07/Sv. 17

HR

Službeni list Europske unije

102

L 185/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Uredba (EZ) br. 551/2004 ima za cilj podupiranje koncepcije postupno sve više integriranog operativnog zračnog prostora u okviru zajedničke prometne politike te uspostavljanje zajedničkih postupaka za oblikovanje, planiranje i upravljanje kojima se osigurava djelotvorna i sigurna učinkovitost upravljanja zračnim prometom. Cilj mrežnih funkcija trebao bi biti podupiranje inicijativa na nacionalnoj razini i na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora.

(2)

Mrežne funkcije bi trebale biti „usluga od općeg interesa” za europsku zrakoplovnu mrežu te bi trebale doprinositi održivom razvoju sustava zračnog prometa osiguravanjem potrebne razine učinkovitosti, kompatibilnosti i koordinacije aktivnosti, uključujući aktivnosti kojima se osiguravan optimalna upotreba ograničenih resursa.

(3)

Oblikovanjem europske mreže ruta i koordinacijom ograničenih resursa u skladu s Uredbom (EZ) br. 551/2004 ne smije se dovoditi u pitanje suverenitet država članica nad njihovim zračnim prostorom niti zahtjevi država članica u vezi s javnim redom, javnom sigurnošću i pitanjima obrane, u skladu s Uredbom (EZ) br. 549/2004.

(4)

Odlukom br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskog spektru) (3) uspostavlja se politika i pravni okvir za to područje.

(5)

Treba uspostaviti nepristrano i stručno tijelo (upravitelj mreže) za obavljanje poslova potrebnih za izvođenje mrežnih funkcija predviđenih Uredbom (EZ) br. 551/2004.

(6)

Treba oblikovati europsku mrežu ruta, kako bi se optimizirale zračne rute s gledišta „od izlaza do izlaza” (gate-to-gate) u svim fazama leta, uzimajući posebno u obzir učinkovitost leta i pitanja okoliša.

(7)

Priznaje se rad Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) i Eurocontrol-a na oblikovanju ruta, frekvencijama i upravljanju kodovima transpondera sekundarnog nadzornog radara (SSR), te ga treba upotrijebiti kao osnovu pri optimiziranju razvoja i operacije mreže na razini Unije.

(8)

Obveze država članica prema ICAO-u, što se tiče oblikovanja ruta, frekvencija i upravljanja kodovima SSR transpondera, moraju se poštovati te ih u koordinaciji s upraviteljem mreže i uz njegovu pomoć treba učinkovitije primijeniti na mrežu.

(9)

Dodjela radijskog spektra izvodi se u okviru Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU). Države članice imaju odgovornost da istaknu zahtjeve civilnog zrakoplovstva i da potom resurse dodijeljene općem zračnom prometu koriste na optimalan način.

(10)

ICAO je izradio smjernice za funkcije dodjele kodova SSR transpondera i radijskih frekvencija te vodi sustav registriranja dodjela frekvencija za namjene općeg zračnog prometa u europskoj regiji ICAO-a, koji trenutačno omogućava Eurocontrol.

(11)

Uredbom (EZ) br. 551/2004 zahtijeva se donošenje detaljnih provedbenih pravila za koordiniranje i usklađivanje procesa i postupaka za poboljšanje učinkovitosti upravljanja zrakoplovnim frekvencijama te središnje funkcije za koordiniranje rane identifikacije i rješavanja potreba za frekvencijama, za podršku oblikovanja i rada mreže.

(12)

Kako je upravljanje protokom zračnog prometa (ATFM) sastavni dio mrežnih funkcija, potrebno je odgovarajuće povezivanje s Uredbom Komisije (EU) br. 255/2010 od 25. ožujka 2010. o utvrđivanju zajedničkih pravila o upravljanju protokom zračnog prometa (4).

(13)

Kako učinkovitost upravljanja mrežom ovisi o početku izvođenja mrežnih funkcija bez odlaganja, države članice su već povjerile izvođenje ATFM-a Eurocontrolu.

(14)

Korisno je koordiniranje različitih mrežnih funkcija povjeriti jednom tijelu, kako bi se na razini mreže razvila dosljedna kratkoročna i dugoročna optimizacijska rješenja, sukladna ciljevima učinkovitosti. Međutim, mrežne funkcije bi trebao izvoditi upravitelj mreže i to na razini države članice i funkcionalnog bloka zračnog prostora, u skladu s odgovornostima utvrđenim ovom Uredbom.

(15)

Upravitelj mreže bi morao sudjelovati u planovima, akcijama i provedbi upravljanja zračnim prostorom (ATM) država članica ili funkcionalnih blokova zračnog prostora, posebno kad se može očekivati da to ima, ili će vjerojatno imati, bitan učinak na učinkovitost mreže.

(16)

Događaji povezani s erupcijom vulkana Eyjafjallajökull u travnju 2010. godine, pokazali su potrebu za stvaranjem jednog središnjeg subjekta koji bi mogao preuzeti vodeću ulogu u koordiniranju upravljanja mjerama ublažavanja na lokalnoj razini, regionalnoj razini i razini mreže, kako bi se osigurala odredba o pravovremenom odgovoru na buduće krizne situacije koje utječu na zrakoplovstvo.

(17)

Potrebna je koordinacija između mrežnih funkcija i operacija organiziranih na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora.

(18)

Potrebna su učinkovita savjetovanja sudionika na nacionalnoj razini, razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i na razini mreže.

(19)

Zračne luke, koje su ulazne i izlazne točke mreže, imaju ključan doprinos cjelokupnoj učinkovitosti mreže pa se stoga mrežne funkcije moraju putem promatračkog tijela Unije za kapacitet zračnih luka povezati s operatorima zračnih luka koji djeluju kao koordinatori na zemlji, s ciljem optimiziranja kapaciteta na zemlji, poboljšavajući tako cjelokupni kapacitet mreže.

(20)

Provedba mrežnih funkcija ne bi trebala dovesti u pitanje Uredbu Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (5).

(21)

Uz primjereno uvažavanje učinkovitosti vojne operacije, civilno-vojna suradnja i koordinacija imaju veliku važnost u postizanju potrebnih ciljeva. Iako odluke koje se odnose na sadržaj, opseg ili izvođenje vojnih operacija i osposobljavanja, koji se obavljaju u okviru operativnog režima zračnog prometa ne spadaju u domenu nadležnosti Unije, u interesu sigurnosti i uzajamne učinkovitosti, važno je obuhvatiti povezanosti između tih operacija i operacija obuhvaćenih ovom Uredbom.

(22)

Mrežne funkcije ne bi trebale dovesti u pitanje članak 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004 čiji je cilj čuvanje bitnih interesa politike zaštite i obrane, niti fleksibilnu upotrebu zračnog prostora predviđenu člankom 7. Uredbe (EZ) br. 551/2004.

(23)

Mrežne funkcije bi se trebale izvoditi na isplativ način, posebno izbjegavanjem bilo kakvog udvostručavanja poslova, čime se omogućava izvođenje ovih funkcija u državama članicama u okviru ove Uredbe uz zahtjeve za financijske i ljudske resurse koji su manji, ili barem nisu veći u usporedbi sa stanjem kakvo je bilo prije imenovanja upravitelja mreže.

