20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/221

(1)

Cilj je Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) sve tješnje povezana unija među narodima Europe i njime se, među ostalim, Uniji dodjeljuje zadatak da doprinese procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost te istovremeno osiguravajući da postoje uvjeti potrebni za konkurentnost industrije Unije. S tim u vezi Unija, po potrebi, podupire i dopunjuje djelovanja država članica usmjerena prema poštovanju kulturne i jezične raznolikosti, u skladu s člankom 167. UFEU-a i Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. („Konvencija UNESCO-a iz 2005.”), prema jačanju konkurentnosti kulturnih i kreativnih sektora te olakšavanju prilagodbe industrijskim promjenama.

(2)

Potpora Unije kulturnim i kreativnim sektorima temelji se ponajprije na iskustvu stečenom u programima Unije navedenima u Odluci br. 1718/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Program MEDIA”), Odluci br. 1855/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Program Kultura”) i Odluci br. 1041/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Program MEDIA Mundus”). Odluka br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) („djelovanje Europske prijestolnice kulture”) i Odluka br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8) („djelovanje Oznaka europske baštine”) također doprinose potpori Unije za kulturne i kreativne sektore.

(3)

Komunikacijom Komisije o europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu, koju je Vijeće podržalo svojom Rezolucijom od 16. studenoga 2007. (9), a Europski parlament svojom Rezolucijom od 10. travnja 2008. (10), postavljaju se ciljevi za buduće aktivnosti Unije za kulturne i kreativne sektore. Njezin je cilj promicati kulturnu raznolikost i interkulturni dijalog, kulturu kao katalizator kreativnosti u okviru rasta i radnih mjesta te kulturu kao ključni element u međunarodnim odnosima Unije.

(4)

U odnosu na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 11., 21. i 22., kulturni i kreativni sektori daju važan doprinos borbi protiv svih oblika diskriminacije, uključujući rasizam i ksenofobiju, i važna su platforma za slobodu izražavanja i za promicanje poštovanja kulturne i jezične raznolikosti.

(5)

U Konvenciji UNESCO-a iz 2005. koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007., a čija je stranka i Unija, naglašava se da kulturne aktivnosti, roba i usluge imaju i gospodarsku i kulturnu narav jer prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da imaju isključivo komercijalnu vrijednost. Cilj je te konvencije jačanje međunarodne suradnje, uključujući međunarodne sporazume o zajedničkoj produkciji i distribuciji, i solidarnosti radi poticanja kulturnog izričaja svih zemalja i pojedinaca. U njoj se također navodi da se dužna pozornost treba posvetiti posebnim okolnostima i potrebama raznih društvenih skupina, što obuhvaća i pripadnike manjina. Sukladno tome, programom potpore za kulturne i kreativne sektore trebala bi se poticati kulturna raznolikost na međunarodnoj razini u skladu s tom konvencijom.

(6)

Promicanjem materijalne i nematerijalne kulturne baštine u svjetlu, između ostalog, Konvencije UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. i Konvencije UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. također bi se trebalo doprinijeti povećanju vrijednosti relevantnih lokacija dajući narodima osjećaj vlasništva kulturne i povijesne vrijednosti tih lokacija.

(7)

Komunikacijom Komisije naslovljenom „Europa 2020. - Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” („strategija Europa 2020.”) definira se strategija kojoj je cilj Uniju pretvoriti u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo s visokom stopom zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. U toj komunikaciji Komisija je navela da Unija treba osigurati privlačnije okvirne uvjete za inovacije i kreativnost. U tom su smislu kulturni i kreativni sektori izvor inovativnih ideja koje mogu biti pretvorene u proizvode i usluge za stvaranje rasta i radnih mjesta i za pomoć pri suočavanju s društvenim promjenama. Osim toga, izvrsnost i konkurentnost u tim sektorima ponajprije su rezultat napora umjetnika, stvaratelja i profesionalaca koje treba promicati. U tu svrhu trebalo bi unaprijediti pristup financiranju za kulturne i kreativne sektore.

