32018R1563

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
Uredba - 2018/1563 - EN - EUR-Lex

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 32018R1563

Help

Uredba Vijeća (Euratom) 2018/1563 od 15. listopada 2018. o programu za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju (2019.–2020.) koji nadopunjuje Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. i stavljanju izvan snage Uredbe (Euratom) br. 1314/2013

ST/12431/2018/INIT

SL L 262, , pp. 1–19 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2020; stavljeno izvan snage 32021R0765

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1563/oj

HTML

PDF

Official Journal

19.10.2018

Službeni list Europske unije

L 262/1

UREDBA VIJEĆA (Euratom) 2018/1563

od 15. listopada 2018.

o programu za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju (2019.–2020.) koji nadopunjuje Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. i stavljanju izvan snage Uredbe (Euratom) br. 1314/2013

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 7. prvi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja sa Znanstvenim i tehničkim odborom,

budući da:

(1)

Jedan je od ciljeva Europske zajednice za atomsku energiju („Zajednica”) doprinijeti povišenju životnog standarda u državama članicama, što obuhvaća promicanje i olakšavanje nuklearnih istraživanja u državama članicama te njihovo dopunjavanje provedbom programa Zajednice za istraživanja i osposobljavanje.

(2)

Nuklearna istraživanja mogu doprinijeti društvenom i gospodarskom blagostanju i održivosti okoliša povećanjem nuklearne sigurnosti i osiguranja te zaštite od zračenja. Jednako je važan potencijalni doprinos nuklearnih istraživanja dugoročnoj dekarbonizaciji energetskog sustava na siguran, učinkovit i zaštićen način.

(3)

Privremenom evaluacijom programa Zajednice za istraživanja i osposobljavanje 2014.– 2018., uspostavljenog Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1314/2013 (2) („program 2014. – 2018.”) zaključeno je da je djelovanje relevantno te i dalje ključno za suočavanje s izazovima povezanim s nuklearnom sigurnosti i osiguranjem, nuklearnim zaštitnim mjerama, zbrinjavanjem radioaktivnog otpada, zaštitom od zračenja i energijom fuzije.

(4)

Kako bi se zajamčio kontinuitet nuklearnih istraživanja na razini Zajednice, potrebno je uspostaviti program Zajednice za istraživanja i osposobljavanje za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. („program 2019. – 2020.”). Program 2019. – 2020. trebao bi imati iste ciljeve kao program 2014.–2018., podupirati iste aktivnosti i provoditi se na isti način, koji se pokazao uspješnim i primjerenim za potrebe postizanja ciljeva dosadašnjeg programa.

(5)

Podupiranjem nuklearnih istraživanja program 2019. – 2020. doprinijet će postizanju ciljeva Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. („Okvirni program Obzor 2020.”), osnovanog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ali i olakšati provedbu strategije Europa 2020. te uspostavu i funkcioniranje europskog istraživačkog prostora.

(6)

Bez obzira na potencijalni učinak nuklearne energije na opskrbu energijom i gospodarski razvoj, teške nuklearne nesreće mogle bi ugroziti ljudsko zdravlje. Stoga bi u programu 2019. – 2020. najveću moguću pozornost trebalo obratiti nuklearnoj sigurnosti i, prema potrebi, aspektima osiguranja kojima se bavi Zajednički istraživački centar („JRC”).

(7)

Europski strateški plan za energetsku tehnologiju („plan SET”), utvrđen u zaključcima sa sastanka Vijeća u Bruxellesu 28. veljače 2008., ubrzava razvoj niza tehnologija s niskom razinom emisije ugljika. Na sastanku 4. veljače 2011. Europsko vijeće složilo se da će Unija i njezine države članice poticati ulaganja u obnovljive izvore energije te sigurne i održive tehnologije s niskom razinom emisije ugljika te se usredotočiti na uvođenje tehnoloških prioriteta koji su određeni u planu SET. Svaka država članica slobodna je odabrati vrste tehnologije koje će podupirati.

(8)

S obzirom na to da sve države članice imaju nuklearna postrojenja ili se koriste radioaktivnim materijalima, osobito u medicinske svrhe, Vijeće je u svojim zaključcima sa sastanka u Bruxellesu 1. i 2. prosinca 2008. prepoznalo trajnu potrebu za vještinama u nuklearnom području, osobito onima koje se stečene odgovarajućim obrazovanjem i osposobljavanjem povezanima s istraživanjima te koordiniranima na razini Zajednice.

(9)	Iako svaka država članica može izabrati hoće li se koristiti nuklearnom energijom, prepoznato je i da nuklearna energija ima različitu ulogu u različitim državama članicama.

(10)

Potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Međunarodne organizacije za energiju fuzije ITER za zajedničku provedbu projekta ITER (4) Zajednica se obvezala na sudjelovanje u izgradnji projekta ITER („ITER”) i njegovu budućem iskorištavanju. Doprinosom Zajednice upravlja Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije (Fuzija za energiju), osnovano Odlukom Vijeća 2007/198/Euratom (5).

(11)

Kako bi fuzija postala pouzdana mogućnost za komercijalnu proizvodnju energije, najprije je potrebno uspješno i pravovremeno izgraditi ITER i pustiti ga u rad. Nadalje, potrebno je odrediti ambiciozan, ali realističan plan za proizvodnju električne energije do 2050. Da bi se ti ciljevi ostvarili, europski fuzijski program treba usmjeriti prema zajedničkom programu aktivnosti za provedbu tog plana. Trebalo bi osigurati kontinuiranu potporu Zajednice kako bi se tekuća istraživanja uspješno privela kraju i kako se ne bi prekinule dugoročna predanost i suradnja dionika u području fuzije. Trebalo bi staviti jači naglasak ponajprije na aktivnosti koje su potpora ITER-u, ali i na razvoj demonstracijskog reaktora, uključujući prema potrebi veće sudjelovanje privatnog sektora. Takva bi se racionalizacija i preusmjeravanje fokusa trebali postići bez ugrožavanja vodeće uloge Europe u znanstvenoj zajednici koja se bavi fuzijom.

(12)

JRC bi trebao nastaviti pružati neovisnu znanstvenu i tehnološku potporu usmjerenu na korisnika za stvaranje, razvoj, provedbu i praćenje politika Zajednice, posebno u području istraživanja i osposobljavanja u vezi s nuklearnom sigurnošću i osiguranjem. Kako bi se optimirali ljudski resursi i osiguralo da nema dupliciranja istraživanja u Uniji, trebale bi se analizirati sve nove aktivnosti koje provodi JRC i provjeriti jesu li usklađene s aktivnostima koje se već provode u državama članicama. Sigurnosne aspekte Okvirnog programa Obzor 2020. trebalo bi ograničiti na izravna djelovanja JRC-a.

(13)	JRC bi trebao i dalje generirati dodatne resurse putem konkurentnih aktivnosti, uključujući sudjelovanje u neizravnim djelovanjima programa 2019. – 2020., aktivnosti trećih strana i, u manjoj mjeri, iskorištavanje intelektualnog vlasništva.

(14)

U interesu svih država članica uloga je Unije razviti okvir za potporu zajedničkim naprednim istraživanjima, stvaranju znanja i očuvanju znanja o tehnologijama nuklearne fisije, uz poseban naglasak na sigurnost, osiguranje, zaštitu od zračenja i neširenje nuklearnog oružja. Za to su potrebni neovisni znanstveni dokazi, čemu može najviše doprinijeti JRC. To je prepoznato u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 6. listopada 2010., pod nazivom „Vodeća inicijativa strategije Europa 2020. – Unija inovacija”, u kojoj je Komisija navela svoju namjeru da putem JRC-a jača znanstvene dokaze za oblikovanje politika. Kao odgovor na to JRC predlaže da svoja istraživanja u području nuklearne sigurnosti i osiguranja preusmjeri na prioritete politike Unije.

(15)

S ciljem produbljivanja odnosa između znanosti i društva te jačanja povjerenja javnosti u znanost, program 2019. – 2020. trebalo bi poticati upućenu angažiranost građana i civilnog društva u vezi s pitanjima istraživanja i inovacija promicanjem znanstvenog obrazovanja, većom dostupnošću znanstvenog znanja, razvojem odgovornih planova istraživanja i inovacija koji ispunjavaju interese i očekivanja građana i civilnog društva te omogućavanjem njihova sudjelovanja u aktivnostima u okviru programa 2019. – 2020..