(24)

Komisija treba osigurati odgovarajući nadzor nad upraviteljem mreže.

(25)

Zahtjevi u vezi sa sigurnošću za mrežne funkcije moraju biti na razini koja je usporediva sa zahtjevima koje Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (Agencija) postavlja u vezi s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi. Treba predvidjeti te zahtjeve, kao i zahtjeve u vezi s nadzorom sigurnosti.

(26)

Uvažavanje i uključenost trećih zemalja u uspostavljanje i provedbu mrežnih funkcija, trebali bi doprinijeti paneuropskoj dimenziji jedinstvenog europskog neba.

(27)

Mrežne funkcije se mogu proširiti u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004.

(28)

Izvođenje mrežnih funkcija treba biti u skladu s posebnim ciljevima učinkovitosti, što zahtijeva izmjene Uredbe Komisije (EU) br. 691/2010 od 29. srpnja 2010. o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2096/2005 o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (6). Ti se posebni ciljevi učinkovitosti mogu dalje razvijati na temelju praktičnog iskustva u izvođenju programa mjerenja učinkovitosti.

(29)

Uredbu (EU) br. 691/2010 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(30)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo,

1.

„operator zračne luke” znači „upravno tijelo zračne luke” kako je definirano u točki (j) članka 2. Uredbe (EEZ) br. 95/93;

2.

„koordinator slotova zračne luke” znači funkcija uspostavljena na koordiniranim zračnim lukama primjenom Uredbe (EEZ) br. 95/93;

3.

„oblikovanje zračnog prostora” znači proces koji doprinosi postizanju ciljeva učinkovitosti povezanih s mrežom i koji zadovoljava potrebe korisnika zračnog prostora, osigurava ili povećava uspostavljenu razinu sigurnosti te povećava kapacitet zračnog prostora i učinkovitost u vezi s okolišem kroz razvoj i provedbu naprednih navigacijskih mogućnosti i tehnika, poboljšane mreže ruta i povezane sektorizacije, optimizirane strukture zračnog prostora i postupaka ATM-a koji povećavaju kapacitet;

4.

„rezervacija zračnog prostora” znači određeni dio zračnog prostora koji je privremeno rezerviran za isključivu ili specifičnu upotrebu prema kategorijama korisnika;

5.

„ograničenje zračnog prostora” znači određeni dio zračnog prostora unutar kojeg se u određenim terminima mogu obavljati različite aktivnosti koje su opasne za let zrakoplova („područje opasnosti”); ili zračni prostor koji se nalazi iznad kopnenih područja ili teritorijalnih voda države unutar koje je let zrakoplova ograničen u skladu s nekim specificiranim uvjetima („ograničeno područje”); ili zračni prostor koji se nalazi iznad kopnenih područja ili teritorijalnih voda države unutar kojeg je let zrakoplova zabranjen („zabranjeno područje”);

6.

„struktura zračnog prostora” znači posebni dio zračnog prostora namijenjen za osiguravanje sigurne i optimalne operacije zrakoplova;

7.

„korištenje zračnog prostora” znači način na koji se zračni prostor operativno koristi;

8.

„predstavnik korisnika zračnog prostora” znači bilo koja pravna osoba ili subjekt koji štiti interese jedne ili više kategorija korisnika usluga u zračnoj plovidbi;

9.

„zrakoplovni frekvencijski pojas” znači zapis u tablici dodjele frekvencija u okviru radijskog propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU Radio Regulations) za određeni frekvencijski pojas u kojem se dodjeljuju frekvencije namijenjene za opći zračni promet;

10.

„sektor ATC-a” znači određeni dio zračnog prostora za koji određeni kontrolor(i) u bilo kojem trenutku snosi(-e) odgovornost ATC-a;

11.

„ruta operativne usluge u zračnom prometu (ruta ATS-a)” znači specificirani dio strukture zračnog prostora oblikovan za usmjeravanje protoka prometa koji je potreban za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu;

12.

„civilno-vojna koordinacija” znači interakcija između civilnih i vojnih tijela i komponenata upravljanja zračnim prometom nužna za osiguravanje sigurne, učinkovite i usklađene upotrebe zračnog prostora;

13.

„uvjetna ruta (CDR)” znači ruta ATS-a koja je na raspolaganju samo za planiranje leta i upotrebu pod određenim uvjetima;

14.

„kooperativno donošenje odluka” znači proces u kojem se odluke donose na temelju stalnog međudjelovanja i savjetovanja s državama članicama, operativnim sudionicima i drugim akterima, po potrebi;

15.

„kriza mreže” znači stanje nemogućnosti pružanja usluga u zračnoj plovidbi na potrebnoj razini, koje nastaje nakon neuobičajene ili nepredviđene situacije i koje rezultira većim gubitkom kapaciteta mreže ili većom neravnotežom između kapaciteta mreže i prometne potražnje, ili većim smetnjama u protoku informacija u jednom ili u nekoliko dijelova mreže;

16.

„plan poboljšanja europske mreže ruta” znači plan koji razvija upravitelj mreže u suradnji s operativnim sudionicima, koji uključuje rezultate njegovih kratkoročnih i srednjoročnih operativnih aktivnosti u vezi s oblikovanjem mreže ruta u skladu sa smjernicama iz strateškog plana mreže;

17.

„zračni prostor slobodnih ruta” znači posebni zračni prostor unutar kojeg korisnici mogu slobodno planirati svoje rute između ulazne točke i izlazne točke bez upućivanja na mrežu ruta ATS-a;

18.

„dodjela frekvencije” znači izdavanje dozvole koju izdaje država članica za korištenje određene radijske frekvencije ili radiofrekvencijskog kanala pod određenim uvjetima;

19.

„utjecaj na mrežu” znači, u kontekstu funkcije radijske frekvencije navedene u Prilogu II., situacija u kojoj dodjela radijske frekvencije oslabljuje, ometa ili prekida funkcioniranje jedne ili više dodijeljenih radijskih frekvencija u mreži, ili je u suprotnosti s optimalnom upotrebom zrakoplovnih frekvencijskih pojaseva u okviru ove Uredbe;

20.

„višestruke mogućnosti rutiranja” znači da je korisniku zračnog prostora na raspolaganju više od jedne mogućnosti rutiranja na mreži ruta ATS-a;

21.

„treće zemlje” znači države koje nisu članice EU-a, ali su članice Eurocontrol-a ili su s Unijom sklopile sporazum o provedbi jedinstvenog europskog neba ili sudjeluju u funkcionalnom bloku zračnog prostora;

22.

„upravitelj mreže” znači tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004 koje izvodi zadaće predviđene u tom članku i u ovoj Uredbi;

23.

„plan mrežnih operacija” znači plan koji sastavlja upravitelj mreže u suradnji s operativnim sudionicima, za organiziranje njegovih kratkoročnih i srednjoročnih operativnih aktivnosti u skladu sa smjernicama iz strateškog plana mreže. U dijelu plana mrežnih operacija koji se odnosi na oblikovanje europske mreže ruta (ERND), uključen je plan poboljšanja europske mreže ruta;

24.

