacije, a iznosi ne smiju biti veći od polovine naknade za nastanjenje.

Članak 18. (67) (112)

Ako dužnosnik u mjestu rada boravi u hotelu zbog toga što mu se smještaj iz članka 5. još ne može dodijeliti ili mu više nije dostupan i ako se zbog razloga izvan njegove kontrole nije mogao u njega useliti, troškovi hotelskog smještaja njega i njegove obitelji nadoknađuju mu se po predočenju hotelskih računa i nakon prethodnog odobrenja tijela za imenovanje.

Dužnosnik prima i dnevnicu predviđenu člankom 10. Priloga VII., umanjenu za 50 %, osim u slučajevima više sile koje utvrđuje tijelo za imenovanje.

Ako nije moguće osigurati hotelski smještaj, dužnosnik ima pravo na nadoknadu stvarnog troška unajmljivanja privremenog smještaja nakon prethodnog odobrenja tijela za imenovanje.

Članak 19. (67) (112)

Dužnosnik koji nema na raspolaganju službeni automobil za službena putovanja izravno povezana s obavljanjem poslova, prima naknadu po prijeđenom kilometru za korištenje vlastitog automobila. Iznos te naknade utvrđuje tijelo za imenovanje.

Članak 20. (67)

Za dopust za oporavak dužnosnik ima pravo na nadoknadu putnih troškova od mjesta rada do odobrenog mjesta dopusta, a ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, isto vrijedi i za bračnog druga i uzdržavanike ako s njim žive.

Ako putovanje vlakom nije moguće ili izvedivo, nadoknada se isplaćuje na temelju posebne odluke po predočenju avionskih karata, neovisno o udaljenosti.

Članak 21. (67) (112)

Ako je dužnosnik prilikom stupanja u službu ili premještaja dužan promijeniti boravište kako bi se pridržavao članka 20. Pravilnika o osoblju, institucija snosi, pridržavajući se uvjeta koje je utvrdilo tijelo za imenovanje i ovisno o vrsti smještaja koji mu se može osigurati u mjestu rada, troškove:

(a)	preseljenja namještaja ili dijela namještaja i osobnih stvari od mjesta u kojem se nalaze do mjesta rada te prijevoza osobnih stvari u slučaju da mu je osiguran nenamješten stan;

(b)	prijevoza osobnih stvari te skladištenja namještaja i osobnih stvari u slučaju da mu je osiguran namješten stan.

U slučaju prestanka radnog odnosa ili smrti dužnosnika, institucija snosi, pridržavajući se uvjeta koje je utvrdilo tijelo za imenovanje, stvarne troškove preseljenja namještaja i osobnih stvari od mjesta u kojem se nalaze do matičnog mjesta dužnosnika ili prijevoza osobnih stvari od mjesta rada do matičnog mjesta dužnosnika. Naknada se može isplatiti za neke ili sve te troškove.

U slučaju smrti dužnosnika koji nije u braku, nadoknada se isplaćuje pravnim sljednicima.

Članak 22. (67)

Institucija dužnosniku koji je na probnom radu isplaćuje predujam naknade za privremeni smještaj i troškova prijevoza osobnih stvari njegova bračnog druga i uzdržavanika.

U slučaju da dužnosnika koji je na probnom radu po njegovu isteku ne zaposli, institucija može u iznimnim slučajevima poduzeti mjere za povrat najviše polovine tih iznosa na temelju odredaba koje utvrđuje tijelo za imenovanje.

Članak 23. (67) (112)

Ako institucija dužnosniku nije osigurala smještaj, nadoknađuje mu se trošak stanarine, pod uvjetom da smještaj odgovara njegovim poslovima i sastavu njegove uzdržavane obitelji.

Odjeljak 3. (67)

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti (67)

Članak 24. (67)

Dužnosnik, njegov bračni drug, djeca i ostali uzdržavanici osigurani su u okviru dopunskog zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva razlika između stvarnih rashoda i isplata iz sustava osiguranja predviđenog člankom 72. Pravilnika o osoblju; ne isplaćuju se naknade na temelju članka 72. stavka 3.

Polovinu premije plaća dužnosnik, a drugu polovinu institucija. Doprinosi dužnosnika međutim ne smiju biti veći od 0,6 % njegove osnovne plaće, s time da eventualnu razliku plaća institucija.

Dužnosnik, njegov bračni drug, djeca i ostali uzdržavanici osigurani su za slučaj repatrijacije zbog zdravstvenih razloga u hitnom ili krajnje hitnom slučaju, a premiju u cijelosti plaća institucija.

Članak 25. (67) (128)

Bračni drug, djeca i ostali uzdržavanici dužnosnika osigurani su od nesreća koje se dogode izvan Unije u zemljama s popisa koji je u tu svrhu donijelo tijelo za imenovanje.

Polovinu premije plaća dužnosnik, a drugu polovinu institucija.

POGLAVLJE 5. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 26. (112)

Stavljeno izvan snage.

POGLAVLJE 6. (112)

Stavljeno izvan snage.

Članak 27. (112)

Stavljeno izvan snage.

Prilog XI.: (112) Pravila za primjenu članaka 64. i 65. Pravilnika o osoblju (112)

POGLAVLJE 1. (112)

Godišnja revizija primitaka od rada predviđena člankom 65. stavkom 1. pravilnika o osoblju (112)

Odjeljak 1. (112)

Čimbenici za utvrđivanje godišnjih usklađivanja (112)

Članak 1. (112) (128)

Za potrebe revizije predviđene člankom 65. stavkom 1. Pravilnika o osoblju, Eurostat svake godine do kraja listopada sastavlja izvješće o promjenama troškova života u Bruxellesu, gospodarskim paritetima između Bruxellesa i određenih mjesta u državama članicama te promjenama kupovne moći plaća u nacionalnim središnjim državnim službama.

Eurostat na temelju podataka koje dostave belgijske vlasti sastavlja indeks za mjerenje promjena troškova života dužnosnika Unije u Bruxellesu. Tim se indeksom (u daljnjem tekstu „međunarodni indeks za Bruxelles”) uzimaju u obzir promjene između lipnja prethodne i lipnja tekuće godine, a indeks se temelji se na statističkoj metodologiji koju je definirala radna skupina za članak 64. Pravilnika o osoblju iz članka 13.

(a)

Eurostat, u dogovoru s nacionalnim institutima za statistiku ili drugim nadležnim tijelima u državama članicama, izračunava gospodarske paritete kojima se utvrđuje istovjetnost kupovne moći: i. plaća dužnosnika Unije koji rade u glavnim gradovima država članica, osim Nizozemske gdje se umjesto Amsterdama u obzir uzima Haag, i u nekim drugim mjestima rada u odnosu na Bruxelles; ii. mirovina dužnosnika koje su isplaćene u državama članicama u odnosu na Belgiju.

(b)	Gospodarski pariteti odnose na lipanj svake godine.

(c)

Gospodarski pariteti izračunavaju se tako da se svaka osnovna komponenta može dva puta godišnje ažurirati i provjeriti izravnom anketom najmanje jednom svakih pet godina. Eurostat ažurira gospodarske paritete primjenom najprikladnijih indeksa koje je definirala radna skupina za članak 64. Pravilnika o osoblju iz članka 13.

(d)	Promjene troškova života izvan Belgije i Luksemburga u referentnom razdoblju mjere se implicitnim indeksima. Ti indeksi izračunavaju se množenjem međunarodnog indeksa za Bruxelles s promjenom gospodarskog pariteta.

(a)

Za potrebe mjerenja postotne promjene, u vidu rasta ili pada, kupovne moći plaća u nacionalnim državnim službama Eurostat izračunava, na temelju podataka koje do kraja rujna dostave predmetna nacionalna tijela, posebne pokazatelje koji ukazuju na promjene u realnim primicima od rada službenika u središnjim državnim službama od srpnja prethodne do srpnja tekuće godine. Oba obuhvaćaju jednu dvanaestinu svih elemenata isplaćenih na godišnjoj razini. Posebni pokazatelji imaju dva oblika: i. jedan pokazatelj za svaku funkcijsku skupinu, kako su definirane Pravilnikom o osoblju; ii. prosječni pokazatelj ponderiran tako da odražava broj nacionalnih državnih službenika koji odgovara svakoj funkcijskoj skupini. Svaki od tih pokazatelja izražava se kao realni bruto i realni neto iznos. Pri preračunavanju bruto iznosa u neto iznose uzimaju se u obzir obvezni odbici i opći porezni faktori. Kako bi se utvrdili bruto i neto pokazatelji za cijelu Europsku uniju, Eurostat se koristi uzorkom koji se sastoji od sljedećih država članica: Belgije, Njemačke, Španjolske, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine. Vijeće može, na prijedlog Komisije na temelju članka 65. stavka 3. Pravilnika o osoblju, donijeti novi uzorak koji predstavlja najmanje 75 % BDP-a Europske unije i koji se primjenjuje od godine koja slijedi nakon godine donošenja. Rezultati za pojedinu zemlju ponderiraju se razmjerno nacionalnom BDP-u izmjerenom na temelju pariteta kupovne moći kako su prikazani u najnovijim statistikama objavljenima u skladu s definicijama nacionalnih računa u Europskom sustavu računa koji je trenutačno na snazi.

(b)

Nadležna nacionalna tijela dostavljaju Eurostatu, na njegov zahtjev, dodatne podatke koje smatra potrebnima za sastavljanje posebnih pokazatelja kojima se točno mjere promjene kupovne moći nacionalnih državnih službenika. Ako nakon daljnjeg savjetovanja s predmetnim nacionalnim tijelima Eurostat ustanovi statističke anomalije u dobivenim podacima ili ustanovi da nije moguće sastavljanje pokazatelja kojima bi se statistički točno mjerile promjene realnog dohotka državnih službenika u određenoj državi članici, on o tome izvješćuje Komisiju i dostavlja joj sve materijale koji su joj potrebni za procjenu.

(c)

Osim posebnih pokazatelja Eurostat izračunava i određene kontrolne pokazatelje. Jedan je takav pokazatelj u obliku podataka o realnim prihodima per capita u središnjoj državnoj službi, koji su sastavljeni u skladu s definicijama nacionalnih računa u Europskom sustavu računa koji je trenutačno na snazi. Izvješću Eurostata o posebnim pokazateljima prilažu se napomene o razlikama između tih pokazatelja i prethodno navedenih kontrolnih pokazatelja.

Članak 2. (112)

Komisija svake tri godine sastavlja sveobuhvatno izvješće o potrebama institucija za zapošljavanjem te ga prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću. Na temelju tog izvješća Komisija, nakon savjetovanja s ostalim institucijama u okviru Pravilnika o osoblju, prema potrebi Vijeću podnosi prijedloge na osnovi svih bitnih čimbenika.

Odjeljak 2. (112)

Odredbe za godišnje usklađivanje primitaka od rada i mirovina (112)

Članak 3. (112) (128)

1.   U skladu s člankom 65. stavkom 3. Pravilnika o osoblju Vijeće donosi, na prijedlog Komisije i na temelju kriterija iz Odjeljka 1. ovog Priloga, prije kraja svake godine odluku o usklađivanju primitaka od rada i mirovina, s učinkom od 1. srpnja.

2.   Iznos usklađivanja dobiva se množenjem međunarodnog indeksa za Bruxelles s posebnim pokazateljem. Usklađivanje je u neto iznosu izraženo kao jedinstveni postotak.

3.   Tako utvrđeni iznos usklađivanja unosi se u tablice osnovnih plaća iz članka 66. Pravilnika o osoblju, Priloga XIII. Pravilniku o osoblju i članaka 20., 63. i 93. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, u skladu sa sljedećom metodom:

(a)	neto primici od rada i neto mirovina bez koeficijenta ispravka povećavaju se ili smanjuju za prethodno navedeni godišnji iznos usklađivanja;

(b)	nova tablica osnovnih plaća sastavlja se izračunom bruto iznosa koji, nakon odbitka poreza uzimajući u obzir stavak 4. i obveznih odbitaka doprinosa za socijalno osiguranje i mirovinsko osiguranje, odgovara neto iznosu;

(c)	preračunavanje neto iznosa u bruto iznose temelji se na položaju dužnosnika koji nije u braku i ne prima naknade predviđene Pravilnikom o osoblju.

4.   Za potrebe primjene Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 iznosi iz članka 4. te Uredbe množe se s faktorom koji se sastoji od:

(a)	faktora koji proizlazi iz prethodnog usklađivanja; i/ili

(b)	stope usklađivanja primitaka iz stavka 2.

5.   U Belgiji i Luksemburgu ne primjenjuje se koeficijent ispravka. Koeficijent ispravka koji se primjenjuje:

(a)	na plaće dužnosnika Unije koji rade u drugim državama članicama i u nekim drugim mjestima rada;

(b)	odstupajući od članka 82. stavka 1. Pravilnika o osoblju, na Unijine mirovine isplaćene u drugim državama članicama za dio koji se odnosi na prava stečena prije 1. svibnja 2004.,

određuje se na temelju omjera između odgovarajućih gospodarskih pariteta iz članka 1. ovog Priloga i deviznih tečajeva navedenih u članku 63. Pravilnika o osoblju za odgovarajuće zemlje.

U mjestima rada s visokom stopom inflacije primjenjuju se postupci iz članka 8. ovog Priloga u vezi s retroaktivnom primjenom koeficijenata ispravka.

6.   Institucija provodi odgovarajuće pozitivno ili negativno usklađivanje primitaka od rada i mirovina dužnosnika, bivših dužnosnika i ostalih dotičnih osoba, s retroaktivnim učinkom za razdoblje od dana od kada odluka o sljedećem usklađivanju proizvodi učinke do dana njezinog stupanja na snagu.

Ako je zbog tog retroaktivnog usklađivanja potreban povrat preplaćenih iznosa, taj se povrat može raspodijeliti u razdoblju od najviše dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu odluke o sljedećem godišnjem usklađivanju.

POGLAVLJE 2. (112)

Intermedijarno usklađivanje primitaka od rada i mirovina (članak 65. stavak 2. pravilnika o osoblju) (112)

Članak 4. (112)

1.   Intermedijarno usklađivanje primitaka od rada i mirovina u skladu s člankom 65. stavkom 2. Pravilnika o osoblju, koje proizvodi učinke od 1 siječnja, provodi se u slučaju znatne promjene troškova života između lipnja i prosinca (upućivanjem na prag osjetljivosti definiran člankom 6. stavkom 1. ovog Priloga) i uz dužno uvažavanje predviđanja promjene kupovne moći tijekom tekućega godišnjeg referentnog razdoblja.

2.   Prijedlog Komisije prosljeđuje se Vijeću najkasnije do druge polovine travnja.

3.   Ove intermedijarno usklađivanje uzima se u obzir za godišnje usklađivanje plaća.

Članak 5. (112)

1.   U ožujku svake godine Eurostat izrađuje predviđanja promjena kupovne moći za predmetno razdoblje na temelju podataka dobivenih na sastanku predviđenom člankom 12. ovog Priloga.

Ako je rezultat predviđanja negativni postotak, polovina tog postotka uzima se u obzir pri izračunu intermedijarnog usklađivanja.

2.   Promjena troškova života u Bruxellesu mjeri se međunarodnim indeksom za Bruxelles za razdoblje od lipnja do prosinca prethodne kalendarske godine.

3.   Za svako mjesto za koje je određen koeficijent ispravka (osim Belgije i Luksemburga) za prosinac se izračunava procjena gospodarskih pariteta iz članka 1. stavka 3. Promjena troškova života izračunava se u skladu s pravilima utvrđenima člankom 1. stavkom 3.

Članak 6. (112)

1.   Prag osjetljivosti za šestomjesečno razdoblje navedeno u članku 5. stavku 2. ovog Priloga postotak je koji odgovara 7 % za razdoblje od 12 mjeseci.

2.   Prag se primjenjuje u skladu sa sljedećim postupkom, podložno primjeni drugog podstavka članka 5. stavka 1. ovog Priloga:

(a)	ako se prag osjetljivosti u Bruxellesu dosegne ili prijeđe (mjeren međunarodnim indeksom za Bruxelles u razdoblju od lipnja do prosinca), primici od rada za sva mjesta usklađuju se na temelju postupka za godišnje usklađivanje;

(b)	ako se prag osjetljivosti u Bruxellesu ne dosegne, usklađuju se samo koeficijenti ispravka za mjesta u kojima je promjena troškova života (mjerena implicitnim indeksima u razdoblju od lipnja do prosinca) * prešla prag osjetljivosti.

Članak 7. (112)

Za potrebe članka 6. ovog Priloga:

Iznos usklađivanja jednak je međunarodnom indeksu za Bruxelles pomnoženom, prema potrebi, s polovinom predviđenog posebnog pokazatelja ako je taj pokazatelj negativan.

Koeficijenti ispravka omjer su između odgovarajućega gospodarskog pariteta i deviznog tečaja predviđenog člankom 63. Pravilnika o osoblju i, ako se ne dosegne prag osjetljivosti za Bruxelles, pomnožen s vrijednosti usklađivanja.

POGLAVLJE 3. (112)

Datum od kada koeficijent ispravka proizvodi učinke (mjesta rada s visokim rastom troškova života) (112)

Članak 8. (112)

1.   Za mjesta s visokim rastom troškova života (mjereno promjenom implicitnih indeksa) koeficijent ispravka počinje proizvoditi učinke prije 1. siječnja u slučaju intermedijarnog usklađivanja ili 1. srpnja u slučaju godišnjeg usklađivanja. To je stoga da se gubitak kupovne moći uskladi s gubitkom kupovne moći u mjestu rada gdje promjena troškova života odgovara pragu osjetljivosti.

2.   Datumi od kada godišnje usklađivanje proizvodi učinke su sljedeći:

(a)	16. svibnja za mjesta rada gdje je implicitni indeks veći od 6,3 %; i

(b)	1. svibnja za mjesta rada gdje je implicitni indeks veći od 12,6 %.

3.   Datumi od kada intermedijarno usklađivanje proizvodi učinke su sljedeći:

(a)	16. studenoga za mjesta rada gdje je implicitni indeks veći od 6,3 %; i

(b)	1. studenoga za mjesta rada gdje je implicitni indeks veći od 12,6 %.

POGLAVLJE 4. (112)

Utvrđivanje i ukidanje koeficijenata ispravka (članak 64. pravilnika o osoblju) (112)

Članak 9. (112) (128)

1.   Nadležna tijela predmetnih država članica, uprava institucije Unije ili predstavnici dužnosnika Zajednice u određenom mjestu rada mogu zatražiti utvrđivanje posebnog koeficijenta ispravka za to mjesto.

Zahtjev treba potkrijepiti objektivnim čimbenicima koji ukazuju na znatnu višegodišnju razliku u troškovima života između tog mjesta rada i glavnoga grada predmetne države članice (osim Nizozemske gdje se umjesto Amsterdama u obzir uzima Haag). Ako Eurostat potvrdi da je razlika znatna (više od 5 %) i trajna, Komisija treba iznijeti prijedlog za utvrđivanje koeficijenta ispravka za to mjesto.

2.   Vijeće isto tako donosi odluku, na prijedlog Komisije, o ukidanju primjene posebnog koeficijenta ispravka za određeno mjesto. U tom slučaju prijedlog se temelji na sljedećem:

(a)

zahtjevu nadležnog tijela predmetne države članice, uprave institucije Unije ili predstavnika dužnosnika Unije u određenom mjestu rada u kojem se ukazuje na to da u troškovima života između tog mjesta i glavnoga grada predmetne države članice više nema znatne razlike (manje od 2 %). To približavanje treba biti trajno i treba ga potvrditi Eurostat;

(b)	činjenici da u tom mjestu više nema zaposlenih dužnosnika ili privremenog osoblja Unije.

3.   Vijeće odlučuje o prijedlogu u skladu s drugim stavkom članka 64. Pravilnika o osoblju.

POGLAVLJE 5. (112)

Klauzula o izuzećima (112)

Članak 10. (112) (128)

Ako se u Uniji ozbiljno i naglo pogorša gospodarska i socijalna situacija, procijenjena u svjetlu objektivnih podataka koje za te potrebe dostavi Komisija, ona podnosi odgovarajuće prijedloge o kojima odlučuju Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

POGLAVLJE 6. (112)

Uloga eurostata i odnosi s nadležnim tijelima u državama članicama (112)

Članak 11. (112)

Dužnost je Eurostata pratiti kvalitetu osnovnih podataka i statističkih metoda korištenih za izračun čimbenika koji se uzimaju u obzir pri usklađivanju primitaka od rada. Osobito, on izrađuje sve procjene i provodi sve studije potrebne za to praćenje.

Članak 12. (112)

U ožujku svake godine Eurostat saziva radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka iz nadležnih tijela država članica pod nazivom „radna skupina za članak 65. Pravilnika o osoblju”.

Na tom sastanku preispituje se statistička metodologija i njezina primjena u vezi s posebnim i kontrolnim pokazateljima.

Dostavljaju se i podaci potrebni za izradu predviđanja promjena kupovne moći radi intermedijarnog usklađivanja primitaka od rada, zajedno s podacima o radnom vremenu u središnjim državnim službama.

Članak 13. (112)

Najmanje jednom godišnje i najkasnije u rujnu Eurostat saziva radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka iz nadležnih tijela država članica pod nazivom „radna skupina za članak 64. Pravilnika o osoblju”.

Na tom se sastanku preispituje statistička metodologija i njezina primjena u vezi s utvrđivanjem međunarodnog indeksa za Bruxelles i gospodarskih pariteta.

Članak 14. (112)

Države članice informiraju Eurostat, na njegov zahtjev, o svim čimbenicima koji imaju izravan ili neizravan učinak na sastav i promjene primitaka od rada službenika u središnjim državnim službama.

POGLAVLJE 7. (112)

Završne odredbe i klauzula o reviziji (112)

Članak 15. (112) (128)

1.   Odredbe ovog Priloga primjenjuju se od 1. srpnja 2004. do 31. prosinca 2012.

2.   Revidiraju se na kraju četvrte godine, osobito s obzirom na proračunske posljedice. Komisija u tu svrhu Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće i, prema potrebi, prijedlog za izmjenu ovog Priloga na temelju članka 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Prilog XII. (112)

Pravila za primjenu članka 83.a Pravilnika o osoblju (112)

POGLAVLJE 1. (112)

Opća načela (112)

Članak 1. (112)

1.   Kako bi se odredili doprinosi dužnosnika za mirovinsko osiguranje iz članka 83. stavka 2. Pravilnika o osoblju, Komisija svakih pet godina počevši od 2004. provodi aktuarsku procjenu ravnoteže sustava mirovinskog osiguranja iz članka 83.a stavka 3. Pravilnika o osoblju. Tom procjenom utvrđuje se jesu li doprinosi dužnosnika dostatan za financiranje jedne trećine troškova sustava mirovinskog osiguranja.

2.   Radi pripreme preispitivanja iz članka 83.a stavka 4. Pravilnika o osoblju, Komisija svake godine ažurira aktuarsku procjenu, uzimajući pritom u obzir promjene populacije kako su definirane člankom 9. ovog Priloga, promjene kamatne stope kako su definirane člankom 10. ovog Priloga i stope godišnje promjene u ljestvici plaća dužnosnika kako su definirane člankom 11. ovog Priloga

3.   Procjena i ažuriranja provode se u svakoj godini n, na temelju populacije aktivnih članova sustava mirovinskog osiguranja na dan 31. prosinca prethodne godine (n-1).

Članak 2. (112)

1.   Svako usklađivanje stope doprinosa proizvodi učinke od 1. srpnja istovremeno s godišnjim usklađivanjem primitaka od rada u skladu s člankom 65. Pravilnika o osoblju. Doprinosi se ne smiju zbog usklađivanja povećati ili smanjiti za više od jedan postotni poen u odnosu na stopu koja je bila na snazi prethodne godine.

2.   Usklađivanje koje proizvodi učinke od 1. srpnja 2004. ne smije uzrokovati doprinos veći od 9,75 %. Usklađivanje koja proizvodi učinke od 1. srpnja 2005. ne smije uzrokovati doprinos veći od 10,25 %.

3.   Razlika koja se utvrdi između usklađivanja stope doprinosa koje bi proizašlo iz aktuarskog izračuna i usklađivanja koje proizlazi iz odstupanja navedenog u stavku 2. nikada se ne vraća i stoga se ne uzima u obzir u kasnijim aktuarskim izračunima. Stopa doprinosa koja bi proizašla iz aktuarskog izračuna navodi se u izvješću o procjeni predviđenom stavkom 1. ovog Priloga.

POGLAVLJE 2. (112)

Procjena aktuarske ravnoteže (112)

Članak 3. (112)

U petogodišnjim aktuarskim procjenama utvrđuju se uvjeti za ravnotežu, pri čemu se uzimaju u obzir, kao davanja iz sustava, starosne mirovine kako su definirane člankom 77. Pravilnika o osoblju, naknade za invalidnost kako su definirane u člankom 78 Pravilnika o osoblju, mirovine za nadživjele osobe kako su definirane člancima 79., i 80. Pravilnika o osoblju.

Članak 4. (112) (128)

1.   Aktuarska ravnoteža procjenjuje se na temelju metode izračuna predviđene u ovom poglavlju.

2.   Prema toj metodi aktuarska vrijednost mirovinskih prava stečenih prije dana izračuna obveza je prethodne službe, dok je aktuarska vrijednost mirovinskih prava koja se steknu u godini službe koja počinje s danom izračuna „trošak službe”.

3.   Pretpostavlja se da će se sva umirovljenja (osim u slučaju invalidnosti) dogoditi u određenoj prosječnoj dobi (r). Prosječna dob umirovljenja ažurira se samo prilikom petogodišnje aktuarske procjene iz članka 1. ovog Priloga i može biti različita za različite skupine osoblja.

4.   Pri određivanju aktuarskih vrijednosti:

(a)	uzimaju se u obzir buduće promjene osnovne plaće svakog dužnosnika u razdoblju od dana izračuna do pretpostavljene dobi umirovljenja;

(b)	ne uzimaju se u obzir mirovinska prava stečena prije dana izračuna (obveza prethodne službe).

5.   Pri aktuarskoj procjeni troška službe uzimaju se u obzir sve relevantne odredbe predviđene ovim Pravilnikom o osoblju (posebno Prilogom VIII. i Prilogom XIII.).

6.   Kako bi se odredile realna diskontna stopa i stopa godišnje promjene u ljestvici plaća dužnosnika Unije, primjenjuje se postupak izglađivanja. Izglađivanje se postiže primjenom dvanaestogodišnjeg pomičnog prosjeka na kamatnu stopu i na povećanje u ljestvici plaća.

Članak 5. (112)

1.   Formula za doprinose temelji se na jednadžbi:

stopa doprinosa za godinu n = trošak službe za godinu n /ukupne godišnje osnovne plaće

2.   Doprinosi dužnosnika za troškove financiranja sustava mirovinskog osiguranja izračunavaju se kao jedna trećina omjera između troška službe za tekuću godinu (n) za sve dužnosnike koji su aktivni članovi sustava mirovinskog osiguranja i ukupnih godišnjih osnovnih plaća za istu populaciju aktivnih članova sustava mirovinskog osiguranja na dan 31. prosinca prethodne godine (n-1).

3.   Trošak službe zbroj je:

(a)

troška službe za umirovljenje (detaljno navedenog u članku 6. ovog Priloga), tj. aktuarske vrijednosti mirovinskih prava koja će se steći u godini n, uključujući vrijednost dijela te mirovine koji će se isplaćivati nadživjelom bračnom drugu i/ili uzdržavanoj djeci nakon smrti dužnosnika po umirovljenju (reverzija);

(b)	troška službe za invalidnost (detaljno navedenog u članku 7. ovog Priloga), tj. aktuarske vrijednosti mirovinskih prava koja dospijevaju za isplatu aktivnim dužnosnicima za koje se očekuje da će postati invalidi u godini n; i

(c)	troška službe za mirovine za nadživjele osobe (detaljno navedenog u članku 8. ovog Priloga), tj. aktuarske vrijednosti mirovinskih prava koja dospijevaju za isplatu u ime aktivnih dužnosnika za koje se očekuje da će preminuti u godini n.