(16)

Provedba programa 2019. – 2020. trebala bi odgovarati na dinamične prilike i potrebe u vezi sa znanošću i tehnologijom, industrijom, politikama i društvom. Planove bi stoga trebalo utvrđivati u uskoj suradnji s dionicima iz svih relevantnih sektora, a treba ostaviti i dovoljnu mogućnost prilagodbe na nova dostignuća. Tijekom trajanja programa 2019. – 2020. mogli bi se tražiti vanjski savjeti, uz istovremenu upotrebu relevantnih struktura kao što su europske tehnološke platforme.

(17)

Potreba za nastavkom nuklearnih istraživanja na europskoj razini prepoznata je u ishodima rasprava na simpoziju „Prednosti i ograničenja istraživanja o nuklearnoj fisiji za gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika” na temelju interdisciplinarne studije u kojoj su sudjelovali, među ostalim, stručnjaci u području energetike, ekonomije i društvenih znanosti, a koji su suorganizirali Komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor u Bruxellesu 26. i 27. veljače 2013..

(18)

Program 2019. – 2020. trebao bi doprinijeti privlačnosti istraživačke profesije u Uniji. Odgovarajuću pozornost trebalo bi posvetiti Preporuci Komisije od 11. ožujka 2005. o Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu ponašanja pri zapošljavanju istraživača (6), zajedno s drugim relevantnim referentnim okvirima definiranima u kontekstu europskog istraživačkog prostora, uz poštovanje njihove dobrovoljne prirode.

(19)

Aktivnosti koje se razvijaju u okviru programa 2019. – 2020. trebale bi imati za cilj promicanje ravnopravnosti između žena i muškaraca u istraživanjima i inovacijama uvažavanjem temeljnih uzroka rodne neravnoteže, iskorištavanjem punog potencijala žena i muškaraca istraživača te integriranjem rodne dimenzije u sadržaj projekata kako bi se poboljšala kvaliteta istraživanja i stimulirala ulaganja. Te bi aktivnosti također trebale imati za cilj provedbu načela povezanih s ravnopravnošću žena i muškaraca kako je utvrđeno u člancima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji i članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(20)

Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje podupire program 2019. – 2020. trebale bi poštovati temeljna etička načela. Kad je riječ o energetskim pitanjima, prema potrebi bi trebalo uvažiti mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama. Pri provedbi istraživačkih aktivnosti također bi trebalo uzeti u obzir članak 13. UFEU-a te smanjiti uporabu životinja u svrhu istraživanja i ispitivanja s ciljem konačnog ukidanja uporabe životinja. Sve aktivnosti trebale bi se izvršavati uz osiguranje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja.

(21)

Bolji učinak također bi se trebao postići kombiniranjem programa 2019. – 2020. i sredstava iz privatnog sektora u okviru javno-privatnih partnerstava u ključnim područjima gdje bi istraživanja i inovacije mogli doprinijeti ciljevima bolje konkurentnosti Unije. Posebna pozornost trebala bi se obratiti uključivanju malih i srednjih poduzeća.

(22)	Program 2019. – 2020. trebao bi promicati suradnju s trećim zemljama, posebno u području sigurnosti, na temelju zajedničkih interesa i uzajamne koristi, pogotovo u promicanju stalnog povećanja nuklearne sigurnosti.

(23)

U cilju osiguravanja jednakih uvjeta za sva poduzeća aktivna na unutarnjem tržištu, financiranje koje osigurava program 2019. – 2020. trebalo bi biti osmišljeno u skladu s pravilima o državnim potporama kako bi se osigurala učinkovitost javne potrošnje i spriječilo narušavanje tržišta poput istiskivanja privatnog financiranja, stvaranja neučinkovitih tržišnih struktura ili očuvanja neučinkovitih poduzeća.

(24)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 4. veljače 2011. prepoznalo potrebu za novim pristupom kontroli i upravljanju rizicima u financiranju istraživanja Unije, što je iziskivalo uspostavu nove ravnoteže između povjerenja i kontrole te između preuzimanja i izbjegavanja rizika. Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 11. studenoga 2010. o pojednostavnjenju provedbe istraživačkih okvirnih programa (7) pozvao na pragmatičan pomak prema administrativnom i financijskom pojednostavljenju i naveo da bi pri upravljanju sredstvima Unije za istraživanja sudionicima trebalo pristupiti s više povjerenja i tolerancije za rizik.

(25)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi prikladnim mjerama tijekom cijelog ciklusa rashoda, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem i istraživanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, pogrešno uplaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava, te, gdje je to primjereno, određivanjem kazni. Revidirana strategija kontrole, u kojoj se naglasak premješta sa smanjivanja stope pogrešaka na kontrolu na temelju procjene rizika i otkrivanje prijevara, trebala bi smanjiti teret kontrole za sudionike.

(26)

Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje programom 2019. – 2020. i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji način, uz istodobno osiguravanje pravne sigurnosti i dostupnosti programa 2019. – 2020. svim sudionicima. Potrebno je osigurati usklađenost s relevantnim odredbama Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”) (8) i sa zahtjevima za pojednostavljenje i bolju regulativu.

(27)

Kako bi se osigurala najučinkovitija moguća provedba te jednostavan pristup za sve sudionike putem pojednostavljenih postupaka te kako bi se ostvario usklađen, sveobuhvatan i transparentan okvir za sudionike, sudjelovanje u programu 2019. – 2020. i širenje rezultata istraživanja trebali bi podlijegati pravilima koja se primjenjuju na Okvirni program Obzor 2020., kako su navedena u Uredbi (EU) br. 1291/2013, uz određene prilagodbe ili iznimke.

(28)

Kako bi se omogućila najdjelotvornija uporaba dužničkih i vlasničkih financijskih instrumenata uspostavljenih u okviru Okvirnog programa Obzor 2020., uz istodobno očuvanje specifične prirode djelovanja u okviru programa 2019. – 2020. i potpuno iskorištavanje raspoloživog proračuna, otplate koje ostvari bilo koji od tih financijskih instrumenata i koje su rezultat neiskorištavanja sredstava raspoloživih u okviru programa 2019. – 2020. ili programa 2014.–2018. trebalo bi izravno namijeniti programu 2019. – 2020.

(29)	Važno je i dalje olakšavati korištenje intelektualnim vlasništvom koje stvaraju sudionici uz zaštitu legitimnih interesa drugih sudionika i Zajednice u skladu s poglavljem 2. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju („Ugovor o Euratomu”).

(30)

Jamstveni fondovi za sudionike kojima upravlja Komisija i koji su osnovani u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1908/2006. (9) i Uredbom Vijeća (Euratom) br. 139/2012 (10) pokazali su se kao važan zaštitni mehanizam koji ublažava rizike povezane s iznosima koji su dospjeli, ali koje nisu isplatiti sudionici koji ne ispunjavaju obveze. Jamstveni fond za sudionike osnovan u skladu s Uredbom (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebao bi obuhvaćati i djelovanja u okviru ove Uredbe.

(31)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu neizravnih djelovanja u okviru programa 2019. – 2020., Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje programa rada i odluke o odobrenju financiranja neizravnih djelovanja. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(32)	Za ostvarivanje ciljeva programa 2019. – 2020. u relevantnim područjima potrebno je poduprijeti međusektorske aktivnosti i u okviru programa 2019. – 2020. i zajedno s aktivnostima Okvirnog programa Obzor 2020.

(33)

Za učinkovito upravljanje uspješnošću, uključujući evaluaciju i praćenje, potrebno je razviti posebne pokazatelje uspješnosti koji se mogu mjeriti tijekom vremena, koji su realistični, odražavaju logiku intervencije te su relevantni za odgovarajuću hijerarhiju ciljeva i aktivnosti. Trebalo bi uvesti odgovarajuće koordinacijske mehanizme između provedbe i praćenja programa 2019. – 2020., s jedne strane, te praćenja napretka, postignuća i funkcioniranja europskog istraživačkog prostora, s druge strane.

(34)	S Vijećem guvernera JRC-a, osnovanim Odlukom Komisije 96/282/Euratom (13), provedeno je savjetovanje u vezi sa znanstvenim i tehnološkim sadržajem izravnih djelovanja JRC-a.

(35)	Radi pravne sigurnosti Uredbu (Euratom) br. 1314/2013 trebalo bi staviti izvan snage.