(8)

U svojim zaključcima o službama za informiranje umjetnika i kulturnih djelatnika o mobilnosti (11) Vijeće je potvrdilo važnost mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika za Uniju i za postizanje ciljeva u sklopu strategije Europa 2020. i pozvalo države članice i Komisiju da u okvirima svojih pojedinačnih sfera nadležnosti i uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti olakšaju pružanje sveobuhvatnih i točnih informacija umjetnicima i kulturnim djelatnicima koji nastoje biti mobilni u Uniji.

(9)

Kako bi se doprinijelo povećanju zajedničkog kulturnog područja, važno je promicati transnacionalnu mobilnost kulturnih i kreativnih aktera te transnacionalno kruženje kulturnih i kreativnih djela, uključujući audiovizualna djela i proizvode, i tako promicati kulturne razmjene i interkulturni dijalog.

(10)

Programi MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus bili su predmetom redovitog praćenja i vanjske evaluacije te su organizirana javna savjetovanja na temu njihove budućnosti, iz čega proizlazi da ti programi imaju vrlo važnu ulogu u zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti Europe te da su oni relevantni za potrebe kulturnih i kreativnih sektora. Iz tih aktivnosti praćenja, evaluacije i savjetovanja kao i iz raznih neovisnih studija, a posebno studije o poduzetničkoj dimenziji kulturnih i kreativnih industrija, također proizlazi da se kulturni i kreativni sektori suočavaju sa zajedničkim izazovima, a to su brze promjene koje nastaju pod utjecajem digitalizacije i globalizacije, fragmentiranje tržišta povezano s jezičnom raznolikošću, poteškoće u dostupnosti financiranja, složeni administrativni postupci i nedostatak usporedivih podataka, koji svi zahtijevaju djelovanje na razini Unije.

(11)

Europski kulturni i kreativni sektori sami se po sebi razlikuju po nacionalnim i jezičnim linijama, što rezultira kulturno bogatim i vrlo neovisnim kulturnim krajobrazom u kojem do izričaja dolaze različite kulturne tradicije europske baštine. No takva diversifikacija također dovodi do niza prepreka koje otežavaju neometano transnacionalno kruženje kulturnih i kreativnih djela i narušavaju mobilnost kulturnih i kreativnih aktera u Uniji i izvan nje, što može dovesti do geografske neuravnoteženosti i, posljedično, ograničenog izbora za potrošača.

(12)

S obzirom na to da je za europske kulturne i kreativne sektore svojstvena jezična raznolikost koja u nekim sektorima vodi k fragmentaciji po jezičnim linijama, podnaslovljivanje, sinkroniziranje i zvučno opisivanje od presudne su važnosti za kruženje kulturnih i kreativnih djela, uključujući i audiovizualna djela.

(13)

Digitalizacija uvelike utječe na način stvaranja, širenja, pristupa, konzumacije i unovčenja kulturne i kreativne robe i usluga. I dok se priznaje potreba za uspostavljanjem nove ravnoteže između povećanja dostupnosti kulturnih i kreativnih djela, pravednog plaćanja umjetnika i stvaratelja i pojave novih poslovnih modela, promjene koje proizlaze iz digitalizacije nude brojne mogućnosti za europske kulturne i kreativne sektore i europsko društvo općenito. Manji troškovi distribucije, novi distribucijski kanali, potencijal za novu i širu publiku i nove prilike za specijalizirane proizvode mogu olakšati pristup i povećati kruženje kulturnih i kreativnih djela diljem svijeta. Kako bi u potpunosti iskoristili te prilike i prilagodili se kontekstu digitalizacije i globalizacije, kulturni i kreativni sektori trebaju razviti nove vještine i bolji pristup financiranju radi obnove opreme, razvijanja novih načina produkcije i distribucije te prilagodbe svojih poslovnih modela.

(14)

Postojeća praksa distribucije osnova je sustava financiranja filmova. Međutim, potreba za promicanjem stvaranja privlačnih legalnih internetskih ponuda i poticanjem inovacija raste. Stoga je ključno promicanje novih načina distribucije kako bi se omogućilo stvaranje novih poslovnih modela.