4.   Procjena troška službe temelji se na mirovinskim pravima i odgovarajućim rentama, kako je detaljno navedeno u člancima 6. do 8. ovog Priloga.

Aktuarska sadašnja vrijednosti koja proizlazi iz tih renti godišnje iznosi 1 EUR, uzimajući pritom u obzir kamatnu stopu, stopu godišnje promjene u ljestvici plaća i vjerojatnost doživljenja dobi umirovljenja.

5.   Uzimaju se u obzir iznosi za minimalne troškove života navedeni u poglavlju 2. glave V. Pravilnika o osoblju i Prilogu VIII.

Članak 6. (112)

1.   Kako bi se izračunala vrijednost starosnih mirovina, mirovinska prava stečena u godini n izračunavaju se za svakog aktivnog dužnosnika množenjem njegove predviđene osnovne plaće pri umirovljenju s odgovarajućim akumulacijskim faktorom.

Ako akumulirana mirovinska prava (prava od zapošljavanja, uključujući prijenose) u korist dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 iznose najmanje 70 %, smatra se da taj dužnosnik nije stekao nikakva mirovinska prava tijekom godine n.

2.   Predviđena osnova plaća (PS) pri umirovljenju izračunava se na temelju osnovne plaće na dan 31. prosinca prethodne godine, uzimajući u obzir stopu godišnjeg povećanja ljestvice plaća i procijenjenu godišnju stopu povećanja na temelju staža u službi i promaknuća, na sljedeći način:

pri čemu je:

SAL	=	sadašnja plaća
GSG	=	procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća)
ISP	=	procijenjena godišnja stopa povećanja na temelju staža u službi i promaknućâ
m	=	razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x).

Budući da su izračuni prikazani u realnim vrijednostima, bez inflacije, stopa godišnje promjene u ljestvici plaća i godišnja stopa povećanja na temelju staža u službi i promaknuća stope su rasta bez inflacije.

3.   Na temelju izračuna mirovinskih prava koje je stekao određeni dužnosnik, aktuarska vrijednost tih mirovinskih prava (i mirovina za nadživjele osobe koje su s njima povezane) izračunava se množenjem godišnjih mirovinskih prava, kako su prethodno definirana, sa zbrojem:

(a)

neposredne odgođene rente u dobi x, odgođene za m godina: pri čemu je: x = dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 τ = kamatna stopa kpx = vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina m = razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) GSG = procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) ω = gornja granica iz tablica mortaliteta; i

(b)

neposredne odgođene rente koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe u dobi x i dobi y, pri čemu je y pretpostavljena dob bračnog druga. Ta renta množi se s vjerojatnosti da je dužnosnik u braku i s odgovarajućom stopom koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe utvrđenom u skladu s Prilogom VIII.: pri čemu je: x = dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 y = dob bračnog druga dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 τ = kamatna stopa kpx = vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina kpy = vjerojatnost da će osoba dobi y (bračni drug dužnosnika dobi x) još biti živa za k godina m = razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) GSG = procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) ω = gornja granica iz tablica mortaliteta.

4.   Pri izračunu troška službe za umirovljenje uzimaju se u obzir:

(a)	akumulacijski poticaj za dužnosnike koji ostaju u službi nakon što navrše dob u kojoj stječu pravo na odlazak u mirovinu;

(b)	koeficijent smanjenja za dužnosnike koje odlaze iz službe prije nego što navrše dob u kojoj stječu pravo na odlazak u mirovinu.

Članak 7. (112)

1.   Kako bi se izračunala vrijednost naknade za invalidnost, očekivani broj tih naknada koji će se isplaćivati u godini n izračunava se primjenom vjerojatnosti da će u godini n postati invalid na svakog aktivnog dužnosnika. Ta vjerojatnost zatim se množi s godišnjim iznosom naknade za invalidnost na koje bi dužnosnik imao pravo.

2.   Pri izračunu aktuarske vrijednosti naknade za invalidnost koji se u godini n prvi put isplaćuju koriste se sljedeće rente:

(a)

neposredna privremena renta u dobi x: pri čemu je: x = dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 τ = kamatna stopa kpx = vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina m = razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) GSG = procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) i

(b)

neposredna renta koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe. Ta renta množi se s vjerojatnosti da je dužnosnik u braku i s odgovarajućom stopom koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe: pri čemu je: x = dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 y = dob bračnog druga dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 τ = kamatna stopa kpx = vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina m = razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) kpy = vjerojatnost da će osoba dobi y (bračni drug dužnosnika dobi x) još biti živa za k godina GSG = procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća).

Članak 8. (112)

1.   Vrijednost mirovinskih prava koja će se isplaćivati nadživjelim osobama u godini n izračunava se primjenom vjerojatnosti da će u godini n umrijeti na svakog aktivnog dužnosnika. Ta vjerojatnost zatim se množi s godišnjim iznosom mirovine bračnog druga koja će se isplatiti u tekućoj godini. Pri izračunu se uzimaju u obzir eventualne mirovine za djecu preminule osobe koje bi mogle dospijevati za isplatu.

2.   Pri izračunu aktuarske vrijednost mirovinskih prava koja će se u godini n isplaćivati nadživjelim osobama koristi se neposredna renta. Ta renta množi se s vjerojatnosti da je dužnosnik u braku:

pri čemu je:

y	=	dob bračnog druga dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1
τ	=	kamatna stopa
kpy	=	vjerojatnost da će osoba dobi y (bračni drug dužnosnika dobi x) još biti živa za k godina
GSG	=	procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća)
ω	=	gornja granica iz tablica mortaliteta.

POGLAVLJE 3. (112)

Sustav izračuna (112)

Članak 9. (112)

1.   Demografski parametri koji se uzimaju u obzir pri aktuarskoj procjeni temelje se na promatranju populacije sudionika u sustavu, a sastoji se od osoblja u aktivnoj službi i umirovljenika. Te podatke godišnje prikuplja Komisija, koristeći pritom podatke koje su joj dostavile različite institucije i agencije čiji osoblje su članovi sustava.

Na temelju promatranja te populacije posebno se donose zaključci o njezinoj strukturi, prosječnoj dobi umirovljenja i tablici invaliditeta.

2.   Tablice mortaliteta odnose se na populaciju koja je osobinama najsličnija populaciji članova sustava. Ažuriraju se samo prilikom petogodišnje aktuarske procjene iz članka 1. ovog Priloga.

Članak 10. (112)

1.   Kamatne stope koje se pri aktuarskim izračunima uzimaju u obzir temelje se na zabilježenim prosječnim godišnjim kamatnim stopama na dugoročni javni dug država članica kako ih je objavila Komisija. Za izračun odgovarajuće kamatne stope, bez inflacije, potrebne za aktuarske izračune koristi se odgovarajući indeks potrošačkih cijena.

2.   Efektivna godišnja stopa koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir prosjek je prosječnih realnih kamatnih stopa za dvanaestogodišnje razdoblje koje prethodi tekućoj godini.

Članak 11. (112)

1.   Godišnja promjena u ljestvici plaća dužnosnika koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir temelji se na posebnim pokazateljima iz članka 1. stavka 4. Priloga XI.

2.   Efektivna godišnja stopa koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir prosjek je neto posebnih pokazatelja za Europsku uniju za dvanaestogodišnje razdoblje koje prethodi tekućoj godini.

Članak 12. (112)

Stopa iz članka 4. i 8. Priloga VIII. za izračun složenih kamata efektivna je stopa iz članka 10. ovog Priloga i po potrebi se revidira prilikom petogodišnje aktuarske procjene.

POGLAVLJE 4. (112)

Primjena (112)

Članak 13. (112)

1.   Eurostat je tijelo nadležno za tehničku provedbu ovog Priloga.

2.   Eurostatu u provedbi aktuarskih procjena iz članka 1. ovog Priloga pomaže kvalificirani neovisni stručnjak ili više njih. Tim stručnjacima Eurostat dostavlja osobito parametre iz članaka 9. do 11. ovog Priloga.

3.   Svake godine 1. rujna Eurostat podnosi izvješće o procjenama i ažuriranjima iz članka 1. ovog Priloga.

4.   Metodološka pitanja koja se pojave u vezi s primjenom ovog Priloga rješava Eurostat u suradnji s nacionalnim stručnjacima iz nadležnih tijela država članica i kvalificiranim neovisnim stručnjakom odnosno stručnjacima. Eurostat u tu svrhu saziva sastanak te skupine najmanje jednom godišnje. Eurostat međutim može, ako to smatra potrebnim, sastanke sazivati češće.

POGLAVLJE 5. (112)

Klauzula o reviziji (112)

Članak 14. (112) (128)

1.   Članak 2. stavci 1., druga rečenica, i 3. i članci 9., 10., 11. i 12. ovog Priloga primjenjuju se od 1. srpnja 2004. do 30. lipnja 2013.

2.   Prilikom petogodišnje aktuarske procjene Vijeće može preispitati ovaj Prilog, osobito u svjetlu njegovih proračunskih posljedica i aktuarske ravnoteže, na temelju izvješća zajedno s, prema potrebi, prijedlogom Komisije iznesenim nakon što se dobilo mišljenje odbora za Pravilnik o osoblju. Vijeće o prijedlogu Komisije odlučuje kvalificiranom većinom predviđenom člankom 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji.

3.   Odstupajući od članka 83.a Pravilnika o osoblju i stavka 2. ovog članka, Vijeću se do kraja 2008. podnose druga procjena, izvješće i, prema potrebi, prijedlog Komisije.

Prilog XIII. (112)

Prijelazne mjere koje se primjenjuju na dužnosnike Unije

(članak 107.a Pravilnika o osoblju) (112) (128)

Odjeljak 1. (112)

Članak 1. (112)

1.   U razdoblju od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2006. članak 5. stavci 1. i 2. Pravilnika o osoblju zamjenjuju se sljedećim:

2.   Svako upućivanje na datum zapošljavanja smatra se upućivanjem na datum stupanja u službu.

Članak 2. (112)

1.   Na dan 1. svibnja 2004. i pridržavajući se članka 8. ovog Priloga, razredi dužnosnika s jednim od administrativnih statusa navedenih u članku 35. Pravilnika o osoblju preimenuju se i glase:

Bivši razred	Novi (privremeni) razred	Bivši razred	Novi (privremeni) razred	Bivši razred	Novi (privremeni) razred	Bivši razred	Novi (privremeni) razred
A1	A*16
A2	A*15
A3/LA3	A*14
A4/LA4	A*12
A5/LA5	A*11
A6/LA6	A*10	B1	B*10
A7/LA7	A*8	B2	B*8
A8/LA8	A*7	B3	B*7	C1	C*6
		B4	B*6	C2	C*5
		B5	B*5	C3	C*4	D1	D*4
				C4	C*3	D2	D*3
				C5	C*2	D3	D*2
						D4	D*1

2.   Pridržavajući se odredaba članka 7. ovog Priloga, osnovne mjesečne plaće utvrđuju se za svaki razred i stupanj kako je predviđeno u sljedećim tablicama (u eurima):

Kategorija A (1)  (2)
Bivši razred	Novi (privremeni) razred	1	2	3	4	5	6	7	8
A1	A*16	14822,86	15445,74	16094,79	16094,79	16094,79	16094,79
		12717,09	13392,63	14068,17	14743,71	15419,25	16094,79
		0,8579377	0,8670760	0,8740822	0,9160548	0,9580274	1,0
A2	A*15	13100,93	13651,45	14225,11	14620,87	14822,86	15445,74
		11285,38	11930,01	12574,64	13219,27	13863,90	14508,53
		0,8614182	0,8739006	0,8839749	0,9041370	0,9353053	0,9393224
A3	A*14	11579,04	12065,60	12572,62	12922,41	13100,93	13651,45	14225,11	14822,86
		9346,34	9910,20	10474,06	11037,92	11601,78	12165,64	12729,50	13293,36
		0,8071775	0,8213599	0,8330849	0,8541688	0,8855692	0,8911610	0,8948613	0,8968148
	A*13	10233,93	10663,98	11112,09	11421,25	11579,04
A4	A*12	9045,09	9425,17	9821,23	10094,47	10233,93	10663,98	11112,09	11579,04
		7851,92	8292,03	8732,14	9172,25	9612,36	10052,47	10492,58	10932,69
		0,8680864	0,8797751	0,8891086	0,9086411	0,9392638	0,9426565	0,9442490	0,9441793
A5	A*11	7994,35	8330,28	8680,33	8921,83	9045,09	9425,17	9821,23	10233,93
		6473,51	6857,02	7240,53	7624,04	8007,55	8391,06	8774,57	9158,08
		0,8097606	0,8231440	0,8341307	0,8545377	0,8852925	0,8902821	0,8934288	0,8948742
A6	A*10	7065,67	7362,57	7671,96	7885,41	7994,35	8330,28	8680,33	9045,09
		5594,32	5899,56	6204,80	6510,04	6815,28	7120,52	7425,76	7731,00
		0,7917607	0,8012909	0,8087633	0,8255804	0,8525121	0,8547756	0,8554698	0,8547179
	A*9	6244,87	6507,29	6780,73	6969,38	7065,67
A7	A*8	5519,42	5751,35	5993,03	6159,77	6244,87	6507,29
		4815,59	5055,21	5294,83	5534,45	5774,07	6013,69
		0,8724812	0,8789606	0,8834980	0,8984832	0,9246101	0,9241466
A8	A*7	4878,24	5083,24	5296,84	5444,21	5519,42
		4258,95	4430,71
		0,8730505	0,8716311
	A*6	4311,55	4492,73	4681,52	4811,77	4878,24
	A*5	3810,69	3970,82	4137,68	4252,80	4311,55

Kategorija B (3)  (4)
Bivši razred	Novi (privremeni) razred	1	2	3	4	5	6	7	8
	B*11	7994,35	8330,28	8680,33	8921,83	9045,09
B1	B*10	7065,67	7362,57	7671,96	7885,41	7994,35	8330,28	8680,33	9045,09
		5594,32	5899,56	6204,80	6510,04	6815,28	7120,52	7425,76	7731,00
		0,7917607	0,8012909	0,8087633	0,8255804	0,8525121	0,8547756	0,8554698	0,8547179
	B*9	6244,87	6507,29	6780,73	6969,38	7065,67
B2	B*8	5519,42	5751,35	5993,03	6159,77	6244,87	6507,29	6780,73	7065,67
		4847,05	5074,29	5301,53	5528,77	5756,01	5983,25	6210,49	6437,73
		0,8781810	0,8822781	0,8846160	0,8975611	0,9217181	0,9194688	0,9159029	0,9111280
B3	B*7	4878,24	5083,24	5296,84	5444,21	5519,42	5751,35	5993,03	6244,87
		4065,67	4254,62	4443,57	4632,52	4821,47	5010,42	5199,37	5388,32
		0,8334297	0,8369898	0,8389096	0,8509077	0,8735465	0,8711729	0,8675695	0,8628394
B4	B*6	4311,55	4492,73	4681,52	4811,77	4878,24	5083,24	5296,84	5519,42
		3516,44	3680,31	3844,18	4008,05	4171,92	4335,79	4499,66	4663,53
		0,8155860	0,8191701	0,8211393	0,8329679	0,8552101	0,8529580	0,8494989	0,8449312
B5	B*5	3810,69	3970,82	4137,68	4252,80	4311,55	4492,73	4681,52	4878,24
		3143,24	3275,85	3408,46	3541,07	3673,68	3806,29	3938,90	4071,51
		0,8248480	0,8249807	0,8237611	0,8326444	0,8520555	0,8472109	0,8413720	0,8346268
	B*4	3368,02	3509,54	3657,02	3758,76	3810,69
	B*3	2976,76	3101,85	3232,19	3322,12	3368,02

Kategorija C (5)  (6)
Bivši razred	Novi (privremeni) razred	1	2	3	4	5	6	7	8
	C*7	4878,24	5083,24	5296,84	5444,21	5519,42
C1	C*6	4311,55	4492,73	4681,52	4811,77	4878,24	5083,24	5296,84	5519,42
		3586,63	3731,26	3875,89	4020,52	4165,15	4309,78	4454,41	4599,04
		0,8318656	0,8305106	0,8279127	0,8355595	0,8538223	0,8478411	0,8409561	0,8332470
C2	C*5	3810,69	3970,82	4137,68	4252,80	4311,55	4492,73	4681,52	4878,24
		3119,61	3252,15	3384,69	3517,23	3649,77	3782,31	3914,85	4047,39
		0,8186470	0,8190122	0,8180164	0,8270387	0,8465100	0,8418734	0,8362348	0,8296824
C3	C*4	3368,02	3509,54	3657,02	3758,76	3810,69	3970,82	4137,68	4311,55
		2910,01	3023,56	3137,11	3250,66	3364,21	3477,76	3591,31	3704,86
		0,8640121	0,8615260	0,8578323	0,8648224	0,8828349	0,8758292	0,8679526	0,8592873
C4	C*3	2976,76	3101,85	3232,19	3322,12	3368,02	3509,54	3657,02	3810,69
		2629,42	2735,93	2842,44	2948,95	3055,46	3161,97	3268,48	3374,99
		0,8833161	0,8820317	0,8794161	0,8876711	0,9071977	0,9009642	0,8937550	0,8856638
C5	C*2	2630,96	2741,52	2856,72	2936,20	2976,76
		2424,48	2523,83	2623,18	2722,53
		0,9215191	0,9205951	0,9182489	0,9272291
	C*1	2325,33	2423,04	2524,86	2595,11	2630,96

Kategorija D (7)  (8)
Bivši razred	Novi (privremeni) razred	1	2	3	4	5	6	7	8
	D*5	3810,69	3970,82	4137,68	4252,8	4311,55
D1	D*4	3368,02	3509,54	3657,02	3758,76	3810,69	3970,82	4137,68	4311,55
		2740,03	2859,83	2979,63	3099,43	3219,23	3339,03	3458,83	3578,63
		0,8135433	0,8148732	0,8147699	0,8245884	0,8447893	0,8408918	0,8359346	0,8300101
D2	D*3	2976,76	3101,85	3232,19	3322,12	3368,02	3509,54	3657,02	3810,69
		2498,38	2604,79	2711,20	2817,61	2924,02	3030,43	3136,84	3243,25
		0,8392951	0,8397537	0,8388121	0,8481361	0,8681718	0,8634835	0,8577585	0,8510926
D3	D*2	2630,96	2741,52	2856,72	2936,20	2976,76	3101,85	3232,19	3368,02
		2325,33	2424,85	2524,37	2623,89	2723,41	2822,93	2922,45	3021,97
		0,8838333	0,8844911	0,8836603	0,8936346	0,9148907	0,9100795	0,9041702	0,8972542
D4	D*1	2325,33	2423,04	2524,86	2595,11	2630,96
		2192,47	2282,38	2372,29	2462,20
		0,9428640	0,9419476	0,9395718	0,9487849

3.   Plaće za nove privremene razrede koriste se kao primjenljivi iznosi u smislu članka 7. ovog Priloga.

Članak 3. (112)

Postupak opisan u članku 2. stavku 1. ovog Priloga ne utječe na stupanj koji dužnosnik ima ili na radni staž koji je stekao u razredu i na stupnju. Plaće se utvrđuju u skladu s člankom 7. ovog Priloga.

Članak 4. (112)

Za potrebe ovih odredaba i u razdoblju navedenom u uvodnoj rečenici članka 1. ovog Priloga:

(a)

riječi „funkcijska skupina” zamjenjuju se riječju „kategorija”: i. u Pravilniku o osoblju u: — članku 5. stavku 5., — članku 6. stavku 1., — članku 7. stavku 2., — članku 31. stavku 1., — trećem stavku članka 32., — članku 39. točki (f), — članku 40. stavku 4., — članku 41. stavku 3., — članku 51. stavcima 1., 2., 8. i 9., — prvom stavku članka 78.; ii. u Prilogu II. Pravilniku o osoblju u četvrtom stavku članka 1.; iii. u Prilogu III. Pravilniku o osoblju u: — članku 1. stavku 1. točki (c), — četvrtom stavku članka 3.; iv. u Prilogu IX. Pravilniku o osoblju u: — članku 5., — članku 9. stavku 1. točkama (f) i (g);

(b)	riječi „funkcijska skupina AD” zamjenjuju se riječima „kategorija A*”: i. u Pravilniku o osoblju u: — članku 5. stavku 3. točki (c), — trećem stavku članka 48., — drugom stavku članka 56.; ii. u Prilogu II. Pravilniku o osoblju u prvom stavku članka 10.;

(c)	riječi „funkcijska skupina AST” zamjenjuju se riječima „kategorije B*, C* i D*”: i. u Pravilniku o osoblju u: — drugom stavku članka 43., — trećem stavku članka 48.; ii. u Prilogu VI. Pravilniku o osoblju u člancima 1. i 3.;

(d)	riječi „razred od AST 1 do AST 4” zamjenjuje se riječima „kategorije C* i D* razreda od 1 do 4” u Pravilniku o osoblju u trećem stavku članka 56.;

(e)	u članku 5. stavku 3. točki (a) Pravilnika o osoblju riječi „funkcijska skupina AST” zamjenjuju se riječima „kategorije B* i C*”;

(f)	članak 29. stavak 4. Pravilnika o osoblju zamjenjuju se sljedećim: „Europski parlament organizira najmanje jedan natječaj za kategorije C*, B* i A* do 1. svibnja 2006.”;

(g)	u drugom stavku članka 43. Pravilnika o osoblju riječi „poslovi administratora” zamjenjuju se riječima „funkcije u sljedećoj višoj kategoriji”;

(h)	u članku 45.a stavku 1. Pravilnika o osoblju riječi „u funkcijskoj skupini AST” zamjenjuju se riječima „u kategoriji B*”, a riječi „u funkcijskoj skupini AD” zamjenjuju se riječima „na radnom mjestu u kategoriji A*”;

(i)	u članku 46. Pravilnika o osoblju riječi „AD 9 do AD 14” zamjenjuju se riječima „A *9 do A *14”;

(j)	u stavku 2. članka 29. Pravilnika o osoblju riječi „razredima AD 16 ili AD 15” zamjenjuju se riječima „razredima A*16 ili A*15”, a riječi „razredima AD 15 ili AD 14” zamjenjuju se riječima „razredima A*15 ili A*14”;

(k)	u prvom stavku članka 12. Priloga II. Pravilnika o osoblju riječi „AD 14” zamjenjuju se riječima „A*14”;

(l)

u članku 5. Priloga IX. Pravilnika o osoblju: i. u stavku 2. riječi „AD 13” zamjenjuju se riječima „A*13”; ii. u stavku 3. riječi „AD 14” zamjenjuju se riječima „A*14 ili više”, a riječi „AD 16 ili AD 15” riječima „A*16 ili A*15”; iii. u stavku 4. riječi „AD 16” zamjenjuju se riječima „A*16”, a riječi „AD 15” riječima „A*15”;

(m)	u drugom stavku članka 43. Pravilnika o osoblju brišu se riječi „od razreda 4 naviše”;

(n)	u članku 5. stavku 4. Pravilnika o osoblju upućivanje na „Prilog I. točku A” zamjenjuju se upućivanjem na „Prilog XIII.1.”;

(o)	kada se u tekstu Pravilnika o osoblju upućuje na osnovnu mjesečnu plaću dužnosnika razreda AST 1, to upućivanje zamjenjuje se upućivanjem na osnovnu mjesečnu plaću dužnosnika razreda D*1.

Članak 5. (112)

1.   Neovisno o članku 45. Pravilnika o osoblju, za dužnosnike koji 1. svibnja 2004. ispunjuju uvjete za promaknuće i dalje se smatra da ih ispunjuju čak i ako nemaju najmanje dvije godine staža u svojem razredu.

2.   Dužnosnici čija se imena do 1. svibnja 2006. pojave na popisu prikladnih kandidata za premještaj iz jedne kategorije u drugu razvrstavaju se, ako se premještaj izvrši od 1. svibnja 2004., u razred i na stupanj kao i u bivšoj kategoriji ili, u protivnom, na prvi stupanj početnog razreda nove kategorije.

3.   Članci 1. do 11. ovog Priloga primjenjuju se na privremene službenike zaposlene do 1. svibnja 2004. koji su zatim zaposleni kao dužnosnici u skladu sa stavkom 4.

4.   Privremeni službenici čija se imena do 1. svibnja 2006. pojave na popisu prikladnih kandidata za premještaj iz jedne kategorije u drugu ili na popisu uspješnih kandidata s internog natječaja razvrstavaju se, ako se premještaj izvrši od 1. svibnja 2004., u razred i na stupanj kao i u bivšoj kategoriji dok su bili u svojstvu privremenih službenika ili, u protivnom, na prvi stupanj početnog razreda nove kategorije.

5.   Dužnosnika koji je 30. svibnja 2004. u razredu A3 treba promaknuti u sljedeći viši razred u skladu s člankom 7. stavkom 5. ovog Priloga ako ga se imenuje direktorom nakon tog datuma. Ne primjenjuje se posljednja rečenica članka 46. Pravilnika o osoblju.

Članak 6. (112)

Ne dovodeći u pitanje članke 9. i 10. ovog Priloga, za prvo promaknuće dužnosnika zaposlenih do 1. svibnja 2004. postotci iz članka 6. stavka 2. Pravilnika o osoblju i iz Priloga I. točke B Pravilnika o osoblju usklađuju se u skladu s odredbama koje su na snazi u svakoj instituciji prije tog datuma.

Ako promaknuće dužnosnika proizvodi učinke do 1. svibnja 2004., uređeno je odredbama Pravilnika o osoblju koje su na snazi na dan kada promaknuće proizvodi učinke.

Članak 7. (112)

Osnovne mjesečne plaće dužnosnika zaposlenih do 1. svibnja 2004. utvrđuju se u skladu sa sljedećim pravilima:

1.	Preimenovanje razreda u skladu s člankom 2. stavkom 1. ovog Priloga ne smije uzrokovati nikakve promjene u osnovnoj mjesečnoj plaći isplaćenoj svakom dužnosniku.

2.

Za svakog dužnosnika 1. svibnja 2004. izračunava se multiplikacijski faktor. Taj je multiplikacijski faktor jednak omjeru osnovne mjesečne plaće isplaćene dužnosniku prije 1. svibnja 2004. i primjenljivog iznosa definiranog člankom 2. stavkom 2. ovog Priloga. Osnovna mjesečna plaća isplaćena dužnosniku 1. svibnja 2004. jednaka je umnošku primjenljivog iznosa i multiplikacijskog faktora. Multiplikacijski faktor primjenjuje se kako bi se utvrdila osnovna mjesečna plaća dužnosnika nakon napredovanja na viši stupanj ili usklađivanja primitaka od rada.

3.

Neovisno o prethodnim odredbama, za razdoblje nakon 1. svibnja 2004. osnovna mjesečna plaća isplaćena dužnosniku ne smije biti manja od one koju bi na temelju automatskog napredovanja na viši stupanj bivšeg razreda primio u okviru sustava na snazi prije tog datuma. Bivša osnovna plaća koja se uzima u obzir za svaki razred i stupanj jednaka je primjenljivom iznosu nakon 1. svibnja 2004. pomnoženom s koeficijentom definiranim člankom 2. stavkom 2. ovog Priloga.

4.

