EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014R0118

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 118/2014 оd 30. siječnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1560/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica

OJ L 39, 8.2.2014, p. 1–43 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2014/118/oj

8.2.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 39/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 118/2014

оd 30. siječnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1560/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3., članak 6. stavak 5., članak 8. stavak 6., članak 16. stavak 4., članak 21. stavak 3., članak 22. stavak 3., članak 23. stavak 4., članak 24. stavak 5., članak 29. stavke 1. i 4., članak 31. stavak 4., članak 32. stavke 1. i 5. i članak 35. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1560/2003 (2) donesen je niz posebnih mehanizama potrebnih za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 (3).

(2)

U lipnju 2013. donesena je Uredba (EU) br. 604/2013 kojom je preinačena Uredba (EZ) br. 343/2003. Potrebno je uspostaviti daljnje posebne mehanizme za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013.

(3)

U cilju povećanja učinkovitosti sustava i unaprjeđenja suradnje između nacionalnih tijela, potrebno je izmijeniti pravila o prijenosu i obradi zahtjeva za prihvat ili ponovni prihvat, zahtjeva za dostavu informacija, suradnju na ujedinjenju članova obitelji i druge rodbine u slučaju maloljetnika bez pratnje i ovisnih osoba te provedbu prijevoza.

(4)

U Uredbi (EZ) br. 1560/2003 nisu predviđeni zajednički letak o Dublinskom postupku/Eurodacu te poseban letak za maloljetnike bez pratnje, standardni obrazac za razmjenu važnih podataka o maloljetnicima bez pratnje, ujednačeni uvjeti za savjetovanje i razmjenu podataka o maloljetnicima i ovisnim osobama, standardni obrazac za razmjenu podataka prije prijenosa, zajednički zdravstveni certifikat, ujednačeni uvjeti i praktična rješenja za razmjenu informacija o zdravlju osobe prije prijevoza. Stoga je potrebno dodati nove odredbe.

(5)

Uredbom (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) zamjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 (5) i uvode se promjene u sustav Eurodac. Prema tome, potrebno je prilagoditi Uredbu (EZ) br. 1560/2003 kako bi ona na odgovarajući način odražavala odnos između postupaka propisanih u Uredbi (EU) br. 604/2013 i primjene Uredbe (EU) br. 603/2013.

(6)

U Uredbi (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) propisana su pravila za lakšu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013. Zbog toga je potrebno izmijeniti ujednačene uvjete za pripremu i predavanje zahtjeva za prihvat podnositelja molbe radi uključenja uvjeta o korištenju podataka iz viznog informacijskog sustava.

(7)

Nužne su tehničke prilagodbe kao odgovor na razvoj primjenjivih standarda i praktičnih rješenja za uporabu elektroničke prijenosne mreže uspostavljene Uredbom (EZ) br. 1560/2003 u cilju lakše primjene Uredbe (EU) br. 604/2013.

(8)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) trebala bi se primjenjivati na obradu u skladu s ovom Uredbom.

(9)

Uredba (EU) br. 604/2013 primjenjuje se za molbe za međunarodnu zaštitu koje se predaju od 1. siječnja 2014. Stoga je nužno da ova Uredba stupi na snagu čim prije moguće kako bi se omogućila potpuna primjena Uredbe (EU) br. 604/2013.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 44. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 604/2013.

(11)

Uredbu (EZ) br. 1560/2003 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1560/2003

Uredba (EZ) br. 1560/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Ako se molba temelji na pozitivnom rezultatu koji je poslao vizni informacijski sustav (VIS) u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) nakon usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe za međunarodnu zaštitu s otiscima prstiju koji su prethodno uzeti i poslani u VIS u skladu s člankom 9. te Uredbe i provjereni u skladu s člankom 21. te Uredbe, on uključuje i podatke dobivene iz VIS-a.

(*1)  Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).”"

2.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Priprema zahtjeva za ponovni prihvat

Zahtjev za ponovni prihvat sastavlja se na tipskom obrascu u skladu s predloškom iz Priloga III. i u njemu se navodi priroda zahtjeva, razlozi zbog kojih se podnosi i odredbe Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) na kojima se zahtjev temelji.

Zahtjev isto uključuje, prema potrebi:

(a)

presliku svih neposrednih i posrednih dokaza koji pokazuju da je država članica kojoj se podnosi zahtjev odgovorna za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu, kojima se, prema potrebi, prilažu napomene o okolnostima u kojima su prikupljeni i o dokaznoj vrijednosti koju im, pozivajući se na popise posrednih i neposrednih dokaza iz članka 22. stavka 3. Uredbe (EU) br. 604/2013 koji su navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi, pripisuje država članica koja podnosi zahtjev;

(b)

pozitivan rezultat koji je poslala Središnja jedinica Eurodaca, u skladu s člankom 4. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 2725/2000, nakon usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju koji su prethodno uzeti i poslani u Središnju jedinicu u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. te Uredbe i provjereni u skladu s člankom 4. stavkom 6. te Uredbe.

(*2)  Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).”"

3.

U članku 8. dodaje se novi stavak:

„3.   Tipski obrazac iz Priloga VI. koristi se u svrhu prijenosa podataka nužnih za zaštitu prava i neposrednih potreba osobe koja je predmet prijevoza odgovornoj državi članici. Taj se tipski obrazac smatra obaviješću u smislu stavka 2.”

4.

U članku 9. dodaje se novi stavak:

„1.a   Ako je prijevoz odgođen na zahtjev države članice koja obavlja prijevoz, država članica koja obavlja prijevoz i odgovorna država članica moraju ponovno uspostaviti komunikaciju u cilju organizacije novog prijevoza u što kraćem roku, u skladu s člankom 8., a najkasnije dva tjedna od trenutka kada nadležna tijela postanu svjesna prestanka okolnosti koje su uzrokovale kašnjenje ili odgodu. U tom slučaju, ažurirani tipski obrazac za prijenos podataka prije izvršenja prijevoza u skladu s Prilogom VI. šalje se prije prijevoza.”

5.

U članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Država članica koja zbog jednog od razloga iz članka 29. stavka 2. Uredbe (EU) br. 604/2013 ne može provesti prijevoz u uobičajenom roku od šest mjeseci od datuma prihvaćanja zahtjeva za prihvat ili ponovni prihvat predmetne osobe ili od konačne odluke u žalbenom ili revizijskom postupku sa suspenzivnim učinkom obavješćuje odgovornu državu članicu prije isteka tog roka. U suprotnom je za obradu molbe za međunarodnu zaštitu i druge obveze iz Uredbe (EU) br. 604/2013 odgovorna država članica koja je predala molbu, u skladu s člankom 29. stavkom 2. te Uredbe.”

6.

U članku 11. dodaje se novi stavak:

„6.   Ako se podnositelj molbe nalazi na državnom području države članice koja nije ona u kojoj se nalazi dijete, brat ili sestra ili roditelj kako je navedeno u članku 16. stavku 1. Uredbe (EU) br. 604/2013, dvije države članice uzajamno se savjetuju i razmjenjuju informacije kako bi utvrdile:

(a)

dokazane obiteljske veze između podnositelja molbe i djeteta, brata ili sestre ili roditelja;

(b)

ovisnost između podnositelja molbe i djeteta, brata ili sestre ili roditelja;

(c)

sposobnost predmetne osobe da se brine o ovisnoj osobi;

(d)

ako je potrebno, elemente koji se moraju uzeti u obzir za ocjenjivanje nemogućnosti putovanja na značajno vremensko razdoblje.

Za provedbu razmjene informacija iz prvog podstavka koristi se tipski obrazac iz Priloga VII. ovoj Uredbi.

Država članica kojoj se podnosi zahtjev nastoji odgovoriti u roku od četiri tjedna od primitka zahtjeva. Kada uvjerljivi dokazi ukazuju na to da će daljnje istrage dovesti do važnijih informacija, država članica kojoj se podnosi zahtjev obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev da su potrebna još dva tjedna.