(15)

Digitalizacija kina aktualno je pitanje za mnoge male kinoprikazivače, osobito one s jednim ekranom, zbog visokih troškova digitalne opreme. I dok su države članice primarno nadležne za kulturu i stoga bi trebale nastaviti rješavati to pitanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema potrebi, postoji potencijal za financiranje iz programa i fondova Unije, osobito onih koji su usmjereni na lokalni i regionalni razvoj.

(16)

Razvoj publike, osobito kad je riječ o mladim ljudima, zahtijeva posebno obvezivanje Unije na podupiranje posebice medijske i filmske pismenosti.

(17)

Jedan od najvećih izazova za kulturne i kreativne sektore, posebno za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) i mikroorganizacije te male i srednje organizacije, uključujući neprofitne i nevladine organizacije, poteškoće su s kojima se suočavaju u pristupanju sredstvima koja su im potrebna za financiranje svojih aktivnosti, za rast te za održavanje i povećanje svoje konkurentnosti ili internacionalizaciju svojih aktivnosti. Taj problem zajednički je izazov za MSP-ove općenito, a situacija je znatno teža u kulturnim i kreativnim sektorima zbog nematerijalne prirode mnogih njihovih sredstava, inovativne naravi njihovih aktivnosti i njima usađene potrebe da riskiraju i eksperimentiraju kako bi inovirali. Takvo poduzimanje rizika treba razumjeti i poduprijeti i financijski sektor.

(18)

Europski savez kreativnih industrija (European Creative Industries Alliance) je pilot-projekt međusektorske inicijative koji ponajprije na političkoj razini podupire kreativne industrije. Cilj mu je uključiti dodatna sredstva za kreativne industrije i poticati potražnju drugih industrija i sektora za uslugama kreativnih industrija. Testiranje novih alata za bolju potporu inovacijama u kreativnim industrijama održavat će se i uključiti u političku platformu za učenje sastavljenu od europskih, nacionalnih i regionalnih dionika.

(19)

Okupljanjem postojećih programa MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus za kulturne i kreativne sektore u jedinstven sveobuhvatan okvirni program („Program”) djelotvornije bi se poduprlo MSP-ove i mikroorganizacije te male i srednje organizacije u njihovim nastojanjima da iskoriste prednosti koje nude digitalizacija i globalizacija te bi im se pomoglo u rješavanju pitanja koja trenutačno uzrokuju fragmentaciju tržišta. Kako bi Program bio djelotvoran, u njemu bi se trebalo voditi računa o posebnoj naravi različitih sektora, njihovim različitim ciljnim skupinama i njihovim posebnim potrebama putem prilagođenih pristupa u okviru dvaju neovisnih potprograma i međusektorskog potprograma. Posebno je važno osigurati sinergije na razini provedbe između Programa i nacionalnih i regionalnih strategija za pametnu specijalizaciju. U tu bi svrhu u sklopu Programa trebalo uspostaviti koherentnu strukturu potpore za različite kulturne i kreativne sektore koja se sastoji od sustava bespovratnih sredstava dopunjenog financijskim instrumentom.

(20)

Program bi trebao uzeti u obzir dvojnu narav kulture i kulturnih aktivnosti, priznajući s jedne strane unutarnju i umjetničku vrijednost kulture i s druge strane gospodarsku vrijednost tih sektora, uključujući njihov širi društveni doprinos kreativnosti, inovacijama i socijalnoj uključenosti.

(21)

U odnosu na provedbu Programa trebalo bi voditi računa o unutarnjoj vrijednosti kulture i posebnoj naravi kulturnih i kreativnih sektora, uključujući i važnost neprofitnih organizacija i projekata u okviru potprograma Kultura.

(22)

Samostojeći financijski instrument, Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore („Instrument jamstva”) trebao bi općenito kulturnim i kreativnim sektorima omogućiti da rastu, a posebno bi trebao osigurati dovoljan poticajni učinak za nova djelovanja i mogućnosti. Odabrani financijski posrednici trebali bi djelovati u korist kulturnih i kreativnih projekata kako bi se osigurao uravnotežen portfelj zajmova u smislu geografske pokrivenosti i sektorske zastupljenosti. Nadalje, javne i privatne organizacije imaju važnu ulogu u tom kontekstu, kako bi se postigao široki pristup u okviru Instrumenta jamstva.