Dužnosnik u razredima od A*10 do A*16 i AD od 10 do 16 koji je 30. travnja 2004. načelnik odjela, direktor ili glavni direktor, ili koji je nakon toga imenovan načelnikom odjela, direktorom ili generalnim direktorom i tijekom prvih devet mjeseci uspješno obavlja nove poslove, ima pravo na povećanje osnovne mjesečne plaće koje odgovara postotnoj razlici između prvog i drugog stupnja svakog razred kako je navedeno u tablicama iz članka 2. stavka 1. i članka 8. stavka 1. ovog Priloga.

5.

Ne dovodeći u pitanje stavak 3., svakom se službeniku na temelju prvog promaknuća nakon 1. svibnja 2004., ovisno o kategoriji u kojoj je bio prije 1. svibnja 2004. i njegovom stupnju u trenutku kada promaknuće proizvodi učinke, povećava osnovna mjesečna plaća koja se utvrđuje na temelju sljedeće tablice: Stupanj Razred 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. A 13,1 % 11,0 % 6,8 % 5,7 % 5,5 % 5,2 % 5,2 % 4,9 % B 11,9 % 10,5 % 6,4 % 4,9 % 4,8 % 4,7 % 4,5 % 4,3 % C 8,5 % 6,3 % 4,6 % 4,0 % 3,9 % 3,7 % 3,6 % 3,5 % D 6,1 % 4,6 % 4,3 % 4,1 % 4,0 % 3,9 % 3,7 % 3,6 % Za potrebe utvrđivanja primjenljivog postotka svaki razred dijeli se na indikativne stupnjeve koji odgovaraju dvama mjesecima staža u službi i indikativne postotke smanjene za jednu dvanaestinu razlike između postotka za dotični stupanj i postotka za sljedeći viši stupanj. Vrijednost indikativnog stupnja uzima se u obzir za potrebe izračuna plaće prije promaknuća dužnosnika koji nije na zadnjem stupnju svojeg razreda. Za potrebe ove odredbe svaki razred dijeli se i na indikativne plaće koje se povećavaju za jednu dvanaestinu dvogodišnjeg povećanja za taj razred u cijelom rasponu stvarnih stupnjeva.

6.

Pri tom prvom promaknuću utvrđuje se novi multiplikacijski faktor. Taj je multiplikacijski faktor jednak omjeru novih osnovnih plaća koje proizlaze iz primjene stavka 5. i primjenljivog iznosa definiranog člankom 2. stavkom 2. ovog Priloga. Pridržavajući se stavka 7., taj multiplikacijski faktor primjenjuje se na plaću nakon napredovanja na viši stupanj i usklađivanja primitaka od rada.

7.

Ako je nakon promaknuća multiplikacijski faktor manji od 1, dužnosnik ostaje, odstupajući od članka 44. Pravilnika o osoblju, na prvom stupnju svojeg novog razreda sve dok je multiplikacijski faktor manji od 1 ili do promaknuća. Kako bi se uzela u obzir vrijednost napredovanja na viši stupanj na koje bi dužnosnik imao pravo na temelju tog članka, izračunava se novi multiplikacijski faktor. Kada se multiplikacijski faktor poveća na 1, dužnosnik počinje napredovati na viši stupanj u skladu s člankom 44. Pravilnika o osoblju. Ako je multiplikacijski faktor veći od 1, ostatak se preračunava u staž u službi na tom stupnju.

8.	Multiplikacijski faktor primjenjuje se pri daljnjim promaknućima.

Članak 8. (112) (129)

1.   S učinkom od 1. svibnja 2006. razredi uvedeni člankom 2. stavkom 1. preimenuju se i glase:

Bivši (privremeni) razred	Novi razred	Bivši (privremeni) razred	Novi razred
A*16	AD 16
A*15	AD 15
A*14	AD 14
A*13	AD 13
A*12	AD 12
A*11	AD 11	B*11	AST 11
A*10	AD 10	B*10	AST 10
A*9	AD 9	B*9	AST 9
A*8	AD 8	B*8	AST 8
A*7	AD 7	B*7/C*7	AST 7
A*6	AD 6	B*6/C*6	AST 6
A*5	AD 5	B*5/C*5/D*5	AST 5
		B*4/C*4/D*4	AST 4
		B*3/C*3/D*3	AST 3
		C*2/D*2	AST 2
		C*1/D*1	AST 1

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 7. ovog Priloga, osnovne mjesečne plaće za svaki razred i stupanj utvrđuju se na temelju tablice iz članka 66. Pravilnika o osoblju. Za dužnosnike zaposlene do 1. svibnja 2004. i dok njihovo prvo promaknuće ne proizvodi učinke nakon tog datuma, primjenjuje se sljedeća tablica:

1.7.2010.	Stupanj
Razred	1.	2.	3.	4.	5.	6.	7.	8.
16	16919,04	17630,00	18370,84	18370,84	18370,84	18370,84
15	14953,61	15581,98	16236,75	16688,49	16919,04	17630,00
14	13216,49	13771,87	14350,58	14749,83	14953,61	15581,98	16236,75	16919,04
13	11681,17	12172,03	12683,51	13036,39	13216,49
12	10324,20	10758,04	11210,11	11521,99	11681,17	12172,03	12683,51	13216,49
11	9124,87	9508,31	9907,86	10183,52	10324,20	10758,04	11210,11	11681,17
10	8064,86	8403,76	8756,90	9000,53	9124,87	9508,31	9907,86	10324,20
9	7127,99	7427,52	7739,63	7954,96	8064,86
8	6299,95	6564,69	6840,54	7030,86	7127,99	7427,52	7739,63	8064,86
7	5568,11	5802,09	6045,90	6214,10	6299,95	6564,69	6840,54	7127,99
6	4921,28	5128,07	5343,56	5492,23	5568,11	5802,09	6045,90	6299,95
5	4349,59	4532,36	4722,82	4854,21	4921,28	5128,07	5343,56	5568,11
4	3844,31	4005,85	4174,18	4290,31	4349,59	4532,36	4722,82	4921,28
3	3397,73	3540,50	3689,28	3791,92	3844,31	4005,85	4174,18	4349,59
2	3003,02	3129,21	3260,71	3351,42	3397,73	3540,50	3689,28	3844,31
1	2654,17	2765,70	2881,92	2962,10	3003,02

Članak 9. (112)

Od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2011. i odstupajući od Priloga I. točke B Pravilniku o osoblju, za dužnosnike razreda AD 12 i AD 13 te AST 10 postoci iz članka 6. stavka 2. jesu sljedeći:

Razred	Od 1. svibnja 2004. do
	30.4.2005.	30.4.2006.	30.4.2007.	30.4.2008.	30.4.2009.	30.4.2010.	30.4.2011.
A*/AD 13	-	-	5 %	10 %	15 %	20 %	20 %
A*/AD 12	5 %	5 %	5 %	10 %	15 %	20 %	25 %
B*/AST 10	5 %	5 %	5 %	10 %	15 %	20 %	20 %

Članak 10. (112)

1.   Dužnosnici koji su do 1. svibnja 2004. zaposleni u službi u kategorijama C ili D razvrstavaju se od 1. svibnja 2006. u karijerne tokove u kojima je moguće promaknuće:

(a)	u bivšoj kategoriji C do razreda AST 7;

(b)	u bivšoj kategoriji D do razreda AST 5.

2.   Od 1. svibnja 2004. i odstupajući od Priloga I. točke B Pravilnika o osoblju, za te su dužnosnike postotci iz članka 6. stavka 2. sljedeći:

Karijerni tok C
Razred	Od 1. svibnja 2004. do:						Nakon 30.4.2010.
	30.4.2005.	30.4.2006.	30.4.2007.	30.4.2008.	30.4.2009.	30.4.2010.
C*/AST 7	-	-	-	-	-	-	-
C*/AST 6	5 %	5 %	5 %	10 %	15 %	20 %	20 %
C*/AST 5	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %
C*/AST 4	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %
C*/AST 3	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %
C*/AST 2	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %
C*/AST 1	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %	25 %

Karijerni tok D
Razred	Od 1. svibnja 2004. do:						Nakon 30.4.2010.
	30.4.2005.	30.4.2006.	30.4.2007.	30.4.2008.	30.4.2009.	30.4.2010.
D*/AST 5	-	-	-	-	-	-	-
D*/AST 4	5 %	5 %	5 %	10 %	10 %	10 %	10 %
D*/AST 3	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %
D*/AST 2	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %	22 %
D*/AST 1	-	-	-	-	-	-	-

3.   Dužnosnik na kojeg se primjenjuje stavak 1. može postati član funkcijske skupine asistenata bez ograničenja ako prođe javni natječaj ili na temelju postupka certificiranja. Postupak certificiranja temelji se na radnom stažu, iskustvu, zaslugama i razini osposobljenosti dužnosnika te o raspoloživosti radnih mjesta u funkcijskoj skupini AST. Kandidature za certificiranje dužnosnika ispituje zajednički odbor. Institucije donose pravila za provedbu tog postupka do 1. svibnja 2004. Institucije po potrebi donose posebne odredbe kako bi se uzela u obzir promjena koja bi uzrokovala izmjene primjenljivih stopa promaknuća.

4.   Komisija zajedno s izvješćem predviđenim člankom 6. stavkom 3. Pravilnika o osoblju podnosi i podatke o financijskim posljedicama postotaka promaknuća predviđenih ovim Prilogom i o uključivanju dužnosnika zaposlenih u službi do 1. svibnja 2004. u nove karijerne tokove, uključujući primjenu postupka certificiranja.

5.   Ovaj se članak ne primjenjuje na dužnosnike koji su promijenili kategoriju nakon 1. svibnja 2004.

Članak 11. (112)

Članak 45. stavak 2. ne primjenjuje se na promaknuća koja proizvode učinke prije 1. svibnja 2006.

Odjeljak 2. (112)

Članak 12. (112)

1.   U razdoblju od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2011. upućivanje na razrede u funkcijskim skupinama AST i AD u stavcima 2. i 3. članka 31. Pravilnika o osoblju jest sljedeće:

—	od AST 1 do AST 4: od C*1 do C*2 i od B*3 do B*4,

—	od AD 5 do AD 8: od A*5 do A*8,

—	AD 9, AD 10, AD 11, AD 12: A*9, A*10, A*11, A*12.

2.   Članak 5. stavak 3. Pravilnika o osoblju ne primjenjuje se u slučaju dužnosnika zaposlenih s popisa prikladnih kandidata temeljem natječaja objavljenih do 1. svibnja 2004.

3.   Dužnosnici koji su bili na popisu prikladnih kandidata prije 1. svibnja 2006. i zaposleni su u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2011. se razvrstavaju:

—	ako je popis sastavljen za kategoriju A*, B* ili C*, u razred koji je objavljen u natječaju;

—	ako je popis sastavljen za kategoriju A, LA, B ili C, u skladu sa sljedećom tablicom:

Razred u natječaju	Razred zapošljavanja
A8/LA8	A*5
A7/LA7 i A6/LA6	A*6
A5/LA5 i A4/LA4	A*9
A3/LA3	A*12
A2	A*14
A1	A*15
B5 i B4	B*3
B3 i B2	B*4
C5 i C4	C*1
C3 i C2	C*2

Članak 13. (112)

1.   Dužnosnici koji su bili na popisu prikladnih kandidata prije 1. svibnja 2006. i zaposleni su nakon tog datuma razvrstavaju se u skladu sa sljedećom tablicom:

Razred u natječaju		Razred zapošljavanja
A8/LA8	A*5	AD 5
A7/LA7 i A6/LA6	A*6	AD 6
	A*7	AD 7
	A*8	AD 8
A5/LA5 i A4/LA4	A*9	AD 9
	A*10	AD 10
	A*11	AD 11
A3/LA3	A*12	AD 12
A2	A*14	AD 14
A1	A*15	AD 15
B5 i B4	B*3	AST 3
B3 i B2	B*4	AST 4
C5 i C4	C*1	AST 1
C3 i C2	C*2	AST 2

2.   Odstupajući od članka 12. stavka 3. i stavka 1. ovog članka, institucije mogu zapošljavati dužnosnike koji obavljaju poslove pravnika-lingvista u razred A*7 ili AD 7, a koji su na popisu prikladnih kandidata temeljem natječaja na razini LA 7 i LA 6 ili razini A*6 prije 1. svibnja 2006. Tijelo za imenovanje može, međutim, uzimajući u obzir osposobljavanje i posebno iskustvo dotične osobe za to radno mjesto, toj osobi priznati dodatni radni staž u njezinom razredu, ali najviše 48 mjeseci.

Odjeljak 3. (112)

Članak 14. (112) (122)

Neovisno o članku 2. stavku 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, naknada za uzdržavano dijete zamjenjuje se sljedećim iznosima:

1.7.2008. – 31.12.2008.

344,55

Ti se iznosi svake godine usklađuju primjenom istog postotka kao i za godišnje usklađivanje navedeno u Prilogu XI. Pravilniku o osoblju.

Članak 15. (112) (122)

Neovisno o članku 3. stavku 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, naknada za svako uzdržavano dijete koje ima manje od pet godina ili još uvijek ne pohađa redovno osnovnu ili srednju školu zamjenjuje se sljedećim iznosima:

1.7.2008. – 31.8.2008.

70,14

Ti se iznosi svake godine usklađuju primjenom istog postotka kao i za godišnje usklađivanje navedeno u Prilogu XI. Pravilniku o osoblju.

Članak 16. (112)

Neovisno o članku 3. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, dužnosnik koji prima paušalni iznos naknade za obrazovanje nastavlja je primati sve dok ispunjuje uvjete u skladu s kojima je dodijeljena i najkasnije do 31. kolovoza 2008. Iznos paušalnih isplata smanjuje se, međutim, 1. rujna 2004. na 80 % vrijednosti od 30. travnja 2004.,1. rujna 2005. na 60 % te vrijednosti, 1. rujna 2006. na 40 % te vrijednosti i 1. rujna 2007. na 20 % te vrijednosti.

Članak 17. (112)

Neovisno o članku 17. stavku 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 31. prosinca 2008. mogu se prenositi dodatni iznosi pod sljedećim uvjetima:

(a)	taj se iznos morao redovito prenositi prije 1. svibnja 2004., a uvjeti za njegovo odobrenje i dalje se moraju ispunjivati;

(b)	taj dodatni iznos ne smije prouzročiti da ukupni iznos koji se prenese svakog mjeseca prekorači sljedeće gornje granice, izražene kao postotak ukupnog iznosa koji se prenese svaki mjesec prije 1. svibnja 2004.:

1. svibanj — 31. prosinac 2004.:	100 %
1. siječanj — 31. prosinac 2005.:	80 %
1. siječanj — 31. prosinac 2006.:	60 %
1. siječanj — 31. prosinac 2007.:	40 %
1. siječanj — 31. prosinac 2008.:	20 %.

Članak 18. (112)

1.   Korisnici koji su u mjesecu prije 1. svibnja 2004. imali pravo na fiksnu naknadu navedenu u bivšem članku 4.a Priloga VII. Pravilniku o osoblju zadržavaju to pravo ad personam do razreda 6. Iznosi naknade svake se godine usklađuju primjenom istog postotka kao i za godišnje usklađivanje plaća iz Priloga XI. Pravilniku o osoblju. Ako su, zbog ukidanja fiksne naknade, neto primici od rada dužnosnika koji je promaknut u razred 7 manja od neto primitaka od rada koje je primio u zadnjem mjesecu prije promaknuća, pod uvjetom da su svi ostali uvjeti nepromijenjeni, taj dužnosnik do napredovanja na sljedeći viši stupanj tog razreda ima pravo na naknadu u iznosu te razlike.

2.   Dužnosnici koji su do 1. svibnja 2004. bili u kategorijama C i D i koji nisu u skladu s člankom 10. stavkom 3. ovog Priloga postali članovi funkcijske skupine asistenata, bez ograničenja i dalje imaju pravo na kompenzacijski dopust ili naknadu ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon onoga u kojem su odrađeni prekovremeni rad, kako je predviđeno Prilogom VI.

Članak 19. (112)

Ako su za vrijeme prijelaznog razdoblja od 1. svibnja 2004. do 31. prosinca 2008. mjesečni neto primici od rada dužnosnika, prije primjene koeficijenta ispravka, niži od neto primitaka od rada koje bi primio pod istim osobnim uvjetima u mjesecu prije 1. svibnja 2004., taj dužnosnik ima pravo na naknadu u iznosu te razlike. Ova se odredba ne primjenjuje ako je smanjenje neto primitaka od rada posljedica godišnjeg usklađivanja plaća iz Priloga XI. Pravilniku o osoblju. Ovo jamstvo neto primitaka od rada ne odnosi se na učinak posebnog nameta, promjene stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje ili promjene odredaba za prijenos dijela plaće.

Odjeljak 4. (112)

Članak 20. (112)

1.   Na mirovine dužnosnika koji odlaze u mirovinu do 1. svibnja 2004. primjenjuje se koeficijent ispravka iz točke (b) članka 3. stavka 5. Priloga XI. Pravilniku o osoblju za države članice u kojima dužnosnici imaju dokazano glavno boravište.

Najmanji koeficijent ispravka koji se primjenjuje je 100.

Ako imaju boravište u trećoj zemlji, koeficijent ispravka koji se primjenjuje je 100.

Odstupajući od članka 45. Priloga VIII., mirovine korisnika koji imaju boravište u državi članici isplaćuju se u valuti države članice boravišta pod uvjetima utvrđenim drugim stavkom članka 63. Pravilnika o osoblju.

2.   Odstupajući od prvog podstavka stavka 1., u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 1. svibnja 2009., mirovine utvrđene prije 1. svibnja 2004. usklađuju se primjenom prosjeka koeficijenata ispravka iz točaka (a) i (b) članka 3. stavka 5. Priloga XI. Pravilniku o osoblju, koji se koriste za državu članicu u kojoj primatelj mirovine ima dokazano glavno boravište. Taj se prosjek izračunava na temelju koeficijenata ispravka prikazanih u sljedećoj tablici:

Od	1.5.2004.	1.5.2005.	1.5.2006.	1.5.2007.	1.5.2008.
%	80 % točka (a) 20 % točka (b)	60 % točka (a) 40 % točka (b)	40 % točka (a) 60 % točka (b)	20 % točka (a) 80 % točka (b)	100 % točka (b)

Ako se izmijeni najmanje jedan od koeficijenata iz članka 3. stavka 5. Priloga XI., s učinkom od istog dana mijenja se i prosjek.

3.   Za dužnosnike zaposlene prije 1. svibnja 2004. koji na dan 1. svibnja 2004. ne primaju mirovinu pri utvrđivanju mirovinskih prava primjenjuje se metoda izračuna iz prethodnih stavaka:

(a)	na godine mirovinskog staža u smislu članka 3. Priloga VIII. navršenog do 1. svibnja 2004.; i

(b)	na godine mirovinskog staža koje proizlaze iz prijenosa, na temelju članka 11. Priloga VIII., mirovinskih prava koje je dužnosnik zaposlen u službi prije 1. svibnja 2004. stekao u okviru matičnog sustava do 1. svibnja 2004.

Na mirovine tih dužnosnika primjenjuje se koeficijent ispravka samo ako je boravište dužnosnika u istoj zemlji kao i njihovo matično mjesto u smislu članka 7. stavka 3. Priloga VII. Međutim, dužnosnik koji prima mirovinu može iznimno, zbog obiteljskih ili zdravstvenih razloga, od tijela za imenovanje zatražiti promjenu svojeg matičnog mjesta. Odluka o tome donosi se nakon što dotični dužnosnik predoči odgovarajuće dokaze.

Odstupajući od članka 45. Priloga VIII., mirovine korisnika koji imaju boravište u državi članici isplaćuju se u valuti države članice boravišta pod uvjetima utvrđenim drugim stavkom članka 63. Pravilnika o osoblju.

4.   Ovaj članak analogno se primjenjuje na naknadu za invalidnost i ostale naknade na temelju članaka 41. i 50. Pravilnika o osoblju i na temelju Uredbe (EEZ) br. 1857/89 (EZ, Euratom, EZUČ) 2688/95 (9), (EZ Euratom, EZUČ) 2689/95 (10), (EZ, Euratom) br. 1746/2002, (EZ, Euratom) br. 1747/2002 ili (EZ, Euratom) br. 1748/2002. Međutim, ovaj se članak ne primjenjuje na korisnike naknade iz članka 41. Pravilnika o osoblju koji imaju boravište u državi zadnjeg mjesta rada.

Članak 21. (112)

Neovisno o drugoj rečenici drugog stavka članka 77., dužnosnici koji su stupili u službu do 1. svibnja 2004. imaju pravo na 2 % plaće iz tog članka za svaku godinu mirovinskog staža izračunanog u skladu s člankom 3. Priloga VIII.

Članak 22. (112) (128)

1.   Dužnosnici koji 1. svibnja 2004. imaju najmanje 50 godina ili najmanje 20 godina staža u službi imaju pravo na starosnu mirovinu kada navrše 60 godina.

Dužnosnici koji 1. svibnja 2004. imaju između 30 i 49 godina imaju pravo na starosnu mirovinu u dobi prikazanoj u sljedećoj tablici:

Dob na dan 1. svibnja 2004.	Dob u kojoj se stječe pravo na odlazak u mirovinu
49 godina	60 godina 2 mjeseca
48 godina	60 godina 4 mjeseca
47 godina	60 godina 6 mjeseci
46 godina	60 godina 8 mjeseci
45 godina	60 godina 10 mjeseci
44 godine	61 godina 0 mjeseci
43 godine	61 godina 2 mjeseca
42 godine	61 godina 4 mjeseca
41 godina	61 godina 6 mjeseci
40 godina	61 godina 8 mjeseci
39 godina	61 godina 10 mjeseci
38 godina	61 godina 11 mjeseci
37 godina	62 godine 0 mjeseci
36 godina	62 godine 1 mjesec
35 godina	62 godine 2 mjeseca
34 godine	62 godine 4 mjeseca
33 godine	62 godine 5 mjeseci
32 godine	62 godine 6 mjeseci
31 godina	62 godine 7 mjeseci
30 godina	62 godine 8 mjeseci

Dužnosnici koji 1. svibnja 2004. imaju manje od 30 godina imaju pravo na starosnu mirovinu u dobi od 63 godine.

Za dužnosnike koji su prije 1. svibnja 2004. zaposleni u službi dob u kojoj se stječe pravo na odlazak u mirovinu koja se uzima u obzir za sva upućivanja na dob u kojoj se stječe pravo na odlazak u mirovinu u ovom Pravilniku o osoblju utvrđuje se u skladu s prethodno navedenim odredbama, osim ako je ovim Pravilnikom o osoblju predviđeno drugačije.

2.   Neovisno o članku 2. Priloga VIII., dužnosnici koji stupaju u službu do 1. svibnja 2004. * i ostaju u službi nakon dobi u kojoj bi stekli pravo na starosnu mirovinu imaju pravo na postotno povećanje osnovne mirovine za svaku godinu koju su radili nakon te dobi, pod uvjetom da njihova ukupna mirovina nije veća od 70 % njihove zadnje osnovne plaće u smislu, ovisno o slučaju, drugog ili trećeg stavka članka 77. Pravilnika o osoblju.

Ako je dužnosnik ostao u službi nakon dobi u kojoj je stekao pravo na starosnu mirovinu, povećanje se dodjeljuje i u slučaju smrti.

Ako na temelju Priloga IV.a dužnosnik koji stupa u službu do 1. svibnja 2004. i radi u nepunom radnom vremenu te uplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje razmjerno vremenu koje radi, povećanje mirovinskih prava predviđeno ovim člankom primjenjuje se isključivo u jednakoj mjeri.

Za dužnosnike koji imaju najmanje 50 godina ili najmanje 20 godina staža, povećanje mirovina predviđeno prethodnim podstavkom iznosi 5 % mirovinskih prava stečenih u dobi od 60 godina. Za dužnosnike koji imaju između 40 i 49 godina, povećanje mirovina iznosi najviše 3,0 % plaće koja se uzela u obzir za izračun mirovine, ali ne smije biti veće od 4,5 % mirovinskih prava tih dužnosnika stečenih u dobi od 60 godina. Za dužnosnike koji imaju između 35 i 39 godina, povećanje mirovina iznosi najviše 2,75 % plaće koja se uzela u obzir za izračun mirovine, ali ne smije biti veće od 4,0 % mirovinskih prava tih dužnosnika stečenih u dobi od 60 godina. Za dužnosnike koji imaju između 30 i 34 godine, povećanje mirovina iznosi najviše 2,5 % plaće koja se uzela u obzir za izračun mirovine, ali ne smije biti veće od 3,5 % mirovinskih prava tih dužnosnika stečenih u dobi od 60 godina. Za dužnosnike koji imaju manje od 30 godina, povećanje mirovina iznosi najviše 2,0 % plaće koja se uzela u obzir za izračun mirovine.

3.   Ako u pojedinim iznimnim slučajevima donošenje novih mirovinskih odredaba uzrokuje nepravedan učinak na mirovinska prava određenog dužnosnika u mjeri koja znatno odstupa od prosječnih smanjenja, Komisija Vijeću predlaže odgovarajuće kompenzacijske mjere. Vijeće o prijedlogu Komisije odlučuje kvalificiranom većinom predviđenom člankom 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji.

4.   Dužnosnici koji su stupili u službu do 1. svibnja 2004. i koji nakon primjene članaka 2., 3. i 11. Priloga VIII. ne mogu u dobi od 65 godina ostvariti najvišu starosnu mirovinu predviđenu drugim stavkom članka 77. Pravilnika o osoblju mogu steći dodatna mirovinska prava, pod uvjetom da nisu veća od tog ograničenja.

Doprinosi koje plaćaju dotični dužnosnici jednaki su cjelokupnom iznosu njihovih doprinosa i doprinosa njihovih poslodavaca na temelju članka 83. stavka 2. Pravilnika o osoblju. Komisija u općim provedbenim odredbama utvrđuje metodu za izračun doprinosa koje dotični dužnosnici plaćaju i pritom osigurava da se takvim stjecanjem mirovinskih prava jamči aktuarska ravnoteža i da se metoda primjenjuje bez financijskih subvencija iz sustava mirovinskog osiguranja europskih institucija. Komisija te opće provedbene odredbe donosi do 1. siječnja 2005.

Dotični dužnosnici mogu ostvarivati prava na temelju te odredbe u razdoblju od pet godina nakon 1. svibnja 2004., pod uvjetom da su doprinose najduže uplaćivali u razdoblju od: tri mjeseca u slučaju dužnosnika koji na dan 1. svibnja 2004. imaju između 45 i 49 godina; devet mjeseci u slučaju dužnosnika koji na taj dan imaju između 38 i 44 godine; petnaest mjeseci u slučaju dužnosnika koji na taj dan imaju između 30 i 37 godina i dvije godine u slučaju dužnosnika koji na taj dan imaju manje od 30 godina.