„strateški plan mreže” znači plan sukladan europskom glavnom planu ATM-a, koji sastavlja upravitelj mreže u suradnji s državama članicama i operativnim sudionicima, u kojem se određuju smjernice za rad mreže i njezina dugoročna perspektiva;

25.

„operativna organizacija” znači organizacija odgovorna za pružanje inženjerskih i tehničkih usluga, za podršku operativnih usluga u zračnom prometu te usluga komunikacije, navigacije ili nadzora;

26.

„operativni zahtjevi” znači zahtjevi mreže u smislu sigurnosti, kapaciteta i učinkovitosti;

27.

„operativni sudionici” znači civilni i vojni korisnici zračnog prostora, civilni i vojni pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, operatori zračnih luka, koordinatori slotova zračnih luka i operativne organizacije, te bilo koje druge skupine sudionika koje se smatraju relevantnim za pojedinačne funkcije;

28.

„konfiguracija sektora” znači plan kojim se kombiniraju sektori koji su konstruirani i najbolje postavljeni kako bi zadovoljili operativne zahtjeve i raspoloživost zračnog prostora;

29.

„ruta koju zahtijeva korisnik” znači željeno rutiranje koje operatori zrakoplova proglašavaju u fazi oblikovanja zračnog prostora kako bi ispunili svoje potrebe.

(a)

oblikovanje europske mreže ruta kako je navedeno u Prilogu I.;

(b)

koordinacija ograničenih resursa, posebno:

(a)

izrađuje, održava i provodi strateški plan mreže naveden u članku 5., u skladu s programom mjerenja učinkovitosti predviđenim u Uredbi (EU) br. 691/2010 i europskim glavnim planom ATM-a, te uvažavajući bilo koje relevantne planove zračne plovidbe ICAO-a;

(b)

detaljno razrađuje strateški plan mreže putem plana mrežnih operacija, kako je dodatno određeno u članku 6. stavljajući poseban naglasak na europske ciljeve učinkovitosti na razini cijele Unije, obuhvaćajući razdoblja od 3 do 5 godina, te godišnja, sezonska, tjedna i dnevna razdoblja;

(c)

razvija cjeloviti projekt europske mreže ruta naveden u Prilogu I.;

(d)

ima središnju ulogu u koordinaciji radijskih frekvencija kako je propisano člankom 6. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 551/2004 i navedeno u Prilogu II. ovoj Uredbi;

(e)

koordinira poboljšanje procesa dodjele kodova SSR transpondera navedenog u Prilogu III.;

(f)

organizira upravljanje i operaciju funkcija i posebno izvršava obveze središnje jedinice za ATFM;

(g)

osigurava objedinjen i usklađen pristup svim aktivnostima planiranja i operativnim aktivnostima mreže, uključujući praćenje i poboljšanje njezine sveukupne učinkovitosti;

(h)

pruža potporu za upravljanje krizom mreže;

(i)

pruža potporu različitim operativnim sudionicima pri izvođenju obveza koje su im dodijeljene, što se tiče uvođenja sustava i postupaka za upravljanje zračnim prometom i/ili za usluge u zračnoj plovidbi (ATM/ANS) u skladu s europskim glavnim planom ATM-a;

(j)

pruža potporu subjektima kojima je povjereno istraživanje nesreća i nezgoda u civilnom zračnom prometu ili analiziranje događaja povezanih sa sigurnošću, kad to zatraže navedeni subjekti; u okviru Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7);

(k)

osigurava koordinaciju s drugim regijama i trećim zemljama koje ne sudjeluju u radu upravitelja mreže.

(a)

raspoloživost, rad i dijeljenje alata, procesa i dosljednih podataka za podršku procesa kooperativnog donošenja odluka na razini mreže, uključujući, između ostalog, sustave za obradu plana leta i za upravljanje podacima;

(b)

pomaganje i koordinaciju između operativnih sudionika i podršku tim sudionicima pri uvođenju i provedbi planova i s tim povezanih mrežnih mjera nakon donošenja kooperativnih odluka;

(c)

odgovarajuću operativnu koordinaciju, kao i optimizaciju, interoperabilnost i međusobnu povezanost unutar svog područja odgovornosti;

(d)

koordinaciju prijedloga za izmjene odgovarajućih dokumenata ICAO-a u vezi s mrežnim funkcijama;

(e)

izvješćivanje o svim aspektima operativne učinkovitosti u skladu s člankom 20., uključujući ograničene resurse;

(f)

odgovarajuću povezanost s drugim načinima prijevoza.

(a)

proces savjetovanja predviđen u članku 14.;

(b)

detaljna radna rješenja i procese za operacije predviđene u članku 15.

(a)

odobravanje strateškog plana mreže prije njegovog donošenja u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004;

(b)

odobravanje planova mrežnih operacija koji se donose za razdoblje od 3 do 5 godina i godišnjih planova mrežnih operacija;

(c)

odobravanje procesa kooperativnog donošenja odluka, procesa savjetovanja kao i detaljnih radnih rješenja i procesa za operacije za mrežne funkcije, nakon pozitivnog mišljenja Odbora za jedinstveno nebo;

(d)

odobravanje poslovnika Europske jedinice za koordinaciju kriznih situacija u zračnom prometu iz članka 18. stavka 4., nakon pozitivnog mišljenja Odbora za jedinstveno nebo;

(e)

praćenje napretka u provedbi planova i rješavanje bilo kakvih mogućih odstupanja od početnih planova;

(f)

praćenje procesa savjetovanja između operativnih sudionika;

(g)

praćenje aktivnosti povezanih s upravljanjem mrežnim funkcijama;

(h)

praćenje aktivnosti upravitelja mreže povezanih s krizom mreže;

(i)

odobravanje godišnjeg izvješća iz članka 20. Ovo izvješće uključuje, između ostalog, provedbu strateškog plana mreže i plana mrežnih operacija;

(j)

rješavanje pitanja koja nisu bila riješena na razini pojedinačne mrežne funkcije;

(k)

ocjenjivanje, ima li upravitelj mreže odgovarajuću stručnost, sredstva i nepristranost za neovisno obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene, uključujući rješenja za zaštitu, odgovornost i nepredviđene situacije;

(l)

odobravanje godišnjeg proračuna upravitelja mreže, nakon pozitivnog mišljenja Odbora za jedinstveno nebo;

(m)

odobravanje njegovog poslovnika, nakon pozitivnog mišljenja Odbora za jedinstveno nebo;

(n)

rješavanje bilo kojih dodatnih pitanja, koje on smatra relevantnim.

(a)

jedan predstavnik pružatelja usluga u zračnoj plovidbi po funkcionalnom bloku zračnog prostora koji je već uspostavljen ili se uspostavlja, s ukupno četiri glasa za sve pružatelje usluga u zračnoj plovidbi;

(b)

četiri predstavnika komercijalnih i nekomercijalnih civilnih korisnika zračnog prostora;

(c)

dva predstavnika operatora zračnih luka;

(d)

dva predstavnika vojske u smislu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i korisnika zračnog prostora.