(36)	Provedeno je dobrovoljno savjetovanje s Europskim parlamentom te je on dao mišljenje (14),

DONIJELO JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

USPOSTAVA

Članak 1.

Uspostava

Ovom Uredbom uspostavlja se program za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. („program 2019. – 2020.”) te se utvrđuju pravila za sudjelovanje u tom programu, uključujući sudjelovanje u programima tijela za financiranje koja upravljaju sredstvima odobrenima u skladu s ovom Uredbom i aktivnostima koje se zajednički provode u skladu s ovom Uredbom i u skladu s Okvirnim programom za istraživanja i inovacije Obzor 2020. („Okvirni program Obzor 2020.”), utvrđenim Uredbom (EU) br. 1291/2013.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„istraživačke i inovacijske aktivnosti” znači čitav spektar aktivnosti istraživanja, tehnološkog razvoja, demonstracije i inovacija, uključujući promicanje suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, širenje i optimizaciju rezultata te stimuliranje osposobljavanja i mobilnosti istraživača u Europskoj zajednici za atomsku energiju („Zajednica”);

(b)	„izravna djelovanja” znači istraživačke i inovacijske aktivnosti koje Komisija poduzima putem Zajedničkog istraživačkog centra („JRC”);

(c)	„neizravna djelovanja” znači istraživačke i inovacijske aktivnosti za koje Zajednica ili Unija („Unija”) pruža financijsku potporu i koje poduzimaju sudionici;

(d)	„javno-privatno partnerstvo” znači partnerstvo u kojem se partneri iz privatnog sektora, Zajednica i, prema potrebi, drugi partneri, kao što su tijela javnog sektora, obvezuju zajednički podupirati razvoj i provedbu programa za istraživanja i inovacije ili aktivnosti za istraživanja i inovacije;

(e)

„javno-javno partnerstvo” znači partnerstvo u kojem se tijela iz javnog sektora ili tijela s djelovanjem u sektoru javnih usluga na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini sa Zajednicom obvezuju zajednički podupirati razvoj i provedbu programa za istraživanja i inovacije ili aktivnosti za istraživanja i inovacije.

Članak 3.

Ciljevi

1. Opći je cilj programa 2019. – 2020. provođenje aktivnosti nuklearnog istraživanja i osposobljavanja s naglaskom na stalno povećanje nuklearne sigurnosti i osiguranja te zaštite od zračenja, a posebice potencijalni doprinos dugoročnoj dekarbonizaciji energetskog sustava na siguran, učinkovit i zaštićen način. Opći cilj provodi se aktivnostima navedenima u Prilogu I. u obliku izravnih i neizravnih djelovanja kojima se nastoje ostvariti posebni ciljevi navedeni u stavcima 2. i 3. ovog članka.

2. Neizravna djelovanja programa 2019. – 2020. imaju sljedeće posebne ciljeve:

(a)	potpora sigurnosti nuklearnih sustava;

(b)	doprinos razvoju sigurnih, dugoročnih rješenja za zbrinjavanje konačnog nuklearnog otpada, uključujući konačno geološko odlaganje te razdiobu i transmutaciju;

(c)	potpora razvoju i održivosti nuklearnog stručnog znanja i izvrsnosti u Uniji;

(d)	potpora zaštiti od zračenja i razvoju primjene zračenja u medicini, uključujući, među ostalim, osiguranu i sigurnu zalihu i uporabu radioizotopa;

(e)	napredak u dokazivanju izvedivosti fuzije kao izvora energije iskorištavanjem postojećih i budućih fuzijskih objekata;

(f)	postavljanje temelja za buduće fuzijske elektrane razvojem materijala, tehnologija i konceptualnog dizajna;

(g)	promicanje inovacija i industrijske konkurentnosti;

(h)	osiguravanje raspoloživosti istraživačkih infrastruktura paneuropske važnosti i njihove upotrebe.

3. Izravna djelovanja programa 2019. – 2020. imaju sljedeće posebne ciljeve:

(a)	poboljšanje nuklearne sigurnosti, uključujući sigurnost nuklearnih reaktora i goriva, zbrinjavanje otpada, uključujući konačno geološko odlaganje te razdiobu i transmutaciju; stavljanje izvan pogona i pripravnost na izvanredna stanja;

(b)	poboljšanje nuklearne sigurnosti, uključujući zaštitne mjere, neširenje nuklearnog oružja, borbu protiv nezakonitog trgovanja i nuklearnu forenziku;

(c)	podizanje razine izvrsnosti znanstvene baze za normizaciju u području nuklearne energije;

(d)	poticanje upravljanja znanjem, obrazovanja i osposobljavanja;

(e)	podrška politici Unije u području nuklearne sigurnosti i zaštite.

Vijeće guvernera JRC-a analizira svaku novu aktivnost dodijeljenu JRC-u kako bi provjerilo njihovu dosljednost s postojećim aktivnostima u državama članicama.

4. Program 2019. – 2020. provodi se tako da se osigura da su prioriteti i aktivnosti koji se podupiru relevantni za potrebe koje se mijenjaju i da se uzme u obzir dinamična priroda znanosti, tehnologije, inovacija, oblikovanja politika, tržišta i društva, s ciljem optimizacije ljudskih i financijskih resursa i radi izbjegavanja udvostručavanja nuklearnog istraživanja i razvoja u Uniji.

5. U okviru posebnih ciljeva iz stavaka 2. i 3. mogu se uzeti u obzir nove i nepredviđene potrebe koje nastaju tijekom razdoblja provedbe programa 2019. – 2020.. To može, ako je valjano opravdano, obuhvaćati odgovore na novonastale prilike, krize i prijetnje, na potrebe povezane s razvojem novih politika Unije i na upravljanje djelovanjima predviđenima za potporu u okviru budućih programa.

Članak 4.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu programa 2019. – 2020. iznosi 770 220 000 EUR. Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:

(a)	za neizravna djelovanja za program istraživanja i razvoja fuzije – 349 834 000 EUR;

(b)	za neizravna djelovanja za nuklearnu fisiju, sigurnost i zaštitu od zračenja – 151 579 000 EUR;

(c)	za izravna djelovanja – 268 807 000 EUR.

Za provedbu neizravnih djelovanja programa 2019. – 2020. administrativni izdaci Komisije u prosjeku ne smiju biti veći od 6 % zajedničkog zbroja iznosa utvrđenih u prvom podstavku točkama (a) i (b) tijekom trajanja programa 2019. – 2020.

2. Financijska omotnica programa 2019. – 2020. može pokrivati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje su potrebne za upravljanje tim programom i za postizanje njegovih ciljeva, posebno za studije i sastanke stručnjaka, u mjeri u kojoj su povezani s općim ciljevima ove Uredbe, te troškove povezane s mrežama informacijske tehnologije s naglaskom na obradi i razmjeni informacija, zajedno sa svim ostalim troškovima Komisije za tehničku i administrativnu pomoć u okviru upravljanja programom 2019. – 2020. Troškovi stalnih djelovanja koja se ponavljaju, kao što su kontrola, revizija i mreže informacijske tehnologije, pokrit će se u granicama administrativnih izdataka Komisije iz stavka 1.

3. Prema potrebi i ako je valjano opravdano, odobrena sredstva moguće je unijeti u proračun nakon 2020. za pokrivanje troškova tehničke i administrativne pomoći kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja još nisu završena do 31. prosinca 2020.

4. Ako izravna djelovanja doprinose inicijativama koje uspostavljaju subjekti kojima je Komisija povjerila provedbu zadataka u skladu s člankom 6. stavkom 2. i člankom 15., takav doprinos ne smatra se dijelom financijskog doprinosa koji se dodjeljuje za te inicijative.

5. Proračunske obveze mogu se podijeliti na godišnje obroke. Komisija svake godine dodjeljuje godišnje obroke uzimajući u obzir napredak djelovanja koja primaju financijsku potporu, procijenjene potrebe i proračun koji je na raspolaganju.

Članak 5.

Pridruživanje trećih zemalja

1. Program 2019. – 2020. otvoren je za pridruživanje:

(a)	zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama vijećâ za pridruživanje ili sličnim sporazumima;

(b)

članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), ili zemljama ili područjima obuhvaćenima europskom politikom susjedstva, koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

i.	dobar kapacitet za znanost, tehnologiju i inovacije;

ii.	dobri rezultati sudjelovanja u programima Unije za istraživanja i inovacije;

iii.	pošteno i pravedno postupanje s pravima intelektualnog vlasništva;

(c)	zemljama ili područjima pridruženima Sedmom okvirnom programu Euratoma ili programu Euratoma za istraživanja i osposobljavanje 2014.–2018.