Zahtjev za informacije u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s rokovima iz članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 1., članka 23. stavka 2., članka 24. stavka 2. i članka 25. stavka 1. Uredbe (EU) br. 604/2013. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje članak 34. stavak 5. Uredbe (EU) br. 604/2013.”

7.

U članku 12. dodaju se sljedeći stavci:

„3.   Kako bi olakšala odgovarajuće postupke za utvrđivanje članova obitelji, braće i sestara ili rodbine maloljetnika bez pratnje, država članica kojoj je maloljetnik bez pratnje predao molbu za međunarodnu zaštitu, nakon razgovora s njim u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 604/2013 u nazočnosti zastupnika iz članka 6. stavka 2. te Uredbe, traži i/ili uzima u obzir informacije koje je dostavio maloljetnik ili informacije iz drugog vjerodostojnog izvora koji je upoznat s osobnom situacijom ili rutu kojom je išao maloljetnik ili član njegove ili njezine obitelji, brat ili sestra ili rođak.

Nadležna tijela koja provode postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe maloljetnika bez pratnje uključuju u taj postupak zastupnika iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) br. 604/2013 u najvećoj mogućoj mjeri.

4.   Ako prilikom izvršavanja obveza iz članka 8. Uredbe (EU) br. 604/2013 država članica koja obavlja postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe maloljetnika bez pratnje posjeduje informacije na temelju kojih je moguće početi utvrđivati i/ili pronalaziti člana obitelji, brata i sestru ili rođaka, ta država članica savjetuje se s drugim državama članicama, prema potrebi, i razmjenjuje informacije, u cilju:

(a)

utvrđivanja članova obitelji, braće i sestara ili rođaka maloljetnika bez pratnje koji se nalaze na državnom području država članica;

(b)

utvrđivanja posjedovanja dokazanih obiteljskih veza;

(c)

procjenjivanja sposobnosti člana obitelji da se brine o maloljetniku bez pratnje, uključujući ako se članovi obitelj, braća i sestre ili rođaci maloljetnika bez pratnje nalaze u više država članica.

5.   Ako se razmjenom informacija iz stavka 4. utvrdi da se u drugoj državi članici ili članicama nalazi više članova obitelji, braće i sestara ili rođaka, država članica u kojoj se nalazi maloljetnik bez pratnje surađuje s mjerodavnom državom članicom ili članicama kako bi utvrdila najprikladniju osobu kojoj treba povjeriti maloljetnika i posebno kako bi utvrdila:

(a)

jačinu obiteljskih veza između maloljetnika i različitih osoba pronađenih na državnim područjima država članica;

(b)

sposobnost i dostupnost predmetnih osoba da brinu o maloljetniku;

(c)

najbolje interese maloljetnika u svakom slučaju.

6.   Za provedbu razmjene informacija iz stavka 4. koristi se tipski obrazac iz Priloga VIII. ovoj Uredbi.

Država članica kojoj se podnosi zahtjev nastoji odgovoriti u roku od četiri tjedna od primitka zahtjeva. Kada uvjerljivi dokazi ukazuju na to da će daljnje istrage dovesti do važnijih informacija, država članica kojoj se podnosi zahtjev obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev da su potrebna još dva tjedna.

Zahtjev za informacije u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s rokovima iz članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 1., članka 23. stavka 2., članka 24. stavka 2. i članka 25. stavka 1. Uredbe (EU) br. 604/2013. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje članak 34. stavak 5.Uredbe (EU) br. 604/2013.”

8.

U članku 15. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjevi, odgovori i sva pisana korespondencija između država članica u vezi s primjenom Uredbe (EU) br. 604/2013 šalju se putem elektroničke komunikacijske mreže ‚DubliNet’, koja je uspostavljena u skladu s glavom II. ove Uredbe.”

9.

Umeće se novi članak 15.a:

„Članak 15.a

Ujednačeni uvjeti i praktična rješenja za razmjenu podataka o zdravstvenom stanju prije provedbe prijevoza

Razmjena podataka o zdravstvenom stanju i, posebno, prijenos liječničke potvrde iz Priloga IX. odvija se samo između nadležnih tijela prijavljenih Komisiji u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 604/2013 putem ‚DubliNeta’.

Država članica koja izvršava prijevoz podnositelja molbe i odgovorna država članica dogovaraju se prije prijenosa zdravstvenog certifikata o jeziku kojim će se popunjavati potvrda, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, posebno potvrdu za hitnim djelovanjem po dolasku.”

10.

Umeće se novi članak 16.a:

„Članak 16.a

Informativni letci za podnositelje molbi za međunarodnu zaštitu

1.   Zajednički letak kojim se svi podnositelji molbi za međunarodnu zaštitu obavještavaju o odredbama Uredbe (EU) br. 604/2013 i o primjeni Uredbe (EU) br. 603/2013 naveden je u Prilogu X.

2.   Poseban letak za djecu bez pratnje koja su podnijela molbu za međunarodnu zaštitu naveden je u Prilogu XI.

3.   Informacije za državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva uhićene u vezi s nezakonitim prelaskom vanjske granice navedene su u Prilogu XII.

4.   Informacije za državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva koje nezakonito borave u državi članici navedene su u Prilogu XIII.”

11.

U članku 18. briše se stavak 2.

12.

U članku 19. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Obrasci čiji su primjeri navedeni u prilozima I. i III. i obrasci zahtjeva za dostavu informacija iz priloga V., VI., VII., VIII., IX. razmjenjuju se između nacionalnih točaka pristupa u obliku koji dostavlja Komisija. Komisija obavješćuje države članice o potrebnim tehničkim normama.”

13.

U članku 20. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Svaki prijenos ima referentni broj prema kojem se može nedvosmisleno utvrditi predmet na koji se odnosi kao i država članica koja je predala zahtjev. Taj broj također mora omogućiti da se utvrdi odnosi li se prijenos na zahtjev za prihvat (tip 1.), zahtjev za ponovni prihvat (tip 2.), zahtjev za dostavu podataka (tip 3.), razmjenu podataka o djetetu, bratu i sestri ili roditelju podnositelja molbe koji se nalazi u situaciji ovisnosti (tip 4.), razmjenu podataka o obitelji, bratu ili sestri ili rodbini maloljetnika bez pratnje (tip 5.), prijenos podataka prije prijevoza (tip 6.) ili na prijenos zajedničkog liječničkog certifikata (tip 7.).”

14.

U članku 20. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se molba temelji na podacima dobivenim od Eurodaca, treba navesti i referentni broj Eurodaca države članice kojoj se podnosi molba.”

15.

U članku 21. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ako je neka nacionalna točka pristupa poslala podatke nacionalnoj toči pristupa u kojoj je došlo do prekida rada, evidencija prijenosa na razini središnje komunikacijske infrastrukture uzima se kao dokaz datuma i vremena prijenosa. Rokovi utvrđeni u Uredbi (EU) br. 604/2013 za slanje molbe ili odgovora ne obustavljaju se za vrijeme trajanja prekida rada predmetne nacionalne točke pristupa.”

16.

Prilozi se zamjenjuju tekstom predviđenim u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. siječnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 180, 29.6.2013., str. 31.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1560/2003 od 2. rujna 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica (SL L 222, 5.9.2003., str. 3.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 343/2003 od 18. veljače 2003. kojom se utvrđuju kriteriji i mehanizmi za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji podnosi državljanin treće zemlje u jednoj od država članica (SL L 50, 25.2.2003., str. 1.).

(4)  Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbi s podacima iz Eurodaca tijela za provedbu zakona država članica i Europola za potrebe provedbe zakona i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 od 11. prosinca 2000. o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije (SL L 316, 15.12.2000., str. 1.).

(6)  Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).

(7)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).


PRILOG

„PRILOG I.