Članak 23. (112)

1.   Neovisno o članku 52. Pravilnika o osoblju, dužnosnici koji stupaju u službu do 1. svibnja 2004. i koji odlaze iz službe prije dobi u kojoj bi u skladu s člankom 22. ovog Priloga stekli pravo na starosnu mirovinu mogu zatražiti primjenu druge alineje članka 9. Priloga VIII.:

(a)	od dobi od 50 godina za one koji 1. svibnja 2004. imaju najmanje 45 godina ili najmanje 20 godina staža;

(b)

od dobi utvrđene u skladu sa sljedećom tablicom za dužnosnike koji 1. svibnja 2004. imaju manje od 45 godina: Dob na dan 1. svibnja 2004. Dob prijevremenog umirovljenja Najmanje 45 godina 50 godina 0 mjeseci 44 godine 50 godina 6 mjeseci 43 godine 51 godina 0 mjeseci 42 godine 51 godina 6 mjeseci 41 godina 52 godine 0 mjeseci 40 godina 52 godine 6 mjeseci 39 godina 53 godine 0 mjeseci 38 godina 53 godine 6 mjeseci 37 godina 54 godine 0 mjeseci 36 godina 54 godine 6 mjeseci 35 godina i manje 55 godina 0 mjeseci

2.   U tim slučajevima, uz smanjenje prava na starosnu mirovinu iz članka 9. Priloga VIII. za dužnosnike koji odlaze iz službe u dobi od najmanje 55 godina, stečena mirovinska prava dalje se smanjuju za 4,483 % ako se mirovina počinje primati u dobi od 54 godine; za 8,573 % ako se mirovina počinje primati u dobi od 53 godine; za 12,316 % ako se mirovina počinje primati u dobi od 52 godine; za 15,778 % ako se mirovina počinje primati u dobi od 51 godine i za 18,934 % ako se mirovina počinje primati u dobi od 50 godina.

Članak 24. (112)

1.   U slučaju mirovine utvrđene prije 1. svibnja 2004. mirovinska prava primatelja i dalje su nakon tog datuma uređena u skladu s pravilima koja su se primjenjivala u trenutku njihova utvrđivanja. Isto vrijedi i za osiguranje u okviru sustava zdravstvenog osiguranja. Međutim, pravila o obiteljskim naknadama i koeficijentima ispravka na snazi od 1. svibnja 2004. odmah se primjenjuju ne dovodeći u pitanje primjenu članka 20. ovog Priloga.

Neovisno o prvom podstavku, primatelji invalidske mirovine ili mirovine za nadživjele osobe mogu zatražiti da se i na njih primjenjuju odredbe koje se primjenjuju od 1. svibnja 2004.

2.   Po stupanju na snagu tih odredaba jamči se nominalni iznos neto mirovina primljenih prije 1. svibnja 2004. Unatoč tome, zajamčeni iznos usklađuje se ako se promijeni obiteljska situacija ili zemlja boravišta primatelja. Osobama koje odlaze u mirovinu u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 31. prosinca 2007. nominalni iznos neto mirovine isplaćene pri umirovljenju jamči se upućivanjem na odredbe Pravilnika o osoblju koje su bile na snazi na dan umirovljenja.

Za potrebe primjene prvog podstavka, ako je mirovina izračunana na temelju odredaba na snazi niža od nominalne mirovine kako je definirana u nastavku, dodjeljuje se naknada u visini te razlike.

Nominalna mirovina za osobe koje su prije 1. svibnja 2004. bile primatelji mirovina izračunava se svakog mjeseca uzimajući u obzir obiteljsku situaciju i zemlju boravišta u trenutku izračuna te pravila Pravilnika o osoblju koja su na snazi dan prije 1. svibnja 2004.

Nominalna mirovina za dužnosnike koje odlaze u mirovinu u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 31. prosinca 2007. izračunava se svakog mjeseca uzimajući u obzir obiteljsku situaciju i zemlju boravišta u trenutku izračuna te pravila Pravilnika o osoblju koja su na snazi na dan umirovljenja.

U slučaju da primatelj mirovine koja je utvrđena prije 1. svibnja 2004. premine nakon tog datuma, mirovina za nadživjele osobe utvrđuje se uzimajući u obzir jamčenu nominalnu mirovinu koju je preminuli primatelj primao.

3.   Pod uvjetom da primatelji invalidske mirovine nisu zatražili da se na njih primjenjuju odredbe koje se primjenjuju od 1. svibnja 2004., a nisu proglašeni sposobnima za povratak na posao, njihove isplaćivane invalidske mirovine smatraju se starosnim mirovinama kada primatelji navrše 65 godina.

4.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se na primatelje naknada isplaćenih na temelju članaka 41. ili 50. Pravilnika o osoblju ili na temelju Uredbe (EEZ) br. 1857/89, Uredbe (EZ, Euratom, EZUČ) 2688/1995, Uredbe (EZ, Euratom, EZUČ) br. 2689/1995, Uredbe (EZ, Euratom) br. 1746/2002, Uredbe (EZ, Euratom) br. 1747/2002 ili Uredbe (EZ, Euratom,) br. 1748/2002. Njihove se starosne mirovine, međutim, utvrđuju u skladu s pravilima koja su na snazi na dan početka njihove isplate.

Članak 25. (112)

1.   Razred koji se koristi za izračun mirovina utvrđenih prije 1. svibnja 2004. utvrđuje se u skladu s tablicama iz članka 2. stavka 1. i članka 8. stavka 1. ovog Priloga.

Osnovna plaća koja se uzima u obzir za utvrđivanje mirovine primatelja jednaka je plaći iz tablice u članku 66. Pravilnika o osoblju za tako utvrđen novi razred, na istom stupnju, ponderiranoj s postotkom koji je jednak omjeru između osnovne plaće na istom stupnju prema staroj ljestvici i osnovne plaće prema ljestvici iz članka 66. Pravilnika o osoblju.

Za stupnjeve prema staroj ljestvici koji nemaju odgovarajući ekvivalent u ljestvici iz članka 66. Pravilnika o osoblju, kao referentna vrijednost za izračun postotka navedenog u drugom podstavku koristi se zadnji stupanj istog razreda.

Za stupnjeve u razredu D4 prema staroj ljestvici kao referentna vrijednost za izračun postotka navedenog u drugom podstavku koristi se prvi stupanj prvog razreda.

2.   Privremeno se osnovna plaća u smislu članaka 77. i 78. Pravilnika o osoblju i u smislu Priloga VIII. utvrđuje primjenom odgovarajućeg multiplikacijskog faktora utvrđenog člankom 7. na plaću koja odgovara razredu primatelja i koja se uzima u obzir za utvrđivanje prava na starosnu mirovinu ili invalidska davanja u skladu s tablicom iz članka 66. Pravilnika o osoblju.

Za stupnjeve prema staroj ljestvici koji nemaju odgovarajući ekvivalent u ljestvici iz članka 66. Pravilnika o osoblju, kao referentna vrijednost za izračun multiplikacijskog faktora koristi se zadnji stupanj istog razreda.

Na starosne mirovine i invalidska davanja koji su utvrđeni u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2006. primjenjuje se članak 8. stavak 1.

3.   Na primatelje mirovine za nadživjele osobe primjenjuju se stavci 1. i 2. ovog članka upućivanjem na preminulog dužnosnika ili bivšeg dužnosnika.

4.   Stavci 1. i 2. ovog članka analogno se primjenjuju na primatelje naknada isplaćenih na temelju članaka 41. ili 50. Pravilnika o osoblju ili na temelju Uredbe (EEZ) br. 1857/89, Uredbe (EZ, Euratom, EZUČ) 2688/1995, Uredbe (EZ, Euratom, EZUČ) 2689/1995, Uredbe (EZ, Euratom) br. 1746/2002, Uredbe (EZ, Euratom) br. 1747/2002 ili Uredbe (EZ, Euratom,) br. 1748/2002.

Članak 26. (112) (128)

1.   Zahtjevi za odobrenje prijenosa mirovinskih prava na temelju članka 11. stavka 2. Priloga VIII. koji su podneseni do 1. svibnja 2004. razmatraju se u skladu s pravilima koja su na snazi u vrijeme njihova podnošenja.

2.   Ako rok utvrđen člankom 11. stavkom 2. Priloga VIII. još nije istekao 1. svibnja 2004., dotični dužnosnici koji takav zahtjev nisu podnijeli u prethodno postavljenom roku, ili im je zahtjev odbijen jer je podnesen nakon tog roka, još mogu podnijeti ili ponovo podnijeti zahtjev za prijenos na temelju članka 11. stavka 2. Priloga VIII.

3.   Dužnosnici koji su zahtjev za prijenos podnijeli u roku, ali su odbili dobivenu ponudu, koji nisu podnijeli zahtjev u prethodno postavljenom roku, ili im je zahtjev odbijen jer je podnesen nakon tog roka, taj zahtjev još mogu podnijeti ili ponovo podnijeti najkasnije do 31. listopada 2004.

4.   U slučajevima predviđenima stavcima 2. i 3. ovog članka institucija u kojoj dužnosnik radi utvrđuje broj godina mirovinskog staža koje se uzimaju u obzir u okviru sustava te institucije na temelju općih provedbenih odredaba koje su donesene u pogledu članka 11. stavka 2. Priloga VIII. u kojima se uzimaju u obzir odredbe ovog Priloga. Međutim, za potrebe stavka 3. ovog članka uzimaju se u obzir dob i razred dužnosnika u trenutku zapošljavanja na stalno radno mjesto.

5.   Dužnosnici koji su dogovorili prijenos mirovinskih prava na temelju članka 11. stavka 2. Priloga VIII. do 1. svibnja 2004. mogu zatražiti ponovni izračun bonusa koji su već dobili u okviru sustava mirovinskog osiguranja institucije Unije na temelju tog članka. Ponovni izračun temelji se na parametrima na snazi u vrijeme dobivanja bonusa, usklađenima s člankom 22. ovog Priloga.

6.   Dužnosnici koji dobiju bonus na temelju stavka 1. mogu od primitka obavijesti o tom bonusu u okviru sustava mirovinskog osiguranja institucije Unije zatražiti primjenu stavka 5.

Članak 27. (112) (128)

1.   Kada se izračunava aktuarska protuvrijednost iz članka 11. stavka 1. i članka 12. stavka 1. točke (b) Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, dužnosnici i privremeno osoblje, u odnosu na dio njihovih prava povezanih s radom u službi prije 1. svibnja 2004., obuhvaćeni su odredbama navedenim u nastavku.

Aktuarska protuvrijednost starosne mirovine ne smije biti manja od zbroja:

(a)	iznosa odbijenih od osnovne plaće kao doprinosi za mirovinsko osiguranje, uvećanih za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %;

(b)	otpremnine razmjerne stvarnoj duljini službe, izračunane na temelju jedne i pol zadnje mjesečne osnovne plaće, podložno odbitku po godini staža u službi;

(c)	ukupnog iznosa isplaćenog Uniji u skladu s člankom 11. stavkom 2. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, uvećanog za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %.

2.   Ako, međutim, dužnosnici ili privremeni službenici odlaze iz službe zato što im je ugovor opozvan ili je otkazan, otpremnina koja se treba isplatiti ili aktuarska protuvrijednost koja se treba prenijeti utvrđuju se u svjetlu odluke donesene na temelju članka 9. stavka 1. točke (h) Priloga IX. Pravilniku o osoblju.

3.   Osim ako se na njih primijenio članak 11. stavak 2. ili 3. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, dužnosnici koji su u službi 1. svibnja 2004. i koji bi, da prijenos na temelju članka 11. stavka 1. nije moguć, imali pravo na isplatu otpremnine u skladu s pravilima Pravilnika o osoblju koja su na snazi do 1. svibnja 2004., zadržavaju pravo na isplatu otpremnine izračunane u skladu s pravilima koja su na snazi prije tog datuma.

Članak 28. (112)

Službenici iz članka 2. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika koji 1. svibnja 2004. imaju ugovor o zaposlenju, a imenovani su dužnosnicima nakon tog datuma, imaju pri umirovljenju pravo na aktuarsko usklađivanje mirovinskih prava koja su stekli kao privremeni službenici kojom se uzima u obzir promjena njihove dobi u kojoj stječu pravo na odlazak u mirovinu u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju.

Članak 29. (112)

Zahtjev predviđen člankom 29. stavcima 3. i 4. Pravilnika o osoblju da privremeni službenik prođe postupak odabira u skladu s člankom 12. stavkom 4. Uvjeta zaposlenja ne primjenjuje se na privremene službenike zaposlene prije 1. svibnja 2004. u skladu s člankom 2. točkom (c) da pomažu političkoj skupini u Europskom parlamentu.

---

(1)  Iznosi u kurzivu iz tablica odnose se na prijašnje plaće kako su predviđene člankom 66. Pravilnika o osoblju prije 1. svibnja 2004. Uključeni su u tablice samo zbog objašnjenja i nemaju pravne posljedice.

(2)  Iznos iz trećeg reda koji odgovara svakom stupnju koeficijent je koji je omjer između osnovne plaće prije i poslije 1. svibnja 2004.

(3)  Iznosi u kurzivu iz tablica odnose se na prijašnje plaće kako su predviđene člankom 66. Pravilnika o osoblju prije 1. svibnja 2004. Uključeni su u tablice samo zbog objašnjenja i nemaju pravne posljedice.

(4)  Iznos iz trećeg reda koji odgovara svakom stupnju koeficijent je koji je omjer između osnovne plaće prije i poslije 1. svibnja 2004.

(5)  Iznosi u kurzivu iz tablica odnose se na prijašnje plaće kako su predviđene člankom 66. Pravilnika o osoblju prije 1. svibnja 2004. Uključeni su u tablice samo zbog objašnjenja i nemaju pravne posljedice.

(6)  Iznos iz trećeg reda koji odgovara svakom stupnju koeficijent je koji je omjer između osnovne plaće prije i poslije 1. svibnja 2004.

(7)  Iznosi u kurzivu iz tablica odnose se na prijašnje plaće kako su predviđene člankom 66. Pravilnika o osoblju prije 1. svibnja 2004. Uključeni su u tablice samo zbog objašnjenja i nemaju pravne posljedice.

(8)  Iznos iz trećeg reda koji odgovara svakom stupnju koeficijent je koji je omjer između osnovne plaće prije i poslije 1. svibnja 2004.

(9)  SL L 280, 23.11.1995., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2458/98 (SL L 307, 17.11.1998., str. 1.).

(10)  SL L 280, 23.11.1995., str. 4. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2458/98.

---

II

Uvjeti zaposlenja ostalih službenika europske unije (128)

Sadržaj

		Članak	Stranica
Glava I.	Opce odredbe …	1.- 7.a	127
Glava II.	Privremeno osoblje …		129
Poglavlje 1.	Opće odredbe …	8.-10.	129
Poglavlje 2.	Prava i obveze …	11.	129
Poglavlje 3.	Uvjeti zapošljavanja …	12.-15.	129
Poglavlje 4.	Uvjeti rada …	16.-18.	131
Poglavlje 5.	Primici od rada i troškovi …	19.-27.	131
Poglavlje 6.	Davanja iz sustava socijalne sigurnosti …		133
	Odjeljak A: Zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nesreće, davanja iz sustava socijalne sigurnosti …	28.-30.	133
	Odjeljak B: Osiguranje od rizika invalidnosti i smrti …	31.-38.a	135
	Odjeljak C: Starosna mirovina i otpremnina …	39. i 40.	137
	Odjeljak D: Financiranje sustava osiguranja od rizika invalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja …	41.i 42.	137
	Odjeljak E: Rješavanje zahtjeva privremenog osoblja …	43.	137
	Odjeljak F: Isplata davanja …	44.	138
	Odjeljak G: Subrogacija u korist unije …	44.a	138
Poglavlje 7.	Povrat preplaćenih iznosa …	45.	138
Poglavlje 8.	Pravni lijekovi …	46.	138
Poglavlje 9.	Prestanak radnog odnosa …	47.-50.a	138
Poglavlje 10.	Posebne odredbe koje se odnose na članove privremenog osoblja iz članka 2. točke (e) …	50.b-50.c	139
Glava III.	Pomoćno osoblje …		140
Poglavlje 1.	Opće odredbe …	51.-53.	140
Poglavlje 2.	Prava i obveze …	54.	140
Poglavlje 3.	Uvjeti zapošljavanja …	55. i 56.	141
Poglavlje 4.	Uvjeti rada …	57.-60.	141
Poglavlje 5.	Primici od rada i troškovi …	61.-69.	141
Poglavlje 6.	Davanja iz sustava socijalne sigurnosti …	70. i 71.	143
Poglavlje 7.	Povrat preplaćenih iznosa …	72.	143
Poglavlje 8.	Pravni lijekovi …	73.	143
Poglavlje 9.	Prestanak radnog odnosa …	74.-78.	143
Glava IV.	Ugovorno osoblje …		144
Poglavlje 1.	Opće odredbe …	79. i 80.	144
Poglavlje 2.	Prava i obveze …	81.	145
Poglavlje 3.	Uvjeti zapošljavanja …	82.-84.	145
Poglavlje 4.	Posebne odredbe koje se odnose na ugovorno osoblje iz članka 3.a …	85.-87.	146
Poglavlje 5.	Posebne odredbe koje se odnose na ugovorno osoblje iz članka 3.b …	88.-90.	147
Poglavlje 6.	Uvjeti rada …	91.	148
Poglavlje 7.	Primici od rada i troškovi …	92.-94.	148
Poglavlje 8.	Socijalna sigurnost …		149
	Odjeljak A: Zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nesreće, davanja iz sustava socijalne sigurnosti …	95.-98.	149
	Odjeljak B: Osiguranje od rizika invalidnosti i smrti …	99.-108.	150
	Odjeljak C: Starosna mirovina i otpremnina …	109. i 110.	152
	Odjeljak D: Financiranje sustava osiguranja od rizika inavalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja …	111. i 112.	153
	Odjeljak E: Rješavanje zahtjeva ugovornog osoblja …	113.	153
	Odjeljak F: Isplata davanja …	114.	153
	Odjeljak G: Subrogacija u korist Unije …	115.	153
Poglavlje 9.	Povrat preplaćenih iznosa …	116.	153
Poglavlje 10.	Pravni lijekovi …	117.	153
Poglavlje 11.	Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na članove ugovornog osoblja koji rade u trećoj zemlji …	118.	154
Poglavlje 12.	Prestanak radnog odnosa …	119.	154
Glava V.	Lokalno osoblje …	120.-122.	154
Glava VI.	Posebni savjetnici …	123. i 124.	154
Glava VII.	Parlamentarni asistenti …		154
Poglavlje 1.	Opće odredbe …	125. i 126.	154
Poglavlje 2.	Prava i obveze …	127.	155
Poglavlje 3.	Uvjeti zapošljavanja …	128.-130.	155
Poglavlje 4.	Uvjeti rada …	131.	156
Poglavlje 5.	Primici od rada i troškovi …	132.-134.	156
Poglavlje 6.	Davanja iz sustava socijalne sigurnosti …	135.-136.	157
Poglavlje 7.	Povrat preplaćenih iznosa …	137.	157
Poglavlje 8.	Pravni lijekovi …	138.	157
Poglavlje 9.	Prestanak radnog odnosa …	139.	157
Glava VIII.	Prijelazne odredbe …	140.	158
Glava IX.	Završne odredbe …	141.- 142.	158
Prilog	Prijelazne odredbe koje se primjenjuju na osoblje obuhvaćeno Uvjetima zaposlenja ostalih službenika …	1.-5.	159

GLAVA I.:   OPĆE ODREDBE

Članak 1. (15) (33) (112) (124) (128)

Ovi Uvjeti zaposlenja primjenjuju se na službenike zaposlene na temelju ugovornog odnosa s Unijom. To su sljedeći službenici:

—	privremeno osoblje,

—	pomoćno osoblje do datuma utvrđenog člankom 52.,

—	ugovorno osoblje,

—	lokalno osoblje,

—	posebni savjetnici,

—	akreditirani parlamentarni asistenti.

Svako upućivanje na osobu muškog spola u ovim Uvjetima zaposlenja smatra se upućivanjem i na osobu ženskog spola i obratno, osim ako kontekst jasno upućuje na suprotno.

Članak 2. (33) (112) (128) (128)

Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja, „privremeno osoblje” znači:

(a)	osoblje zaposleno radi popunjavanja radnog mjesta koje je uvršteno u popis radnih mjesta iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na svaku instituciju i koje su proračunska tijela odredila kao privremeno;

(b)	osoblje zaposleno radi privremenog popunjavanja stalnog radnog mjesta uvrštenog u popis iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na svaku instituciju;

(c)

osoblje, osim dužnosnika Unije, zaposleno radi pomaganja osobi koja obnaša dužnost predviđenu Ugovorom o Europskoj uniji ili Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, ili izabranom predsjedniku jedne od institucija ili tijela Unije, ili jednoj od političkih skupina u Europskom parlamentu ili Odboru regija, ili skupini u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru;

(d)	osoblje zaposleno radi privremenog popunjavanja stalnog radnog mjesta koje se financira iz odobrenih sredstava za istraživanja i ulaganja i koje je uvršteno u popis radnih mjesta iz priloga proračunu koji se odnosi na dotičnu instituciju;

(e)	osoblje upućeno iz nacionalnih diplomatskih službi država članica i zaposleno radi privremenog popunjavanja stalnog radnog mjesta u ESVD-u.

Članak 3. (112)

Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja, „pomoćno osoblje” znači:

(a)	osoblje zaposleno, u skladu s ograničenjima iz članka 52., radi obavljanja poslova u punom ili nepunom radnom vremenu u jednoj od institucija koje nije raspoređeno na radno mjesto uvršteno u popis radnih mjesta iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na tu instituciju;

(b)

osoblje koje je, nakon što su se ispitale mogućnosti privremene preraspodjele dužnosnika unutar institucije, zaposleno radi zamjene osoba koje trenutačno ne mogu obavljati poslove, odnosno: — dužnosnika ili članova privremenog osoblja u funkcijskoj skupini asistenata (AST); — iznimno, dužnosnika ili članova privremenog osoblja u funkcijskoj skupini administratora (AD), osim višeg osoblja (glavni direktori ili osobe koje obavljaju istovjetnu dužnost u razredima AD 16 ili AD 15 i direktori ili osobe koje obavljaju istovjetnu dužnost u razredima AD 15 ili AD 14), koje je zaposleno na visokospecijaliziranim radnim mjestima;

to se osoblje plaća iz ukupnih odobrenih sredstava predviđenih za tu svrhu u dijelu proračuna koji se odnosi na tu instituciju.

Članak 3.a (112) (128)

1.   Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja „ugovorno osoblje” znači osoblje koje nije raspoređeno na radno mjesto uvršteno u popis radnih mjesta iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na dotičnu instituciju te koje je zaposleno radi obavljanja poslova u punom ili nepunom radnom vremenu:

(a)	u instituciji radi obavljanja fizičkih poslova ili poslova administrativne podrške;

(b)	u agencijama iz članka 1.a stavka 2. Pravilnika o osoblju;

(c)	u ostalim tijelima unutar Europske unije koja su, nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, osnovana posebnim pravnim aktom koji je objavila jedna institucija ili više njih, a kojim se omogućuje zapošljavanje tog osoblja;

(d)	u predstavništvima i delegacijama institucija Unije;

(e)	u ostalim tijelima koja se nalaze izvan Europske unije.

Osoblje zaposleno u delegacijama Unije radi obavljanja poslova u punom ili nepunom radnom vremenu može biti privremeno raspoređeno u sjedište institucije u okviru postupka mobilnosti predviđenog člancima 2. i 3. Priloga X. Pravilniku o osoblju.

2.   Komisija, na temelju podataka koje dostave sve institucije, svake godine proračunskom tijelu podnosi izvješće o zapošljavanju ugovornog osoblja u kojem se navodi je li ukupni broj članova ugovornog osoblja ostao unutar ograničenja od 75 % svih zaposlenika u agencijama, u ostalim tijelima unutar Europske unije, u predstavništvima i delegacijama institucija Unije te u ostalim tijelima koja se nalaze izvan Europske unije. Ako je to ograničenje prekoračeno, Komisija agencijama, ostalim tijelima unutar Europske unije, predstavništvima i delegacijama institucija Unije, odnosno ostalim tijelima koji se nalaze izvan Europske unije, predlaže poduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera.

Članak 3.b (112) (128)

Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja „ugovorno osoblje za pomoćne poslove” znači osoblje zaposleno u instituciji, u skladu s vremenskim ograničenjima iz članka 88., u jednoj od funkcijskih skupina iz članka 89.:

(a)	radi obavljanja poslova u punom ili nepunom radnom vremenu, osim poslova iz članka 3.a stavka 1. točke (a), koje nije raspoređeno na radno mjesto uvršteno u popis radnih mjesta iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na dotičnu instituciju;

(b)

radi zamjene, nakon što su se ispitale mogućnosti privremene preraspodjele dužnosnika unutar institucije, određenih osoba koje trenutačno ne mogu obavljati poslove, odnosno: i. dužnosnika ili članova privremenog osoblja u funkcijskoj skupini AST; ii. iznimno, dužnosnika ili članova privremenog osoblja u funkcijskoj skupini AD koje je zaposleno na visokospecijaliziranim radnim mjestima, osim načelnika odjela, direktora, glavnih direktora ili osoba koje obavljaju istovjetne dužnosti.

Ako se primjenjuje članak 3.a, nije dopušteno zapošljavanje ugovornog osoblja za pomoćne poslove, osim u slučajevima iz drugog podstavka članka 3.a stavka 1.

Članak 4. (112)

Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja, „lokalno osoblje” znači osoblje zaposleno u mjestima koja se nalaze izvan Europske unije u skladu s lokalnom praksom radi obavljanja fizičkih ili uslužnih poslova, koje je raspoređeno na radno mjesto koje nije uvršteno u popis radnih mjesta iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na svaku instituciju te koje se financira iz ukupnih odobrenih sredstava predviđenih za tu svrhu u tom dijelu proračuna. Lokalnim se osobljem smatra i osoblje zaposleno u mjestima rada koja se nalaze izvan Europske unije radi obavljanja poslova, osim onih prethodno navedenih koji se, u interesu službe, nisu mogli dodijeliti dužnosniku ili službeniku zaposlenom u drugom svojstvu u smislu članka 1.

Članak 5. (15) (128)

Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja, „posebni savjetnik” znači osoba koja se, zbog posebnih kvalifikacija i neovisno o plaćenom zaposlenju na drugom radnom mjestu, zapošljava kako bi redovno ili na određeno vrijeme pomagala jednoj od institucija Unije te koja se financira iz ukupnih odobrenih sredstava predviđenih za tu svrhu u dijelu proračuna koji se odnosi na instituciju u kojoj je zaposlena.

Članak 5.a (124)

Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja, „akreditirani parlamentarni asistenti” znači osobe koje je odabrao jedan član ili više njih i koje se zapošljavaju na temelju izravnog ugovora s Europskim parlamentom radi pružanja izravne pomoći, u prostorima Europskog parlamenta u jednom od njegovih triju mjesta rada, članu ili članovima u obavljanju njihovih dužnosti članova Europskog parlamenta, pod njihovim vodstvom i ovlaštenjem te u odnosu uzajamnog povjerenja koje proizlazi iz slobode izbora iz članka 21. Odluke 2005/684/EZ, Euratom Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta članova Europskog parlamenta (1).

Članak 6. (112)

Svaka institucija određuje osobu koja je nadležna za sklapanje ugovora iz članka 1.

Članak 1.a stavak 2., članak 1.b i članak 2. stavak 2. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju.

Članak 7. (23)

Službenik koji ima ugovor u trajanju dužem od jedne godine ili na neodređeno vrijeme ima pravo glasovati na izborima za odbor osoblja i kandidirati se za izbor u odbor osoblja kako je predviđeno člankom 9. Pravilnika o osoblju.

Službenik koji ima ugovor u trajanju kraćem od jedne godine također ima pravo glasovati ako je zaposlen najmanje šest mjeseci.

Institucija ili odbor osoblja mogu se sa zajedničkim odborom predviđenim člankom 9. Pravilnika o osoblju savjetovati o općim pitanjima koja se odnose na službenike na koje se primjenjuje članak 1.

Članak 7.a (23) (112)

Članak 24.b Pravilnika o osoblju primjenjuje se na službenike iz članka 1.

GLAVA II.:   PRIVREMENO OSOBLJE

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 8. (112)

Privremeno osoblje na koje se primjenjuje članak 2. točka (a) može se zaposliti na određeno ili neodređeno vrijeme. Ugovori osoblja koje je zaposleno na određeno vrijeme samo se jednom mogu produžiti na određeno vrijeme. Svako je sljedeće produženje na neodređeno vrijeme.