2. Posebni uvjeti u vezi sa sudjelovanjem pridruženih zemalja u programu 2019. – 2020., uključujući financijski doprinos koji se temelji na bruto domaćem proizvodu pridružene zemlje, određuju se međunarodnim sporazumima između Unije i pridruženih zemalja.

GLAVA II.

PROVEDBA

POGLAVLJE I.

Provedba, upravljanje i oblici potpore

Članak 6.

Upravljanje i oblici potpore Zajednice

1. Program 2019. – 2020. provodi se putem neizravnih djelovanja upotrebom jednog ili više oblika financiranja koji su predviđeni u Financijskoj uredbi, osobito bespovratnih sredstava, nagrada, nabava i financijskih instrumenata. Potpora Zajednice također obuhvaća izravna djelovanja u obliku istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje provodi JRC.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 10. Ugovora o Euratomu, Komisija može povjeriti dio provedbe programa 2019. – 2020. tijelima za financiranje iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe.

Komisija također može povjeriti provedbu neizravnih djelovanja u okviru programa 2019. – 2020. tijelima koja su osnovana na temelju Okvirnog programa Obzor 2020. ili su u njemu navedena.

3. U skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 3. Komisija provedbenim aktima donosi odluku o odobrenju financiranja neizravnih djelovanja.

Članak 7.

Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata istraživanja

1. Podložno stavcima 2. i 3. ovog članka, sudjelovanje nekog pravnog subjekta u neizravnim djelovanjima koja se poduzimaju u okviru programa 2019. – 2020. uređeno je pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1290/2013.

2. Za potrebe programa 2019. – 2020. „sigurnosna pravila” iz članka 43. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 1290/2013 uključuju obrambene interese država članica u smislu članka 24. Ugovora o Euratomu.

Odstupajući od prvog podstavka članka 44. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1290/2013, Komisija ili tijelo za financiranje može se, u pogledu rezultata koje su ostvarili sudionici koji su primili financijsku potporu Zajednice, protiviti prijenosu vlasništva ili davanju isključive ili neisključive licencije trećim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje nisu pridružene programu 2019. – 2020. ako smatra da taj prijenos ili davanje nije u skladu s interesima razvijanja konkurentnosti gospodarstva Unije ili s etičkim načelima ili sigurnosnim zahtjevima. „Sigurnosni zahtjevi” uključuju obrambene interese država članica u smislu članka 24. Ugovora o Euratomu.

Odstupajući od članka 49. stavka 1. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 1290/2013, Zajednica i njezina zajednička poduzeća, u svrhu razvoja, provedbe i praćenja politika i programa Zajednice ili obveza preuzetih međunarodnom suradnjom s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, uživaju prava pristupa rezultatima sudionika koji je primio financijski doprinos Zajednice. Takva prava pristupa uključuju pravo ovlašćivanja trećih strana za korištenje rezultatima u javnoj nabavi i pravo na davanje podlicencija, ograničena su na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu te se dodjeljuju besplatno.

3. Jamstveni fond za sudionike osnovan na temelju Uredbe (EU) br. 1290/2013 pokriva rizik povezan s iznosima koje sudionici duguju u okviru mjera koje se financiraju bespovratnim sredstvima Komisije ili tijela za financiranje u skladu s ovom Uredbom.

Članak 8.

Međusektorske aktivnosti

1. Kako bi se postigli ciljevi programa 2019. – 2020. i suočilo s izazovima koji su zajednički programu 2019. – 2020. i Okvirnom programu Obzor 2020., aktivnosti koje obuhvaćaju više neizravnih djelovanja koja su navedena u Prilogu I. i ona neizravna djelovanja kojima se provodi Posebni program Okvirnog programa Obzor 2020., kako je uspostavljen Odlukom Vijeća 2013/743/EU (15), mogu se koristiti financijskim doprinosom Unije.

2. Financijski doprinos iz stavka 1. ovog članka može se kombinirati iz financijskih doprinosa za neizravna djelovanja iz članka 4. ove Uredbe i članka 6. Uredbe (EU) br. 1291/2013 te provoditi putem jedinstvenog programa financiranja.

Članak 9.

Rodna ravnopravnost

Programom 2019. – 2020. osigurava se učinkovito promicanje rodne ravnopravnosti i rodne dimenzije u području istraživanja i inovacija.

Članak 10.

Etička načela

1. Sve istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se provode u okviru programa 2019. – 2020. moraju biti u skladu s etičkim načelima i relevantnim nacionalnim zakonodavstvom, zakonodavstvom Unije i međunarodnim zakonodavstvom, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine dopunske protokole.

Posebna pozornost obraća se na načelo proporcionalnosti, pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na fizički i mentalni integritet osobe, pravo na nediskriminaciju i potrebu za osiguravanjem visokih razina zaštite ljudskog zdravlja.

2. Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se provode u okviru programa 2019. – 2020. usredotočene su isključivo na civilne primjene.

Članak 11.

Programi rada

1. U skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 3. Komisija provedbenim aktima donosi programe rada za provedbu neizravnih djelovanja. Takvi programi rada omogućuju pristupe „odozdo prema gore” kojima se ciljevi nastoje postići na inovativan način.

U programima rada određuju se ključni elementi za provedbu djelovanja u skladu s Financijskom uredbom, uključujući njihove detaljne ciljeve, povezano financiranje i vremenski raspored, kao i višegodišnji pristup i strateška usmjerenja za sljedeće godine provedbe.

2. Kad je riječ o izravnim djelovanjima, Komisija u skladu s Odlukom 96/282/Euratom izrađuje višegodišnji program rada, potanko određujući ciljeve te znanstvene i tehnološke prioritete navedene u Prilogu I. kao i vremenski raspored za provedbu.

U višegodišnjem programu rada iz prvog podstavka uzimaju se u obzir i relevantne istraživačke aktivnosti koje provode države članice, pridružene zemlje te europske i međunarodne organizacije. On se ažurira prema potrebi.

3. U programima rada iz stavaka 1. i 2. uzimaju se u obzir stanje u znanosti, tehnologiji i inovacijama na nacionalnoj razini, razini Unije i međunarodnoj razini te relevantne promjene u politici, na tržištu i u društvu. Programi rada ažuriraju se prema potrebi.

4. Programi rada iz stavaka 1. i 2. sadržavaju odjeljak u kojem se utvrđuju međusektorske aktivnosti iz članka 8.

Članak 12.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Odbor se sastaje u dvama različitim sastavima koji se bave aspektima programa 2019. – 2020. povezanima s fisijom i fuzijom.

U cilju lakše provedbe programa za 2019. – 2020. za svaki sastanak odbora, kako je definirano u dnevnom redu, Komisija u skladu s utvrđenim smjernicama nadoknađuje troškove za jednog predstavnika po državi članici, kao i za jednog stručnjaka/savjetnika po državi članici za one točke dnevnog reda u vezi s kojima neka država članica zahtijeva posebnu stručnost.

3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se postupak ispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4. Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

Članak 13.

Pružanje informacija odboru

Komisija redovito obavješćuje odbor iz članka 12. o ukupnom napretku postignutom u provedbi programa 2019. – 2020. te mu pruža pravodobne informacije o svim neizravnim djelovanjima koja se predlažu ili financiraju u okviru programa 2019. – 2020.

Članak 14.

Vanjski savjeti i društveni angažman

1. Za provedbu programa 2019. – 2020. uzimaju se u obzir savjeti i doprinosi koje pružaju, prema potrebi:

(a)	Znanstveni i tehnički odbor Euratoma u skladu s člankom 134. Ugovora o Euratomu;

(b)	neovisne savjetodavne skupine stručnjaka na visokoj razini koje osniva Komisija;

(c)	dijaloške strukture uspostavljene u okviru međunarodnih sporazuma u području znanosti i tehnologije;

(d)	aktivnosti usmjerene na budućnost;

(e)	ciljna javna savjetovanja (uključujući, prema potrebi, regionalna i nacionalna tijela ili dionike); i

(f)	transparentni i interaktivni procesi kojima se osigurava potpora odgovornom istraživanju i inovacijama.