Image 1

Tekst slike

Image 2

Tekst slike

Image 3

Tekst slike

Image 4

Tekst slike

„PRILOG II.

(Upućivanje na članke Uredbe (EU) br. 604/2013)

POPIS A

DOKAZNA SREDSTVA

I.   Postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu

1.   Prisutnost člana obitelji, rodbine (otac, majka, dijete, ujak/ujna, teta/tetak, odrasla osoba odgovorna za dijete, staratelj) maloljetnog podnositelja molbe bez pratnje (članak 8.)

Dokazi

pisana potvrda o podacima koju je dostavila druga država članica,

izvodi iz registara,

boravišne dozvole izdane članu obitelji,

dokaz da su osobe u rodbinskoj vezi, ako postoje,

u nedostatku navedenog, prema potrebi, DNK test ili analiza krvi.

2.   Zakoniti boravak u državi članici člana obitelji priznatog kao korisnika međunarodne zaštite (članak 9.)

Dokazi

pisana potvrda o podacima koju je dostavila druga država članica,

izvodi iz registara,

boravišne dozvole izdane osobama koje imaju status izbjeglice ili status supsidijarne zaštite,

dokaz da su osobe u rodbinskoj vezi, ako postoji,

suglasnost dotičnih osoba.

3.   Prisutnost člana obitelji koji podnosi molbe za međunarodnu zaštitu o čijoj molbi u državi članici nije donesena prva odluka o sadržaju (članak 10.)

Dokazi

pisana potvrda o podacima koju je dostavila druga država članica,

izvodi iz registara,

privremene boravišne dozvole izdane osobi za vrijeme razmatranja molbe,

dokaz da su osobe u rodbinskoj vezi, ako postoji,

u nedostatku navedenog, prema potrebi, DNK test ili analiza krvi,

suglasnost dotičnih osoba.

4.   Važeće boravišne isprave (članak 12. stavak 1. i 3. ili boravišne isprave koje su istekle prije manje od 2 godine [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Dokazi

boravišna isprava,

izvodi iz registara državljana trećih zemalja ili sličnih registara,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koja je izdala boravišnu ispravu.

5.   Važeće vize (članak 12. stavak 2. i 3. ili vize koje su istekle prije manje od 6 mjeseci [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Dokazi

izdana viza (valjana ili istekla, po potrebi),

izvodi iz registara državljana trećih zemalja ili sličnih registara,

pozitivna vrijednost (podudaranje) u sustavu VIS-a u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 767/2008,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koje je izdala vizu.

6.   Zakoniti ulazak na državno područje na vanjskoj granici (članak 14.)

Dokazi

ulazni pečat u putovnici,

izlazni pečat iz države koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice,

karte koje neosporno dokazuju ulazak na vanjskoj granici,

ulazni pečat ili slična potvrda u putovnici.

7.   Nezakoniti ulazak na vanjskoj granici (članak 13. stavak 1.)

Dokazi

pozitivan rezultat Eurodaca iz usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju uzetih u skladu s člankom 14. Uredbe o Eurodacu,

ulazni pečat u krivotvorenoj putovnici,

izlazni pečat iz države koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice,

karte koje neosporno dokazuju ulazak na vanjskoj granici,

ulazni pečat ili slična potvrda u putovnici.

8.   Boravište u državi članici u trajanju od najmanje pet mjeseci (članak 13. stavak 2.)

Dokazi

dozvole boravka izdane dok je zahtjev za boravišnu dozvolu u razmatranju,

zahtjev za napuštanje državnog teritorija ili odluka o protjerivanju izdani u razmaku od najmanje pet mjeseci ili koji još nisu stupili na snagu,

izvodi iz registara bolnica, zatvora, centara za pritvor.

9.   Napuštanje područja države članice (članak 19. stavak 2.)

Dokazi

izlazni pečat,

izvodi iz registara trećih zemalja (kojima se dokazuje boravište),

karte koje neosporno dokazuju ulazak na vanjskoj granici,

izvješće/potvrda države članice iz koje je podnositelj molbe napustio područje država članica,

pečat treće zemlje koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice.

II.   Obveza odgovorne države članice za razmatranje zahtjeva za ponovni prijem ili ponovni prihvat podnositelja molbe

1.   Postupak utvrđivanja odgovorne države članice u tijeku je u državi članici u kojoj je zahtjev podnesen (članak 20. stavak 5.)

Dokazi

pozitivan rezultat Eurodaca iz usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju uzetih u skladu s člankom 9. Uredbe o Eurodacu,

obrazac koji je dostavio podnositelj molbe,

službeno izvješće koje su sastavila tijela vlasti,

otisci prstiju uzeti u vezi s molbom,

izvodi iz odgovarajućih registara i spisa,

pisano izvješće tijela vlasti kojim se potvrđuje da je molba podnesena.

2.   Molba je u postupku razmatranja ili je prethodno podnesena (članak 18. stavak 1. točke (b),(c) i (d))

Dokazi

pozitivan rezultat Eurodaca iz usporedbe otisaka prstiju podnositelja molbe s otiscima prstiju uzetih u skladu s člankom 9. Uredbe o Eurodacu,

obrazac koji je dostavio podnositelj molbe,

službeno izvješće koje su sastavila tijela vlasti,

otisci prstiju uzeti u vezi s molbom,

izvodi iz odgovarajućih registara i spisa,

pisano izvješće tijela vlasti kojim se potvrđuje da je molba podnesena.

3.   Napuštanje područja države članice (članak 20. stavak 5., članak 19. stavak 2.)

Dokazi

izlazni pečat,

izvodi iz registara trećih zemalja (kojima se dokazuje boravište),

izlazni pečat iz države koja graniči s državom članicom, imajući u vidu smjer putovanja podnositelja molbe kao i datum prelaska granice,

pisani dokaz koji su izdala tijela vlasti da je državljanin treće zemlje zaista protjeran.

4.   Protjerivanje s područja država članica (članak 19. stavak 3.)

Dokazi

pisani dokaz koji su izdala tijela vlasti da je državljanin treće zemlje zaista protjeran,

izlazni pečat,

potvrda podataka povezanih s protjerivanjem koju je izdala treća zemlja.

POPIS B

DOKAZI NA OSNOVI INDICIJA

I.   Postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu

1.   Prisutnost člana obitelji (oca, majke, staratelja) u slučaju maloljetnog podnositelja molbe bez pratnje (članak 8.)

Indikativni dokazi (1)

podaci podnositelja molbe koji se mogu provjeriti,

izjave uključenih članova obitelji,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR.

2.   Zakoniti boravak člana obitelji kojemu je priznat status izbjeglice ili status međunarodne zaštite u državi članici (članak 9.)

Indikativni dokazi

podaci podnositelja molbe koji se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR.

3.   Prisutnost člana obitelji koji podnosi molbu za međunarodnu zaštitu o čijoj molbi u državi članici nije donesena prva odluka o sadržaju (članak 10.)

Indikativni dokazi

podaci podnositelja molbe koji se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR.

4.   Važeće boravišne isprave (članak 12. stavak 1. i 3. ili boravišne isprave koje su istekle prije manje od 2 godine [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Indikativni dokazi

detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koja nije izdala dozvolu boravka,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.

5.   Važeće vize (članak 12. stavak 2. i 3. ili vize koje su istekle prije manje od 6 mjeseci [i datum stupanja na snagu] (članak 12. stavak 4.)

Indikativni dokazi

detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila država članica koja nije izdala dozvolu boravka,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.

6.   Zakoniti ulazak na državno područje na vanjskoj granici (članak 14.)

Indikativni dokazi

detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica ili treća zemlja,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu.

U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

karte,

hotelski računi,

ulaznice za javne ili privatne ustanove u državama članicama,

predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio usluge putničke agencije,

ostali posredni dokazi iste vrste.