(23)

Također bi trebalo osigurati financijska sredstva za djelovanje Europske prijestolnice kulture i za upravljanje djelovanjem Oznaka europske baštine jer ona doprinose jačanju osjećaja pripadnosti zajedničkom kulturnom području, poticanju interkulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja i povećanju vrijednosti kulturne baštine.

(24)

Uz države članice i prekomorske zemlje i područja koja imaju pravo sudjelovanja u Programu prema članku 58. Odluke Vijeća 2001/822/EZ (12), Program bi također trebao biti otvoren, podložno određenim uvjetima, za sudjelovanje zemalja članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu („EFTA”) koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („EGP”) i Švicarske Konfederacije. Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje koje ostvaruju korist pretpristupnom strategijom, kao i zemlje obuhvaćene Europskom politikom susjedstva također bi trebale moći sudjelovati u Programu, osim u pogledu Instrumenta jamstva.

(25)

Program bi nadalje trebao dopuštati djelovanja bilateralne i multilateralne suradnje s trećim zemljama na osnovi dodatnih odobrenih sredstava koje treba definirati i posebnih mehanizama koje treba dogovoriti sa zainteresiranim stranama.

(26)

Trebalo bi poticati suradnju u kulturnim i audiovizualnim područjima između Programa i međunarodnih organizacija kao što su UNESCO, Vijeće Europe, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj („OECD”) i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo („WIPO”).

(27)

Potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih djelovanja i aktivnosti koje se izvršavaju u okviru Programa, njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, njihovu usklađenost s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a i njihovu dosljednost s drugim aktivnostima Unije, posebno u području obrazovanja, zapošljavanja, unutarnjeg tržišta, poduzetništva, mladih, zdravlja, građanstva i pravde, istraživanja i inovacija, industrijske i kohezijske politike, turizma i vanjskih odnosa, trgovine i razvoja te digitalnog programa.

(28)

U skladu s načelima procjene povezane s uspješnosti, postupci praćenja i evaluacije Programa trebali bi obuhvaćati iscrpna godišnja izvješća i upućivati na konkretne, mjerljive, ostvarive, odgovarajuće i vremenski ograničene ciljeve i pokazatelje uključujući i one kvalitativne. U postupcima praćenja i evaluacije trebalo bi uzeti u obzir rad relevantnih aktera kao što je Eurostat te zaključke projekta ESS-net Culture i Instituta za statistiku UNESCO-a. U tom kontekstu, u pogledu audiovizualnog sektora, sudjelovanje Unije u Europskom audiovizualnom opservatoriju („Opservatorij”) trebalo bi se nastaviti.

(29)

Kako bi se osiguralo optimalno praćenje i evaluacija Programa tijekom cijelog njegovog trajanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s donošenjem dodatnih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(30)

Kako je navedeno u izvješću Komisije od 30. srpnja 2010. o učinku odluka Europskog parlamenta i Vijeća kojima se mijenjaju pravne osnove europskih programa u područjima cjeloživotnog učenja, kulture, mladih i građanstva, znatno smanjivanje kašnjenja postupaka upravljanja povećalo je učinkovitost programâ. Posebno bi se trebalo pobrinuti da se osigura nastavak pojednostavljivanja administrativnih i financijskih postupaka, uključujući uporabom dobrih, objektivnih i redovito ažuriranih sustava za određivanje financiranja u obliku paušalnih iznosa, jediničnih troškova i fiksnih stopa.

(31)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(32)

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 (14), Komisija je od 2009. povjerila Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu provedbene zadatke u upravljanju djelovanjem Unije u područjima obrazovanja, audiovizualne politike i kulture. Komisija stoga na temelju analize troškova i koristi može koristiti postojeću izvršnu agenciju za provedbu Programa, kako je predviđeno u toj uredbi.

(33)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za ukupno trajanje Programa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (15) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(34)

Financijske interese Unije tijekom cijelog ciklusa troškova trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, nepravilno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te prema potrebi administrativnim i financijskim sankcijama u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (16) („Financijska uredba”).