2. U potpunosti se vodi računa i o istraživačkim i inovacijskim planovima uspostavljenima putem, među ostalim, europskih tehnoloških platformi, inicijativa za zajedničku izradu programa i europskih partnerstava za inovacije.

POGLAVLJE II.

Posebna polja djelovanja

Članak 15.

Mala i srednja poduzeća

Posebna pozornost obraća se na osiguravanje odgovarajućeg sudjelovanja malih i srednjih poduzeća (MSP) te privatnog sektora općenito u programu 2019. – 2020. te na učinak inovacija na njih. Kvantitativne i kvalitativne ocjene sudjelovanja MSP-ova provode se u okviru mehanizama evaluacije i praćenja.

Članak 16.

Javno-privatna i javno-javna partnerstva

U svrhu postizanja ciljeva navedenih u članku 3. ove Uredbe, posebne aktivnosti programa 2019. – 2020. mogu se provoditi putem:

(a)	zajedničkih poduzeća osnovanih na temelju poglavlja 5. Ugovora o Euratomu;

(b)	javno-javnih partnerstava na temelju programa financiranja „Djelovanja sufinanciranja programa”;

(c)	ugovornih javno-privatnih partnerstava, kako je navedeno u članku 25. Uredbe (EU) br. 1291/2013.

Članak 17.

Međunarodna suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1. Subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama i međunarodne organizacije prihvatljivi su za sudjelovanje u neizravnim djelovanjima programa 2019. – 2020. u skladu s uvjetima određenima u Uredbi (EU) br. 1290/2013. Iznimke od općeg načela u tom smislu navedene su u članku 7. ove Uredbe. Programom 2019. – 2020. promiče se međunarodna suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama s ciljem:

(a)	jačanja izvrsnosti i privlačnosti Unije u području istraživanja i inovacija kao i njezine gospodarske i industrijske konkurentnosti;

(b)	učinkovitog suočavanja sa zajedničkim društvenim izazovima;

(c)	potpore ciljevima vanjske i razvojne politike Unije uz dopunu vanjskih i razvojnih programa i traženje sinergije s drugim politikama Unije.

2. Ciljana djelovanja sa svrhom promicanja suradnje s određenim trećim zemljama ili skupinama trećih zemalja provode se na temelju strateškog pristupa, kao i zajedničkog interesa, prioriteta i uzajamne koristi, uzimajući u obzir njihove znanstvene i tehnološke mogućnosti i tržišne prilike te očekivani učinak.

Trebalo bi poticati uzajamni pristup programima trećih zemalja. Kako bi se maksimalno povećao učinak, promiču se suradnja i sinergije s inicijativama država članica i pridruženih zemalja. Priroda suradnje može se razlikovati ovisno o određenim zemljama partnerima.

U okviru prioriteta suradnje uzimaju se u obzir promjene u političkim mogućnostima Unije za suradnju s trećim zemljama te pošteno i pravedno postupanje s pravima intelektualnog vlasništva.

Članak 18.

Informacije, komunikacija, iskorištavanje i širenje

1. U okviru provedbe programa 2019. – 2020. aktivnosti komunikacije i širenja smatraju se sastavnim dijelom djelovanja koja se podupiru programom 2019. – 2020.

2. Aktivnosti komunikacije iz stavka 1. mogu uključivati:

(a)	inicijative čiji je cilj povećati informiranost o financiranju u okviru programa 2019. – 2020. te mu olakšati pristup, posebno za one regije ili vrste sudionika s relativno niskom razinom sudjelovanja;

(b)	ciljanu potporu za projekte i konzorcije kako bi im se omogućio pristup potrebnim vještinama za optimizaciju komunikacije, iskorištavanja i širenja rezultata;

(c)	inicijative za poticanje dijaloga i debata s javnošću o pitanjima povezanima sa znanošću, tehnologijom i inovacijama te iskorištavanje društvenih medija i drugih inovativnih tehnologija i metodologija;

(d)	priopćivanje političkih prioriteta Unije pod uvjetom da su povezani s ciljevima ove Uredbe, osobito pružanje pravodobnih i iscrpnih informacija državama članicama od strane Komisije.

3. Podložno Ugovoru o Euratomu i relevantnom zakonodavstvu Unije, aktivnosti širenja iz podstavka 1. mogu uključivati:

(a)	djelovanja koja povezuju rezultate iz niza projekata, uključujući one koji mogu biti financirani iz drugih izvora, kako bi se osigurale pristupačne baze podataka i izvješća u kojima se sažimaju ključni nalazi;

(b)	širenje rezultata usmjereno na oblikovatelje politika, uključujući tijela za normizaciju, kako bi se promicalo da odgovarajuća tijela na međunarodnoj razini, razini Unije te nacionalnoj i regionalnoj razini upotrebljavaju rezultate relevantne za politiku.

POGLAVLJE III.

Kontrola

Članak 19.

Kontrola i revizija

1. Strukturom kontrolnog sustava uspostavljenog za provedbu ove Uredbe pruža se dostatno jamstvo postizanja prikladnog upravljanja rizicima koji se odnose na djelotvornost i učinkovitost operacija kao i na zakonitost i pravilnost osnovnih transakcija, uzimajući u obzir višegodišnji karakter programâ i prirodu dotičnih plaćanja.

2. Kontrolnim sustavom iz podstavka 1. osigurava se prikladna ravnoteža između povjerenja i kontrole, uzimajući u obzir administrativne i druge troškove kontrola na svim razinama, osobito za sudionike, kako bi se ostvarili ciljevi programa 2019. – 2020. te privukli najbolji istraživači i najinovativnija poduzeća.

3. Kao dio kontrolnog sustava iz podstavka 1., revizijska strategija za izdatke u neizravnim djelovanjima u okviru programa 2019. – 2020. temelji se na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka troškova u cjelokupnom programu 2019. – 2020. Taj se reprezentativni uzorak dopunjuje odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s izdacima.

Revizije izdataka nastalih iz neizravnih djelovanja u okviru programa 2019. – 2020. provode se na koherentan način u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti kako bi se teret revizije za sudionike sveo na najmanju moguću mjeru.

Članak 20.

Zaštita financijskih interesa Unije

1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su provoditi reviziju, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije na temelju ove Uredbe.

Ne dovodeći u pitanje stavak 3., Komisija može provoditi revizije i do dvije godine nakon završnog plaćanja.

3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) radi utvrđivanja toga je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji su financirani u okviru programa 2019. – 2020.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, koji su rezultat provedbe ove Uredbe, sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

POGLAVLJE IV.

Praćenje i evaluacija

Članak 21.

Praćenje

1. Komisija godišnje prati provedu programa 2019. – 2020., uključujući napredak i postignuća. Komisija odboru iz članka 12. dostavlja informacije u tom pogledu.

2. Komisija izvješćuje i objavljuje rezultate praćenja iz stavka 1.

Članak 22.

Evaluacija

1. Evaluacije se provode pravovremeno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

Komisija do 31. prosinca 2022., uz pomoć neovisnih stručnjaka odabranih na temelju transparentnog procesa, provodi ex post evaluaciju programa 2019. – 2020. Ta evaluacija obuhvaća obrazloženja, provedbu i postignuća kao i dugoročne učinke i održivost mjera, a njihovi se rezultati uzimaju u obzir tijekom odlučivanja o mogućem produljenju, izmjeni ili suspenziji sljedeće mjere.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., izravna i neizravna djelovanja programa 2019. – 2020. podliježu zasebnim evaluacijama.

3. Evaluacijama iz stavaka 1. i 2. ocjenjuje se napredak postignut u ostvarenju ciljeva navedenih u članku 3., uzimajući u obzir relevantne pokazatelje uspješnosti definirane u Prilogu II.

4. Države članice Komisiji pružaju podatke i informacije potrebne za praćenje i evaluaciju dotičnih mjera, ako je to prikladno i ako su dostupni.

5. Zaključke evaluacija iz stavaka 1. i 2., zajedno sa svojim primjedbama, Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

GLAVA III.

ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 23.