Privremeno osoblje na koje se primjenjuje članak 2. točke (b) ili (d) zapošljava se na razdoblje ne duže od četiri godine, ali se može zaposliti i na kraće razdoblje. Ugovori tog osoblja mogu se produžiti samo jednom na najduže dvije godine ako je mogućnost produženja predviđena prvim ugovorom i ako je u okviru ograničenja predviđenih tim ugovorom. Nakon završetka tog razdoblja više nisu zaposleni kao privremeno osoblje prema ovim odredbama. Nakon isteka njihovih ugovora ti se službenici mogu rasporediti na stalna radna mjesta u institucijama samo ako ih se imenuje dužnosnicima u skladu s Pravilnikom o osoblju.

Privremeno osoblje na koje se primjenjuje članak 2. točka (c) zapošljava se na neodređeno vrijeme.

Članak 9.

Privremeno osoblje u skladu s odredbama ove glave zapošljava se isključivo radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta uvrštenih u popis radnih mjesta iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na svaku instituciju.

Članak 9.a (112)

Komisija podnosi godišnje izvješće o zapošljavanju privremenog osoblja u kojem se navode broj osoblja, razina i vrsta radnih mjesta, zemljopisna uravnoteženost i proračunska sredstva osigurana za pojedine funkcijske skupine.

Članak 10. (112) (128)

1.   Članci 1.d i 1.e, članak 5. stavci 1., 2., 3. i 4. te članak 7. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju.

2.   U ugovoru člana privremenog osoblja navodi se razred i stupanj na kojem se član zapošljava.

3.   Kada se član privremenog osoblja rasporedi na radno mjesto koje odgovara višem razredu od onoga u kojem je zaposlen, to se navodi u dodatku priloženom uz ugovor o radu.

4.   Glava VIII. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuje na privremeno osoblje koje se financira iz odobrenih sredstava za istraživanja i ulaganja iz općeg proračuna Europske unije.

5.   Na privremeno osoblje analogno se primjenjuju članci 95., 96. i 99. Pravilnika o osoblju. Na privremeno osoblje koje radi u trećoj zemlji analogno se primjenjuje glava VIII.b Pravilnika o osoblju.

POGLAVLJE 2.

Prava i obveze

Članak 11. (60) (128)

Odredbe članaka 11. do 26. Pravilnika o osoblju, koje se odnose na prava i obveze dužnosnika, analogno se primjenjuju. Međutim, ako član privremenog osoblja ima ugovor na određeno vrijeme, trajanje dopusta za osobne potrebe iz drugog stavka članka 15. Pravilnika o osoblju ograničava se na preostalo razdoblje trajanja ugovora.

Odluku kojom se nalaže naknada štete koju je Unija pretrpjela zbog teške povrede dužnosti, kako je predviđeno člankom 22. Pravilnika o osoblju, donosi tijelo iz prvog stavka članka 6. postupajući u skladu s formalnostima predviđenima u slučajevima otkaza zbog teške povrede dužnosti.

Odluke o pojedinačnim članovima privremenog osoblja objavljuju se kako je predviđeno drugim stavkom članka 25. Pravilnika o osoblju.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti zapošljavanja

Članak 12. (93) (112) (128)

1.   Zapošljavanje privremenog osoblja provodi se kako bi institucija dobila najsposobnije, najučinkovitije i najčasnije osobe koje se odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica Unije.

Privremeno osoblje odabire se bez razlike s obzirom na rasu, politička, filozofska ili religijska uvjerenja, spol ili spolnu orijentaciju i neovisno o njihovu bračnom statusu ili obiteljskoj situaciji.

2.   Član privremenog osoblja može se zaposliti samo ako:

(a)	je državljanin jedne od država članica Unije, osim ako tijelo iz prvog stavka članka 6. odobri izuzeće, i ako uživa sva građanska prava;

(b)	je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)	dostavi odgovarajuće potvrde koje dokazuju prikladnost za obavljanje poslova;

(d)	je fizički sposoban obavljati poslove; i

(e)	dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika Unije i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog jezika Unije na razini potrebnoj za obavljanje poslova.

3.   Europski ured za odabir osoblja (u daljnjem tekstu „Ured”) pojedinačnim institucijama na njihov zahtjev pomaže u odabiru privremenog osoblja, osobito određujući sadržaj testova i organizirajući postupke odabira. Ured osigurava transparentnost postupaka odabira privremenog osoblja koje se zapošljava na temelju članka 2. točaka (a), (b) i (d).

4.   Na zahtjev institucije Ured u postupcima odabira za zapošljavanje privremenog osoblja osigurava primjenu istih standarda kao i u odabiru dužnosnika.

5.   Ako je potrebno, svaka institucija donosi opće odredbe o postupcima zapošljavanja privremenog osoblja u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

Članak 13. (62)

Prije nego što se zaposli, član privremenog osoblja obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika institucije kako bi se potvrdilo da ispunjuje zahtjeve iz članka 12. stavka 2. točke (d).

Članak 33. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuje.

Članak 14. (39) (60) (112)

Od člana privremenog osoblja može se zatražiti izvođenje probnog rada, koje ne smije biti dulje od šest mjeseci.

Ako je član privremenog osoblja tijekom probnog rada zbog bolesti ili nesreće spriječen obavljati poslove u razdoblju od mjesec dana ili duže, tijelo nadležno za sklapanje ugovora o radu može mu produžiti trajanje probnog rada za to isto razdoblje.

Najmanje mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti člana privremenog osoblja za obavljanje poslova njegova radnog mjesta, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti u službi. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Članu privremenog osoblja čiji rad nije zadovoljavajući da bi opravdao zadržavanje na njegovom radnom mjestu otkazuje se ugovor. Međutim, tijelo iz prvog stavka članka 6. može, u iznimnim okolnostima, produžiti probni rad za najviše šest mjeseci i, po mogućnosti, preraspodijeliti člana privremenog osoblja na rad u drugu službu.

Izvješće o probnom radu člana privremenog osoblja može se sastaviti bilo kada tijekom probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Na temelju tog izvješća tijelo nadležno za sklapanje ugovora o radu može donijeti odluku o otkazu članu privremenog osoblja prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok.

Član privremenog osoblja kojem je otkazan ugovor ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za svaki mjesec izvršenog probnog rada.

Članak 15. (62) (112)

1.   Privremeno osoblje na početku se razvrstava u odgovarajući razred u skladu s člankom 32. Pravilnika o osoblju.

Ako se član privremenog osoblja rasporedi na radno mjesto koje odgovara višem razredu, kako je predviđeno trećim stavkom članka 10., razvrstavanje u razred provodi se u skladu s člankom 46. Pravilnika o osoblju.

2.   Odredbe članka 43. Pravilnika o osoblju, koje se odnose na izvješća, analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 4.

Uvjeti rada

Članak 16. (62) (112)

Članci 42.a, 42.b te 55. do 61. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na dopust, radno vrijeme, prekovremeni rad, rad u smjenama, pripravnost na radnom mjestu ili kod kuće te praznike, analogno se primjenjuju. Poseban dopust, roditeljski dopust i obiteljski dopust ne smiju biti dulji od trajanja ugovora.

Plaćeno bolovanje predviđeno člankom 59. Pravilnika o osoblju ne smije međutim biti duže od tri mjeseca ili razdoblja tijekom kojeg je član privremenog osoblja radio ako je to razdoblje duže. Dopust ne smije biti duži od trajanja ugovora.

Nakon isteka tih vremenskih ograničenja, službenik čiji ugovor još nije istekao upućuje se na neplaćeni dopust neovisno o tome što i dalje ne može obavljati poslove.

Međutim, ako službenik oboli od profesionalne bolesti ili pretrpi ozljedu prilikom obavljanja poslova, on i dalje prima punu plaću u razdoblju nesposobnosti za rad sve dok mu se ne prizna pravo na invalidsku mirovinu na temelju članka 33.

Članak 17. (60) (112)

Članu privremenog osoblja može se, u iznimnim okolnostima i na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust zbog posebno važnih osobnih razloga. Tijelo iz prvog stavka članka 6. određuje trajanje tog dopusta koje ne može biti duže od jedne četvrtine razdoblja koje je službenik već odradio ili:

—	tri mjeseca ako je službenikov staž kraći od četiri godine,

—	dvanaest mjeseci u svim ostalim slučajevima.

Dopust odobren u skladu s prethodnom stavkom ne uzima se u obzir za potrebe primjene trećeg stavka članka 20.

Tijekom neplaćenog dopusta članu privremenog osoblja suspendiraju se prava iz sustava socijalne sigurnosti predviđenog člankom 28.

Međutim, član privremenog osoblja koji nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon početka neplaćenog dopusta, zatražiti da i dalje bude osiguran od rizika iz članka 28., pod uvjetom da tijekom dopusta snosi polovinu troškova doprinosa predviđenih tim člankom; doprinosi se izračunavaju na temelju njegove zadnje osnovne plaće.

Osim toga, član privremenog osoblja na kojeg se primjenjuje članak 2. točke (c) ili (d), a koji dokaže da ne može stjecati mirovinska prava u okviru drugog sustava mirovinskog osiguranja, može zatražiti da i dalje stječe mirovinska prava tijekom neplaćenog dopusta, pod uvjetom da snosi troškove doprinosa u iznosu trostrukog iznosa utvrđenog člankom 41.; doprinosi se izračunavaju na temelju osnovne plaće za njegov razred i stupanj.

Članak 18. (60)

Članu privremenog osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka, zamjensko služenje vojnog roka ili na vojnu obuku ili na služenje u oružanim snagama, odobrava se dopust za obavljanje vojne službe; za privremeno osoblje zaposleno na određeno vrijeme taj dopust ni u kojem slučaju ne smije biti duži od trajanja ugovora.

Član privremenog osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka ili zamjensko služenje vojnog roka prestaje primati primitke od rada, ali i dalje zadržava pravo napredovanja na viši stupanj na temelju ovih Uvjeta zaposlenja. Zadržava pravo i na starosnu mirovinu ako retroaktivno uplati doprinose za mirovinsko osiguranje nakon što odsluži vojni rok ili zamjenski vojni rok.

Član privremenog osoblja koji je pozvan na vojnu obuku ili je pozvan služiti u oružanim snagama i dalje prima, tijekom trajanja obuke ili služenja, plaću od koje se oduzima iznos plaće koju član dobiva za vojnu službu.

POGLAVLJE 5.

Primici od rada i troškovi

Članak 19.

Primici od rada članova privremenog osoblja uključuju osnovnu plaću, obiteljske naknade i ostale naknade.

Članak 20. (112)

1.   Članci 63., 64., 65. i 65.a Pravilnika o osoblju, koji se odnose na valutu u kojoj su iskazani primici od rada i usklađivanja primitaka od rada, analogno se primjenjuju.

2.   Članci 66., 67., 69. i 70. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na osnovne plaće, obiteljske naknade, naknadu za život u inozemstvu i isplatu za slučaj smrti, analogno se primjenjuju.

3.   Odredbe članka 66.a Pravilnika o osoblju, koje se odnose na posebni namet, analogno se primjenjuju.

4.   Član privremenog osoblja koji je dvije godine bio na istom stupnju u svojem razredu, automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

Članak 21. (112)

Članci 1., 2., 3. i 4. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, koji se odnose na isplatu obiteljskih naknada i naknade za život u inozemstvu, analogno se primjenjuju.

Članak 22.

Pridržavajući se članaka 23. do 26., član privremenog osoblja, u skladu s člancima 5. do 15. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, ima pravo na naknadu troškova koji su nastali zbog preuzimanja dužnosti, premještaja ili odlaska iz službe, kao i na naknadu troškova nastalih u obavljanju poslova ili u vezi s njima.

Članak 23.

Član privremenog osoblja zaposlen na određeno vrijeme koje nije kraće od dvanaest mjeseci ili za kojeg tijelo iz prvog stavka članka 6. smatra da je zaposlen na isto razdoblje ako ima ugovor na neodređeno vrijeme, ima pravo na naknadu troškova selidbe, kako je predviđeno člankom 9. Priloga VII. Pravilniku o osoblju.

Članak 24. (112) (128) (129)

1.   Član privremenog osoblja zaposlen na određeno vrijeme koje nije kraće od jedne godine ili za kojeg tijelo iz prvog stavka članka 6. smatra da je zaposlen na toliko razdoblje ako ima ugovor na neodređeno vrijeme, prima naknadu za nastanjenje, kako je predviđeno člankom 5. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, koji za očekivano trajanje zaposlenja:

— od najmanje jedne godine, ali kraće od dvije godine, iznosi jednu trećinu	iznosa utvrđenog člankom 5. Priloga VII. Pravilniku o osoblju.
— od najmanje dvije godine, ali kraće od tri godine, iznosi dvije trećine
— od tri godine ili više, iznosi tri trećine

2.   Naknada za preseljenje predviđena člankom 6. Priloga VII. Pravilniku o osoblju dodjeljuje se članovima privremenog osoblja koje je navršilo četiri godine staža u službi. Službenik koji je navršio više od jedne godine a manje od četiri godine staža u službi, prima naknadu za preseljenje razmjerno dužini staža u službi, s tim da se u obzir ne uzimaju nepune godine staža.

3.   Međutim, naknada za nastanjenje predviđena stavkom 1. i naknada za preseljenje predviđena stavkom 2. ne smije biti manji od:

—	1 114,99 EUR za službenika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	662,97 EUR za službenika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su dužnosnici ili ostali službenici Unije imaju pravo na naknadu za nastanjenje ili naknadu za preseljenje, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

Članak 25. (23) (60)

U pogledu dnevnica, primjenjuje se članak 10. Priloga VII. Pravilniku o osoblju. Međutim, član privremenog osoblja zaposlen na određeno vrijeme koje je kraće od dvanaest mjeseci ili za kojeg tijelo iz prvog stavka članka 6. smatra da je zaposlen na isto razdoblje ako ima ugovor na neodređeno vrijeme i koji dostavi dokaz da ne može više živjeti u svojem mjestu boravišta, ima pravo na dnevnice tijekom trajanja ugovora ili najviše godinu dana.

Članak 26.

Članak 8. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, koji se odnosi na godišnju isplatu putnih troškova iz mjesta rada u matično mjesto, primjenjuje se samo na članove privremenog osoblja koje je navršilo najmanje devet mjeseci staža u službi.

Članak 27.

Članci 16. i 17. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, koji se odnose na isplatu dospjelih iznosa, analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 6.

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Odjeljak A

Zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nesreće, davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Članak 28. (33) (60) (62) (112)

Članci 72. i 73. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nesreće, analogno se primjenjuju na privremeno osoblje tijekom zaposlenja, bolovanja i neplaćenog dopusta iz članaka 11. i 17. u skladu s uvjetima iz tih članaka; članak 72. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na zdravstveno osiguranje, analogno se primjenjuje na privremeno osoblje koje prima naknadu za invalidnost i na primatelje mirovine za nadživjele osobe. Članak 72. analogno se primjenjuje i na članove osoblja iz članka 39. stavka 2. koji primaju starosnu mirovinu.

Međutim, ako se liječničkim pregledom predviđenim člankom 13. kod službenika utvrdi bolest ili invalidnost, tijelo iz prvog stavka članka 6. može odlučiti da se troškovi nastali zbog te bolesti ili invalidnosti odbiju od naknade troškova predviđene člankom 72. Pravilnika o osoblju.

Član privremenog osoblja koji dokaže da se ne može osigurati u nekom drugom sustavu zdravstvenog osiguranja predviđenom zakonom ili drugim propisima može, na temelju zahtjeva što ga podnese najkasnije mjesec dana nakon isteka ugovora, i dalje biti osiguran u zdravstvenom osiguranju predviđenom prvim stavkom u razdoblju, koje ne smije biti dulje od šest mjeseci nakon isteka ugovora. Doprinosi predviđeni člankom 72. stavkom 1. Pravilnika o osoblju izračunavaju se na temelju njegove zadnje osnovne plaće, a polovinu doprinosa snosi sam član.

Tijelo za imenovanje može, nakon savjetovanja sa službenim liječnikom institucije, odlučiti da se jednomjesečni rok za podnošenje zahtjeva i šestomjesečni rok predviđen prethodnim stavkom ne primjenjuju ako dotična osoba boluje od teške ili dugotrajne bolesti od koje je oboljela tijekom zaposlenja a o kojoj je član obavijestio instituciju prije isteka šestomjesečnog roka previđenog prethodnim stavkom, pod uvjetom da dotična osoba obavi liječnički pregled u organizaciji institucije.

Članak 28.a (62) (112) (128) (129)

1.   Bivši član privremenog osoblja koji je nezaposlen nakon što mu je prestao radni odnos s institucijom Europske unije:

—	koji od Europske unije ne prima starosnu ili invalidsku mirovinu,

—	čiji radni odnos nije prestao zbog ostavke ili otkazom ugovora zbog stegovnih razloga,

—	koji je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi,

—	te koji ima boravište u nekoj od država članica Unije,

ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlenost u skladu s dolje navedenim uvjetima.

Ako taj član ima pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu, obvezan je to prijaviti instituciji za koju je radio, koja o tome odmah obavješćuje Komisiju. U tim slučajevima iznos tih davanja odbit će se od naknade koja se isplaćuje u skladu sa stavkom 3.

2.   Kako bi ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost, bivši član privremenog osoblja:

(a)	mora, na vlastiti zahtjev, biti prijavljen kao osoba koja traži posao pri službi za zapošljavanje države članice u kojoj ima boravište;

(b)	mora ispunjavati zakonske obveze te države članice koje se odnose na osobe koje primaju davanja za nezaposlenost prema njezinom zakonodavstvu;

(c)	mora svaki mjesec instituciji za koju je radio poslati potvrdu koju izdaje nadležna nacionalna služba za zapošljavanje u kojoj se navodi je li ispunio obveze i uvjete iz točaka (a) i (b), a koju ta institucija odmah prosljeđuje Komisiji.

Unija može odobriti naknadu ili je nastaviti isplaćivati čak i ako nisu ispunjene obveze prema nacionalnom zakonodavstvu iz točke (b) u slučaju bolesti, nesreće, majčinstva, invalidnosti ili slične situacije ili ako nadležno nacionalno tijelo odobri izuzeće.

Uz prethodno mišljenje odbora stručnjaka, Komisija donosi odredbe potrebne za primjenu ovog članka.

3.   Naknada za nezaposlenost utvrđuje se na temelju osnovne plaće koju je bivši član privremenog osoblja primao u trenutku prestanka službe. Naknada iznosi:

(a)	60 % osnovne plaće za prvih 12 mjeseci;

(b)	45 % osnovne plaće od 13. do 24. mjeseca;

(c)	30 % osnovne plaće od 25. do 36. mjeseca.

Osim tijekom prvih šest mjeseci, kada se primjenjuje u nastavku navedena donja granica, ali ne i gornja granica, tako izračunani iznosi ne smiju biti manji od 1 337,19 EUR niti veći od 2 674,39 EUR. Ta se ograničenja usklađuju kao i ljestvice plaća utvrđene člankom 66. Pravilnika o osoblju u skladu s člankom 65. Pravilnika o osoblju.

4.   Razdoblje u kojem se bivšem članu privremenog osoblja isplaćuje naknada za nezaposlenost ne smije biti dulje od 36 mjeseci od datuma prestanka radnog odnosa, a ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od jedne trećine navršenog staža u službi. Međutim, ako u tom razdoblju bivši član privremenog osoblja prestane ispunjavati uvjete utvrđene stavcima 1. i 2., isplata naknade za nezaposlenost se suspendira. Naknada se ponovno počinje isplaćivati ako prije isteka tog razdoblja bivši član privremenog osoblja ponovno počne ispunjavati navedene uvjete i ako nema pravo na davanje za nezaposlenost u nacionalnom sustavu.

5.   Bivši član privremenog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na obiteljske naknade predviđene člankom 67. Pravilnika o osoblju. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju naknade za nezaposlenost u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju.

Član mora prijaviti sve naknade iste vrste koje se njemu ili bračnom drugu isplaćuju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknada koje se isplaćuju na temelju ovog članka.

Bivši član privremenog osoblja koji je stekao pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je predviđeno člankom 72. Pravilnika o osoblju, bez obveze uplate doprinosa.

6.   Naknada za nezaposlenost i obiteljske naknade Komisija isplaćuje u eurima. Ne primjenjuje se koeficijent ispravka.

7.   Doprinosima članova privremenog osoblja financira se jedna trećina sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Taj doprinos iznosi 0,81 % osnovne plaće dotične osobe nakon što se oduzme redovne naknade od 1 215,63 EUR, s tim da se u obzir ne uzimaju koeficijenti ispravka predviđeni člankom 64. Pravilnika o osoblju. Doprinos se svaki mjesec odbija od plaće dotične osobe te se uplaćuje, zajedno s preostale dvije trećine koje financira institucija, u poseban fond za nezaposlenost. Taj je fond zajednički svim institucijama koje svaki mjesec Komisiji uplaćuju doprinose najkasnije osam dana nakon isplate primitaka od rada. Sve rashode iz ovog članka Komisija odobrava i plaća u skladu s odredbama Financijske uredbe kojom se uređuje opći proračun Europske unije.

8.   Na naknade za nezaposlenost koje se isplaćuju bivšem članu privremenog osoblja koji je nezaposlen primjenjuje se Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 o uvjetima i postupku primjene poreza u korist Europskih zajednica.

9.   Nacionalne službe nadležne za zapošljavanje i nezaposlenost, postupajući u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, učinkovito surađuju s Komisijom kako bi osigurale pravilnu primjenu ovog članka.

10.   Načini primjene ovog članka pobliže se uređuju pravilima utvrđenim uzajamnim dogovorom među institucijama Unije, uz prethodno mišljenje odbora za Pravilnik o osoblju, ne dovodeći u pitanje odredbe zadnjeg podstavka stavka 2.

11.   Godinu dana nakon uvođenja sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti i svake dvije godine nakon toga, Komisija Vijeću podnosi izvješće o financijskom stanju sustava. Neovisno o tom izvješću, Komisija Vijeću može podnositi prijedloge o usklađivanju doprinosa predviđenih stavkom 7. ako je to potrebno radi uravnoteženosti sustava. Vijeće odlučuje o prijedlozima u skladu sa stavkom 3.

Članak 29.

Članak 74. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na naknadu za rođenje djeteta, i članak 75. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na obvezu institucije da snosi troškove iz tog članka, analogno se primjenjuju.

Članak 30. (112)

Članak 76. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na darove, zajmove ili predujmove, analogno se primjenjuje na privremeno osoblje tijekom trajanja njihova ugovora ili nakon isteka ugovora ako službenik nije sposoban obavljati poslove zbog teške bolesti od koje je obolio, invalidnosti koja je nastala ili nesreće koju je doživio tijekom zaposlenja i ako dokaže da za slučaj takve bolesti ili nesreće nije osiguran u nekom drugom sustavu socijalne sigurnosti.

Odjeljak B

Osiguranje od rizika invalidnosti i smrti

Članak 31.

Privremeno osoblje osigurano je od rizika smrti i invalidnosti tijekom zaposlenja u skladu sa sljedećim odredbama.

Isplate i davanja predviđena u ovom odjeljku suspendiraju se ako se suspendira isplata primitaka od rada koje član osoblja prima za zaposlenje na temelju ovih Uvjeta zaposlenja.

Članak 32. (62)

Ako se liječničkim pregledom koji službenik obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, tijelo iz prvog stavka članka 6. može, u pogledu rizika povezanih s takvom bolešću ili invalidnošću, odlučiti da će službenik steći pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu institucije.

Službenik može Odboru za utvrđivanje invalidnosti, predviđenom člankom 4 stavkom 1. Pravilnika o osoblju, podnijeti pravni lijek protiv te odluke.

Članak 33. (112) (128)

1.   Službenik kod kojeg se utvrdi potpuna invalidnost i čije se zaposlenje u instituciji zbog toga mora suspendirati, ima pravo na naknadu za invalidnost tijekom trajanja invalidnosti, a iznos te naknade utvrđuje se kako slijedi.

Članak 52. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost. Ako primatelj naknade za invalidnost ode u mirovinu prije navršene 65. godine života, ne stekavši pritom pravo na punu mirovinu, primjenjuju se opća pravila o starosnim mirovinama. Iznos starosne mirovine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je službenik bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

Naknada za invalidnost iznosi 70 % zadnje osnovne plaće člana privremenog osoblja. On, međutim, ne smije biti manji od iznosa za minimalne troškove života kako je utvrđeno člankom 6. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

Ako je invalidnost službenika prouzročena nesrećom koja se dogodila u obavljanju poslova ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % iznosa za minimalne troškove života. U tim slučajevima doprinosi za mirovinsko osiguranje plaćaju se iz proračuna bivšeg poslodavca.

Ako službenik namjerno prouzroči invalidnost, tijelo iz prvog stavka članka 6. može odlučiti da ima pravo samo na otpremninu predviđenu člankom 39.

Osobe koje imaju pravo na naknadu za invalidnost imaju pravo i na obiteljske naknade predviđene člankom 67. Pravilnika o osoblju u skladu s Prilogom VII. Pravilniku o osoblju; naknada za kućanstvo utvrđuje se na temelju primateljeve naknade.

2.   Invalidnost utvrđuje Odbor za utvrđivanje invalidnosti predviđen člankom 9. Pravilnika o osoblju.

3.   Institucija iz članka 40. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju može zahtijevati redovne preglede primatelja naknade za invalidnost kako bi se utvrdilo ispunjuje li još uvijek uvjete za primanje te naknade. Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, službenik nastavlja raditi u instituciji, pod uvjetom da mu ugovor nije istekao.

Međutim, ako se dotičnu osobu ne može zaposliti u službi Unije, ugovor se može otkazati pod uvjetom da se toj osobi isplati iznos u vrijednosti primitaka od rada koje bi primila tijekom otkaznog roka i, ako je primjenljivo, naknada za otkaz ugovora predviđena člankom 47. Primjenjuje se i članak 39.

Članak 34. (33) (62) (112)

Pravni sljednici preminulog službenika, u smislu poglavlja 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno člancima 35. do 38.

U slučaju smrti bivšeg službenika koji je primao naknadu za invalidnost ili bivšeg službenika u smislu članka 2. točaka (a), (c) ili (d) koji je primao starosnu mirovinu ili koji je napustio službu prije navršene 63. godine života i koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine, odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63 godine života, pravni sljednici preminulog službenika, u smislu poglavlja 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno u tom Prilogu.

Ako mjesto boravišta člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja koji prima naknadu za invalidnost ili starosnu mirovinu, ili bivšeg člana privremenog osoblja koji je napustio službu prije navršene 63. godine života i koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63 godine života, nije poznato dulje od godinu dana, odredbe poglavlja 5. i 6. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, koje se odnose na privremene mirovine, analogno se primjenjuju na bračnog druga i priznate uzdržavanike.

Članak 35. (112)

Pravo na isplatu mirovine proizvodi učinke od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt ili, ako je primjenljivo, prvog dana mjeseca koji slijedi nakon razdoblja u kojem nadživjeli bračni drug, djeca ili uzdržavanici preminulog službenika počinju primati njegove prihode u skladu s člankom 70. Pravilnika o osoblju.

Članak 36. (23) (62) (112)

Nadživjeli bračni drug službenika ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s poglavljem 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. Mirovina ne smije biti manja od 35 % službenikove zadnje osnovne mjesečne plaće niti manja od iznosa za minimalne troškove života definiranog člankom 6. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. U slučaju smrti službenika u smislu članka 2. točaka (a), (c) ili (d), iznos mirovine za nadživjele osobe povećava se na 60 % iznosa starosne mirovine koju bi službenik primao da je u trenutku smrti imao pravo na tu mirovinu, neovisno o stažu i dobi.