7.   Nezakoniti ulazak na državno područje na vanjskoj granici (članak 13. stavak 1.)

Indikativni dokazi

detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica ili treća zemlja,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu.

U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

karte,

hotelski računi,

ulaznice za javne ili privatne ustanove u državama članicama,

predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

ostali posredni dokazi iste vrste.

8.   Boravište u državi članici u trajanju od najmanje pet mjeseci (članak 13. stavak 2.)

Indikativni dokazi

detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila nevladina organizacija, kao što su organizacije koje pružaju smještaj onima kojima je potreban,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

otisci prstiju,

karte,

hotelski računi,

ulaznice za javne ili privatne ustanove u državama članicama,

predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

ostali posredni dokazi iste vrste.

9.   Napuštanje područja države članice (članak 19. stavak 2.)

Indikativni dokazi

detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica,

predmet (članak 19. stavak 2.): izlazni pečat u slučaju kada je podnositelj molbe napustio područje države članice u trajanju od najmanje 3 mjeseca,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu.

U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

karte,

hotelski računi,

predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd. u trećoj zemlji,

podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

ostali posredni dokazi iste vrste.

II.   Obveza države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu za ponovni prijem ili ponovni prihvat podnositelja molbe

1.   Postupak utvrđivanja odgovorne države članice u tijeku je u državi članici u kojoj je molba podnesena (članak 20. stavak 5.)

Indikativni dokazi

izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica.

2.   Molba za međunarodnu zaštitu je u postupku razmatranja ili je prethodno podnesena (članak 18. stavak 1., točke (b),(c) i (d))

Indikativni dokazi

izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica.

3.   Napuštanje područja države članice (članak 20. stavak 5., članak 19. stavak 2.)

Indikativni dokazi

detaljne izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila druga država članica,

izlazni pečat u slučaju kada je podnositelj molbe napustio područje države članice u trajanju od najmanje tri mjeseca,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu.

U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

karte,

hotelski računi,

predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd. u trećoj zemlji,

podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

ostali posredni dokazi iste vrste.

4.   Protjerivanje s područja država članica (članak 19. stavak 3.)

Indikativni dokazi

izjave podnositelja molbe koje se mogu provjeriti,

izvješća/potvrde o podacima koje je dostavila međunarodna organizacija, kao što je UNHCR,

izlazni pečat u slučaju kada je podnositelj molbe napustio područje države članice u trajanju od najmanje tri mjeseca,

izvješća/potvrde o podacima dobiveni od strane članova obitelji, suputnika itd.,

otisci prstiju, osim u slučaju kada tijela vlasti odluče uzeti otiske prstiju u trenutku kada je stranac prešao vanjsku granicu.

U takvim slučajevima predstavljaju dokaze kako je definirano u popisu A,

karte,

hotelski računi,

predbilježbe za zdravstvenu ili stomatološku obradu itd.,

podaci koji dokazuju da je podnositelj molbe koristio kurirske usluge ili usluge putničke agencije,

ostali posredni dokazi iste vrste.

„PRILOG III.

Image 5

Tekst slike

Image 6

Tekst slike

„PRILOG IV.

Image 7

Tekst slike

„PRILOG V.

Image 8

Tekst slike

„PRILOG VI.

Image 9

Tekst slike

Image 10

Tekst slike

„PRILOG VII.

Image 11

Tekst slike

Image 12

Tekst slike

„PRILOG VIII.

Image 13

Tekst slike

Image 14

Tekst slike

Image 15

Tekst slike

„PRILOG IX.

Image 16

Tekst slike

Image 17

Tekst slike

„PRILOG X.

DIO A

INFORMACIJE O DUBLINSKOJ UREDBI ZA PODNOSITELJE ZAHTJEVA ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU U SKLADU S ČLANKOM 4. UREDBE (EU) br. 604/2013 (2)

Zatražili ste zaštitu jer smatrate da ste bili prisiljeni napustiti svoju zemlju zbog progona, rata ili opasnosti od ozljede. U zakonu se to naziva „zahtjev za međunarodnu zaštitu”, a vi se smatrate – „podnositeljem zahtjeva.” Osobe koje traže zaštitu često se nazivaju i „tražitelji azila”.

Činjenica da se zatražili azil ne jamči da ćemo vaš zahtjev razmotriti ovdje. Država koja će razmatrati Vaš zahtjev utvrđuje se postupkom koji je propisan u zakonodavstvu Europske unije u „Dublinskoj” uredbi. Prema tom propisu, za razmatranje vašeg zahtjeva odgovorna je samo jedna država.

Ovaj se zakon primjenjuje na zemljopisnom području koje uključuje 32 države (3). Za potrebe ovog letka, te 32 države nazivamo „Dublinskim državama”.

Ako nešto u ovom letku ne razumijete, obratite se našim nadležnim tijelima.

Prije razmatranja zahtjeva za azil, moramo utvrditi jesmo li za njegovo razmatranje odgovorni mi ili neka druga država – to se naziva „Dublinskim postupkom”. Dublinski postupak ne bavi se Vašim razlogom za traženje azila. Tim se postupkom rješava pitanje države koja je odgovorna za donošenje odluke o Vašem zahtjevu za azil.

Koliko će dugo trajati postupak odlučivanja o tome koja će zemlja razmatrati moj zahtjev?

Koliko će vremena proći do razmatranja mojeg zahtjeva?

Ako naša nadležna tijela odluče da smo mi odgovorni za donošenje odluke o vašem zahtjevu za azil, to znači da možete ostati u ovoj zemlji i da će se vaš zahtjev razmatrati ovdje. Postupak razmatranja vašeg zahtjeva za azil počinje odmah nakon toga.

Ako odlučimo da je za vaš zahtjev odgovorna neka druga država, nastojat ćemo vas poslati u tu državu čim prije moguće kako bi se vaš zahtjev mogao tamo razmatrati. Cijeli Dublinski postupak, do transfera u tu državu, može, u uobičajenim okolnostima, trajati do 11 mjeseci. Vaš se zahtjev za azil zatim razmatra u odgovornoj državi. Taj bi vremenski okvir mogao biti drugačiji ako se skrivate od nadležnih tijela, ako se nalazite u zatvoru ili pritvoru, ili ako podnesete žalbu na odluku o transferu. Ako se nalazite u jednoj od tih situacija, dobit ćete posebne informacije o tome koji se vremenski okvir na vas primjenjuje. Ako se nalazite u pritvoru, bit ćete obaviješteni o razlozima za pritvor i o dostupnim pravnim lijekovima.

Kako se donosi odluka o državi odgovornoj za moj zahtjev?

U zakonu su propisani brojni razlozi zašto neka zemlja može biti odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva. Ti se razlozi razmatraju po zakonski propisanom redoslijedu važnosti, počevši od toga imate li člana obitelji u toj Dublinskoj državi, imate li sada i jeste li imali u prošlosti vizu ili dozvolu boravka koju je izdala Dublinska država te jeste li, zakonito ili nezakonito, putovali u, ili kroz, drugu Dublinsku zemlju.

Važno je da nas čim prije obavijestite ako imate članove obitelji u nekoj drugoj Dublinskoj državi. Ako su Vaš suprug, supruga ili djeca predali zahtjev za azil ili im je odobrena međunarodna zaštita u nekoj drugoj Dublinskoj državi, ta bi država mogla biti odgovorna za razmatranje Vašeg zahtjeva za azil.

Možemo odlučiti razmatrati vaš zahtjev ovdje unatoč tome što nismo odgovorni za to razmatranje, u skladu s kriterijima iz Dublinske uredbe. Nećemo Vas poslati u zemlju u kojoj je utvrđeno da bi mogla biti prekršena Vaša ljudska prava.

Što ako ne želim ići u drugu državu?

Možete izjaviti da se ne slažete s odlukom da budete poslani u drugu Dublinsku državu i tu odluku možete osporiti pred sudom. Također možete zatražiti da ostanete u ovoj zemlji do donošenja odluke o žalbi.