(35)

U odnosu na Europski ured za borbu protiv prijevara („OLAF”) i u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) i s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18), trebalo bi pripremiti i provesti prikladne mjere za sprečavanje prijevara i povrat sredstava koja su izgubljena ili nepravilno prenesena ili iskorištena.

(36)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest zaštitu, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti i promicanje europske kulturne baštine te jačanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora, ne mogu dostatno ostvariti države članice s obzirom na transnacionalni i međunarodni značaj Programa, nego se zbog opsega i očekivanih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(37)

Odluke br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(38)

Trebalo bi predvidjeti mjere kojima se uređuje prijelaz s programâ MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus na Program.

(39)

Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore pružene u okviru Programa, Komisija bi trebala moći troškove izravno povezane s provedbom podupiranih mjera i aktivnosti smatrati prihvatljivima za financiranje čak i kada su oni nastali korisniku prije predaje zahtjeva za financiranje

(40)

Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore pružene u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014. Ova bi Uredba radi hitnosti trebala stupiti na snagu što je prije moguće nakon objave u Službenom listu Europske unije,

1.

„kulturni i kreativni sektori” znače svi sektori čije se aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima i/ili umjetničkom i drugim kreativnim izričajima, bez obzira na to jesu li te aktivnosti tržišno ili netržišno usmjerene, bez obzira na vrstu strukture koja ih provodi te bez obzira na način financiranja te strukture. Te aktivnosti obuhvaćaju razvoj, stvaranje, produkciju, širenje i očuvanje robe i usluga koje sadrže kulturni, umjetnički ili drugi kreativni izričaj kao i povezane funkcije kao što su obrazovanje ili upravljanje. Kulturni i kreativni sektori obuhvaćaju između ostalog arhitekturu, arhive, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate, audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, videoigre i multimediju), materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, dizajn, festivale, glazbu, književnost, izvedbene umjetnosti, nakladništvo, radio i likovne umjetnosti;

2.

„MSP-ovi” znači mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća prema definiciji iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ (19);

3.

„uključeni financijski posrednici” znači financijski posrednici u smislu članka 139. stavka 4. drugog podstavka Financijske uredbe, odabrani u sklopu Instrumenta jamstva u skladu s Financijskom uredbom i Prilogom I. ovoj Uredbi, koji osiguravaju ili imaju namjeru osigurati:

4.

„osiguravatelji izgradnje kapaciteta” znači tijela sposobna za osiguravanje stručnog znanja u skladu s Prilogom I. kako bi se uključenim financijskim posrednicima omogućilo da djelotvorno procijene posebnosti i rizike povezane s MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima i s njihovim projektima.

(a)

zaštita, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti i promicanje europske kulturne baštine;

(b)

jačanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora, s ciljem promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta.

(a)

podupirati sposobnost transnacionalnog i međunarodnog djelovanja europskih kulturnih i kreativnih sektora;

(b)

promicati transnacionalno kruženje kulturnih i kreativnih djela i transnacionalnu mobilnost kulturnih i kreativnih aktera, posebno umjetnika, kao i doseći novu i proširenu publiku i poboljšati pristup kulturnim i kreativnim djelima u Uniji i izvan nje uz poseban naglasak na djeci, mladim osobama, osobama s invaliditetom i nedovoljno zastupljenim skupinama;

(c)

jačati financijsku sposobnost MSP-ova i mikroorganizacija te malih i srednjih organizacija u kulturnim i kreativnim sektorima na održiv način, istodobno težeći osiguranju uravnotežene geografske pokrivenosti i sektorske zastupljenosti;

(d)

poticati razvoj politika, inovacije, kreativnost, razvoj publike i nove poslovne i upravljačke modele kroz potporu za transnacionalnu političku suradnju.