(a)

predsjednik koji se imenuje na temelju tehničke stručnosti i znanja na prijedlog Komisije, koji se posebno temelji na prijedlozima članova Upravnog odbora mreže s pravom glasa, i nakon pozitivnog mišljenja Odbora za jedinstveno nebo;

(b)

jedan predstavnik Komisije;

(c)

jedan predstavnik Eurocontrola;

(d)

jedan predstavnik upravitelja mreže.

(a)

suverenitet i odgovornosti država članica, posebno u vezi s pitanjima javnog reda, javne sigurnosti i obrane, kako je naveden u članku 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004;

(b)

sukladnost aktivnosti Upravnog odbora mreže s ciljevima ove Uredbe;

(c)

nepristranost i jednakopravnost Upravnog odbora mreže.

(a)

imenovanju upravitelja mreže;

(b)

imenovanju predsjednika Upravnog odbora mreže;

(c)

imenovanju članova Upravnog odbora mreže s pravom glasa;

(d)

poslovniku Upravnog odbora mreže;

(e)

strateškom planu mreže, a posebno o ciljevima ovog plana u bilo kojoj ranoj fazi;

(f)

godišnjem proračunu upravitelja mreže;

(g)

poslovniku Europske jedinice za koordinaciju kriznih situacija u zračnom prometu;

(h)

procesima kooperativnog donošenja odluka, procesima savjetovanja te detaljnim radnim rješenjima i procesima za operacije za mrežne funkcije.

(a)

koordinaciju upravljanja odgovorom na krizu mreže u skladu s poslovnikom EACCC-a, što uključuje usku suradnju s odgovarajućim strukturama u državama članicama;

(b)

podršku aktiviranja i koordinacije planova za nepredviđene situacije na razini države članice;

(c)

razradu mjera ublažavanja na razini mreže, kako bi se osigurao pravovremeni odgovor na takve situacije krize mreže, radi zaštite i osiguravanja trajnog i sigurnog rada mreže. U tu svrhu upravitelj mreže:

(d)

upozoravanje, kad je primjereno, Komisije, Agencije ili država članica na mogućnosti za dodatnu podršku za ublažavanje krize, uključujući povezivanje s operatorima drugih načina prijevoza koji mogu utvrditi i provesti intermodalna rješenja;

(e)

praćenje i izvješćivanje o obnavljanju i održivosti mreže.

(a)

operativne učinkovitosti mreže;

(b)

mjera koje poduzimaju operativni sudionici i države članice i rezultata učinkovitosti koje oni postižu;

(c)

učinkovitosti i djelotvornosti svake od funkcija obuhvaćenih ovom Uredbom.

1.

U članku 3. stavku 3. dodaje se sljedeća točka (m):

2.

Umeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Upravitelj mreže

1.   Upravitelj mreže, koji je uspostavljen člankom 3. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011 (9), obavlja sljedeće zadaće u vezi s programom mjerenja učinkovitosti:

(9)  SL L 185, 15.7.2011., str. 1.”"

3.

U članku 17., umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a.   Komisija prati provedbu plana mjerenja učinkovitosti upravitelja mreže. Ako se ciljevi tijekom referentnog razdoblja ne postignu, Komisija primjenjuje odgovarajuće mjere navedene u planu mjerenja učinkovitosti, radi poboljšavanja situacije. Za ovu se namjenu koriste godišnje vrijednosti u planu mjerenja učinkovitosti.”

4.

U Prilogu III. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Okoliš

Oblikovanje rute: ne primjenjuje se tijekom prvog referentnog razdoblja. Tijekom drugog referentnog razdoblja procjenu procesa oblikovanja rute upotrijebljenog u planu mjerenja učinkovitosti i njegova usklađenost s procesom za razvoj plana poboljšanja europske mreže ruta izrađuje upravitelj mreže.

4.   Kapacitet

Razina kašnjenja: usporedba očekivane razine kašnjenja na ruti ATFM-a iz planova mjerenja učinkovitosti s referentnom vrijednošću dobivenom u postupku planiranja kapaciteta koji provodi Eurocontrol i iz plana mrežnih operacija upravitelja mreže.”

1.

Funkcija ERND-a:

2.

Razvoj plana poboljšanja europske mreže ruta oslanja se na proces kooperativnog donošenja odluka. Plan poboljšanja europske mreže ruta čini dio plana mrežnih operacija koji se odnosi na ERND i sadrži detaljna pravila provedbe dijela strateškog plana mreže koji se odnosi na ERND.

3.

Države članice ostaju odgovorne za detaljan razvoj, odobravanje i uspostavljanje struktura zračnog prostora za zračni prostor koji je u njihovoj nadležnosti.

1.

Ne dovodeći u pitanje suverenitet država članica nad zračnim prostorom i zahtjeve država članica koji se odnose na pitanja javnog reda, javne sigurnosti i obrane, upravitelj mreže, države članice, treće zemlje, korisnici zračnog prostora, funkcionalni blokovi zračnog prostora i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi kao dio funkcionalnih blokova zračnih prostora ili pojedinačno, upotrebom procesa kooperativnog donošenja odluka, razvijaju plan poboljšanja europske mreže ruta, primjenjujući načela oblikovanja zračnog prostora navedena u ovom Prilogu. Plan poboljšanja europske mreže ruta mora ispunjavati ciljeve učinkovitosti koji su u programu mjerenja učinkovitosti navedeni za upravitelja mreže.

2.

Proces kooperativnog donošenja odluka temelji se na odgovarajućim trajnim detaljnim radnim rješenjima koje na razini stručnjaka uspostavlja upravitelj mreže, uz sudjelovanje svih sudionika. Savjetovanja se organiziraju učestalošću koja odražava potrebe funkcije oblikovanja europske mreže ruta.

3.

Kako bi se osigurala primjerena povezivost plana poboljšanja europske mreže ruta, upravitelj mreže i države članice moraju u proces kooperativnog donošenja odluka uključiti treće zemlje, u skladu s člankom 22. Potrebno je osigurati primjerenu suradnju između upravitelja mreže i, s jedne strane, njegovih detaljnih radnih rješenja na razini stručnjaka koji podržavaju razvoj plana poboljšanja europske mreže ruta, te s druge strane, radnih rješenja na razini relevantnih stručnjaka ICAO-a koja obuhvaćaju poboljšanja mreže ruta na sučelju.

4.

Plan poboljšanja europske mreže ruta je postupni plan koji odražava sve potrebne elemente kako bi se osiguralo da se europski zračni prostor oblikuje kao jedinstveni subjekt i da ispunjava primjenjive ciljeve učinkovitosti.

5.

Plan uključuje:

6.

Upravitelj mreže osigurava odgovarajuća rješenja za sve aktivnosti kako bi se omogućila civilno-vojna koordinacija u procesu kooperativnog donošenja odluka.

7.