Osoba koja prima mirovinu za nadživjele osobe ima pravo, u skladu s uvjetima utvrđenim u Prilogu VII. Pravilniku o osoblju, na obiteljske naknade navedene u članku 67. Pravilnika o osoblju. Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete dvostruko je veći od iznosa naknade predviđene člankom 67. stavkom 1. točkom (b) Pravilnika o osoblju.

Članak 37. (112)

Ako službenik ili osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca za koju se smatra da ih je službenik uzdržavao u trenutku smrti imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 80. Pravilnika o osoblju.

Isto pravo primjenjuje se na djecu koja ispunjuju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog braka bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe.

Ako službenik ili osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost premine, a nisu ispunjeni uvjeti navedeni u prvom stavku, primjenjuju se odredbe trećeg stavka članka 80. Pravilnika o osoblju.

U slučaju smrti bivšeg člana privremenog osoblja u smislu članka 2. točaka (a), (c) ili (d) koji je napustio službu prije navršene 63. godine života i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63 godine života, djeca koja se smatraju njegovim uzdržavanicima u skladu s člankom 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe pod istim uvjetima kako je utvrđeno prethodnim stavcima.

Mirovina za djecu preminule osobe koju prima osoba koja se smatra uzdržavanim djetetom u smislu članka 2. stavka 4. Priloga VII. Pravilniku o osoblju ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete.

Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.

Djeca preminule osobe imaju pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s člankom 3. Priloga VII. Pravilniku o osoblju.

Članak 38.

U slučaju razvoda ili ako više kategorija nadživjelih osoba ima pravo zatražiti mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspodjeljuje kako je predviđeno poglavljem 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju.

Članak 38.a (62)

Pravila o gornjim granicama i raspodjeli navedena u članku 81.a Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju.

Odjeljak C

Starosna mirovina i otpremnina (23)

Članak 39. (112) (128)

1.   Pri odlasku iz službe službenik u smislu članka 2. ima pravo na starosnu mirovinu, prijenos aktuarske protuvrijednosti ili otpremninu u skladu s poglavljem 3. glave V. Pravilnika o osoblju i Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. Ako službenik ima pravo na starosnu mirovinu, mirovinska prava smanjuju mu se razmjerno iznosima isplaćenim na temelju članka 42.

Članak 9. stavak 2. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju primjenjuje se pod sljedećim uvjetima:

tijelo za imenovanje može odlučiti, u interesu službe i na temelju objektivnih kriterija i transparentnih postupaka utvrđenih općim provedbenim odredbama, da se na mirovinu privremenog službenika ne primijeni smanjenje, a ta se odluka može odnositi na najviše osam privremenih službenika u svim institucijama u jednoj godini. Godišnji broj može se razlikovati, ali potrebno je ostvariti prosjek od deset svake dvije godine i poštovati načelo proračunske neutralnosti. Prije isteka petogodišnjeg razdoblja Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o ocjeni provedbe te mjere. Komisija po potrebi podnosi prijedlog da se nakon pet godina promijeni najveći godišnji broj na temelju članka 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

2.   Članak 11. stavci 2. i 3. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju analogno se primjenjuju na službenike u smislu članka 2. ovih Uvjeta o zaposlenju.

3.   Osoba koja stekne pravo na starosnu mirovinu ima pravo na obiteljske naknade predviđene člankom 67. Pravilnika o osoblju. Postotni udio naknade za kućanstvo izračunava se na temelju primateljeve mirovine.

Članak 40. (15) (112) (123) (128)

Ako se službenik imenuje dužnosnikom Unije, ne ostvaruje pravo na otpremninu predviđenu prvim stavkom članka 39.

U svrhu izračuna mirovinskog staža kako je predviđeno Prilogom VIII. Pravilniku o osoblju uzimaju se u obzir sva razdoblja rada u službi u svojstvu privremenog osoblja Unije.

Ako je službenik iskoristio mogućnost predviđenu člankom 42., njegova prava na starosnu mirovinu smanjuju se razmjerno razdoblju u kojem su iznosi odbijeni.

Prethodni stavak ne primjenjuje se na službenika koji je, u razdoblju od tri mjeseca nakon što se Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati, zatražio dopuštenje da otplati te iznose uvećane za složenu kamatu po godišnjoj stopi od 3,1 %, koja se može revidirati u skladu s postupkom utvrđenim člankom 12. Priloga XII. Pravilniku o osoblju.

Odjeljak D

Financiranje sustava osiguranja od rizika invalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja (62)

Članak 41. (62) (112)

Kada je riječ o financiranju sustava socijalne sigurnosti predviđenog odjeljcima B i C, analogno se primjenjuju odredbe članka 83. i članka 83.a Pravilnika o osoblju te članaka 36. i 38. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju.

Članak 42. (15) (112) (128)

U skladu s uvjetima koje utvrdi institucija, službenik može zatražiti da institucija izvrši sva plaćanja koja je on obvezan izvršiti radi stjecanja ili zadržavanja mirovinskih prava u matičnoj zemlji.

Ta plaćanja ne smiju biti dvostruko veća od stope predviđene člankom 83. stavkom 2. Pravilnika o osoblju, a financiraju se iz proračuna Unije.

Odjeljak E (62)

Rješavanje zahtjeva privremenog osoblja (62)

Članak 43. (62)

Analogno se primjenjuju članci 40. do 44. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju.

Odjeljak F (62)

Isplata davanja (62)

Članak 44. (62) (128)

Članci 81.a i 82. Pravilnika o osoblju i članak 45. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, koji se odnose na isplatu davanja, analogno se primjenjuju.

Svi iznosi koje član privremenog osoblja duguje Uniji na temelju članstva u ovom sustavu osiguranja na datum isplate davanja odbijaju se od iznosa davanja na koje pravo ima on ili svi koji svoja prava izvode iz njegova prava, i to na način koji utvrdi institucija iz članka 45. Priloga VIII. Pravilnika o osoblju. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.

Odjeljak G (62)

Subrogacija u korist unije (62) (128)

Članak 44.a (62) (128)

Odredbe članka 85.a Pravilnika o osoblju, koje se odnose na subrogaciju u korist Unije, analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 7.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 45. (23)

Članak 85. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na povrat preplaćenih iznosa, analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 8.

Pravni lijekovi

Članak 46.

Glava VII. Pravilnika o osoblju, koja se odnosi na pravne lijekove, analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 9.

Prestanak radnog odnosa

Članak 47. (112) (128)

Osim u slučaju smrti, radni odnos privremenog osoblja prestaje i:

(a)	na kraju mjeseca u kojem službenik navršava 65 godina života ili, ako je primjenljivo, na datum utvrđen u skladu s člankom 50.c stavkom 2.; ili

(b)

u slučaju ugovora na određeno vrijeme: i. na datum naveden u ugovoru; ii. na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru kojim se službeniku ili instituciji omogućuje raniji prekid radnog odnosa. Otkazni rok ne smije biti kraći od jednog mjeseca po godini staža u službi, s tim da ne smije trajati kraće od mjesec dana ni duže od tri mjeseca. Za privremeno osoblje čiji su ugovori produženi otkazni rok je najviše šest mjeseci. Otkazni rok ne počinje, međutim, teći tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja, pod uvjetom da bolovanje ne traje duže od tri mjeseca. On se, osim toga, suspendira tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja podložno prethodno navedenim ograničenjima. Ako institucija otkaže ugovor, službenik ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za razdoblje od datuma završetka obavljanja poslova do datuma isteka ugovora; iii. ako službenik više ne ispunjuje uvjete utvrđene člankom 12. stavkom 2. točkom (a), uz mogućnost da se odobri izuzeće predviđeno tom odredbom. Ako se izuzeće ne odobri, primjenjuje se otkazni rok iz podtočke ii. ove točke (b); ili

(c)

u slučaju ugovora na neodređeno vrijeme: i. na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru; otkazni rok ne smije biti kraći od mjesec dana po godini navršenog staža u službi, s tim da ne smije trajati kraće od tri mjeseca ni dulje od deset mjeseci. Otkazni rok ne počinje, međutim, teći tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja, pod uvjetom da bolovanje ne traje duže od tri mjeseca. On se, osim toga, suspendira tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja podložno prethodno navedenim ograničenjima; ili ii. ako službenik više ne ispunjuje uvjete utvrđene člankom 12. stavkom 2. točkom (a), uz mogućnost da se odobri izuzeće predviđeno tom odredbom. Ako se izuzeće ne odobri, primjenjuje se otkazni rok iz podtočke i. ove točke (c).

Članak 48. (60) (112)

Institucija može prekinuti radni odnos, zasnovan na određeno ili neodređeno vrijeme, bez otkaznog roka:

(a)	tijekom ili na kraju probnog rada u skladu s člankom 14;

(b)	ako službenik ne može nastaviti obavljati poslove nakon završetka plaćenog bolovanja kako je predviđeno člankom 16. U tom slučaju službenik prima naknadu u visini osnovne plaće i obiteljskih naknada za dva dana po mjesecu staža navršenog u službi.

Članak 49. (62) (112)

1.   Nakon što se provede stegovni postupak predviđen Prilogom IX. Pravilniku o osoblju, koji se analogno primjenjuje, radni odnos člana privremenog osoblja može se prekinuti bez otkaznog roka iz stegovnih razloga ako on namjerno ili iz nepažnje teško povrijedi svoje obveze. Tijelo iz prvog stavka članka 6. donosi obrazloženu odluku nakon što se dotičnom službeniku omogući iznošenje obrane.

Prije nego što mu se prekine radni odnos, član privremenog osoblja može biti suspendiran u skladu s člancima 23. i 24. Priloga IX. Pravilniku o osoblju, koji se analogno primjenjuju.

2.   Ako se radni odnos prekine u skladu sa stavkom 1., tijelo iz prvog stavka članka 6. može odlučiti:

(a)	ograničiti otpremninu predviđenu člankom 39. na vraćanje doprinosa predviđenog člankom 83. Pravilnika o osoblju, uvećanog za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %;

(b)	u cijelosti ili djelomično uskratiti naknadu za preseljenje predviđenu člankom 24. stavkom 2.

Članak 50. (62)

1.   Institucija prekida radni odnos člana privremenog osoblja bez otkaznog roka ako tijelo iz prvog stavka članka 6. utvrdi:

(a)	da je on u trenutku zapošljavanja namjerno dostavio lažne podatke o profesionalnim sposobnostima ili zahtjevima iz članka 12. stavka 2.; i

(b)	da su dostavljeni lažni podaci bili odlučujući čimbenik za njegovo zapošljavanje.

2.   U takvim slučajevima tijelo iz prvog stavka članka 6., nakon što sasluša dotičnog službenika i nakon što se provede stegovni postupak predviđen Prilogom IX. Pravilniku o osoblju, koji se analogno primjenjuje, utvrđuje da se radni odnos prekida.

Prije nego što mu se prekine radni odnos, član privremenog osoblja može biti suspendiran u skladu s člancima 23. i 24. Priloga IX. Pravilniku o osoblju, koji se analogno primjenjuju.

Primjenjuju se odredbe članka 49. stavka 2.

Članak 50.a (62)

Ne dovodeći u pitanje članke 49. i 50., član privremenog osoblja ili bivši član privremenog osoblja koji namjerno ili iz nepažnje ne ispunjuje svoje obveze u skladu s ovim Uvjetima zaposlenja stegovno je odgovoran u skladu s glavom VI. Pravilnika o osoblju i, ako je primjenljivo, s Prilogom IX. Pravilniku o osoblju, čije se odredbe analogno primjenjuju.

POGLAVLJE 10. (128)

Posebne odredbe koje se odnose na članove privremenog osoblja iz članka 2. točke (e) (128)

Članak 50.b (128)

1.   Članovi osoblja iz nacionalnih diplomatskih službi država članica koji su odabrani u skladu s postupkom utvrđenim člankom 98. stavkom 1. Pravilnika o osoblju i koje su uputile njihove nacionalne diplomatske službe zapošljavaju se kao privremeno osoblje u skladu s člankom 2. točkom (e).

2.   Oni se mogu zaposliti na najdulje četiri godine. Ugovori se mogu produžiti za najviše četiri godine. Njihov radni odnos ukupno ne smije trajati dulje od osam godina. Međutim, u iznimnim okolnostima i u interesu službe, nakon što istekne osam godina, ugovor se može produžiti za najdulje dvije godine. Svaka država članica, u skladu s primjenljivim odredbama nacionalnog zakonodavstva, svojim dužnosnicima koji su zaposleni kao privremeno osoblje u ESVD-u jamči neodgodiv povratak na posao nakon što im završi služba u ESVD-u.

3.   Države članice podupiru Uniju da od članova privremenog osoblja ESVD-a iz članka 2. točke (e) ovih Uvjeta o zaposlenju zahtijeva odgovornost predviđenu člankom 22. Pravilnika o osoblju.

Članak 50.c (128)

1.   Analogno se primjenjuju članci 37., 38. i 39. Pravilnika o osoblju. Upućivanje ne smije biti duže od trajanja ugovora.

2.   Drugi podstavak članka 52. točke (b) Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuje.

GLAVA III.:   POMOĆNO OSOBLJE

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 51. (112)

Ugovori pomoćnog osoblja sklapaju se na određeno vrijeme i mogu se produljiti.

Članak 52. (112)

Stvarno razdoblje zaposlenja pomoćnog osoblja, uključujući sva produženja ugovora, ne smije biti duže od tri godine ili trajati duže od 31. prosinca 2007. Nakon 31. prosinca 2006. nije dopušteno zapošljavanje novog pomoćnog osoblja.

Članak 53. (93) (112)

Pomoćno se osoblje dijeli u četiri kategorije koje su dalje podijeljene u skupine na temelju poslova koje obavljaju.

Unutar svake skupine pomoćno se osoblje razvrstava u četiri razreda. Pri razvrstavanju u razrede u obzir se uzimaju kvalifikacije i iskustvo dotičnih osoba.

Osnovna radna mjesta i odgovarajuće skupine navedene su u sljedećoj tablici:

Kat.	Skupina	Radno mjesto
A	I.	Istraživač koji ima visoku razinu iskustva u jednom području ili više njih; iskusni revizor pismenih prijevoda; konferencijski prevoditelj s posebnim iskustvom.
	II.	Istraživač koji ima određenu razinu iskustva; revizor pismenih prijevoda; iskusni pismeni prevoditelj ili konferencijski prevoditelj;
	III.	Istraživač; pismeni prevoditelj ili konferencijski prevoditelj.
B	IV.	Osoblje koje obavlja zahtjevne poslove (izrada akata, ispravljanje, računovodstveni ili tehnički poslovi);
	V.	Osoblje koje obavlja jednostavne poslove (izrada akata, računovodstveni ili tehnički poslovi);
C	VI.	Iskusni tajnik; iskusni uredski radnik;
	VII.	Tajnik, daktilograf ili telefonist; uredski radnik.
D	VIII.	Kvalificirani radnik; podvornik ili vozač;
	IX.	Nekvalificirani radnik, kurir.

Članak 1.d Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na jednakost postupanja prema dužnosnicima, analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 2.

Prava i obveze

Članak 54. (128)

Članci 11. do 25. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na prava i obveze dužnosnika, analogno se primjenjuju, osim članka 13., u pogledu plaćenog zaposlenja bračnog druga, članka 15., u pogledu dužnosnika koji se kandidiraju za obnašanje javne dužnosti, trećeg stavka članka 23., u pogledu propusnice te drugog stavka članka 25., u pogledu objave odluka koje se odnose na pojedince.

Odluku kojom se nalaže naknada štete koju je Unija pretrpjela zbog teške povrede dužnosti, kako je predviđeno člankom 22. Pravilnika o osoblju, donosi tijelo iz prvog stavka članka 6. postupajući u skladu s formalnostima predviđenima u slučajevima otkaza zbog teške povrede dužnosti.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti zapošljavanja

Članak 55. (128)

1.   Član pomoćnog osoblja može se zaposliti samo ako:

(a)	je državljanin jedne od država članica Unije, osim ako tijelo iz prvog stavka članka 6. odobri izuzeće, i ako uživa sva građanska prava;

(b)	je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)	dostavi odgovarajuće potvrde kojima dokazuje prikladnost za obavljanje poslova; i ako

(d)	je fizički sposoban obavljati poslove.

2.   Ako zaposlenje nije dulje od tri mjeseca, tijelo iz prvog stavka članka 6. može odustati od zahtjeva da dotična osoba dostavi pisane dokaze kojima dokazuje da ispunjuje te uvjete ako zaposlenje nije duže od tri mjeseca.

Članak 56.

U ugovoru člana pomoćnog osoblja navodi se osobito:

(a)	trajanje ugovora;

(b)	datum početka zaposlenja;

(c)	opis poslova;

(d)	razred u koji je razvrstan;

(e)	mjesto rada.

POGLAVLJE 4.

Uvjeti rada

Članak 57. (22) (112)

Članci 55. do 56.b Pravilnika o osoblju, koji se odnose na radno vrijeme, prekovremeni rad, rad u smjenama, pripravnost na radnom mjestu ili kod kuće, analogno se primjenjuju osim članka 55.a stavka 2. točaka (d) i (e).

Članak 58.

Pomoćno osoblje ima pravo na dva radna dana plaćenog dopusta za svaki mjesec rada u službi; ako je razdoblje rada u službi kraće od petnaest dana ili pola mjeseca, službenik nema pravo na dopust.

Ako se članu pomoćnog osoblja zbog potreba službe ne može odobriti dopust tijekom zaposlenja kako je predviđeno prethodnim stavkom, svi neiskorišteni dani dopusta plaćaju se kao dodatno odrađeni dani.

Osim tog dopusta, članu pomoćnog osoblja može se, u iznimnim okolnostima i na njegov zahtjev, odobriti poseban dopust u skladu s pravilima koje je utvrdila institucija na temelju načela utvrđenih člankom 57. Pravilnika o osoblju i člankom 6. Priloga V. Pravilniku o osoblju.

Članak 59. (62)

Članak 16., koji se odnosi na bolovanje, analogno se primjenjuje na pomoćno osoblje. Plaćeno bolovanje ne smije, međutim, biti duže od jednog mjeseca ili razdoblja tijekom kojeg je član pomoćnog osoblja radio ako je to razdoblje duže. Članak 58., koji se odnosi na rodiljni dopust, analogno se primjenjuje.

Članak 60.

Članci 60. i 61. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na neopravdani izostanak i praznike, analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 5.

Primici od rada i troškovi

Članak 61.

Primici od rada pomoćnog osoblja uključuju osnovnu plaću, obiteljske naknade i ostale naknade.

Tijekom trajanja ugovora pomoćno osoblje ostaje u platnom razredu navedenom u ugovoru.

Članak 62.

Pomoćno osoblje plaća se po danu ili mjesecu.

U slučaju pomoćnog osoblja koje se plaća po danu, plaćaju se samo dani kada je član stvarno radio.

Članak 63. (16) (122)

Ljestvica osnovnih plaća utvrđuje se kako je predviđeno u sljedećoj tablici:

1.7.2008		STUPANJ
KATEGORIJA	SKUPINA	1.	2.	3.	4.
A	I.	6565,32	7378,56	8191,80	9005,04
	II.	4765,00	5229,31	5693,62	6157,93
	III.	4004,25	4182,62	4360,99	4539,36
B	IV.	3846,60	4223,18	4599,76	4976,34
	V.	3021,43	3220,60	3419,77	3618,94
C	VI.	2873,61	3042,79	3211,97	3381,15
	VII.	2571,98	2659,49	2747,00	2834,51
D	VIII.	2324,67	2461,59	2598,51	2735,43
	IX.	2238,75	2269,94	2301,13	2332,32

Članak 63.a (50)

Analogno se primjenjuju odredbe članka 66.a Pravilnika o osoblju.

Članak 64.

Članci 63., 64. i 65. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na valutu u kojoj se iskazuju primici od rada i usklađivanja primitaka od rada, analogno se primjenjuju.

Članak 65. (112)

Članak 67., osim članka 67.stavka 1. točke (c), te članak 69. Pravilnika o osoblju i članci 1., 2. i 4. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, koji se odnose na isplatu obiteljskih naknada i naknade za život u inozemstvu, analogno se primjenjuju.

Članak 66. (112)

Ako se službenik plaća po danu, primici od rada za svaki plaćeni dan iznose jednu dvadesetinu mjesečnih primitaka od rada. Primici od rada isplaćuju se na kraju tekućeg tjedna.

Članak 67. (112)

Članci 7., 11., 12., 13. i 13.a Priloga VII. Pravilniku o osoblju, koji se odnose na naknadu putnih troškova i troškova službenih putovanja te na priznanje prava na naknadu za smještaj i naknadu za prijevoz, analogno se primjenjuju.

Članak 68. (112)

Ako se službenici plaćaju po mjesecu, primici od rada isplaćuju se najkasnije zadnjeg radnog dana u mjesecu.

Ako se primici od rada ne isplaćuju za cijeli mjesec, iznos se dijeli na tridesetine, s tim da

(a)	ako stvarni broj plaćenih dana iznosi 15 ili manje, broj tridesetina jednak je stvarnom broju plaćenih dana;

(b)	ako je stvarni broj plaćenih dana veći od 15, broj tridesetina jednak je razlici između stvarnog broja dana koji se ne trebaju platiti i broja 30.

Ako pravo na obiteljske naknade i naknadu za život u inozemstvu počinje teći nakon datuma stupanja u službu, službenici naknade primaju od prvog dana mjeseca u kojem to pravo počinje teći. Nakon što im to pravo prestane, službenici naknade primaju do zadnjeg dana mjeseca u kojem je pravo prestalo.

Članak 69. (23)

Član pomoćnog osoblja koji dostavi dokaz da ne može više boraviti u svom prijašnjem mjestu boravišta ima pravo, najduže godinu dana, primati dnevnice predviđene člankom 10. Priloga VII. Pravilniku o osoblju.

POGLAVLJE 6.

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Članak 70. (15) (112) (128)

1.   Pomoćno osoblje uključuje se u obvezni sustav socijalne sigurnosti, po mogućnosti u sustav zemlje u koji su prethodno bili uključeni ili u sustav matične zemlje, kako bi se osiguralo za slučaj bolesti, nesreće, invalidnosti, nezaposlenosti i smrti te kako bi steklo prava za starosnu mirovinu.

Institucija je zadužena za plaćanje doprinosa poslodavca predviđenih važećim zakonodavstvom ako je službenik uključen u obvezni sustav socijalnog osiguranja ili sustav osiguranja za slučaj nezaposlenosti, ili za plaćanje dviju trećina doprinosa službenika ako je službenik i dalje dobrovoljno uključen u nacionalni sustav socijalne sigurnosti u koji je bio uključen i prije stupanja u službu Unije ili ako se dobrovoljno uključi u nacionalni sustav socijalne sigurnosti.

2.   Ako se ne mogu primijeniti odredbe stavka 1., institucija koja zapošljava pomoćno osoblje na vlastiti trošak osigurava to osoblje za slučaj bolesti, nesreće, invalidnosti i smrti te za stjecanja prava za starosnu mirovinu, i to u iznosu do dvije trećine doprinosa predviđenih stavkom 1. Nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju predviđen člankom 10. Pravilnika o osoblju, institucije sporazumno utvrđuju odredbe za primjenu prethodno navedenih odredaba.

Članak 71.

Članak 76. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na darove, zajmove ili predujmove, analogno se primjenjuje na pomoćno osoblje tijekom trajanja njihova ugovora.

POGLAVLJE 7.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 72. (23)

Članak 85. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na povrat preplaćenih iznosa, analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 8.

Pravni lijekovi

Članak 73.

Glava VII. Pravilnika o osoblju, koja se odnosi na pravne lijekove, analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 9.

Prestanak radnog odnosa

Članak 74. (112)

Osim u slučaju smrti, radni odnos pomoćnog osoblja prestaje i:

(a)	na datum naveden u ugovoru;

(b)	na kraju mjeseca u kojem službenik navršava 65 godina života;

(c)

na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru kojim se službeniku ili instituciji omogućuje raniji prekid radnog odnosa. Otkazni rok ne smije biti kraći od jednog mjeseca po godini staža s tim da ne smije trajati kraće od mjesec dana ni duže od tri mjeseca. Otkazni rok ne počinje, međutim, teći tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja, pod uvjetom da bolovanje ne traje duže od tri mjeseca. On se, osim toga, suspendira tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja podložno prethodno navedenim ograničenjima. Ako institucija otkaže ugovor, službenik ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za razdoblje od datuma završetka obavljanja poslova do datuma isteka ugovora;

(d)	ako službenik više ne ispunjuje uvjete utvrđene člankom 55. stavkom 1. točkom (a), uz mogućnost da se odobri izuzeće predviđeno tom odredbom. Ako se izuzeće ne odobri, primjenjuje se otkazni rok iz točke (c) ovog članka.

Članak 75. (112)

Radni odnos pomoćnog osoblja:

1.	institucija prekida bez otkaznog roka ako je službenik pozvan na služenje u oružanim snagama;

2.

institucija može prekinuti bez otkaznog roka: (a) ako je službenik mobiliziran u oružanim snagama i ako je opis njegovih poslova iz ugovora s institucijom takav da ne postoji mogućnost da ga se ponovno zaposli na isto radno mjesto nakon što mu završi služenje u oružanim snagama. U tom slučaju službenik prima naknadu u visini osnovne plaće i obiteljskih naknada za dva dana po mjesecu staža navršenog u službi; (b) ako je službenik izabran za obnašanje javne dužnosti i ako tijelo iz prvog stavka članka 6. smatra da je obnašanje te javne dužnosti nespojivo s obavljanjem uobičajenih poslova; (c) ako službenik više ne ispunjuje zahtjeve iz članka 55. stavka 1. točke (d). Ugovor mu se, međutim, može raskinuti samo ako ima pravo na naknadu za invalidnost; (d) ako službenik ne može nastaviti obavljati poslove nakon završetka plaćenog bolovanja predviđenog člankom 59. U tom slučaju službenik prima naknadu u visini osnovne plaće i obiteljskih naknada za dva dana po mjesecu staža navršenog u službi.

Članak 76.

Radni odnos člana pomoćnog osoblja može se prekinuti bez otkaznog roka iz stegovnih razloga u ozbiljnim slučajevima kada član namjerno ili iz nepažnje ne ispunjuje svoje obveze. Tijelo iz prvog stavka članka 6. donosi obrazloženu odluku nakon što se dotičnom službeniku omogući iznošenje obrane.

Članak 77.

Institucija može prekinuti radni odnos člana pomoćnog osoblja bez otkaznog roka ako tijelo iz prvog stavka članka 6. utvrdi:

(a)	da je u trenutku zapošljavanja namjerno dostavio lažne podatke o profesionalnim sposobnostima ili zahtjevima iz članka 55. stavka 1.; i

(b)	da su dostavljeni lažni podaci bili odlučujući čimbenik za njegovo zapošljavanje.

U tom slučaju tijelo iz prvog stavka članka 6., nakon što sasluša dotičnog službenika, utvrđuje da mu se radni odnos prekida.

Članak 78. (102) (112) (128)

Odstupajući od odredaba ove glave, na pomoćno osoblje koje je zaposlio Europski parlament radi obavljanja poslova tijekom zasjedanja primjenjuju se uvjeti zapošljavanja i isplate primitaka od rada utvrđeni sporazumom između Parlamenta, Vijeća Europe i Skupštine Zapadnoeuropske unije koji se odnosi na zapošljavanje tog osoblja.

Nadležna proračunska tijela obavješćuju se o odredbama tog sporazuma i svim njegovim naknadnim izmjenama mjesec dana prije njihova stupanja na snagu.