(a)

transnacionalnim karakterom djelovanja i aktivnosti kojima se nadopunjuju regionalni, nacionalni, međunarodni i drugi programi i politike Unije i učinkom takvih djelovanja i aktivnosti na kulturne i kreativne sektore kao i na građane i na njihovo poznavanje kultura koje nisu njihove vlastite;

(b)

razvojem i promicanjem transnacionalne suradnje između kulturnih i kreativnih aktera, što obuhvaća umjetnike, audiovizualne djelatnike, kulturne i kreativne organizacije i audiovizualne subjekte, usmjerenim na poticanje potpunijih, bržih, djelotvornijih i dugoročnijih odgovora na globalne izazove;

(c)

ekonomijama razmjera i kritičnom masom koje potiče potpora Unije, stvarajući učinak poluge za dodatna sredstva;

(d)

osiguravanjem ravnopravnijih uvjeta u europskim kulturnim i kreativnim sektorima tako da se uzmu u obzir zemlje s niskim proizvodnim kapacitetom i/ili zemlje ili regije ograničenog geografskog i/ili jezičnog područja.

(a)

potprograma MEDIA;

(b)

potprograma Kultura;

(c)

Međusektorskog potprograma.

(a)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje koje ostvaruju korist pretpristupnom strategijom, u skladu s općim načelima i uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije utvrđenima u okviru odgovarajućih okvirnih sporazuma, odluka Vijeća o pridruživanju ili sličnih sporazuma;

(b)

zemlje članice EFTA-e koje su stranke Sporazuma o EGP-u, u skladu s tim sporazumom;

(c)

Švicarska Konfederacija, na temelju bilateralnog sporazuma s tom zemljom;

(d)

zemlje obuhvaćene Europskim politikom susjedstva, u skladu s postupcima utvrđenima s tim zemljama prema okvirnim sporazumima kojima se predviđa njihovo sudjelovanje u programima Unije.

(a)

olakšavanje usvajanja i unapređenja vještina i kompetencija audiovizualnih djelatnika i razvijanja mreža, uključujući korištenje digitalnih tehnologija radi osiguravanja prilagodbe tržišnim trendovima, testiranje novih pristupa razvoju publike i testiranje novih poslovnih modela;

(b)

povećanje kapaciteta audiovizualnih subjekata za razvijanje europskih audiovizualnih djela s potencijalom kruženja u Uniji i šire te poticanje europskih i međunarodnih koprodukcija, uključujući s pružateljima televizijskih usluga;

(c)

poticanje razmjena među poduzetnicima olakšavanjem pristupa tržištima i poslovnim alatima čime se omogućuje audiovizualnim subjektima da povećaju vidljivost svojih projekata na tržištu Unije i međunarodnim tržištima.

(a)

podupiranje kinematografske distribucije transnacionalnim marketingom, brendiranjem, distribucijom i izlaganjem audiovizualnih djela;

(b)

promicanje transnacionalnog marketinga, brendiranja i distribucije audiovizualnih djela na svim drugim nekinematografskim platformama;

(c)

podupiranje razvoja publike kao sredstva za poticanje zanimanja za europska audiovizualna djela i poboljšanje pristupa tim djelima, posebno promotivnim aktivnostima, događajima, filmskom pismenosti i festivalima;

(d)

promicanje novih načina distribucije radi omogućavanja stvaranja novih poslovnih modela.

(a)

razvoj sveobuhvatnog raspona mjera osposobljavanja kojima se promiče usvajanje i unapređenje vještina i kompetencija audiovizualnih djelatnika, razmjena znanja i inicijativa za umrežavanje, uključujući integraciju digitalnih tehnologija;

(b)

razvoj europskih audiovizualnih djela, posebno filmskih i televizijskih djela kao što su igrani, dokumentarni, dječji i animirani filmovi te interaktivnih djela poput videoigara i multimedije s većim potencijalom prekograničnog kruženja;

(c)

aktivnosti kojima je cilj poduprijeti europska društva za audiovizualnu produkciju, posebno neovisna produkcijska društva, u svrhu olakšavanja europskih i međunarodnih koprodukcija audiovizualnih djela, uključujući televizijska djela;

(d)

aktivnosti koje pomažu europskim i međunarodnim koprodukcijskim partnerima da se okupe i/ili koje pružaju neizravnu potporu audiovizualnim djelima koproduciranima iz međunarodnih fondova za koprodukciju sa sjedištem u zemlji sudionici Programa;