Odredbe o stavljanju izvan snage i prijelazne odredbe

1. Uredba (Euratom) br. 1314/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2019.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., aktivnosti ili djelovanja koji dobivaju financijsku potporu Zajednice na temelju Uredbe (Euratom) br. 1314/2013 i dalje se uređuju pravilima primjenjivima na te aktivnosti ili djelovanja do njihova ukidanja, završetka ili zaključenja. Prema potrebi, sve preostale zadaće odbora osnovanog na temelju Uredbe (Euratom) br. 1314/2013 izvršava odbor iz članka 12. ove Uredbe.

3. Financijska omotnica iz članka 4. može pokrivati i troškove tehničke i administrativne pomoći potrebne da se osigura prelazak s programa 2019. – 2020. na mjere donesene Odlukom (Euratom) br. 1314/2013.

4. Odstupajući od članka 209. stavka 3. drugog podstavka Financijske uredbe, godišnje otplate koje ostvari financijski instrument uspostavljen na temelju Uredbe (EU) br. 1291/2013 i koje su rezultat neiskorištavanja sredstava raspoloživih na temelju ove Uredbe ili Uredbe (Euratom) br. 1314/2013 namjenjuju se programu 2019. – 2020.

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 15. listopada 2018.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI

(1) Mišljenje od 6. srpnja 2018. (SL C 237, 6.7.2018., str. 38.).

(2) Uredba Vijeća (Euratom) br. 1314/2013 od 16. prosinca 2013. o programu za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju (2014. – 2018.) koji nadopunjuje Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 948.).

(3) Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(4) SL L 358, 16.12.2006., str. 62.

(5) Odluka Vijeća 2007/198/Euratom od 27. ožujka 2007. o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću (SL L 90, 30.3.2007., str. 58.).

(6) SL L 75, 22.3.2005., str. 67.

(7) SL C 74E, 13.3.2012., str. 34.

(8) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(9) Uredba Vijeća (Euratom) br. 1908/2006. od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u aktivnostima u okviru Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju te za širenje rezultata istraživanja (2007. – 2011.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 1.).

(10) Uredba Vijeća (Euratom) br. 139/2012 od 19. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u neizravnim djelovanjima iz Okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju te za širenje rezultata istraživanja (2012. – 2013.) (SL L 47, 18.2.2012., str. 1.).

(11) Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.).

(12) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(13) Odluka Komisije 96/282/Euratom od 10. travnja 1996. o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra (SL L 107, 30.4.1996., str. 12.).

(14) Mišljenje od 11. rujna 2018. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(15) Odluka Vijeća od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

(16) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(17) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

PRILOG I.

AKTIVNOSTI

Obrazloženje za program 2019. – 2020. – utiranje puta za 2020.

Ostvarivanjem ciljeva navedenih u članku 3. program 2019. – 2020. učvrstit će ishode u okviru triju prioriteta Okvirnog programa Obzor 2020.: izvrsnoj znanosti, vodećem položaju industrije i društvenim izazovima.

Nuklearna energija element je u raspravi o borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju ovisnosti Europe o uvezenoj energiji. U širem kontekstu pronalaženja održive kombinacije izvora energije za budućnost, program 2019. – 2020. svojim će istraživačkim aktivnostima također doprinijeti raspravi o koristima i ograničenjima energije nuklearne fisije za gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika. Osiguravanjem kontinuiranog poboljšanja nuklearne sigurnosti, naprednije nuklearne tehnologije mogle bi pružiti mogućnost znatnih poboljšanja u učinkovitosti i korištenju resursima te stvoriti manje otpada nego sadašnje tehnologije. Aspektima nuklearne sigurnosti obratit će se najveća moguća pozornost.

Program 2019. – 2020. osnažit će istraživački i inovacijski okvir u nuklearnom području te koordinirati istraživačke napore država članica, čime se izbjegava duplikacija, zadržava kritična masa u ključnim područjima i osigurava optimalna uporaba javnog financiranja. Međutim, ta koordinacija neće spriječiti države članice da imaju programe za zadovoljavanje nacionalnih potreba.

Strategija za razvoj fuzije kao vjerodostojne mogućnosti za komercijalnu proizvodnju energije bez ugljika slijedit će plan s etapama prema cilju proizvodnje električne energije do 2050. U svrhu provedbe te strategije mora se provesti restrukturiranje aktivnosti povezanih s fuzijom u Uniji, uključujući vođenje, financiranje i upravljanje, kako bi se osiguralo da se naglasak s čistog istraživanja prebaci na projektiranje, izgradnju i upravljanje budućim objektima kao što su ITER, DEMO i šire. To će zahtijevati blisku suradnju između čitave fuzijske zajednice u Uniji, Komisije i nacionalnih agencija za financiranje.

Kako bi se održalo stručno znanje Unije potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, mora se dodatno proširiti uloga programa 2019. – 2020. u osposobljavanju osnivanjem ustanova za osposobljavanje od paneuropskog interesa koje će nuditi namjenske programe. Time će se nastaviti promicati europski istraživački prostor te daljnja integracija novih država članica i pridruženih zemalja.

Aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva programa

Neizravna djelovanja

Kako bi se osiguralo da neizravna djelovanja programa 2019. – 2020. uzajamno učvršćuju istraživačka nastojanja država članica i privatnog sektora, prioriteti programa rada trebaju se zasnivati na primjerenim doprinosima nacionalnih javnih tijela i dionika u području nuklearnih istraživanja grupiranih u tijela ili okvire poput tehnoloških platformi i tehničkih foruma za nuklearne sustave i sigurnost, zbrinjavanje konačnog otpada i zaštitu od zračenja/rizika male dozei istraživanje fuzije te svih drugih relevantnih organizacija ili foruma dionika u nuklearnom području.

(a)

Potpora sigurnosti nuklearnih sustava (društveni izazovi, izvrsna znanost, vodeći položaj industrije)

U skladu s općim ciljem, potpora zajedničkim istraživačkim aktivnostima u vezi sa sigurnim radom i stavljanjem izvan pogona sustava reaktora (uključujući objekte za gorivni ciklus) koji se koriste u Uniji ili, u mjeri potrebnoj u svrhu održavanja širokog stručnog znanja o nuklearnoj sigurnosti u Uniji, onih tipova reaktora koji bi se mogli koristiti u budućnosti, s isključivim naglaskom na aspektima sigurnosti, uključujući sve aspekte gorivnog ciklusa poput razdiobe ili transmutacije.

(b)

Doprinos razvoju sigurnih, dugoročnih rješenja za zbrinjavanje konačnog nuklearnog otpada, uključujući konačno geološko odlaganje kao i razdiobu i transmutaciju (izvrsna znanost; društveni izazovi)

Zajedničke i/ili koordinirane istraživačke aktivnosti o preostalim ključnim aspektima geološkog odlaganja istrošenog goriva i dugoživućeg radioaktivnog otpada uz, prema potrebi, demonstraciju tehnologija i sigurnosti. Tim se aktivnostima treba promicati oblikovanje zajedničkog pogleda Unije na glavna pitanja povezana sa zbrinjavanjem otpada od istjecanja goriva do odlaganja.

Istraživačke aktivnosti povezane s upravljanjem drugim radioaktivnim otpadnim tokovima za koje trenutačno ne postoje industrijski razvijeni procesi.

(c)

Potpora razvoju i održivosti nuklearnog stručnog znanja i izvrsnosti u Uniji (izvrsna znanost)

Promicanje zajedničkih aktivnosti osposobljavanja i mobilnosti između istraživačkih centara i industrije te između različitih država članica i pridruženih država, kao i potpora održavanju multidisciplinskih nuklearnih kompetencija kako bi se zajamčila raspoloživost odgovarajuće kvalificiranih istraživača, inženjera i zaposlenika u nuklearnom sektoru u Uniji na duži rok.

(d)

Potpora zaštiti od zračenja i razvoju primjena zračenja u medicini, uključujući, među ostalim, sigurnu i osiguranu zalihu i korištenje radioizotopa (izvrsna znanost; društveni izazovi)

Zajedničke i/ili koordinirane istraživačke aktivnosti, posebno one u vezi s rizicima od niskih doza uslijed izloženosti u industriji, medicini ili okolišu, o upravljanju izvanrednim stanjima u vezi s nesrećama koje uključuju zračenje i o radioekologiji, kako bi se pružila paneuropska, znanstvena i tehnološka osnova za čvrst, pravedan i društveno prihvatljiv sustav zaštite.

Istraživačke aktivnosti na primjeni ionizirajućeg zračenja u medicini i rješavanje aspekata sigurnosti rada u zaštiti od zračenja i njihovo korištenje.