Upravitelj mreže, države članice, funkcionalni blokovi zračnog prostora i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi kao dio funkcionalnih blokova zračnog prostora ili pojedinačno, osiguravaju koherentno uključivanje projekata za oblikovanje zračnog prostora, koji su dogovoreni procesom kooperativnog donošenja odluka, u plan poboljšanja europske mreže ruta.

8.

Države članice i funkcionalni blokovi zračnog prostora osiguravaju da su projekti oblikovanja zračnog prostora na nacionalnoj razini i na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora, prije provedbe, kompatibilni i sukladni s planom poboljšanja europske mreže ruta te koordinirani s državama na koje imaju utjecaj i s upraviteljem mreže.

9.

Podaci u vezi s promjenama projekata koje zahtijevaju provjeru kompatibilnosti i koji se moraju staviti na raspolaganje upravitelju mreže, između ostalog uključuju:

10.

Upravitelj mreže i države članice u okviru ovog Priloga, putem procesa kooperativnog donošenja odluka, razvijaju zajedničke prijedloge za izmjene odgovarajućih dokumenata ICAO-a. Posebno, za izmjene dokumenata ICAO-a koji se odnose na rute ATS-a nad otvorenim morem, države članice primjenjuju važeće postupke ICAO-a za koordinaciju.

11.

Upravitelj mreže, države članice, korisnici zračnog prostora, operatori zračnih luka, funkcionalni blokovi zračnog prostora i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi kao dio funkcionalnih blokova zračnog prostora ili pojedinačno, putem procesa kooperativnog donošenja odluka stalno revidiraju plan poboljšanja europske mreže ruta kako bi uvažili nove ili promijenjene zahtjeve za zračnim prostorom. Osigurava se stalna koordinacija s vojnim tijelima.

1.

Pri razvoju plana poboljšanja europske mreže ruta, upravitelj mreže, države članice, treće zemlje, funkcionalni blokovi zračnog prostora i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi kao dio funkcionalnih blokova zračnog prostora ili pojedinačno, u okviru procesa kooperativnog donošenja odluka, pridržavaju se sljedećih načela oblikovanja zračnog prostora:

2.

Upravitelj mreže, države članice, funkcionalni blokovi zračnog prostora i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi kao dio funkcionalnih blokova zračnog prostora ili pojedinačno, putem procesa kooperativnog donošenja odluka, osiguravaju primjenu sljedećih načela u vezi s korištenjem zračnog prostora i upravljanjem kapacitetom:

1.

Kako bi osigurao redovita poboljšanja učinkovitosti, upravitelj mreže, u uskoj suradnji s državama, funkcionalnim blokovima zračnog prostora i operativnim sudionicima obavlja redovite revizije učinkovitosti primijenjenih struktura zračnog prostora.

2.

Ova revizija, između ostalog, uključuje:

1.

Države članice imenuju nadležnu osobu, tijelo ili organizaciju za nacionalnog upravitelja za frekvencije koji je odgovoran za osiguravanje da se dodjele frekvencije obavljaju, mijenjaju i oslobađaju u skladu s ovom Uredbom. Države članice obavješćuju Komisiju i upravitelja mreže o imenima i adresama tih osoba najkasnije 4 mjeseca nakon donošenja ove Uredbe.

2.

Upravitelj mreže priprema i koordinira aspekte strateškog spektra u vezi s mrežom koji moraju biti dokumentirani na odgovarajući način u strateškom planu mreže i planu mrežnih operacija. Upravitelj mreže pomaže Komisiji i državama članicama pri izradi zajedničkih stavova u zrakoplovstvu za usklađene doprinose država članica međunarodnim forumima, a posebno Europskoj konferenciji poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) i Međunarodnoj uniji za telekomunikacije (ITU).

3.

Na zahtjev nacionalnog(-ih) upravitelja za frekvencije, upravitelj mreže poduzima mjere s Komisijom i CEPT-om za rješavanje bilo kakvih pitanja povezanih s drugim industrijskim sektorima.

4.

Nacionalni upravitelji za frekvencije obavješćuju upravitelja mreže o slučajevima radijskih smetnja koje utječu na europsku zrakoplovnu mrežu. Upravitelj mreže evidentira njihovu pojavu i pomaže pri njihovoj procjeni. Na zahtjev nacionalnog(-ih) upravitelja za frekvencije, upravitelj mreže koordinira ili pruža bilo kakvu pomoć potrebnu za rješavanje ili ublažavanje takvih slučajeva, uključujući mjere koje poduzima s Komisijom i CEPT-om.

5.

Upravitelj mreže razvija i održava središnji registar koji je namijenjen za pohranjivanje svih podataka o dodjeli radijske frekvencije, kako je opisano u točki 14.

6.

Države članice koriste središnji registar za ispunjavanje svojih upravnih obveza prema ICAO-u što se tiče registracije dodjele frekvencije.

7.

Upravitelj mreže i nacionalni upravitelji za frekvencije dalje razvijaju i poboljšavaju postupke upravljanja frekvencijama, kriterije planiranja, skupove podataka i procese za optimiziranje upotrebe i zauzetosti radijskog spektra u općem zračnom prometu. Na zahtjev države članice ili država članica upravitelj mreže ih predlaže dalje na regionalnoj razini.

8.

Kod zahtijeva za dodjelu frekvencije, podnositelj zahtjeva predaje zahtjev nadležnom nacionalnom upravitelju za frekvencije, uključujući sve relevantne podatke i obrazloženja.

9.

Nacionalni upravitelji za frekvencije i upravitelj mreže ocjenjuju i određuju prioritete zahtjeva za dodjelu frekvencija na temelju operativnih zahtjeva i dogovorenih kriterija. Nadalje, upravitelj mreže zajedno s nacionalnim upraviteljima za frekvencije utvrđuje njihov utjecaj na mrežu. Upravitelj mreže uspostavlja takve kriterije, savjetujući se s nacionalnim upraviteljima za frekvencije, u roku od 12 mjeseci nakon donošenja ove Uredbe te ih nakon toga održava i ažurira, prema potrebi.

10.

Kad postoji utjecaj na mrežu, upravitelj mreže određuje odgovarajuću frekvenciju (odgovarajuće frekvencije) za ispunjavanje zahtjeva, uvažavajući sljedeće zahtjeve:

11.

Kad nema utjecaja na mrežu, nacionalni upravitelji za frekvencije određuju odgovarajuću frekvenciju (odgovarajuće frekvencije) za ispunjavanje zahtjeva, uvažavajući zahtjeve iz točke 10.

12.

Kad se zahtjev za dodjeljivanje frekvencije ne može ispuniti, nacionalni upravitelji za frekvencije mogu od upravitelja mreže zatražiti da poduzme dodatno pretraživanje frekvencija. Kako bi pronašao rješenje za nacionalne upravitelje za frekvencije, upravitelj mreže može uz pomoć nacionalnih upravitelja za frekvencije poduzeti posebno ispitivanje situacije što se tiče upotrebe frekvencija na dotičnom zemljopisnom području.

13.

Nacionalni upravitelj za frekvencije dodjeljuje odgovarajuću frekvenciju (odgovarajuće frekvencije) utvrđenu(-e) u točkama 10., 11. i 12.

14.