(e)

olakšavanje pristupa profesionalnim komercijalnim događajima i tržištima audiovizualnog sektora te korištenja internetskim poslovnim alatima unutar i izvan Unije;

(f)

uspostavljanje sustava potpore za distribuciju nenacionalnih europskih filmova preko kinematografske distribucije i na drugim platformama kao i za međunarodne prodajne aktivnosti, osobito za podnaslovljivanje, sinkroniziranje i zvučno opisivanje audiovizualnih djela;

(g)

olakšavanje kruženja europskih filmova diljem svijeta i međunarodnih filmova u Uniji na svim distribucijskim platformama, preko projekata međunarodne suradnje u audiovizualnom sektoru;

(h)

mrežu europskih kinoprikazivača koji prikazuju znatan dio nenacionalnih europskih filmova;

(i)

inicijative za predstavljanje i promicanje raznolikosti europskih audiovizualnih djela, uključujući i kratke filmove, na festivalima i drugim promotivnim događanjima;

(j)

aktivnosti kojima je cilj promicanje filmske pismenosti i povećanje znanja publike, i to posebno mlade publike, o europskim audiovizualnim djelima i njezina zanimanja za ta djela, uključujući i audiovizualnu i kinematografsku baštinu;

(k)

inovativna djelovanja kojima se testiraju novi poslovni modeli i alati u područjima koja će vjerojatno biti izložena utjecaju uvođenja i korištenja digitalnih tehnologija.

(a)

poticanjem transparentnosti i uspostave ravnopravnih uvjeta u pogledu dostupnosti pravnih i financijskih/tržišnih informacija te doprinošenjem usporedivosti pravnih i statističkih informacija;

(b)

pružanjem analize podataka i tržišta koja koristi razrađivanju linija djelovanja potprograma MEDIA i evaluaciji njihova učinka na tržište.

(a)

podupiranje djelovanja koja kulturnim i kreativnim akterima osiguravaju vještine, kompetencije i znanja koja doprinose jačanju kulturnih i kreativnih sektora, uključujući i poticanje prilagodbe digitalnim tehnologijama, testiranje inovativnih pristupa razvoju publike i testiranje novih poslovnih i upravljačkih modela;

(b)

podupiranje djelovanja koja omogućuju kulturnim i kreativnim akterima da surađuju na međunarodnoj razini i da internacionaliziraju svoje karijere i aktivnosti u Uniji i šire, kad je to moguće na temelju dugoročnih strategija;

(c)

pružanje potpore jačanju europskih kulturnih i kreativnih organizacija i međunarodnog umrežavanja radi olakšavanja pristupa profesionalnim prilikama.

(a)

podupiranje međunarodnih gostovanja, događaja, izložbi i festivala;

(b)

podupiranje kruženja europske književnosti s ciljem osiguravanja njezine najšire moguće dostupnosti;

(c)

podupiranje razvoja publike kao načina poticanja zanimanja za europska kulturna i kreativna djela te materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu kao i poboljšanja pristupa tim djelima i baštini.

(a)

transnacionalne projekte suradnje koji okupljaju kulturne i kreativne organizacije iz različitih zemalja radi provođenja sektorskih ili međusektorskih aktivnosti;

(b)

aktivnosti europskih mreža kulturnih i kreativnih organizacija iz različitih zemalja;

(c)

aktivnosti organizacija europskog usmjerenja koje podupiru razvijanje mladih talenata i potiču transnacionalnu mobilnost kulturnih i kreativnih aktera te kruženje djela, uz potencijal da se ostvari širok utjecaj na kulturne i kreativne sektore i postignu trajni učinci;

(d)

književno prevođenje i njegovu daljnju promidžbu;

(e)

posebna djelovanja namijenjena postizanju veće vidljivosti bogatstva i raznolikosti europskih kultura te poticanju interkulturnog dijaloga i međusobnog razumijevanja, uključujući kulturne nagrade Unije, djelovanje Europske prijestolnice kulture i djelovanje Oznaka europske baštine.