(e)

Napredak u dokazivanju izvedivosti fuzije kao izvora energije korištenjem postojećih i budućih fuzijskih objekata (vodeći položaj industrije; društveni izazovi)

Potpora zajedničkim istraživačkim aktivnostima koje provode članovi EUROfusiona i sva tijela iz točke i. u svrhu osiguranja brzog početka funkcioniranja ITER-a na visokoj razini, uključujući upotrebu relevantnih objekata (što, prema potrebi, uključuje JET, Joint European Torus), integriranog modeliranja korištenjem, među ostalim, vrlo sofisticiranih računala te aktivnosti osposobljavanja za pripremu sljedeće generacije istraživača i inženjera.

(f)

Postavljanje temelja za buduće fuzijske elektrane razvojem materijala, tehnologija i konceptualnog dizajna (vodeći položaj industrije; društveni izazovi)

Potpora zajedničkim aktivnostima koje provode članovi EUROfusiona i sva tijela iz točke i. u svrhu razvoja i kvalificiranja materijala za elektranu za demonstraciju što zahtijeva, među ostalim, pripremni rad za odgovarajući objekt za testiranje materijala i pregovore u vezi sa sudjelovanjem Unije u prikladnom međunarodnom okviru za taj objekt. Takav razvoj i kvalifikacije trebaju iskoristiti sve raspoložive razine eksperimentalnih, računalnih i teoretskih kapaciteta.

Potpora zajedničkim istraživačkim aktivnostima koje provode članovi Europskog sporazuma o razvoju fuzije i sva tijela iz stavka i. koje će se baviti pitanjima funkcioniranja reaktora te će razvijati i prikazati sve relevantne tehnologije za fuzijsku elektranu za demonstraciju. Te aktivnosti uključuju pripremu čitavih konceptualnih dizajna elektrane za demonstraciju i istraživanje potencijala stelaratora kao tehnologije elektrane.

(g)

Promicanje konkurentnosti u inovacijama i industriji (vodeći položaj industrije)

Provedba ili potpora upravljanju znanjem i prijenosa tehnologije iz istraživanja koje je sufinancirano programom 2019. – 2020. u industriju koja iskorištava sve inovativne aspekte istraživanja.

Promicanje inovacija kroz, među ostalim, otvoren pristup znanstvenim publikacijama, bazama podataka za upravljanje znanjem i njegovo širenje te promicanje tehnoloških tema u obrazovnim programima.

Dugoročno, programom 2019. – 2020. trebaju se podržavati priprema i razvoj konkurentnog industrijskog sektora nuklearne fuzije zahvaljujući olakšavanju uključivanja privatnog sektora i MSP-ova prema potrebi, posebno kroz provedbu tehnološkog plana za fuzijsku elektranu uz aktivni angažman industrije u projektima dizajna i razvoja.

(h)

Osiguravanje raspoloživosti i korištenja istraživačkim infrastrukturama od paneuropskog značaja (izvrsna znanost)

Aktivnosti kojima se podržavaju izgradnja, obnavljanje, korištenje i kontinuirana raspoloživost ključnih istraživačkih infrastruktura u okviru programa 2019. – 2020., kao i odgovarajući pristup tim infrastrukturama i njihova suradnja.

(i)

Europski fuzijski program

Zajednički program aktivnosti kojima se provodi plan za postizanje cilja proizvodnje električne energije do 2050. i koje se sufinanciraju bespovratnim sredstvima EUROfusiona (mjera sufinanciranja programa) koja su na temelju Uredbe (Euratom) br. 1314/2013 dodijeljena pravnim subjektima koje osnuju ili odrede države članice i sve treće zemlje pridružene programu 2019. – 2020. Bespovratna sredstva EUROfusiona i dalje se mogu financirati u okviru programa 2019. – 2020. Zajednički program može uključivati resurse u naravi od Zajednice, npr. korištenje objekta JET u znanstvene i tehničke svrhe, u skladu s člankom 10. Ugovora o Euratomu, ili upućivanje osoblja Komisije.

Izravna djelovanja JRC-a

Prioriteti za izravna djelovanja određuju se uz savjetovanje s glavnim upravama Komisije u području određene politike i s Vijećem guvernera JRC-a.

Nuklearnim aktivnostima JRC-a mora se podupirati provedba direktiva Vijeća 2009/71/Euratom (1) i 2011/70/Euratom (2), ali i zaključaka Vijeća u kojima se prioritet daje najvišim standardima nuklearne sigurnosti na razini Unije i međunarodnoj razini.

JRC osobito mora doprinijeti istraživanju u području nuklearne sigurnosti, koja je potrebna za sigurnu, zaštićenu i miroljubivu uporabu nuklearne energije i drugih nefisijskih primjena. JRC će pružiti znanstvenu podlogu za relevantne politike Unije i, prema potrebi, reagirati u granicama svojeg mandata i nadležnosti na nuklearne događaje, incidente i nesreće. U tom smislu JRC će provoditi istraživanja i ocjenjivanja, pružati reference i standarde te organizirati posebno osposobljavanje i obrazovanje. Prema potrebi će se tražiti sinergije s ostalim međusektorskim aktivnostima s ciljem optimiranja ljudskih i financijskih resursa te izbjegavanja dupliciranja nuklearnih istraživanja i razvoja u Uniji. Aktivnosti JRC-a u tim područjima provodit će se uzimajući u obzir relevantne inicijative na regionalnoj razini, razini država članica ili Unije, s ciljem oblikovanja europskog istraživačkog prostora.

(a)

Poboljšanje nuklearne sigurnosti, uključujući: sigurnost nuklearnih reaktora i goriva, zbrinjavanje otpada, uključujući konačno geološko odlaganje te razdiobu i transmutaciju; stavljanje izvan pogona i pripravnost na izvanredna stanja

JRC će doprinositi razvoju sredstava i metoda za postizanje standarda visoke sigurnosti za nuklearna postrojenja i gorivne cikluse značajne za Europu. Ta će sredstva i metode obuhvaćati:

oblikovanje analiza ozbiljnih nesreća i metodologije za ocjenu sigurnosnih granica za rad nuklearna postrojenja; potporu uspostavi zajedničkog europskog pristupa evaluaciji naprednih gorivnih ciklusa i dizajna; proučavanje i širenje lekcija naučenih iz operativnog iskustva. JRC će i dalje provoditi svoj projekt „Europski centar za povratne informacije o operativnom iskustvu s nuklearnim elektranama” kako bi usmjerio svoje aktivnosti na rješavanje problema nuklearne sigurnosti nakon katastrofe u Fukushimi, pozivajući se na nadležnosti država članica u tom području.

2.	smanjivanje znanstvene nesigurnosti u predviđanju dugoročnog ponašanja nuklearnog otpada i disperzije radionuklida u okolišu; i ključne aspekte istraživanja o stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona;

3.	razmjenu s relevantnim dionicima za jačanje kapaciteta Unije za odgovor na nuklearne nesreće i incidente istraživanjem sustava upozoravanja i modela za radiološku disperziju u zraku te mobilizacijom resursa i stručnog znanja za analizu i modeliranje nuklearnih nesreća.

(b)

Poboljšanje nuklearnog osiguranja, uključujući: nuklearne zaštitne mjere, neširenje nuklearnog oružja, borbu protiv nezakonitog trgovanja i nuklearnu forenziku

Na područje neširenja nuklearnog oružja mora se obratiti najveća moguća pozornost. JRC će:

1.	razvijati napredne metodologije te metode i tehnologije otkrivanja/provjere za potporu zaštitnim mjerama Zajednice i za jačanje međunarodnih zaštitnih mjera;

razvijati i primjenjivati napredne metode i tehnologiju za sprečavanje, otkrivanje i odgovor na nuklearne i radioaktivne incidente, uključujući određivanje tehnologije za otkrivanje i razvoj metoda i tehnika nuklearne forenzike za borbu protiv nezakonitog trgovanja u sinergijama s globalnim okvirom za KBRN (kemijski, biološki, radiološki, nuklearni);

3.	podupirati provedbu Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i strategija koje se odnose na Uniju putem analitičkih studija i naknadnog praćenja tehničkog napretka režima kontrole izvoza u svrhu potpore relevantnim službama Komisije i Unije.