Nacionalni upravitelj za frekvencije unosi svaku dodjelu u središnji registar, unoseći sljedeće podatke:

15.

Pri dodjeli frekvencije podnositelju zahtjeva, nacionalni upravitelj za frekvencije uključuje uvjete upotrebe. U tim uvjetima se navodi, najmanje, da dodjela frekvencije:

16.

Nacionalni upravitelj(i) za frekvencije osiguravaju da se bilo kakva zahtijevana promjena, izmjena ili oslobađanje frekvencije obave u dogovorenom vremenskom okviru i da se u skladu s tim ažurira središnji registar. Kad se te mjere ne mogu izvesti, nacionalni upravitelj(i) za frekvencije prosljeđuje(-u) odgovarajuće obrazloženje upravitelju mreže.

17.

Nacionalni upravitelji za frekvencije osiguravaju da će svi operativni, tehnički i upravni detalji iz točke 14., za sve dodijeljene frekvencije koje se koriste u europskoj zrakoplovnoj mreži, biti na raspolaganju u središnjem registru najkasnije do 31. prosinca 2011.

18.

Upravitelj mreže i nacionalni upravitelj(i) za frekvencije obavljaju praćenje i ocjenjivanje zrakoplovnih frekvencijskih pojaseva i dodijeljenih frekvencija na temelju transparentnih postupaka, kako bi se osigurala njihova ispravna i učinkovita upotreba. Upravitelj mreže uspostavlja takve postupke uz savjetovanje s nacionalnim upraviteljima za frekvencije najkasnije 12 mjeseci nakon donošenja ove Uredbe te ih nakon toga, prema potrebi održava i ažurira. Upravitelj mreže posebno utvrđuje bilo kakva odstupanja između središnjeg registra, operativne svrhe i stvarne upotrebe dodijeljene frekvencije. Upravitelj mreže, u dogovorenom vremenskom okviru, o takvim odstupanjima obavješćuje nacionalnog upravitelja za frekvencije radi njihovog rješavanja.

19.

Upravitelj mreže osigurava raspoloživost zajedničkih alata za podršku središnjeg i nacionalnog planiranja, koordinacije, registracije, nadzora i optimizacije. Moraju se posebno razviti alati za podršku analize podataka iz središnjeg registra za praćenje učinkovitosti funkcije i za oblikovanje i provedbu procesa optimizacije frekvencija u skladu s točkom 7.

1.

Kooperativno donošenje odluka između nacionalnih upravitelja za frekvencije i upravitelja mreže temelji se na rješenjima koja mora odobriti Upravni odbor mreže u skladu s člankom 16. ove Uredbe, nakon dobivanja pozitivnog mišljenja Odbora za jedinstveno nebo u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004.

2.

U slučaju neslaganja s rješenjima iz stavka 1. dijela B ovog Priloga, upravitelj mreže ili dotične države članice prosljeđuju predmet Komisiji na rješavanje. Komisija postupa u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004.

3.

U navedenim rješenjima navodi se najmanje sljedeće:

4.

Početna rješenja za koordinaciju radijskih frekvencija moraju biti potpuno kompatibilna s postojećim rješenjima. Razvoj ovih rješenja specificira se u suradnji s nacionalnim upraviteljima za frekvencije i smanjuje režijske troškove u najvećoj mogućoj mjeri.

5.

Koordinacija strateške i taktičke upotrebe radijskih frekvencija sa susjednim zemljama koje ne sudjeluju u radu upravitelja mreže izvodi se putem regionalnih radnih rješenja ICAO-a. To se obavlja radi toga da se susjednim zemljama omogući pristup uslugama upravitelja mreže.

6.

Upravitelj mreže i nacionalni upravitelji za frekvencije dogovaraju se o sveukupnim prioritetima ove funkcije u svrhu poboljšanja oblikovanja i rada europske zrakoplovne mreže. Ti se prioriteti moraju dokumentirati u obliku dijela strateškog plana mreže i plana mrežnih operacija koji se odnosi na frekvencije, o čemu se obavljaju savjetovanja sa sudionicima. Posebno, određivanje prioriteta može se odnositi na posebne pojaseve, područja i usluge.

7.

Države članice osiguravaju da je upotreba zrakoplovnih frekvencijskih pojaseva od strane vojnih korisnika odgovarajuće usklađena s nacionalnim upraviteljima za frekvencije i s upraviteljem mreže.

1.

Ciljevi ove funkcije su:

2.

Kodovi SSR transpondera dodjeljuju se putem upravitelja mreže državama članicama i pružateljima usluga u zračnoj plovidbi na način kojim se optimizira njihova sigurna i učinkovita raspodjela, pri čemu se uvažava sljedeće:

3.

Upravitelj mreže u svakom trenutku stavlja popis dodjele kodova SSR transpondera, koji opisuje potpunu i ažurnu dodjelu SSR kodova u zračnom prostoru utvrđenom u članku 1. stavku 3., na raspolaganje državama članicama, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi i trećim zemljama.

4.

Upravitelj mreže provodi formalni proces za uspostavljanje, ocjenjivanje i koordiniranje zahtjeva za dodjelu kodova SSR transpondera, uvažavajući sve potrebne civilne i vojne upotrebe kodova SSR transpondera.

5.

Formalni proces utvrđen u točki 4. uključuje, najmanje, relevantne dogovorene postupke, rokove i ciljeve učinkovitosti za sljedeće aktivnosti:

6.

Upravitelj mreže provjerava sukladnost zahtjeva za dodjelu kodova SSR transpondera, primljene kao dio procesa utvrđenog u točki 4., sa zahtjevima procesa u vezi s dogovorima o formatu i podacima te u vezi s potpunošću, točnošću, pravovremenošću i utemeljenošću.

7.

Države članice osiguravaju da se kodovi SSR transpondera dodjeljuju zrakoplovima u skladu s popisom dodjele kodova SSR transpondera iz točke 3.

8.

Upravitelj mreže može u ime država članica i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi upravljati centraliziranim sustavom dodjeljivanja i upravljanja kodovima SSR transpondera za automatsko dodjeljivanje kodova SSR transpondera za opći zračni promet.

9.

Postupke i alate za redovitu procjenu i ocjenjivanje stvarne upotrebe kodova SSR transpondera od strane država članica i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi provodi upravitelj mreže.

10.

Upravitelj mreže, države članice i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi moraju se dogovoriti o planovima i postupcima za podršku periodične analize i utvrđivanja budućih zahtjeva u vezi s kodovima SSR transpondera. Ova analiza uključuje utvrđivanje mogućih utjecaja na učinkovitost koji nastaju kao posljedica bilo kakvih predviđenih manjkavosti pri dodjeli kodova SSR transpondera.

11.

Moraju se izraditi i održavati operativni priručnici koji sadrže potrebne upute i informacije, kako bi se omogućilo izvođenje mrežne funkcije u skladu sa zahtjevima ove Uredbe. Ti operativni priručnici se dostavljaju i održavaju u skladu s odgovarajućim procesima upravljanja kvalitetom i dokumentacijom.

1.