Ako odustanete od zahtjeva za azil i preselite se u drugu Dublinsku državu, vjerojatno ćete biti vraćeni u ovu državu ili u odgovornu državu.

Stoga je važno da ostanete ovdje kada predate zahtjev za azil dok ne donesemo odluku o tome 1. tko je odgovoran za razmatranje zahtjeva za azil i/ili 2. razmotrimo vaš zahtjev za azil u ovoj zemlji.

Imajte na umu da ćete, ako pokušate pobjeći ili se sakriti od nas jer ne želite da vas pošaljemo u drugu državu, biti poslani u pritvor (u zatvoreni centar). U tom ćete slučaju imati pravo na zastupanje po odvjetniku i obavijestit ćemo vas o vašim drugim pravima, uključujući pravo na žalbu protiv pritvora.

Zašto se od mene traži da dam svoje otiske prstiju?

Kada predate zahtjev za azil, ako imate 14 ili više godina, uzet će vam se otisci prstiju i poslati u bazu podataka otisaka prstiju koja se naziva „Eurodac”. U ovom postupku morate surađivati – imate zakonsku obvezu dati otiske prstiju.

Ako vaši otisci nisu dobre kvalitete, te ako ste namjerno oštetili prste, otisci će vam se kasnije uzeti ponovno.

Vaši otisci prstiju provjerit će se u Eurodacu kako bi se vidjelo jeste li ikada prije zatražili azil te jesu li vam ikada na granici uzeti otisci prstiju. To će nam pomoći da utvrdimo koja je Dublinska država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva za azil.

Vaši otisci prstiju provjerit će se i u Viznom informacijskom sustavu (VIS) koji se sastoji od baze podataka koja sadrži informacije o vizama odobrenim u schengenskom području. Ako imate važeću ili prethodnu vizu za drugu Dublinsku državu, možda ćete biti tamo poslani radi razmatranja vašeg zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Budući da ste predali zahtjev za azil, podaci o vašim otiscima prstiju bit će pohranjeni u Eurodacu na 10 godina - nakon 10 godina oni će automatski biti obrisani iz Eurodaca. Ako vaš zahtjev za azil bude pozitivno riješen, vaši otisci prstiju ostat će u bazi podataka do automatskog brisanja. Ako postanete državljanin Dublinske države, vaši otisci prstiju u tom će trenutku biti obrisani. Vaši otisci prstiju i vaš spol pohranjuju se u Eurodacu - vaše ime fotografija, datum rođenja i nacionalnost ne šalju se u bazu podataka Eurodaca, već se mogu pohraniti u nacionalnoj bazi podataka.

U bilo kojem trenutku u budućnosti možete od nas zatražiti podatke koje smo pohranili u Eurodacu. Ako smatrate da su podaci netočni ili da ne bi trebali biti pohranjeni, možete zatražiti njihovo ispravljanje ili brisanje. Informacije o tijelima odgovornim za postupanje s (ili upravljanje) vašim podacima u toj državi i o mjerodavnim tijelima odgovornima za nadziranje zaštite podataka mogu se naći ispod.

Eurodacom upravlja agencija Europske unije pod nazivom eu-LISA. Vaši se podaci mogu koristiti samo u svrhe propisane u zakonu. Vaše će podatke primati samo središnji sustav Eurodaca. Ako u budućnosti zatražite azil u drugoj Dublinskoj državi, vaši otisci prstiju poslat će se toj zemlji na provjeru. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti niti s jednom drugom zemljom ili organizacijom izvan Dublinskih država.

Od 20. srpnja 2015., vaše otiske prstiju mogu pretraživati tijela kao što su policija i Europski policijski ured (Europol) koji mogu zatražiti pristup bazi podataka Eurodaca u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istrage teških kaznenih djela i terorizma.

Kakva prava imam do donošenja odluke o državi odgovornoj za razmatranje mojeg zahtjeva za azil?

Imate pravo ostati u ovoj zemlji ako smo mi odgovorni za razmatranje vašeg zahtjeva za azil ili, ako je odgovorna neka druga država, do transfera u tu državu. Ako je za razmatranje vašeg zahtjeva za azil odgovorna ova zemlja, imate pravo ostati ovdje barem do donošenja prve odluke o vašem zahtjevu za azil. Imate pravo i na materijalne uvjete prihvata, odnosno, smještaj, hranu itd., te na osnovnu medicinsku njegu i hitnu medicinsku pomoć. Dobit ćete priliku da nam pisanim ili usmenim putem date informacije o situaciji u kojoj se nalazite i o nazočnosti članova obitelji na državnom području Dublinskih država i da to činite na svojem materinjem jeziku ili nekom drugom jeziku koji dobro govorite (ili pravo na prevoditelja, ako je potrebno). Osim toga, dobit ćete i pisani primjerak odluke o transferu u drugu državu. Imate pravo obratiti nam se ako vam je potrebno više informacija i/ili se obratiti uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u ovoj zemlji.

Ako smatramo da bi za razmatranje vašeg zahtjeva mogla biti odgovorna neka druga država, dobit ćete više informacija o tom postupku te o tome kako on utječe na vas i na vaša prava. (4)

Kontaktni podaci, posebno sljedeće: (popuniti s posebnim podacima za državu članicu)

adresa i kontaktni podaci nadležnog tijela za azil,

pojedinosti o nacionalnom nadzornom tijelu,

identitet nadzornika Eurodaca i njegovog/njezinog predstavnika,

kontaktni podaci reda nadzornika,

kontaktni podaci lokalnog ureda UNHCR-a (ako postoji),

kontaktni podaci pružatelja pravne pomoći/organizacije za pomoć izbjeglicama,

kontaktni podaci IOM-a.

DIO B

DUBLINSKI POSTUPAK - INFORMACIJE ZA PODNOSITELJE ZAHTJEVA ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU IZ DUBLINSKOG POSTUPKA, U SKLADU S ČLANKOM 4. UREDBE (EU) br. 604/2013 (5)

Dobili ste ovaj letak jer ste zatražili međunarodnu zaštitu (azil) u ovoj zemlji ili u drugoj Dublinskoj državi, a nadležna tijela ove zemlje imaju razloga vjerovati da bi za razmatranje vašeg zahtjeva mogla biti odgovorna neka druga država.

Državu odgovornu za razmatranje zahtjeva utvrdit ćemo postupkom koji je propisan u zakonodavstvu Europske unije u „Dublinskoj” uredbi. Taj se postupak naziva „Dublinski postupak”. U ovom se letku nastoje dati odgovori na najčešća pitanja koja biste mogli imati o ovom postupku.

Ako u ovom letku piše nešto što ne razumijete, obratite se nadležnim tijelima.

Zašto sam uključen u Dublinski postupak?

Dublinska uredba primjenjuje se u zemljopisnom području koje uključuje 32 države. Dublinske države su: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina) te 4 države „pridružene” Dublinskom sustavu (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

Dublinskim se postupkom utvrđuje koja je država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva za azil. To znači da ćete možda biti premješteni iz ove države u drugu državu koja je odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva.

Dublinski postupak ima dvije svrhe:

jamčiti da će vaš zahtjev za azil doći do tijela države odgovorne za njegovo razmatranje;

osigurati da ne morate predavati višestruke zahtjeve za azil u nekoliko zemalja kako biste produžili svoj boravak u Dublinskim državama.

Do donošenja odluke o tome koja je država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva, tijela ove zemlje neće razmatrati pojedinosti vašeg zahtjeva.

ZAPAMTITE:: Ne smijete se preseliti u drugu Dublinsku državu. Ako se preselite u drugu Dubinsku državu, bit ćete premješteni natrag ovdje ili u državu u kojoj ste prije zatražili azil. Ako odustanete od svojeg zahtjeva ovdje, odgovorna država neće se promijeniti. Ako se sakrijete ili pobjegnete, postoji rizik da ćete biti pritvoreni.