Na pomoćno osoblje koje kao konferencijske prevoditelje zapošljava Komisija u ime institucija i tijela Unije primjenjuju se isti uvjeti zapošljavanja i isplate primitaka od rada koji se primjenjuju na konferencijske prevoditelje koje zapošljava Europski parlament.

Odredbe ovog članka primjenjuju se do 31. prosinca 2006., a od tog se datuma na dotično osoblje primjenjuju uvjeti utvrđeni na temelju postupka iz članka 90.

GLAVA IV. (112):   UGOVORNO OSOBLJE (112)

POGLAVLJE 1. (112)

Opće odredbe (112)

Članak 79. (112)

1.   Ugovorno osoblje financira se iz ukupnih odobrenih sredstava predviđenih za tu svrhu u dijelu proračuna koji se odnosi na tu instituciju.

2.   Svaka institucija, prema potrebi, donosi opće provedbene odredbe o zapošljavanju ugovornog osoblja u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

3.   Komisija podnosi godišnje izvješće o zapošljavanju ugovornog osoblja u kojem se navode broj osoblja, razina i vrsta radnih mjesta, zemljopisna uravnoteženost i proračunska sredstva osigurana za pojedine funkcijske skupine.

4.   Institucije, agencije i ostala tijela koja zapošljavaju ugovorno osoblje izrađuju u okviru proračunskog postupka okvirna godišnja predviđanja o zapošljavanju ugovornog osoblja za svaku funkcijsku skupinu.

Članak 80. (112) (128)

1.   Ugovorno osoblje dijeli se u četiri funkcijske skupine na temelju poslova koje obavlja. Svaka funkcijska skupina dijeli se u razrede i stupnjeve.

2.   Vrste poslova i odgovarajuće funkcijske skupine navedene su u sljedećoj tablici:

Funkcijska skupina	Razredi	Poslovi
IV.	13 do 18	Administrativni, savjetnički, jezični i istovjetni tehnički poslovi, koji se obavljaju pod nadzorom dužnosnika ili privremenog osoblja.
III.	8 do 12	Izvršni poslovi, izrada akata, računovodstvo i ostali istovjetni tehnički poslovi, koji se obavljaju pod nadzorom dužnosnika ili privremenog osoblja.
II.	4 do 7	Uredski i tajnički poslovi, poslovi uredskog poslovanja i ostali istovjetni poslovi, koji se obavljaju pod nadzorom dužnosnika ili privremenog osoblja.
I.	1 do 3	Fizički poslovi i poslovi administrativne podrške, koji se obavljaju pod nadzorom dužnosnika ili privremenog osoblja.

3.   Svaka institucija ili tijelo iz članka 3.a, na temelju ove tablice i nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, utvrđuje ovlasti za svaku vrstu poslova.

4.   Članak 1.e Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na socijalne mjere i uvjete rada, analogno se primjenjuje.

5.   Članci 95., 96. i 99. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 2. (112)

Prava i obveze (112)

Članak 81. (112)

Analogno se primjenjuje članak 11.

POGLAVLJE 3. (112)

Uvjeti zapošljavanja (112)

Članak 82. (112) (1128)

1.   Ugovorno osoblje odabire se na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica i bez razlike s obzirom na rasno ili etničko podrijetlo, politička, filozofska ili religijska uvjerenja, dob ili invalidnost, spol ili spolnu orijentaciju te neovisno o njihovu bračnom statusu ili obiteljskoj situaciji.

2.   Za zapošljavanje člana ugovornog osoblja potrebno je najmanje:

(a)	u funkcijskoj skupini I., uspješno završeno obvezno obrazovanje;

(b)

u funkcijskoj skupini II. i III.: i. poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom; ili ii. srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje, i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine; ili iii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine;

(c)	u funkcijskoj skupini IV.: i. razina obrazovanja koje odgovara završenom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje tri godine potvrđeno diplomom; ili ii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.

3.   Član ugovornog osoblja može se zaposliti samo ako:

(a)	je državljanin jedne od država članica, osim ako tijelo iz prvog stavka članka 6. odobri izuzeće, i ako uživa sva građanska prava;

(b)	je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)	dostavi odgovarajuće potvrde koje dokazuju prikladnost za obavljanje poslova;

(d)	je fizički sposoban obavljati poslove; i

(e)	dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika Unije i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog jezika Unije na razini potrebnoj za obavljanje poslova.

4.   Ako zaposlenje nije duže od tri mjeseca, tijelo iz prvog stavka članka 6. može u prvom ugovoru odustati od zahtjeva da dotična osoba dostavi dokumentaciju kojom dokazuje da ispunjuje uvjete iz točaka (a), (b) i (c) stavaka 2. i 3.

5.   Europski ured za odabir osoblja pojedinačnim institucijama na njihov zahtjev pomaže u odabiru ugovornog osoblja, osobito određujući sadržaj testova i organizirajući postupke odabira. Ured osigurava transparentnost postupaka odabira ugovornog osoblja.

6.   Svaka institucija, prema potrebi, donosi opće odredbe o postupcima zapošljavanja ugovornog osoblja u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

Članak 83. (112)

Prije nego što se zaposli, član ugovornog osoblja obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika institucije kako bi se potvrdilo da ispunjuje zahtjeve iz članka 82. stavka 3. točke (d).

Analogno se primjenjuje članak 33. Pravilnika o osoblju.

Članak 84. (112)

1.   Član ugovornog osoblja s kojim se sklapa ugovor u trajanju od najmanje godinu dana ima probni rad tijekom prvih šest mjeseci zaposlenja ako je razvrstan u funkcijsku skupinu I., a tijekom prvih devet mjeseci ako je razvrstan u neku drugu funkcijsku skupinu.

2.   Ako tijekom probnog rada član ugovornog osoblja ne može zbog bolesti ili nesreće obavljati poslove u razdoblju od mjesec dana ili duže, tijelo iz prvog stavka članka 6. može mu produžiti trajanje probnog rada za to isto razdoblje.

3.   Najmanje mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti člana ugovornog osoblja za obavljanje poslova njegova radnog mjesta, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti u službi. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Članu ugovornog osoblja čiji rad nije zadovoljavajući da bi opravdao zadržavanje na njegovom radnom mjestu otkazuje se ugovor. Međutim, tijelo iz prvog stavka članka 6. može, u iznimnim okolnostima, produžiti probni rad za najviše šest mjeseci i po mogućnosti preraspodijeliti člana ugovornog osoblja u drugu službu.

4.   Izvješće o probnom radu člana ugovornog osoblja može se sastaviti bilo kada tijekom probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Na temelju tog izvješća tijelo iz prvog stavka članka 6. može donijeti odluku o otkazu članu ugovornog osoblja prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok.

5.   Član ugovornog osoblja kojemu je otkazan ugovor ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za svaki mjesec odrađenog probnog rada.

POGLAVLJE 4. (112)

Posebne odredbe koje se odnose na ugovorno osoblje iz članka 3.a (112)

Članak 85. (112)

1.   Ugovori ugovornog osoblja iz članka 3.a mogu se sklopiti na određeno vrijeme u trajanju od najmanje tri mjeseca, a najduže pet godina. Oni se mogu produžiti samo jednom na određeno vrijeme koje ne smije biti duže od pet godina. Trajanje prvog ugovora i prvog produženja mora ukupno iznositi najmanje šest mjeseci za funkcijsku skupinu I., a najmanje devet mjeseci za ostale funkcijske skupine. Svako je sljedeće produženje na neodređeno vrijeme.

Razdoblja obuhvaćena ugovorom člana ugovornog osoblja iz članka 3.b ne uračunavaju se za potrebe sklapanja ili produženja ugovora na temelju ovog članka.

2.   Odstupajući od posljednje rečenice prvog podstavka stavka 1., tijelo za imenovanje može odlučiti da tek četvrto produženje ugovora člana osoblja iz funkcijske skupine I. bude na neodređeno vrijeme, pod uvjetom da ukupno trajanje njegova zaposlenja na određeno vrijeme nije duže od deset godina.

3.   Ugovorno osoblje iz funkcijske skupine IV. mora prije produženja ugovora na neodređeno vrijeme dokazati sposobnost obavljanja poslova na nekom od jezika iz članka 314. Ugovora o EZ-u kao trećem jeziku. Zajednička pravila o pristupu osposobljavanju i načinima ocjenjivanja iz članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju.

4.   Prije produženja ugovora na neodređeno vrijeme ugovorno osoblje mora odraditi probni rad u skladu s člankom 84.

Članak 86. (112) (128)

1.   Ugovorno osoblje iz članka 3.a zapošljava se samo u

i.	razredima 13, 14 ili 16 za funkcijsku skupinu IV.;

ii.	razredima 8, 9 ili 10 za funkcijsku skupinu III.;

iii.	razredima 4 ili 5 za funkcijsku skupinu II.;

iv.	razredu 1 za funkcijsku skupinu I.

Pri razvrstavanju tog ugovornog osoblja u razrede pojedine funkcijske skupine u obzir se uzimaju kvalifikacije i iskustvo dotičnih osoba. U cilju rješavanja posebnih potreba institucija, u obzir se mogu uzeti i prevladavajući uvjeti na tržištu rada Unije. To ugovorno osoblje zapošljava se na prvom stupnju unutar svojeg razreda.

2.   Ako se član ugovornog osoblja iz članka 3.a premješta na novo radno mjesto unutar iste funkcijske skupine, ne smije se razvrstati u niži razred ni na niži stupanj u odnosu na prijašnje radno mjesto.

Ako se član takvog ugovornog osoblja premješta u višu funkcijsku skupinu, on se razvrstava u razred i na stupanj u kojima su mu primici od rada barem jednaki onima koja je primao na temelju prethodnog ugovora.

Ako član ugovornog osoblja sklapa novi ugovor s jednom institucijom ili tijelom nakon što je prethodno imao sklopljeni ugovor s drugom institucijom ili tijelom, primjenjuju se iste odredbe.

Članak 87. (112)

1.   Prvi stavak članka 43. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na izvješća, analogno se primjenjuje na ugovorno osoblje iz članka 3.a zaposleno na razdoblje koje nije kraće od jedne godine.

2.   Član ugovornog osoblja iz članka 3.a koji je dvije godine bio na istom stupnju u svom razredu, automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

3.   U slučaju ugovornog osoblja iz članka 3.a, odluku o razvrstavanju u sljedeći viši razred iste funkcijske skupine donosi tijelo iz prvog stavka članka 6. Njome se to ugovorno osoblje razvrstava na prvi stupanj sljedećeg višeg razreda. Za potrebe tog napredovanja odabir se provodi isključivo među ugovornim osobljem iz članka 3.a koje ima ugovor u trajanju od najmanje tri godine i koje ima najmanje dvije godine staža u svom razredu, nakon što se usporede zasluge tog ugovornog osoblja koje ispunjuje uvjete za napredovanje u viši razred i razmotre izvješća o tom osoblju. Posljednja rečenica članka 45. stavka 1. Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuje.

4.   Član ugovornog osoblja iz članka 3.a može se rasporediti u višu funkcijsku skupinu samo ako sudjeluje u općem postupku odabira.

POGLAVLJE 5. (112)

Posebne odredbe koje se odnose na ugovorno osoblje iz članka 3.b (112)

Članak 88. (112)

U slučaju ugovornog osoblja iz članka 3.b:

(a)	ugovori se sklapaju na određeno vrijeme i mogu se produžiti;

(b)	stvarno razdoblje zaposlenja unutar institucije, uključujući i razdoblje produženja ugovora, ne smije biti duže od tri godine.

Razdoblja obuhvaćena ugovorom člana ugovornog osoblja iz članka 3.a ne uračunavaju za potrebe sklapanja ili produženja ugovora na temelju ovog članka.

Članak 89. (112) (128)

1.   Ugovorno osoblje iz članka 3.b može se zaposliti u bilo koji razred funkcijskih skupina II., III. i IV. iz članka 80., uzimajući u obzir kvalifikacije i iskustvo dotičnih osoba. U cilju rješavanja posebnih potreba institucija u obzir se mogu uzeti i prevladavajući uvjeti na tržištu rada Unije. Takvo ugovorno osoblje zapošljava se na prvom stupnju unutar svojeg razreda.

2.   Član ugovornog osoblja iz članka 3.b koji je dvije godine bio na istom stupnju u svom razredu automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

Članak 90. (112) (128)

Odstupajući od odredaba ove glave, na konferencijske prevoditelje koje zapošljava Europski parlament ili ih zapošljava Komisija u ime institucija ili tijela Unije primjenuju se uvjeti utvrđeni u Sporazumu od 28. srpnja 1999. koji su sklopili Europski parlament, Komisija i Sud u ime institucija, s jedne strane, te udruženja koja zastupaju pripadnike struke, s druge strane.

Izmjene Sporazuma potrebne zbog stupanja na snagu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 (2) donose se do 31. prosinca 2006. u skladu s postupkom iz članka 78. Izmjene tog Sporazuma nakon 31. prosinca 2006. institucije donose sporazumno.

POGLAVLJE 6. (112)

Uvjeti rada (112)

Članak 91. (112)

Analogno se primjenjuju članci 16. do 18.

POGLAVLJE 7. (112)

Primici od rada i troškovi (112)

Članak 92. (112)

Članci 19. do 27. analogno se primjenjuju podložno izmjenama predviđenim člancima 93. i 94.

Članak 93. (112) (129)

Ljestvica osnovnih plaća utvrđuje se kako je predviđeno u sljedećoj tablici:

Funkcijska skupina	1.7.2010	Stupanj
	Razred	1.	2.	3.	4.	5.	6.	7.
IV.	18	5832,42	5953,71	6077,52	6203,91	6332,92	6464,62	6599,06
	17	5154,85	5262,04	5371,47	5483,18	5597,20	5713,60	5832,42
	16	4555,99	4650,73	4747,45	4846,17	4946,95	5049,83	5154,85
	15	4026,70	4110,44	4195,92	4283,18	4372,25	4463,17	4555,99
	14	3558,90	3632,91	3708,46	3785,58	3864,31	3944,67	4026,70
	13	3145,45	3210,86	3277,63	3345,80	3415,37	3486,40	3558,90
III.	12	4026,63	4110,36	4195,84	4283,09	4372,15	4463,07	4555,88
	11	3558,86	3632,87	3708,41	3785,53	3864,25	3944,60	4026,63
	10	3145,43	3210,84	3277,61	3345,77	3415,34	3486,36	3558,86
	9	2780,03	2837,84	2896,86	2957,09	3018,59	3081,36	3145,43
	8	2457,08	2508,17	2560,33	2613,57	2667,92	2723,40	2780,03
II.	7	2779,98	2837,80	2896,82	2957,07	3018,58	3081,36	3145,45
	6	2456,97	2508,07	2560,24	2613,49	2667,84	2723,33	2779,98
	5	2171,49	2216,65	2262,76	2309,82	2357,86	2406,91	2456,97
	4	1919,18	1959,10	1999,84	2041,44	2083,90	2127,24	2171,49
I.	3	2364,28	2413,35	2463,43	2514,56	2566,74	2620,01	2674,39
	2	2090,12	2133,50	2177,78	2222,98	2269,11	2316,21	2364,28
	1	1847,76	1886,11	1925,25	1965,21	2005,99	2047,63	2090,12

Članak 94. (112) (129)

Neovisno o članku 24. stavku 3., naknada za nastanjenje predviđena stavkom 1. i naknada za preseljenje predviđena stavkom 2. ne smiju biti manje od:

—	838,66 EUR za službenika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	497,22 EUR za službenika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

POGLAVLJE 8. (112)

Socijalna sigurnost (112)

Odjeljak A (112)

Zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nesreće, davanja iz sustava socijalne sigurnosti (112)

Članak 95. (112) (128)

Analogno se primjenjuje članak 28. Međutim, članak 72. stavci 2. i 2.a Pravilnika o osoblju ne primjenjuju se na člana ugovornog osoblja koji je ostao u službi Unije do navršene 63. godine života, osim ako je bio zaposlen kao član tog osoblja duže od tri godine.

Članak 96. (112) (128) (129)

1.   Bivši član ugovornog osoblja koji je nezaposlen nakon što mu je završio radni odnos u instituciji Unije i:

(a)	koji od Unije ne prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost;

(b)	čiji radni odnos nije završio zbog ostavke ili otkaza ugovora zbog stegovnih razloga;

(c)	koji je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi;

(d)	koji ima boravište u nekoj od država članica;

ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlenost u skladu s uvjetima navedenima u nastavku.

Ako ima pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu, obvezan je to prijaviti instituciji za koju je radio, koja o tome odmah obavješćuje Komisiju. U tim slučajevima iznos tih davanja odbija se od naknade koji se isplaćuje u skladu sa stavkom 3.

2.   Kako bi ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost, bivši član ugovornog osoblja:

(a)	mora, na vlastiti zahtjev, biti prijavljen kao osoba koja traži posao pri službi za zapošljavanje države članice u kojoj ima boravište;

(b)	mora ispunjavati zakonske obveze te države članice koje se odnose na osobe koje primaju davanja za nezaposlenost prema njezinom zakonodavstvu;

(c)	mora svaki mjesec instituciji za koju je radio poslati potvrdu koju izdaje nadležna nacionalna služba za zapošljavanje u kojoj se navodi je li ispunio obveze i uvjete iz točaka (a) i (b), a koju ta institucija odmah prosljeđuje Komisiji.

Unija može odobriti naknadu ili je nastaviti isplaćivati čak i ako nisu ispunjene obveze prema nacionalnom zakonodavstvu iz točke (b) u slučaju bolesti, nesreće, majčinstva, invalidnosti ili slične situacije ili ako nadležno nacionalno tijelo odobri izuzeće.

Uz prethodno mišljenje odbora stručnjaka, Komisija donosi odredbe potrebne za primjenu ovog članka.

3.   Naknada za nezaposlenost određuje se na temelju osnovne plaće koju je bivši član ugovornog osoblja primao u trenutku prestanka službe. Naknada iznosi:

(a)	60 % osnovne plaće za prvih 12 mjeseci;

(b)	45 % osnovne plaće od 13. do 24. mjeseca;

(c)	30 % osnovne plaće od 25. do 36. mjeseca.

Osim tijekom prvih šest mjeseci, kada se primjenjuje u nastavku navedena granica, ali ne i gornja granica, tako izračunani iznosi ne smiju biti manji od 1002,90 EUR niti veći od 2005,78 EUR. Ta se ograničenja usklađuju kao i ljestvice plaća predviđene člankom 66. Pravilnika o osoblju u skladu s člankom 65. Pravilnika o osoblju.

4.   Razdoblje u kojem se bivšem članu ugovornog osoblja isplaćuje naknada za nezaposlenost ne smije biti duže od 36 mjeseca od datuma prestanka radnog odnosa, a ni u kojem slučaju ne smije biti duže od jedne trećine navršenog staža u službi. Međutim, ako u tom razdoblju bivši član ugovornog osoblja prestane ispunjavati uvjete utvrđene stavcima 1. i 2., isplata naknade za nezaposlenost se suspendira. Naknada se nastavlja isplaćivati ako prije isteka tog razdoblja bivši član ugovornog osoblja ponovno počne ispunjavati navedene uvjete i ako nema pravo na davanje za nezaposlenost u nacionalnom sustavu.

5.   Bivši član ugovornog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na obiteljske naknade predviđene člankom 67. Pravilnika o osoblju. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju naknade za nezaposlenost u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju.

Član mora prijaviti sve naknade iste vrste koji se njemu ili bračnom drugu isplaćuju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknada koje se isplaćuju na temelju ovog članka.

Bivši član ugovornog osoblja koji je stekao pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je predviđeno člankom 72. Pravilnika o osoblju, bez obveze uplate doprinosa.

6.   Naknada za nezaposlenost i obiteljske naknade Komisija isplaćuje u eurima. Ne primjenjuje se koeficijent ispravka.

7.   Doprinosima članova ugovornog osoblja financira se jedna trećina sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Taj doprinos iznosi 0,81 % osnovne plaće dotične osobe nakon što se oduzme redovni odbitak od 911,73 EUR, s tim da se u obzir ne uzimaju koeficijenti ispravka predviđeni člankom 64. Pravilnika o osoblju. Doprinos se svaki mjesec odbija od plaće dotične osobe te se uplaćuje, zajedno s preostale dvije trećine koje financira institucija, u poseban fond za nezaposlenost. Taj je fond zajednički svim institucijama koje svaki mjesec Komisiji uplaćuju doprinose najkasnije osam dana nakon isplate primitaka od rada. Sve rashode koji proizlaze iz primjene ovog članka Komisija odobrava i plaća u skladu s odredbama Financijske uredbe kojom se uređuje opći proračun Europske Unije.

8.   Na naknade za nezaposlenost koji se isplaćuju bivšim članovima ugovornog osoblja koji su nezaposleni, primjenjuje se Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68.

9.   Nacionalne službe nadležne za zapošljavanje i nezaposlenost, postupajući u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, učinkovito surađuju s Komisijom kako bi osigurale pravilnu primjenu ovog članka.

10.   Detalje odredbe donesene na temelju članka 28.a stavka 10. primjenjuju se na ovaj članak, ne dovodeći u pitanje treći podstavak stavka 2. ovog članka.

11.   Godinu dana nakon uvođenja sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti i svake dvije godine nakon toga, Komisija Vijeću podnosi izvješće o financijskom stanju sustava. Neovisno o tom izvješću, Komisija može Vijeću podnijeti prijedloge o usklađivanju doprinosa predviđenih stavkom 7. ako je to potrebno radi uravnoteženosti sustava. Vijeće odlučuje o prijedlozima u skladu sa stavkom 3.

Članak 97. (112)

Članak 74. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na naknadu za rođenje djeteta, i članak 75. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na obvezu institucije da snosi troškove iz tog članka, analogno se primjenjuju.

Članak 98. (112)

Članak 76. Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na darove, zajmove ili predujmove, analogno se primjenjuje na ugovorno osoblje tijekom trajanja njihova ugovora ili nakon isteka ugovora ako član ugovornog osoblja nije sposoban obavljati poslove zbog teške bolesti od koje je obolio, invalidnosti koja je nastala ili nesreće koju je doživio tijekom zaposlenja i ako dokaže da za slučaj takve bolesti ili nesreće nije osiguran u nekom drugom sustavu socijalne sigurnosti.

Odjeljak B (112)

Osiguranje od rizika invalidnosti i smrti (112)

Članak 99. (112)

Ugovorno je osoblje osigurano od rizika smrti ili invalidnosti tijekom zaposlenja u skladu sa sljedećim odredbama.

Isplate i davanja predviđena ovim odjeljkom suspendiraju se ako se suspendira isplata primitaka od rada koje član tog osoblja prima u skladu s ovim Uvjetima zaposlenja.

Članak 100. (112)

Ako se liječničkim pregledom koji član ugovornog osoblja obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, tijelo iz prvog stavka članka 6. može, u pogledu rizika prouzročenih bolešću ili invalidnošću, službeniku priznati pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu institucije.

Član ugovornog osoblja može Odboru za utvrđivanje invalidnosti, predviđenom stavkom 1. točkom (b) članka 9. Pravilnika o osoblju, podnijeti pravni lijek protiv te odluke.

Članak 101. (112)

1.   Član ugovornog osoblja kod kojeg je utvrđena potpuna invalidnost i čije se zaposlenje u instituciji zbog toga mora suspendirati, ima pravo na naknadu za invalidnost tijekom trajanja invalidnosti, a iznos te naknade utvrđuje se kako slijedi.

Na primatelje naknade za invalidnost analogno se primjenjuje članak 52. Pravilnika o osoblju. Ako se primatelj naknade za invalidnost umirovi prije navršene 65. godine života a da pritom nije stekao prava za punu mirovinu, primjenjuju se opća pravila o starosnim mirovinama. Iznos starosne mirovine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je član ugovornog osoblja bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

2.   Naknada za invalidnost iznosi 70 % zadnje osnovne plaće člana ugovornog osoblja. Međutim, on ne smije biti manji od osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja u funkcijskoj skupini I., razredu 1., stupnju 1. Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

3.   Ako je invalidnost člana ugovornog osoblja prouzročena nesrećom koja se dogodila u obavljanja poslova ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja iz funkcijske skupine I., razreda 1. stupnja 1. U tim slučajevima doprinosi za mirovinsko osiguranje financiraju se iz proračuna bivšeg poslodavca.

4.   Ako član ugovornog osoblja namjerno prouzroči invalidnost, tijelo iz prvog stavka članka 6. može odlučiti da on ima pravo samo na otpremninu predviđenu člankom 109.

5.   Osobe koje imaju pravo na naknadu za invalidnost imaju i pravo na obiteljske naknade predviđene člankom 67. Pravilnika o osoblju u skladu s Prilogom VII. Pravilniku o osoblju; naknada za kućanstvo izračunava se na temelju primateljeve naknade.

Članak 102. (112) (128)

1.   Invalidnost utvrđuje Odbor za utvrđivanje invalidnosti predviđen člankom 9. stavkom 1. točkom (b) Pravilnika o osoblju.

2.   Pravo na naknadu za invalidnost proizvodi učinke na dan koji slijedi nakon dana kada se prekida radni odnos člana ugovornog osoblja na temelju članaka 47. i 48., koji se analogno primjenjuju.

3.   Institucija iz članka 40. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju može zahtijevati redovne preglede primatelja naknade za invalidnost kako bi se utvrdilo ispunjuje li još uvijek uvjete za primitak te naknade. Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, član ugovornog osoblja nastavlja raditi u instituciji, pod uvjetom da mu nije istekao ugovor.

Međutim, ako se dotičnu osobu ne može zaposliti u službi Unije, ugovor se može otkazati pod uvjetom da se toj osobi isplati iznos u visini primitaka od rada koje bi primila tijekom otkaznog roka i ako je primjenljivo, naknada za otkaz ugovora predviđena člankom 47. Primjenjuje se i članak 109.

Članak 103. (112)

1.   Pravni sljednici preminulog člana ugovornog osoblja, u smislu poglavlja 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno člancima 104. do 107.

2.   U slučaju smrti bivšeg člana ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost ili bivšeg člana ugovornog osoblja koji prima starosnu mirovinu ili koji je napustio službu prije navršene 63. godine života i koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63 godine života, pravni sljednici preminulog člana ugovornog osoblja, u smislu poglavlja 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno tim Prilogom.

3.   Ako mjesto boravišta člana ugovornog osoblja ili bivšeg člana ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost ili starosnu mirovinu, ili bivšeg člana ugovornog osoblja koji je napustio službu prije navršene 63. godine života i koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63 godine života nije poznato duže od godinu dana, odredbe poglavlja 5. i 6. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, koje se odnose na privremene mirovine, analogno se primjenjuju na bračnog druga i priznate uzdržavanike.

Članak 104. (112)

Pravo na isplatu mirovine proizvodi učinke od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt ili, ako je primjenljivo, prvog dana mjeseca koji slijedi nakon razdoblja u kojem nadživjeli bračni drug, djeca ili uzdržavanici preminuloga počinju primati njegove prihode u skladu s člankom 70. Pravilnika o osoblju.

Članak 105. (112)

Nadživjeli bračni drug člana ugovornog osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s poglavljem 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. Mirovina ne smije biti manja od 35 % zadnje osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja niti manja od osnovne mjesečne plaće ugovornog osoblja iz funkcijske skupine I., razreda 1., stupnja 1. U slučaju smrti člana ugovornog osoblja, iznos mirovine za nadživjele osobe povećava se na 60 % iznosa starosne mirovine koju bi član ugovornog osoblja primao da je u trenutku smrti imao pravo na tu mirovinu, neovisno o stažu i dobi.