Upravitelj mreže uspostavlja namjenski mehanizam za koordinaciju i savjetovanje što se tiče detaljnih dogovora o dodjeli kodova SSR transpondera, kojim se:

2.

Upravitelj mreže, u suradnji s nacionalnim vojnim tijelima, osigurava poduzimanje potrebnih mjera kako bi se utvrdilo da dodjela i upotreba kodova SSR transpondera za vojne potrebe nema štetan učinak na sigurnost ili učinkovitost protoka općeg zračnog prometa.

1.

Predani zahtjevi za nove ili izmijenjene dodjele kodova SSR transpondera moraju biti u skladu s dogovorima o formatu i podacima te sa zahtjevima u vezi s potpunošću, točnošću, pravovremenošću i utemeljenošću procesa utvrđenog u točki 4. dijela A.

2.

Države članice dostavljaju upravitelju mreže, na zahtjev, u dogovorenim rokovima koje propisuje upravitelj mreže, sljedeće podatke i informacije za podršku izvođenja mrežne funkcije za kodove SSR transpondera:

3.

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi dostavljaju upravitelju mreže, na zahtjev, u dogovorenim rokovima koje propisuje upravitelj mreže, sljedeće podatke i informacije za podršku izvođenja mrežne funkcije za kodove SSR transpondera:

4.

Odgovori država članica i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, u okviru koordinacije predloženih izmjena dodjela kodova SSR transpondera i ažuriranja popisa dodjela kodova SSR transpondera, najmanje:

1.1.

Područje primjene strateškog plana mreže (zemljopisno i vremensko)

1.2.

Priprema plana i proces potvrđivanja

2.1.

Opis tekuće i planirane situacije na mreži, uključujući ERND, ATFM, zračne luke i ograničene resurse

2.2.

Izazovi i mogućnosti povezani s vremenskim okvirom plana (uključujući predviđanje prometne potražnje i svjetski razvoj)

2.3.

Ciljevi učinkovitosti i poslovni zahtjevi kako ih izražavaju različiti sudionici i europski ciljevi učinkovitosti na razini cijele Unije

3.1.

Opis strateškog načina na koji će se mreža razvijati i napredovati, kako bi uspješno odgovorila na ciljeve učinkovitosti i poslovne zahtjeve

3.2.

Usklađenost s programom mjerenja učinkovitosti

3.3.

Usklađenost s europskim glavnim planom ATM-a

4.1.

Opis strateških ciljeva mreže:

1.1.

Opis stanja (područje primjene plana, obuhvaćene funkcije itd.)

1.2.

Opis makroekonomskog scenarija za referentno razdoblje, uključujući sveukupne pretpostavke (predviđanje prometa itd.)

1.3.

Opis ishoda savjetovanja sudionika pri izradi plana mjerenja učinkovitosti (glavna pitanja koja su istaknuli sudionici i, ako je moguće, postignuti kompromisi)

2.1.

Ciljevi učinkovitosti u svakom relevantnom ključnom području učinkovitosti, postavljeni upućivanjem na svaki pojedini ključni pokazatelj učinkovitosti, za cijelo referentno razdoblje, s godišnjim vrijednostima koje se koriste za namjene praćenja i poticaja

2.2.

Opis i objašnjenje doprinosa i utjecaja ciljeva učinkovitosti upravitelja mreže na europske ciljeve učinkovitosti na razini cijele Unije

3.1.

Pojedinačni ciljevi učinkovitosti za svaku funkciju (ATFM, ERND, kodove SSR transpondera, frekvencije)

4.1.

Opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuje učinkovitost primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora kako bi se povećao kapacitet, uvažavajući učinkovitost vojne operacije, i ako se smatra primjerenim, relevantni pokazatelji i ciljevi učinkovitosti koji su u skladu s ciljevima i pokazateljima plana mjerenja učinkovitosti

5.1.

Osjetljivost na vanjske pretpostavke

5.2.

Usporedba s prethodnim planom mjerenja učinkovitosti.

6.1.

Opis mjera koje uspostavlja Upravni odbor mreže za postizanje ciljeva učinkovitosti, kao što su:

6.1.

Opis kratkoročnog/srednjoročnog planiranja:

6.2.

Opis dugoročnog planiranja:

7.1.

Opis rizika povezanih s provedbom plana

7.2.

Opis procesa praćenja (uključujući moguće odstupanje od početnih ciljeva)

8.1.

Utvrđivanje mjera koje će poduzeti Unija i države članice, za podršku provedbe plana.

1.1.

Područje primjene plana mrežnih operacija (zemljopisno i vremensko)

1.2.

Priprema plana i proces potvrđivanja

—

uključuje aspekt suradnje sudjelujućih operativnih sudionika u smislu uloga i odgovornosti,

—

navodi kako će operativni ciljevi biti obuhvaćeni u taktičkoj, pred-taktičkoj, kratkoročnoj i srednjoročnoj fazi plana mrežnih operacija i u drugim ciljevima učinkovitosti uspostavljenim u skladu s Uredbom o učinkovitosti,

—

postavljeni prioriteti i potrebni resursi za razdoblje planiranja,

—

navodi utjecaj na sektor ATM-a i druga dotična područja.

—

opis cjelokupnog procesa planiranja mrežnih operacija,

—

opis strateškog načina na koji će se plan mrežnih operacija razvijati i napredovati kako bi uspješno odgovorio na zahtjeve operativne učinkovitosti i druge ciljeve učinkovitosti utvrđene u skladu s Uredbom o učinkovitosti,

—

opis upotrijebljenih alata i podataka.

4.1.

Sažeti opis prošle operativne učinkovitosti mreže

4.2.

Izazovi i mogućnosti u vezi s vremenskim razdobljem plana

4.3.

Predviđanje prometa na mreži u skladu s dodacima 1. i 2., uključujući:

4.4.

Zahtjevi u vezi s operativnom učinkovitošću mreže, uključujući:

4.5.

Operativne potrebe kako su ih izrazili različiti sudionici, uključujući vojne

—

opis planova i mjera čija se provedba očekuje na razini mreže, uključujući zračni prostor, ograničene resurse i ATFM,

—

opis doprinosa operativnoj učinkovitosti, svakog pojedinog plana i mjere.

—

uključujući opis svakog od planova i mjera čija se provedba očekuje na lokalnoj razini,

—

opis doprinosa operativnoj učinkovitosti, svakog pojedinog plana i mjere,

—

opis odnosa s trećim zemljama i poslova povezanih s ICAO-om.

—

pregled posebnih događaja koji imaju značajan utjecaj na ATM,

—

pojedinačni posebni događaji i postupanje s njima sa stajališta mreže,

—

velike vojne vježbe.

8.1.

Pružatelji vojnih usluga ATM-a odgovorni za područja rezerviranog ili razdvojenog zračnog prostora razmjenjuju s upraviteljem mreže, putem jedinice za upravljanje zračnim prostorom, sljedeće informacije u skladu s nacionalnim pravilima:

—

ciljevi i predviđanja kašnjenja/kapaciteta ATM-a u mreži, što se tiče pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, funkcionalnog bloka zračnog prostora i ACC-a,

—

operativna učinkovitost zračne luke,

—

cilj i predviđanje učinkovitosti okoliša mreže/učinkovitosti leta,

—

utjecaj posebnih događaja,

—

analiza ciljeva i predviđanja operativne učinkovitosti.