Ako ste u prošlosti boravili u jednoj od Dublinskih država i nakon toga ste napustili područje Dublinskih država prije dolaska u ovu zemlju, to nam morate reći. To je važno jer može utjecati na odabir odgovorne države za razmatranje vašeg zahtjeva. Možda ćete morati dostaviti dokaze o vremenu provedenom izvan Dublinskih država, na primjer, pečat u putovnici, odluku o povratu ili protjerivanju ili službene isprave iz kojih se može vidjeti da ste živjeli ili radili izvan područja Dublinskih država.

Koje podatke moram obavezno dati nadležnim tijelima? Kako te podatke mogu objasniti nadležnim tijelima?

Vjerojatno će s vama biti obavljen razgovor u cilju utvrđivanja države odgovorne za razmatranje vašeg zahtjeva za azil. Na tom ćemo razgovoru objasniti „Dublinski postupak”. Trebali biste nam dati podatke o članovima obitelji ili rodbini u jednoj od Dublinskih država te druge informacije za koje smatrate da bi mogle biti važne za utvrđivanje odgovorne države (vidjeti u nastavku pojedinosti o tome koji su podaci važni). Trebali biste dostaviti i dokumente ili isprave koje imate kod sebe i koji sadrže potrebne podatke.

Molimo vas da nam date sve važne informacije koje će nam pomoći da utvrdimo koja je država odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva.

Razgovor se odvija na jeziku koji razumijete ili biste trebali razumno razumjeti i na njemu komunicirati.

Ako ne razumijete jezik kojim se govori, možete zatražiti prevoditelja da vam pomogne u komunikaciji. Prevoditelj smije samo prevoditi ono što govorite vi i osoba koja vas intervjuira. Prevoditelj ne smije davati svoje osobno mišljenje. Ako prevoditelja dobro ne razumijete, morate to reći nama i/ili svojem odvjetniku.

Razgovor će biti povjerljiv. To znači da informacije koje date, uključujući činjenica da ste zatražili azil, neće biti poslane osobama ili tijelima u vašoj zemlji podrijetla koji bi na bilo koji način mogli nauditi vama ili članovima vaše obitelji koji se još nalaze u zemlji podrijetla.

Pravo na razgovor može vam se uskratiti jedino ako ste te informacije već dali drugim sredstvima, nakon što ste obaviješteni o Dublinskom postupku i njegovim utjecajem na vašu situaciju. Ako s vama neće biti obavljen razgovor, možete zatražiti dopuštenje da pisanim putem dostavite informacije važne za donošenje odluke o odgovornoj državi.

Kako će nadležna tijela utvrditi državu odgovornu za razmatranje mojeg zahtjeva?

Postoje mnogi razlozi zašto neka zemlja može biti odgovorna za razmatranje vašeg zahtjeva. Ti se razlozi primjenjuju zakonski utvrđenim redoslijedom važnosti. Ako jedan od razloga nije važan, u obzir će se uzimati sljedeći i tako dalje.

Razlozi se odnose na sljedeće čimbenike, prema važnosti:

ako imate člana obitelji (supruga ili suprugu, djecu mlađu od 18 godina) kojima je odobrena međunarodna zaštita ili koji su tražitelji azila u drugoj Dublinskoj državi;

Stoga je važno da nas obavijestite, prije donošenja prve odluke o zahtjevu za azil, imate li članove obitelji u drugoj Dublinskoj državi. Ako se želite ponovno ujediniti u istoj državi, vi i vaš član obitelji morat ćete tu želju izraziti u pisanom obliku.

prethodno vam je izdana viza ili dozvola boravka u drugoj Dublinskoj državi;

uzeti su vam otisci prstiju u drugoj Dublinskoj državi (i pohranjeni u europsku bazu podataka pod nazivom Eurodac (6));

postoje dokazi da ste bili u drugoj Dubinskoj državi ili ste kroz nju putovali, čak i ako vam tamo nisu uzeli otiske prstiju.

Što ako ovisim o njezi druge osobe ili ako netko ovisi o meni?

Mogli biste biti ponovno ujedinjeni u istoj državi sa svojom majkom, ocem, djetetom, bratom ili sestrom ako se primjenjuju svi sljedeći uvjeti:

oni zakonito borave o jednoj od Dublinskih država,

netko od vas je u drugom stanju, ili ima novorođenče, ili je teško bolestan, ima teški invaliditet ili je star,

jedan od vas ovisi o pomoći drugoga, koji se može o njemu ili njoj brinuti.

Država u kojoj su vaše dijete brat ili sestra ili roditelj rezidenti obično bi trebala prihvatiti odgovornost za razmatranje vašeg zahtjeva, pod uvjetom da su vaše obiteljske veze postojale u vašoj zemlji podrijetla. Od vas će se tražiti i da oboje u pisanom obliku navedete da želite biti ponovno ujedinjeni.

Tu mogućnost možete zatražiti ako se već nalazite u državi u kojoj se nalazi vaše dijete, brat ili sestra ili roditelj ili ako se nalazite u drugoj državi, a ne u onoj u kojoj živi vaša rodbina. U ovom drugom slučaju to će značiti da ćete morati putovati u tu državu osim ako imate bolest zbog koje ne možete putovati na duže vrijeme.

Uz tu mogućnost, uvijek možete, za vrijeme trajanja postupka azila, zatražiti da se pridružite članu obitelji iz humanitarnih, obiteljskih ili kulturoloških razloga. Ako vaš zahtjev bude prihvaćen, možda ćete se morati preseliti u zemlju u kojoj živi vaš rođak. U tom će se slučaju od vas tražiti da svoj pristanak date u pisanom obliku. Važno je da nas obavijestite ako postoje humanitarni razlozi zašto bi se vaš zahtjev trebao razmatrati ovdje ili u drugoj državi.

U slučaju veza, ovisnosti ili humanitarnih pitanja, možda ćete morati dati obrazloženje ili dokaz u potporu vašim tvrdnjama.

Što ako sam bolestan ili imam posebne potrebe?

Kako bi vam mogli pružiti odgovarajuću medicinsku pomoć ili liječenje, nadležna tijela ovdje moraju znati ako imate posebne potrebe, uključujući u vezi s vašim zdravljem te, posebno, ako:

ste osoba s invaliditetom,

ste trudni,

imate tešku bolest,

doživjeli ste mučenje, silovanje ili druge teške oblike psihičkog, fizičkog i seksualnog nasilja.

Ako nas upoznate s medicinskim pojedinostima i odlučeno je da ćete biti poslani u drugu državu, zatražit ćemo od vas dopuštenje da vaše medicinske podatke podijelimo sa zemljom u koju vas šalju. Ako se s tim ne slažete, medicinski podaci neće biti poslani, ali vi ćete svejedno biti premješteni u odgovornu državu. Imajte na umu da, ako ne pristanete na slanje vaših medicinskih podataka drugoj državi, druga država neće moći zadovoljiti vaše posebne potrebe.

Napominjemo da će s vašim podacima uvijek uz strogu povjerljivost postupati stručne osobe na koje se primjenjuju obveze povjerljivosti.

Koliko dugo će trajati postupak odlučivanja o tome koja će zemlja razmatrati moj zahtjev? Koliko ću dugo čekati razmatranje mojeg zahtjeva?

Ako nadležna tijela ove zemlje odluče da smo mi odgovorni za razmatranje vašeg zahtjeva za azil, to znači da možete ostati u ovoj zemlji i da će se vaš zahtjev razmatrati ovdje.

Što se događa ako je utvrđeno da je za razmatranje mojeg zahtjeva odgovorna druga država koja nije ona u kojoj se nalazim?

Ako smatramo da je za razmatranje vašeg zahtjeva odgovorna druga država, tražit ćemo od te države da prihvati tu odgovornost u roku od 3 mjeseca od datuma predavanja vašeg zahtjeva u ovoj državi.