(c)

Podizanje izvrsnosti u nuklearnoj znanstvenoj bazi za standardizaciju

JRC će nadalje razvijati znanstvenu osnovu za nuklearnu sigurnost i osiguranje. Naglasak će biti na istraživanju temeljnih svojstava i ponašanja aktinida, strukturnih i nuklearnih materijala. Kao potpora standardizaciji u Uniji, JRC će osigurati najsuvremenije nuklearne standarde, referentne podatke i mjere, uključujući razvoj i uspostavu relevantnih baza podataka i alata za ocjenjivanje. JRC će podupirati daljnji razvoj primjena u medicini, konkretno novih terapija liječenja karcinoma na osnovi alfa-zračenja.

(d)

Poticanje upravljanja znanjem, obrazovanja i osposobljavanja

JRC mora redovito pratiti nove promjene u istraživanju i instrumentaciji, propisima o sigurnosti i okolišu. U tu se svrhu mora provoditi kontinuirani plan ulaganja u znanstvenu infrastrukturu.

Kako bi Unija očuvala vodeći položaj u području nuklearne sigurnosti i osiguranja, JRC mora razviti alate za upravljanje znanjem, pratiti trendove Unije u području ljudskih resursa putem Opservatorija ljudskih resursa u nuklearnom području te isporučiti posebne programe osposobljavanja i obrazovanja koji pokrivaju i aspekte stavljanja izvan pogona.

(e)

Potpora politici Unije u području nuklearne sigurnosti i osiguranja

JRC mora poticati svoju stručnost i izvrsnost kako bi osigurao nezavisne znanstvene i tehničke dokaze koji bi mogli biti potrebni za potporu politici Unije u području nuklearne sigurnosti i osiguranja.

Kao provedbeno tijelo Euratoma za Međunarodni forum za razvoj reaktora IV. generacije (GIF), JRC će nastaviti koordinirati doprinos Zajednice GIF-u. JRC će sudjelovati u međunarodnoj suradnji u istraživanju, ali i dodatno razvijati tu suradnju s ključnim zemljama partnerima i međunarodnim organizacijama kao što su Međunarodna agencija za atomsku energiju („IAEA”), Agencija za nuklearnu energiju („NEA”) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj („OECD”) u svrhu promicanja politika Unije o nuklearnoj sigurnosti i osiguranju.

Međusektorske aktivnosti u okviru programa 2019. – 2020.

Kako bi postigao svoje opće ciljeve, u okviru programa 2019. – 2020. podupirta će se dopunske aktivnosti (izravne i neizravne, koordinacija i stimuliranje zajedničke izrade programa) koje osiguravaju sinergiju istraživačkih napora u rješavanju zajedničkih izazova (kao što su materijali, tehnologija rashladnih sredstava, referentni nuklearni podaci, modeliranje i simulacija, upravljanje na daljinu, zbrinjavanje otpada, zaštita od zračenja).

Međusektorske aktivnosti i dodirne točke s Okvirnim programom Obzor 2020.

Kako bi se ostvarili ciljevi programa 2019. – 2020., u okviru Posebnog programa Okvirnog programa Obzor 2020. osigurat će se odgovarajuće poveznice i dodirne točke, primjerice zajednički pozivi.

Program 2019. – 2020. može doprinijeti dužničkom instrumentu i vlasničkom instrumentu koji su razvijeni u sklopu Okvirnog programa Obzor 2020. i koji će se proširiti kako bi obuhvatili ciljeve iz članka 3.

Međunarodna suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

Mora se nastaviti međunarodna suradnja u području nuklearnih istraživanja i inovacija, utemeljena na zajedničkim ciljevima i uzajamnom povjerenju, s ciljem postizanja jasnih i važnih pogodnosti za Uniju i njezino okruženje. Kao doprinos ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3., Zajednica će nastojati učvrstiti znanstveno i tehničko stručno znanje Unije putem sporazuma o međunarodnoj suradnji te promicati pristup nuklearne industrije Unije novim tržištima u nastajanju.

Aktivnosti međunarodne suradnje promicat će se kroz multilateralne okvire (kao što su IAEA, OECD, ITER, GIF), kao i postojećom ili novom bilateralnom suradnjom sa zemljama koje imaju snažne temelje u području istraživanja, razvoja i industrije te istraživačke objekte koji su operativni ili u fazi dizajna ili izgradnje.

(1) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).

(2) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).

PRILOG II.

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

U ovom se Prilogu navodi, za svaki posebni cilj programa 2019. – 2020., više pokazatelja uspješnosti za ocjenu rezultata i učinaka koji se mogu poboljšati tijekom provedbe programa 2019. – 2020.

1. Pokazatelji za neizravna djelovanja

(a)

Potpora sigurnosti nuklearnih sustava

—	Broj projekata (zajednička istraživačka i/ili koordinirana djelovanja) za koje je vjerojatno da će dovesti do dokazivog poboljšanja u provođenju nuklearne sigurnosti u Europi.

(b)

Doprinos razvoju sigurnih, dugoročnih rješenja za zbrinjavanje konačnog nuklearnog otpada, uključujući konačno geološko odlaganje, razdiobu i transmutaciju

—	Broj projekata koji doprinose razvoju sigurnih, dugoročnih rješenja za zbrinjavanje konačnog nuklearnog otpada.

(c)

Potpora razvoju i održivosti nuklearnog stručnog znanja i izvrsnosti u Uniji

—	Osposobljavanje kroz istraživanje – broj studenata na doktorskom studiju i postdoktorskih istraživača koji dobivaju potporu u okviru fisijskih projekata Euratoma.

—	Broj stipendista i stažista u fuzijskom programu Euratoma.

(d)

Potpora zaštiti od zračenja i razvoju primjene zračenja u medicini, uključujući, među ostalim, sigurnu i osiguranu zalihu i korištenje radioizotopa

—	Broj projekata za koje je vjerojatno da će imati vidljiv učinak na regulatornu praksu u vezi sa zaštitom od zračenja i na razvijanje primjene zračenja u medicini.

(e)

Napredak u dokazivanju izvedivosti fuzije kao izvora energije korištenjem postojećih i budućih fuzijskih objekata

—	Broj publikacija u utjecajnim časopisima koje pregledavaju stručnjaci.

(f)

Postavljanje temelja za buduće fuzijske elektrane razvojem materijala, tehnologija i konceptualnog dizajna

—	Postotak ključnih etapa u planu za fuziju koje su određene za razdoblje 2014.–2020., a koje je program 2019. – 2020. ostvario.

(g)

Promicanje inovacija i industrijske konkurentnosti

—	Broj supsidijarnih poduzeća iz istraživanja fuzije u okviru programa 2019. – 2020.

—	Broj patentnih prijava i patenti dodijeljeni na temelju istraživačkih aktivnosti koje se podupiru programom 2019. – 2020.

(h)

Osiguravanje raspoloživosti i korištenja istraživačkih infrastruktura od paneuropskog značaja

—	Broj istraživača koji imaju pristup istraživačkim infrastrukturama zahvaljujući potpori u okviru programa 2019. – 2020.

2. Pokazatelji za izravna djelovanja

(a)

Pokazatelj učinka za potporu JRC-a politici

—	Broj pojavljivanja opipljivih posebnih učinaka na politike Unije kao rezultat potpore tehnološke i znanstvene politike koju pruža JRC.

(b)

Pokazatelj znanstvene produktivnosti JRC-a

—	Broj publikacija koje su pregledali stručnjaci.

Pokazatelji iz točaka (a) i (b) mogu se prikazati u skladu sa sljedećim ciljevima Zajednice u području izravnih djelovanja:

—	poboljšanje nuklearne sigurnosti, uključujući: sigurnost nuklearnih reaktora i goriva, zbrinjavanje otpada, uključujući konačno geološko odlaganje te razdiobu i transmutaciju; stavljanje izvan pogona; i pripravnost na izvanredna stanja;

—	poboljšanje nuklearnog osiguranja, uključujući: nuklearne zaštitne mjere, neširenje nuklearnog oružja, borbu protiv nezakonitog trgovanja i nuklearnu forenziku;

—	podizanje izvrsnosti u nuklearnoj znanstvenoj bazi za standardizaciju;

—	poticanje upravljanja znanjem, obrazovanja i osposobljavanja;

—	potpora politici Unije u području nuklearne sigurnosti i osiguranja.

Top

Choose the experimental features you want to try