—

utvrđivanje operativnih (sigurnost, kapacitet, učinkovitost leta) uskih grla i mogućih uskih grla, njihovih uzroka i dogovorenih rješenja ili mjere za ublažavanje, uključujući mogućnosti za usklađivanje zahtjeva i kapaciteta (DCB – Demand Capacity Balancing).

—

predviđanje prometa,

—

analizu tekuće operativne učinkovitosti,

—

kvantitativnu procjenu postignutog kapaciteta (bazni kapacitet),

—

kvantitativnu procjenu potrebnih kapaciteta za različite scenarije razvoja prometa (profil potrebnog kapaciteta),

—

kvantitativnu procjenu planiranih mjera za operativno poboljšanje na razini ACC-a, kako je dogovoreno s pružateljima usluga u zračnoj plovidbi,

—

cilj i predviđanje u vezi s kašnjenjem,

—

analizu očekivane operativne učinkovitosti (sigurnost, kapacitet, okoliš).

—

lokalni cilj što se tiče kašnjenja,

—

procjenu/potvrdu predviđanja prometa, uvažavajući lokalne spoznaje,

—

broj raspoloživih sektora: sektorsku konfiguraciju/plan otvaranja sektora po sezoni/danu u tjednu/vremenskom razdoblju tijekom dana,

—

vrijednosti kapaciteta/praćenja za svaki sektor/količinu prometa po sektorskoj konfiguraciji/planu otvaranju sektora,

—

planirane ili poznate posebne događaje, uključujući datume/vrijeme i njihov učinak na operativnu učinkovitost,

—

detalje o planiranim mjerama za operativno poboljšanje, plan njihove provedbe i s njima povezani negativni/pozitivni učinci na kapacitet i/ili učinkovitost,

—

detalje o predloženim i potvrđenim promjenama strukture i upotrebe zračnog prostora,

—

dodatne aktivnosti, dogovorene s upraviteljem mreže,

—

operativne ugovore ACC-a.

—

predviđanje prometa,

—

analizu očekivane operativne učinkovitosti (sigurnost, kapacitet, okoliš).

—

procjenu/potvrdu predviđanja prometa, uvažavajući lokalne spoznaje,

—

kapacitet uzletno-sletne staze za svaku konfiguraciju uzletno-sletne staze, sadašnje i predviđene dolaske i odlaske,

—

specifikaciju kapaciteta za noćno razdoblje i trajanje noćnog razdoblja, kad je to relevantno,

—

detalje o planiranim mjerama za operativno poboljšanje, plan njihove provedbe i s njima povezane negativne/pozitivne učinke na kapacitet i/ili učinkovitost,

—

planirane ili poznate posebne događaje, uključujući datume/vrijeme i njihov učinak na operativnu učinkovitost,

—

druge planirane načine poboljšanja kapaciteta,

—

dodatne aktivnosti, dogovorene s upraviteljem mreže.

(a)

ovlasti, dužnosti i odgovornosti osoba imenovanih za određeno radno mjesto, posebno za upravno osoblje koje je zaduženo za funkcije u vezi sa sigurnošću, kvalitetom, zaštitom i ljudskim resursima;

(b)

odnosi i hijerarhijska struktura između različitih dijelova i procesa organizacije.

(a)

opisuje cjelokupnu filozofiju i načela organizacije u vezi sa sigurnošću na takav način da se potrebe sudionika ispune u najvećoj mogućoj mjeri (dalje u tekstu „politika”);

(b)

uspostavlja funkciju praćenja sukladnosti koja uključuje postupke osmišljene za provjeru izvode li se sve funkcije u skladu s važećim zahtjevima, standardima i postupcima. Praćenje sukladnosti uključuje sustav povratnih informacija o utvrđenome, koje se dostavljaju odgovornom upravnom osoblju, kako bi se, kad je to potrebno, osigurala učinkovita i pravovremena provedba korektivnih mjera;

(c)

pruža dokaz o funkcioniranju sustava upravljanja u obliku priručnika i dokumenata o praćenju;

(d)

imenuje predstavnike uprave koji prate usklađenost s postupcima i primjerenost postupaka, kako bi se osigurale sigurne i učinkovite operativne prakse;

(e)

provodi revizije uspostavljenog sustava upravljanja i prema potrebi poduzima korektivne mjere;

(f)

upravlja sigurnošću svih mrežnih funkcija koje su mu dodijeljene. Pritom uspostavlja formalna sučelja sa svim relevantnim sudionicima kako bi mogao utvrditi opasnosti u vezi sa sigurnošću zračnog prometa koje su povezane s njegovim aktivnostima, procijeniti ih i prema potrebi upravljati rizicima koji su s njima povezani;

(g)

sadrži postupke za upravljanje sigurnošću kod uvođenja novih funkcionalnih sustava ili promjena postojećih funkcionalnih sustava.

(a)

osigurava zaštitu svojih objekata, opreme i osoblja kako bi spriječio nezakonito ometanje koje bi moglo utjecati na sigurnost mrežnih funkcija kojima on upravlja;

(b)

osigurava zaštitu operativnih podataka koje dobiva ili proizvodi ili koristi na bilo koji drugi način, tako da je pristup tim podacima ograničen samo na one koji su za to ovlašteni;

(c)

određuje postupke koji se odnose na procjenu i ublažavanje rizika zaštite, nadzor i poboljšanje zaštite, revizije zaštite i širenje novih spoznaja;

(d)

određuje načine osmišljene za otkrivanje kršenja zaštite i za upozoravanje osoblja odgovarajućim signalima upozorenja;

(e)

određuje načine ograničavanja učinaka kršenja zaštite i utvrđivanja korektivnih mjera i postupaka ublažavanja, kako bi se spriječilo ponavljanje situacije.

(a)

da operativni priručnici sadrže upute i informacije koje su potrebne operativnom osoblju za obavljanje njihovih zadaća;

(b)

da su relevantni dijelovi operativnih priručnika dostupni osoblju kojih se tiču;

(c)

da se operativno osoblje žurno obavješćuje o izmjeni operativnog priručnika koji se odnosi na njihove zadaće, kao i o njihovom stupanju na snagu.

—

ocjenu učinkovitosti mrežnih funkcija kojima on upravlja,

—

učinkovitost u usporedbi s ciljevima učinkovitosti postavljenim u strateškom planu mreže, uspoređujući stvarnu učinkovitost s operativnim planom mreže, upotrebom pokazatelja učinkovitosti uspostavljenih u operativnom planu mreže,

—

objašnjenje odstupanja od ciljeva i utvrđivanje mjera za prevladavanje bilo kakvih odstupanja tijekom referentnog razdoblja iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004,

—

razvoj operacija i infrastrukture,

—

podatke o procesu formalnog savjetovanja s korisnicima i sa sudionicima,

—

podatke o politici ljudskih resursa.