Međutim, ako se odgovornost druge države utvrdi na temelju vaših otisaka prstiju, zahtjev drugoj državi šalje se u roku od 2 mjeseca od trenutka kada su dobiveni podaci iz Eurodaca.

Ako je ovo prvi put da ste zatražili azil u Dublinskoj državi, ali postoje razlozi da bi druga Dublinska država trebala razmatrati vaš zahtjev za azil, zatražit ćemo od te države da „preuzme” vaš slučaj.

Država kojoj smo poslali zahtjev mora odgovoriti u roku od 2 mjeseca od primitka zahtjeva. Ako ta država ne odgovori u tom roku, to znači da je prihvatila odgovornost za vaš zahtjev.

Ako ste već tražili azil u drugoj Dublinskoj državi koja nije ona u kojoj se sada nalazite, tražit ćemo tu drugu državu da „vas uzme natrag”.

Zemlja kojoj pošaljemo zahtjev mora odgovoriti u roku od 1 mjeseca od primitka zahtjeva ili u roku od 2 tjedna, ako se zahtjev temelji na podacima iz Eurodaca. Ako ta država ne odgovori u tom roku, to znači da je prihvatila odgovornost za vaš zahtjev i da je pristala uzeti vas natrag.

Međutim, ako niste zatražili azil u ovoj državi, a vaš je prethodni zahtjev za azil u drugoj državi odbijen konačnom odlukom, možemo odlučiti poslati zahtjev odgovornoj državi da vas uzme natrag ili vas vratiti u zemlju podrijetla ili stalnog prebivališta ili u sigurnu treću zemlju (7).

Ako druga država prihvati odgovornost za razmatranje vašeg zahtjeva, bit ćete obaviješteni o našoj odluci:

da nećemo razmatrati vaš zahtjev u ovoj državi i,

da ćemo vas premjestiti u odgovornu državu.

Vaš će se transfer dogoditi u roku od 6 mjeseci od datuma kada je druga država prihvatila odgovornost ili, ako odlučite osporiti odluku, u roku od 6 mjeseci od trenutka kada sud odluči da možete biti poslani u tu državu. Ovaj se rok može produžiti ako pobjegnete od vlasti u ovoj državi ili ako budete zatvoreni.

U slučaju da se nalazite u pritvoru/u centru za pritvor u ovoj državi kao dio Dublinskog postupka, primjenjivat će se kraći rokovi (za više informacija, vidjeti poseban odjeljak o pritvoru).

Odgovorna država će prema vama postupati kao prema tražitelju azila i imat ćete ista prava. Ako nikada prije niste zatražili azil u toj državi, imat ćete priliku zatražiti ga nakon dolaska.

Što ako se ne slažem s odlukom da me se pošalje u drugu državu?

Imate mogućnost reći da se ne slažete s odlukom da vas se pošalje u drugu Dublinsku državu. To se naziva postupkom „žalbe” ili „preispitivanja”.

Možete zatražiti i odgodu transfera do rješenja žalbe ili okončanja postupka preispitivanja.

Na kraju ovog letka naći ćete informacije o tome kojim se tijelima u ovoj državi možete obratiti kako biste osporili odluku.

Kada od nadležnih tijela primite službenu odluku o transferu, imate [x dana (8)] za žalbu [naziv žalbenog tijela (9)]. Važno je da odluku osporite (žalbom ili postupkom preispitivanja) u navedenom roku.

Dok se rješava vaša žalba ili preispituje odluka, možete ostati u ovoj zemlji. Ili (10)

Vaš se transfer obustavlja na [y dana (11)] dok sud odluči je li sigurno da se nalazite u odgovornoj zemlji dok se razmatra vaša žalba. Ili

Imate [y dana (12)] da zatražite odgodu transfera dok se razmatra vaša žalba. Sud će u kratkom roku donijeti odluku o tom zahtjevu. Ako ne odobri obustavu, bit ćete obaviješteni o razlozima.

Za vrijeme tog postupka imate pravo na pravnu pomoć i, ako je potrebno, jezičnu pomoć. Pravna pomoć znači da imate pravo na odvjetnika koji će pripremiti vaše dokumente i zastupati vas pred sudom.

Ako ne možete platiti troškove, možete zatražiti da vam se ta pomoć pruži besplatno. Informacije o organizacijama koje pružaju pravnu pomoć nalaze se na kraju ovog letka.

Mogu li biti pritvoren?

Mogu postojati drugi razlozi za vaš pritvor, ali, za potrebe Dublinskog postupka, možete biti pritvoreni samo ako naša nadležna tijela smatraju da postoji velika opasnost da biste mogli pobjeći jer ne želite biti poslani u drugu Dublinsku državu.

Što to znači?

Ako naša nadležna tijela smatraju da postoji velika opasnost da ćete pobjeći – na primjer zato što ste to već prije učinili ili zato što ne ispunjavate zahtjeve prijavljivanja itd. – mogu vas pritvoriti u bilo kojem trenutku za vrijeme trajanja Dubinskog postupka. Razlozi za pritvor propisani su zakonom. Kao razlozi za vaš pritvor ne mogu se navoditi drugi razlozi osim onih propisanih zakonom.

Imate pravo pisanim putem biti obaviješteni o razlozima za pritvor te o mogućnostima za osporavanje naloga za pritvor. Ako želite osporiti nalog za pritvor, imate pravo na pravnu pomoć.

Ako se za vrijeme trajanja Dublinskog postupka nalazite u pritvoru, rokovi za postupak su sljedeći:

Zatražit ćemo od druge države da prihvati odgovornost u roku od 1 mjeseca od predavanja zahtjeva za azil.

Država kojoj smo poslali zahtjev mora odgovoriti u roku od 2 tjedna od primitka našeg zahtjeva.

Vaš se transfer mora izvršiti u roku od 6 tjedana od trenutka kada je odgovorna država primila zahtjev. Ako osporite odluku o transferu, 6 tjedana će se računati od trenutka kada su nadležna tijela ili sud odlučili da je sigurno da budete poslani u odgovornu državu dok se razmatra vaša žalba.

Ako ne ispoštujemo rokove za slanje zahtjeva ili za izvršenje transfera, vaš pritvor za potrebe transfera u skladu s Dublinskom uredbom prestaje. U tom se slučaju primjenjuju prethodno navedeni, uobičajeni rokovi.

Što će se dogoditi s osobnim podacima koje dostavim? Kako znam da neće biti zloupotrijebljeni?

Nadležna tijela Dublinskih država mogu razmijeniti podatke koje im dostavljate za vrijeme Dublinskog postupka samo u svrhu ispunjavanja obveza iz Dubinske uredbe i Uredbe o Eurodacu. Za vrijeme trajanja Dublinskoog postupka, imate pravo na zaštitu svih vaših osobnih podataka i podataka koje dostavite o sebi, svojoj obiteljskoj situaciji i ostalom. Vaši se podaci mogu koristiti samo u svrhe utvrđene zakonom.

Imat ćete pravo pristupa:

podacima koji s odnose na vas. Imate pravo zatražiti ispravljanje takvih podatka, uključujući podataka u Eurodacu, ako su netočni, ili njihovo brisanje, ako su obrađivani u nezakonite svrhe,

objašnjenju kako možete tražiti ispravljanje ili brisanje podataka, uključujući podatke u Eurodacu. To uključuje kontaktne podatke nadležnih tijela odgovornih za vaš Dublinski postupak i nacionalnih tijela za zaštitu podataka koja su odgovorna za rješavanje zahtjeva u vezi sa zaštitom osobnih podataka.

„PRILOG XI.