(a)

olakšati pristup financiranju MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima;

(b)

unaprijediti kapacitet uključenih financijskih posrednika za ocjenjivanje rizika povezanih s MSP-ovima i mikroorganizacijama te malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima i s njihovim projektima, uključujući kroz tehničku pomoć, izgradnju znanja i mjere umrežavanja.

(a)

transnacionalna razmjena iskustava i znanja u vezi s novim poslovnim i upravljačkim modelima, aktivnosti uzajamnog učenja i umrežavanja među kulturnim i kreativnim organizacijama i tvorcima politika u vezi s razvojem kulturnih i kreativnih sektora, uz promicanje digitalnog umrežavanja prema potrebi;

(b)

prikupljanje podataka o tržištima, studije, analize tržišta rada i potreba za vještinama, analiza europskih i nacionalnih kulturnih politika i potpora statističkim istraživanjima koja se temelje na instrumentima i kriterijima specifičnima za svaki sektor i evaluacijama, uključujući mjerenje svih aspekata učinka Programa;

(c)

plaćanje naknade za članstvo Unije u Opservatoriju radi poticanja prikupljanja i analize podataka u audiovizualnom sektoru;

(d)

testiranje novih i međusektorskih poslovnih pristupa financiranju, distribuciji i unovčenju stvaralaštva;

(e)

konferencije, seminari i politički dijalog, uključujući one u području kulturne i medijske pismenosti, uz promicanje digitalnog umrežavanja po potrebi;

(f)

deskovi Kreativne Europe iz članka 16. i izvršavanje njihovih zadaća.

(a)

pružaju informacije o Programu i promiču Program u svojoj zemlji;

(b)

pomažu kulturnim i kreativnim sektorima u vezi s Programom i pružaju osnovne informacije o ostalim relevantnim mogućnostima dobivanja potpore koje su dostupne u okviru politike Unije;

(c)

potiču prekograničnu suradnju u kulturnim i kreativnim sektorima;

(d)

podupiru Komisiju pružanjem pomoći u vezi s kulturnim i kreativnim sektorima u zemljama sudionicama Programa, na primjer davanjem dostupnih podataka o tim sektorima;

(e)

podupiru Komisiju u osiguravanju odgovarajućeg priopćavanja i širenja rezultata i učinaka Programa;

(f)

osiguravaju priopćavanje i širenje informacija u vezi s dodijeljenim sredstvima Unije i postignutim rezultatima za njihovu zemlju.

(a)

relevantnim politikama Unije, poput onih u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja, unutarnjeg tržišta, digitalnog programa, mladih, građanstva, vanjskih odnosa, trgovine, istraživanja i inovacija, poduzetništva, turizma, pravde, proširenja i razvoja;

(b)

drugim relevantnim izvorima financiranja Unije u području kulturne i medijske politike, posebno Europskim socijalnim fondom, Europskim fondom za regionalni razvoj i programima za istraživanja i inovacije, kao i s financijskim instrumentima koji se odnose na pravdu i građanstvo, programima vanjske suradnje i pretpristupnim instrumentima.

(a)

pokazatelji za opće ciljeve iz članka 3.:

(b)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (a):

(c)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (b) u pogledu potprograma MEDIA:

(d)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (b) u pogledu potprograma Kultura:

(e)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (c):

(f)

pokazatelji za posebni cilj iz članka 4. točke (d):

(a)

obuhvaćaju kvalitativni i kvantitativni elementi, kako bi se procijenila djelotvornost Programa u ostvarivanju njegovih ciljeva, učinkovitost programa i njegova europska dodana vrijednost;

(b)

razmatra mogućnost pojednostavljenja Programa, njegova unutarnja i vanjska usklađenost, neprekidna važnost svih njegovih ciljeva te doprinos mjera prioritetima Unije za pametan, održiv i uključiv rast;

(c)

uzimaju u obzir rezultati evaluacije u vezi s dugoročnim učinkom odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ.

(a)

najmanje 56 % za potprogram MEDIA;

(b)

najmanje 31 % za potprogram Kultura;

(c)

najviše 13 % za Međusektorski potprogram, uz najmanje 4 % sredstava dodijeljeno mjerama za transnacionalnu suradnju navedenima u članku 15. i za deskove Kreativne Europe.