Osoba koja prima mirovinu za nadživjele osobe ima pravo, u skladu s uvjetima utvrđenim Prilogom VII. Pravilniku o osoblju, na obiteljske naknade navedene u članku 67. Pravilnika o osoblju. Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete dvostruko je veći od iznosa naknade predviđene člankom 67. stavkom 1. točkom (b) Pravilnika o osoblju.

Članak 106. (112)

1.   Ako član ugovornog osoblja ili osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca za koju se smatra da ih je član uzdržavao u trenutku smrti imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 80. Pravilnika o osoblju.

2.   Isto pravo primjenjuje se na djecu koja ispunjuju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog braka bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe.

3.   Ako član ugovornog osoblja ili osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost premine, a nisu ispunjeni uvjeti navedeni u prvom stavku, primjenjuju se odredbe trećeg stavka članka 80. Pravilnika o osoblju.

4.   U slučaju smrti bivšeg člana ugovornog osoblja koji je napustio službu prije navršene 63. godine života i koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 63 godine života, djeca koja se smatraju njegovim uzdržavanicima u skladu s člankom 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe pod istim uvjetima kako je utvrđeno prethodnim stavcima.

5.   Mirovina za djecu preminule osobe koju prima osoba koja se smatra uzdržavanim djetetom u smislu članka 2. stavka 4. Priloga VII. Pravilniku o osoblju ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete. Međutim, pravo na mirovinu prestaje teći ako je prema nacionalnom zakonodavstvu za uzdržavanje odgovorna treća osoba.

6.   Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.

7.   Djeca preminule osobe imaju pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s člankom 3. Priloga VII. Pravilniku o osoblju.

Članak 107. (112)

U slučaju razvoda ili ako više kategorija nadživjelih osoba ima pravo zatražiti mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspodjeljuje kako je predviđeno poglavljem 4. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju.

Članak 108. (112)

Pravila o gornjim granicama i raspodjeli navedena u članku 81.a Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuju.

Odjeljak C (112)

Starosna mirovina i otpremnina (112)

Članak 109. (112)

1.   Pri odlasku iz službe ugovorno osoblje ima pravo na starosnu mirovinu, prijenos aktuarske protuvrijednosti ili otpremninu u skladu s poglavljem 3. glave V. Pravilnika o osoblju i Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. Ako član ugovornog osoblja ima pravo na starosnu mirovinu, razdoblja tijekom kojih je uplaćivao doprinose na temelju članka 112. ovih Uvjeta zaposlenja ne uzimaju se u obzir za ostvarivanje mirovinskih prava.

2.   Na ugovorno osoblje analogno se primjenjuju članak 11. stavci 2. i 3. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju.

3.   Osoba koja stekne pravo na starosnu mirovinu ima pravo na obiteljske naknade predviđene člankom 67. Pravilnika o osoblju ako je bila zaposlena kao član ugovornog osoblja duže od tri godine; naknada za kućanstvo izračunava se na temelju primateljeve mirovine.

Članak 110. (112) (123) (128)

1.   Ako se član ugovornog osoblja imenuje dužnosnikom ili privremenim službenikom Unije, ne ostvaruje pravo na otpremninu predviđenu člankom 109. stavkom 1.

U svrhu izračuna mirovinskog staža kako je predviđeno Prilogom VIII. Pravilniku o osoblju uzimaju se u obzir sva razdoblja službe u svojstvu ugovornog osoblja Unije.

2.   Ako je institucija iskoristila mogućnost predviđenu člankom 112., prava člana ugovornog osoblja na starosnu mirovinu smanjuju se razmjerno razdoblju u kojem su iznosi odbijeni.

3.   Prethodni stavak ne primjenjuje se na člana ugovornog osoblja koji je u razdoblju od tri mjeseca nakon što se Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati zatražio dopuštenje da otplati te iznose uvećane za složenu kamatu po godišnjoj stopi od 3,1 %, koja se može revidirati u skladu s postupkom utvrđenim člankom 12. Priloga XII. Pravilniku o osoblju.

Odjeljak D (112)

Financiranje sustava osiguranja od rizika inavalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja (112)

Članak 111. (112)

Kada je riječ o financiranju sustava socijalne sigurnosti predviđenog odjeljcima B i C, odredbe članaka 83. i 83.a Pravilnika o osoblju i članaka 36. i 38. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju analogno se primjenjuju.

Članak 112. (112) (128)

U skladu s uvjetima koje utvrdi institucija, član ugovornog osoblja može zatražiti da institucija izvrši sva plaćanja koja je on obvezan izvršiti radi stjecanja ili zadržavanja mirovinskih prava, osiguranja za slučaj nezaposlenosti, osiguranja za slučaj invalidnosti, životnog osiguranja i zdravstvenog osiguranja u zemlji u kojoj je zadnje bio uključen u takve sustave. U razdoblju u kojem se plaćaju ti doprinosi član ugovornog osoblja nije osiguran u sustavu zdravstvenog osiguranja Unije. Nadalje, u razdoblju u kojem se plaćaju ti doprinosi član ugovornog osoblja nije osiguran u sustavu Unije za životno osiguranje i za invalidnost te ne stječe prava u sustavima Unije za slučaj nezaposlenosti i za mirovinsko osiguranje.

Stvarno razdoblje plaćanja za člana ugovornog osoblja ne smije biti duže od šest mjeseci. Međutim, institucija može odlučiti da se to razdoblje produži na jednu godinu. Plaćanja se financiraju iz proračuna Unije. Plaćanja radi stjecanja ili zadržavanja mirovinskih prava ne smiju biti dvostruko veća od stope predviđene člankom 83. stavkom 2. Pravilnika o osoblju.

Odjeljak E (112)

Rješavanje zahtjeva ugovornog osoblja (112)

Članak 113. (112)

Analogno se primjenjuju članci 40. do 44. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju.

Odjeljak F (112)

Isplata davanja (112)

Članak 114. (112) (128)

1.   Članci 81.a i 82. Pravilnika o osoblju i članak 45. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju, koji se odnose na isplatu davanja, analogno se primjenjuju.

2.   Svi iznosi koje član ugovornog osoblja duguje Uniji na temelju članstva u ovom sustavu osiguranja na datum isplate davanja odbijaju se od iznosa davanja na koje pravo ima on ili svi koji svoja prava izvode iz njegova prava i to na način koji utvrdi institucija iz članka 45. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.

Odjeljak G (112)

Subrogacija u korist Unije (112) (128)

Članak 115. (112) (128)

Odredbe članka 85.a Pravilnika o osoblju, koje se odnose na subrogaciju u korist Unije, analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 9. (112)

Povrat preplaćenih iznosa (112)

Članak 116. (112)

Odredbe članka 85. Pravilnika o osoblju, koje se odnose na povrat preplaćenih iznosa, analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 10. (112)

Pravni lijekovi (112)

Članak 117. (112)

Odredbe glave VII. Pravilnika o osoblju, koje se odnose na pravne lijekove, analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 11. (112)

Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na članove ugovornog osoblja koji rade u trećoj zemlji (112)

Članak 118. (128)

Na ugovorno osoblje koje radi u trećoj zemlji analogno se primjenjuje Prilog X. Pravilniku o osoblju. Međutim, članak 21. tog priloga primjenjuje se samo ako je trajanje ugovora duže od godinu dana.

POGLAVLJE 12. (112)

Prestanak radnog odnosa (112)

Članak 119. (112)

Na ugovorno osoblje analogno se primjenjuju članci 47. do 50.a.

U slučaju stegovnog postupka protiv člana ugovornog osoblja, stegovno povjerenstvo iz Priloga IX. Pravilniku o osoblju i članka 49. ovih Uvjeta zaposlenja sastaje se s dva dodatna člana iz iste funkcijske skupine i razreda u koji je razvrstan i dotični član ugovornog osoblja. Ta dva dodatna člana imenuju se na temelju ad hoc postupka koji usuglase tijelo iz prvog stavka članka 6. ovih Uvjeta zaposlenja i odbor osoblja.

GLAVA V. (112):   LOKALNO OSOBLJE

Članak 120. (112)

Pridržavajući se odredaba ove glave, uvjete zapošljavanja lokalnog osoblja, a osobito:

(a)	način zapošljavanja i prestanka ugovora;

(b)

dopust; i

(c)	primici od rada

utvrđuje svaka institucija u skladu s važećim pravilima i praksom mjesta u kojem članovi obavljaju poslove.

Članak 121. (128)

Kada je riječ o socijalnoj sigurnosti, institucija uplaćuje poslodavčev udio doprinosa za socijalnu sigurnost prema važećim propisima mjesta u kojem službenik obavlja poslove, osim ako se u sporazumu o sjedištu navodi drugačije. Institucija uspostavlja samostalan ili komplementaran sustav socijalne sigurnosti za zemlje u kojima lokalni sustav ne postoji ili nije dostatan.

Članak 122. (112)

Svaki spor između institucije i člana lokalnog osoblja koji radi u trećoj zemlji rješava povjerenstvo za arbitražu u skladu s uvjetima utvrđenim u arbitražnoj klauzuli iz ugovora člana lokalnog osoblja.

GLAVA VI. (112):   POSEBNI SAVJETNICI

Članak 123. (112)

1.   Primici od rada posebnih savjetnika utvrđuje se izravnim sporazumom između dotičnog savjetnika i tijela iz prvog stavka članka 6. Trajanje ugovora posebnog savjetnika ne smije biti duže od dvije godine. Trajanje ugovora može se produžiti.

2.   Institucija koja namjerava zaposliti posebnog savjetnika ili mu produžiti ugovor o tome obavješćuje nadležno proračunsko tijelo navodeći predviđeni iznos primitaka od rada.

Prije nego što se ugovor sklopi, o predloženom iznosu primitaka od rada raspravlja se s nadležnim proračunskim tijelom ako u roku od mjesec dana od primitka obavijesti to zatraži član tog tijela ili predmetna institucija.

Članak 124. (112)

Članci 1.c, 1.d, 11., 11.a, 12. i 12.a, prvi stavak članka 16., članci 17., 17.a, 19., 22., 22.a i 22.b, članak 23. i drugi stavak članka 25. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na prava i obveze dužnosnika, te članci 90. i 91. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na pravne lijekove, analogno se primjenjuju.

GLAVA VII. (124):   PARLAMENTARNI ASISTENTI (124)

POGLAVLJE 1. (124)

Opće odredbe (124)

Članak 125. (124)

1.   Europski parlament internim odlukama donosi provedbene mjere za potrebe primjene ove glave.

2.   Akreditirani parlamentarni asistenti ne raspoređuju se na radno mjesto uvršteno u popis radnih mjesta iz priloga dijelu proračuna koji se odnosi na Europski parlament. Njihovi primci od rada financiraju se iz odgovarajućeg naslova proračuna i isplaćuju se iz odobrenih sredstava dodijeljenih dijelu proračuna koji se odnosi na Europski parlament.

Članak 126. (124)

1.   Akreditirani parlamentarni asistent razvrstava se u razred u skladu s informacijama koje su dali jedan član ili više njih kojima asistent pomaže, u skladu s provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1. Da bi mogli biti razvrstani u razrede 14 do 19, kako je utvrđeno člankom 133., akreditirani parlamentarni asistenti moraju imati najmanje sveučilišnu diplomu ili istovrijedno profesionalno iskustvo.

2.   Članak 1.e Pravilnika o osoblju, koji se odnosi na socijalne mjere i uvjete rada, analogno se primjenjuje, pod uvjetom da su takve mjere spojive s posebnom naravi poslova i odgovornosti koje imaju akreditirani parlamentarni asistenti.

Odstupajući od članka 7., načini samostalne zastupljenosti akreditiranih parlamentarnih asistenata utvrđuju se provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1. uzimajući u obzir potrebu uspostave službene veze između propisane zastupljenosti osoblja i samostalne zastupljenosti asistenata.

POGLAVLJE 2. (124)

Prava i obveze (124)

Članak 127. (124)

Analogno se primjenjuju članci 11. do 26.a Pravilnika o osoblju. Uzimajući osobito strogo u obzir posebnu narav dužnosti i poslova akreditiranih parlamentarnih asistenata i uzajamno povjerenje koje je potrebno u službenom odnosu između njih i članova Europskog parlamenta kojima pomažu, u provedbenim mjerama koje se odnose na ovo područje, donesenim u skladu s člankom 125. stavkom 1., uzima se u obzir posebna narav radnog odnosa između članova i njihovih akreditiranih parlamentarnih asistenata.

POGLAVLJE 3. (124)

Uvjeti zapošljavanja (124)

Članak 128. (124) (128)

1.   Članak 1.d Pravilnika o osoblju analogno se primjenjuje, uzimajući u obzir odnos uzajamnog povjerenja između člana Europskog parlamenta i njegova akreditiranog parlamentarnog asistenta ili asistenata, a pritom se podrazumijeva da članovi Europskog parlamenta mogu temeljiti svoj odabir akreditiranih parlamentarnih asistenata i na političkoj pripadnosti.

2.   Član ili članovi Europskog parlamenta odabiru akreditiranog parlamentarnog asistenta koji im pomaže. Ne dovodeći u pitanje dodatne zahtjeve koji mogu biti predviđeni provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1., asistent se može zaposliti samo ako:

(a)	je državljanin jedne od država članica Unije, osim ako tijelo iz prvog stavka članka 6. odobri izuzeće, i ako uživa sva građanska prava;

(b)	je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)	dostavi odgovarajuće potvrde koje dokazuju prikladnost za obavljanje poslova;

(d)	je fizički sposoban obavljati poslove;

(e)	ima izvrsno znanje jednog od jezika Unije i zadovoljavajuće znanje nekog drugog jezika Unije na razini potrebnoj za obavljanje poslova; i

(f)

ima: i. završeno poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom; ii. završeno srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje, i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine; ili iii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine.

Članak 129. (124)

1.   Akreditirani parlamentarni asistent liječničkoj službi Europskog parlamenta dostavlja dokaz o tjelesnoj sposobnosti kako bi se Europski parlament uvjerio da ispunjuje zahtjeve iz članka 128. stavka 2. točke (d).

2.   Ako se na temelju liječničkog pregleda predviđenog stavkom 1. donese negativno liječničko mišljenje, kandidat može, u roku od 20 dana od primitka obavijesti od institucije, zatražiti da se njegov predmet uputi na razmatranje liječničkom povjerenstvu u sastavu od tri liječnika koje tijelo iz prvog stavka članka 6. odabere među službenim liječnicima institucija. Liječničko povjerenstvo traži očitovanje liječnika koji je dao prvo negativno mišljenje. Kandidat može liječničkom povjerenstvu dostaviti mišljenje liječnika po vlastitom izboru. U slučaju da liječničko povjerenstvo potvrdi zaključke liječničkog pregleda predviđenog stavkom 1., kandidat snosi 50 % troškova honorara i dodatnih troškova.

Članak 130. (124)

1.   Ugovori akreditiranih parlamentarnih asistenata sklapaju se na određeno vrijeme i u njima se navodi razred u koji se asistent razvrstava. Ugovor se može produžiti najviše dva puta u jednom sazivu parlamenta. Osim ako se u ugovoru navodi drugačije, a ne dovodeći u pitanje članak 139. stavak 1. točku (c), ugovor prestaje na kraju saziva parlamenta u kojem je sklopljen.

2.   Provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1. utvrđuje se transparentni okvir razvrstavanja, uzimajući u obzir članak 128. stavak 2. točku (f).

3.   Ako akreditirani parlamentarni asistent sklopa novi ugovor, donosi se nova odluka o razvrstavanju u razred.

POGLAVLJE 4. (124)

Uvjeti rada (124)

Članak 131. (124)

1.   Akreditirani parlamentarni asistenti zapošljavaju se za obavljanje poslova u nepunom ili punom radnom vremenu.

2.   Član utvrđuje tjedno radno vrijeme akreditiranog parlamentarnog asistenta koje u uobičajenim okolnostima ne smije biti dulje od 42 sata tjedno.

3.   Od akreditiranog parlamentarnog asistenta ne smije se zahtijevati prekovremeni rad, osim u hitnim slučajevima ili zbog iznimnog opterećenja poslom. Analogno se primjenjuje članak 56. prvi podstavak Pravilnika o osoblju. Pravila o tome mogu se utvrditi provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1.

4.   Međutim, akreditirani parlamentarni asistenti nemaju pravo na naknadu ili drugi oblik primitaka od rada za prekovremeni rad.

5.   Članci 42.a, 42.b, 55.a i 57. do 61. Pravilnika o osoblju, koji se odnose na dopust, radno vrijeme i praznike, te članak 16. stavci 2. do 4. i članak 18. ovih Uvjeta zaposlenja analogno se primjenjuju. Poseban dopust, roditeljski dopust i obiteljski dopust ne smiju biti dulji od razdoblja trajanja ugovora.

POGLAVLJE 5. (124)

Primici od rada i troškovi (124)

Članak 132. (124)

Osim ako je drukčije predviđeno člancima 133. i 134., članak 19., članak 20. stavci 1. do 3. i članak 21. ovih Uvjeta zaposlenja i članak 16. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, koji se odnosi na primitke od rada i troškove, analogno se primjenjuju. Načini naknade troškova službenih putovanja utvrđuju se provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1.

Članak 133. (124) (129)

Ljestvica osnovnih plaća utvrđuje se kako je predviđeno u sljedećoj tablici:

Razred	1	2	3	4	5	6	7
Osnovna plaća za puno radno vrijeme	1 680,76	1 958,08	2 122,97	2 301,75	2 495,58	2 705,73	2 933,59
Razred	8	9	10	11	12	13	14
Osnovna plaća za puno radno vrijeme	3 180,63	3 448,48	3 738,88	4 053,72	4 395,09	4 765,20	5 166,49
Razred	15.	16.	17.	18.	19.
Osnovna plaća za puno radno vrijeme	5 601,56	6 073,28	6 584,71	7 139,21	7 740,41

Članak 134. (124) (129)

Odstupajući od zadnjeg podstavka članka 4. stavka 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, naknada za život u inozemstvu ne smije biti manja od 363,31 EUR.

POGLAVLJE 6. (124)

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti (124)

Članak 135. (124)

Osim ako je drukčije predviđeno člankom 136., članci 95. do 115., koji se odnose na socijalnu sigurnost, analogno se primjenjuju.

Članak 136. (124) (129)

1.   Odstupajući od drugog podstavka članka 96. stavka 3., a ne dovodeći u pitanje ostale odredbe tog članka, iznosi izračunani u skladu s tom odredbom ne smiju biti manji od 882,33 EUR niti veći od 2076,07 EUR.

2.   Odstupajući od članaka 77. i 80. Pravilnika o osoblju i članaka 101. i 105. ovih Uvjeta zaposlenja, najmanji iznosi koji se koriste za potrebe izračuna davanja za mirovinu i invalidnost odgovaraju osnovnoj plaći akreditiranog parlamentarnog asistenta u razredu 1.

3.   Na ugovore sklopljene na razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se samo članak 112.

POGLAVLJE 7. (124)

Povrat preplaćenih iznosa (124)

Članak 137. (124)

Odredbe članka 85. Pravilnika o osoblju, koje se odnose na povrat preplaćenih iznosa, primjenjuju se mutatis mutandis.

POGLAVLJE 8. (124)

Pravni lijekovi (124)

Članak 138. (124)

Odredbe glave VII. Pravilnika o osoblju o pravnim lijekovima analogno se primjenjuju. Provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1. mogu se odrediti dodatna pravila o unutarnjim postupcima.Odredbe glave VII. Pravilnika o osoblju, koje se odnose na pravne lijekove, analogno se primjenjuju. Dodatna pravila o internim postupcima mogu se utvrditi provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1.

POGLAVLJE 9. (124)

Prestanak radnog odnosa (124)

Članak 139. (124)

1.   Osim u slučaju smrti, radni odnos akreditiranog parlamentarnog asistenta prestaje i:

(a)	na datum naveden u ugovoru kako je predviđeno člankom 130. stavkom 1.;

(b)	na kraju mjeseca u kojem akreditirani parlamentarni asistent navršava 65 godina života;

(c)	u slučaju asistenta zaposlenog radi pomaganja samo jednom članu Europskog parlamenta u skladu s člankom 128. stavkom 2., na kraju mjeseca u kojem mandat tog člana završava zbog smrti, ostavke ili nekog drugog razloga;

(d)

uzimajući u obzir činjenicu da se radni odnos između člana i njegova akreditiranog parlamentarnog asistenta temelji na povjerenju, na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru, kojim se akreditiranom parlamentarnom asistentu ili Europskom parlamentu, postupajući na zahtjev jednog ili više članova Europskog parlamenta kojima akreditirani parlamentarni asistent pomaže, priznaje pravo da prekine ugovor prije njegova isteka. Otkazni rok ne smije biti kraći od jednog mjeseca po godini staža s tim da ne smije trajati kraće od mjesec dana ni dulje od tri mjeseca. Otkazni rok ne počinje, međutim, teći tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja, pod uvjetom da bolovanje ne traje dulje od tri mjeseca. On se, osim toga, suspendira tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja podložno tim ograničenjima;

(e)	ako akreditirani parlamentarni asistent više ne ispunjuje uvjete utvrđene člankom 128. stavkom 2. točkom (a), podložno odobravanju izuzeća predviđenog tom odredbom. Ako se izuzeće ne odobri, primjenjuje se otkazni rok iz točke (d).

2.   Ako ugovor prestaje u skladu sa stavkom 1. točkom (c), akreditirani parlamentarni asistent ima pravo na naknadu u visini jedne trećine osnovne plaće za razdoblje od datuma završetka obavljanja poslova do datuma prestanka ugovora, pri čemu iznos te naknade ne može biti veći od iznosa tri mjesečne osnovne plaće.

3.   Ne dovodeći u pitanje članke 48. i 50. koji se analogno primjenjuju, radni odnos akreditiranog parlamentarnog asistenta može se prekinuti bez otkaznog roka u ozbiljnim slučajevima kada on namjerno ili iz nepažnje ne ispunjuje svoje obveze. Tijelo iz prvog stavka članka 6. donosi obrazloženu odluku nakon što se dotičnoj osobi omogući iznošenje obrane.

Posebne odredbe koje se odnose na stegovni postupak utvrđuju se provedbenim mjerama iz članka 125. stavka 1.

4.   Razdoblja zaposlenja u svojstvu akreditiranog parlamentarnog asistenta ne uračunavaju se u godine staža u službi u smislu članka 29. stavaka 3. i 4. Pravilnika o osoblju.

GLAVA VIII. (124):   PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 140. (112) (124)

Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Uvjeta zaposlenja, u ovom Prilogu utvrđuju se prijelazne odredbe koje se primjenjuju na osoblje zaposleno na temelju ugovora na koji se primjenjuju ovi Uvjeti zaposlenja.

GLAVA IX. (124):   ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 141. (124) (128)

Pridržavajući se članka 142., opće odredbe o provedbi ovih Uvjeta zaposlenja donosi svaka institucija nakon savjetovanja s odborom osoblja i odborom za Pravilnik o osoblju predviđenim člankom 10. Pravilnika o osoblju.

Administrativne službe institucija Unije međusobno se savjetuju kako bi osigurale ujednačenu primjenu ovih Uvjeta zaposlenja.

Članak 142. (124)

Opće odredbe o provedbi Pravilnika o osoblju, iz članka 110. tog Pravilnika, primjenjuju se na službenike na koje se primjenjuju ovi Uvjeti zaposlenja ako se zbog tih Uvjeta zaposlenja na te službenike primjenjuju odredbe tog Pravilnika.

---

(1)  SL L 262, 7.10.2005., str. 1.

(2)  SL L 124, 27.4.2004., str. 1.

Prilog (112)

Prijelazne odredbe koje se primjenjuju na osoblje obuhvaćeno Uvjetima zaposlenja ostalih službenika (112)

Članak 1. (112)

1.   Na ostale službenike zaposlene 30. travnja 2004. analogno se primjenjuju odredbe Priloga XIII. Pravilniku o osoblju.

2.   U razdoblju od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2006., u Uvjetima zaposlenja ostalih službenika:

(a)	u prvoj alineji točke (b) članka 3. riječi „funkcijska skupina asistenata (AST)” zamjenjuju se riječima „kategorije B i C”;

(b)	u drugoj alineji točke (b) članka 3. riječi funkcijska skupina „administratora” (AD) zamjenjuje se riječima „kategorija A”, riječi „AD 16 ili AD 15” zamjenjuju se riječima „A*16 ili A*15”, a riječi „AD 15 ili AD 14” zamjenjuju se riječima „A*15 ili A*14”.

Članak 2. (112) 128)

1.   U skladu s Uvjetima zaposlenja ostalih službenika, tijelo iz prvog stavka članka 6. Uvjeta zaposlenja nudi zaposlenje na neodređeno vrijeme u svojstvu člana ugovornog osoblja svakoj osobi koja je dana 1. svibnja 2004., zaposlena u službi Unije na temelju ugovora na neodređeno vrijeme u svojstvu člana lokalnog osoblja u Europskoj uniji ili na temelju nacionalnog zakonodavstva u jednoj od agencija i tijela iz članka 3.a stavka 1. točaka (b) i (c) Uvjeta zaposlenja. Ponuda zaposlenja temelji se na procjeni poslova koje u svojstvu člana ugovornog osoblja službenik treba obavljati. Predmetni ugovor proizvodi učinke najkasnije 1. svibnja 2005. Na taj se ugovor ne primjenjuje članak 84. Uvjeta zaposlenja.

2.   Ako se zbog razvrstavanja u razred smanje primici od rada člana osoblja koji je prihvatio ponudu, institucija može isplatiti dodatni iznos uzimajući u obzir postojeće razlike između zakonodavstva države članice zaposlenja kojim se uređuju fiskalna pitanja, socijalna sigurnost i mirovine i odgovarajućih odredaba koje se primjenjuju na člana ugovornog osoblja.

3.   Svaka institucija, prema potrebi, donosi opće odredbe za provedbu stavaka 1. i 2. u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

4.   Član osoblja koji ne prihvati ponudu iz stavka 1. može s institucijom zadržati postojeći ugovorni odnos.

Članak 3. (112)

U razdoblju od pet godina od 1. svibnja 2004. lokalno osoblje ili ugovorno osoblje Glavnog tajništva Vijeća koje je do 1. svibnja 2004. radilo u svojstvu lokalnog osoblja toga Glavnog tajništva može sudjelovati na internim natječajima Vijeća pod istim uvjetima kao i dužnosnici i privremeno osoblje institucije.

Članak 4. (112)

Ugovori na određeno vrijeme privremenog osoblja na koje se primjenjuje članak 2. točka (d) Uvjeta zaposlenja koji su na snazi 1. svibnja 2004. mogu se produžiti. Ako je ugovor već jednom bio produžen, novi se ugovor sklapa na neodređeno vrijeme. Postojeći ugovori na neodređeno vrijeme privremenog osoblja na koje se primjenjuje članak 20. točka (d), ostaju nepromijenjeni.

Članak 5. (112)

1.   Na bivše članove privremenog osoblja koji su dana 1. svibnja 2004. nezaposleni, a na njih se primjenjuju odredbe članka 28.a ovih Uvjeta zaposlenja u obliku u kojem su bili na snazi do 1. svibnja 2004., te se odredbe i dalje primjenjuju sve do kraja razdoblja njihove nezaposlenosti.

2.   Član privremenog osoblja čiji je ugovor na snazi 1. svibnja 2004. može zatražiti da se na njega primjenjuje članak 28.a ovih Uvjeta zaposlenja u obliku u kojem su bili na snazi do 1. svibnja 2004. Taj se zahtjev može podnijeti najkasnije 30 kalendarskih dana od datuma prestanka ugovora člana privremenog osoblja.

---