INFORMACIJE ZA MALOLJETNIKE BEZ PRATNJE KOJI PREDAJU ZAHTJEV ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU U SKLADU S ČLANKOM 4. UREDBE (EU) br. 604/2013 (13)

Dali smo ti ovaj letak jer si rekao(-la) da ti je potrebna zaštita i da si mlađi(-a) od 18 godina. Ako imaš manje od 18 godina, smatraš se djetetom. Čut ćeš da te nadležna tijela nazivaju i „maloljetnikom”, a to znači isto što i dijete. „Nadležna tijela” su ljudi odgovorni za donošenje odluke o tvojem zahtjevu za zaštitom.

Ako ovdje tražiš zaštitu jer si se u svojoj zemlji podrijetla bojao(-la), to zovemo „traženje azila”. Azil je mjesto koje ti nudi zaštitu i sigurnost.

Kada službeno od nadležnih tijela zatražiš azil, to se u zakonu naziva „zahtjev za međunarodnu zaštitu”. Osoba koja traži zaštitu naziva se „podnositelj zahtjeva”. Ponekad ćeš čuti da te zovu i „tražitelj azila”.

Tvoji bi roditelji trebali biti s tobom, ali ako nisu ili ako ste se razdvojili putem, ti si „maloljetnik bez pratnje”.

U tom slučaju, OSIGURAT ĆEMO TI „ZASTUPNIKA”, ODNOSNO ODRASLU OSOBU KOJA ĆE TI POMAGATI ZA VRIJEME TRAJANJA POSTUPKA. ONA ILI ON ĆE TI POMOĆI SA ZAHTJEVOM I PRATIT ĆE TE KADA BUDEŠ MORAO ILI MORALA RAZGOVARATI S NADLEŽNIM TIJELIMA. SA SVOJIM ZASTUPNIKOM MOŽEŠ RAZGOVARATI O SVOJIM PROBLEMIMA I STRAHOVIMA. TVOJ ZASTUPNIK MORA OSIGURATI DA TVOJI INTERESI BUDU NA PRVOM MJESTU, ODNOSNO DA SE UZMU U OBZIR TVOJE POTREBE, SIGURNOST, DOBROBIT, DRUŠTVENI RAZVOJ I TVOJA STAJALIŠTA. TVOJ ĆE ZASTUPNIK VODITI RAČUNA O MOGUĆNOSTI ZA PONOVNO UJEDINJENJE OBITELJI.

AKO NEŠTO NE RAZUMIJEŠ, ZATRAŽI POMOĆ OD SVOJEG ZASTUPNIKA ILI OD NAŠIH NADLEŽNIH TIJELA!

IAKO SI TRAŽIO(-LA) AZIL U OVOJ DRŽAVI, MOŽDA ĆE NEKA DRUGA DRŽAVA MORATI RAZMATRATI TVOJ ZAHTJEV ZA ZAŠTITU.

Za razmatranje tvojeg zahtjeva za zaštitu može biti odgovorna samo jedna država. To je propisano u zakonu koji se zove „Dublinska uredba”. Prema tom zakonu, moramo utvrditi jesmo li za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil odgovorni mi ili neka druga država – to se naziva „Dublinskim postupkom”.

Taj se zakon primjenjuje u zemljopisnom području koje uključuje 32 države (14). Za potrebe ovog letka, te 32 države nazivamo „Dublinske države”.

NEMOJ BJEŽATI OD NADLEŽNIH TIJELA ILI U DRUGU DUBLINSKU DRŽAVU. NEKI LJUDI ĆE TI MOŽDA REĆI DA JE TO NAJBOLJE ZA TEBE. AKO TI NETKO KAŽE DA POBJEGNEŠ ILI DA ODEŠ S NJIM, ODMAH TO RECI SVOJEM ZASTUPNIKU ILI NADLEŽNIM TIJELIMA.

MOLIMO TE DA KAŽEŠ NADLEŽNIM TIJELIMA ČIM PRIJE MOGUĆE:

ako si sam, a misliš da bi tvoja majka, otac, brat ili sestra, teta ili strina (15), tetak ili stric (16), baka ili djed mogli biti u jednoj od ostale 32 Dublinske države,

ako je tako, želiš li s njima živjeti,

ako si doputovao u ovu zemlju s nekim drugim i, ako je tako, s kim,

ako si već bio u nekoj drugoj od 32 navedene Dublinske države,

ako su ti u drugoj Dublinskoj državi uzeli otiske prstiju; otisci prstiju su slike koje se uzimaju s tvojih prstiju i koje služe za tvoju identifikaciju,

ako si već zatražio azil u drugoj Dublinskoj državi.

JAKO JE VAŽNO DA SURAĐUJEŠ S DRŽAVNIM TIJELIMA I DA IM UVIJEK GOVORIŠ ISTINU.

Dublinski sustav može ti pomoći ako nisi u pratnji roditelja kada zatražiš zaštitu.

Ako imaš o njima dovoljno informacija, mi ćemo potražiti tvoje roditelje ili rodbinu u Dublinskim državama. Ako ih uspijemo naći, pokušat ćemo vas spojiti u državi u kojoj se nalaze tvoji roditelji ili rodbina. Ta će država onda biti odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva za zaštitu.

Ako si sam i nemaš obitelj ili rodbinu u drugoj Dublinskoj državi, tvoj će se zahtjev vjerojatno razmatrati u ovoj zemlji.

Možeš izraziti želju da se tvoj zahtjev razmatra u ovoj zemlji čak i ako je, u skladu sa zakonom, odgovorna neka druga država. Tako možemo postupiti u slučaju humanitarnih, obiteljskih ili kulturoloških razloga.

U tom ćemo postupku uvijek postupati u tvojem najboljem interesu, i nećemo te poslati u državu za koju je utvrđeno da bi tamo mogla biti povrijeđena tvoja ljudska prava.

Što znači da mi uvijek moramo postupati u tvojem najboljem interesu? To znači da ćemo morati:

provjeriti postoji li mogućnost da te ujedinimo s tvojom obitelji u istoj državi,

osigurati tvoju sigurnost i zaštitu, posebno od ljudi koji će možda željeti prema tebi loše postupati/ozlijediti te,

osigurati da možeš odrastati u sigurnom i zdravom okruženju i da imaš stan i hranu te da su zadovoljene tvoje razvojne potrebe,

uzeti u obzir tvoje mišljenje – na primjer, želiš li ostati s rođakom ili radije ne bi.

TVOJA STAROST

Osobe starije od 18 godina smatraju se „odraslim osobama”. Prema njima se postupa drugačije nego prema djeci i adolescentima („maloljetnicima”).

Molimo te da kažeš istinu o tome koliko imaš godina.

Ako sa sobom imaš dokument iz kojeg se može vidjeti koliko imaš godina, pokaži ga nadležnim tijelima. Ako nadležna tijela sumnjaju u tvoje godine, postoji mogućnost da će te liječnik željeti pregledati da bi vidio jesi li mlađi(-a) od 18 godina. Ti i tvoj zastupnik morate prvo pristati na liječnički pregled.

U NASTAVKU ĆEMO POKUŠATI ODGOVORITI NA NAJČEŠĆA PITANJA KOJA BI MOGAO(-LA) IMATI O DUBLINSKOM POSTUPKU, KAKO TI ON MOŽE POMOĆI I ŠTO MOŽEŠ OČEKIVATI DA ĆE SE DOGODITI:

OTISCI PRSTIJU – Što je to? Gdje se oni uzimaju?

Kada zatražiš azil, ako imaš 14 godina ili više, uzet će se slika tvojih prstiju (koja se naziva „otisak prstiju”) i poslati u bazu podataka koja se naziva „Eurodac”. Za vrijeme tog postupka moraš surađivati – svi ljudi koji zatraže azil moraju prema zakonu dati otiske prstiju.

Tvoji otisci prstiju možda će se u jednom trenutku provjeriti kako bi se vidjelo jesi li već prije zatražio azil i jesi li već davao otiske na granici. Ako se otkrije da si već tražio azil u nekoj drugoj Dublinskoj državi, možda ćeš biti poslan u tu državu ako je to u tvojem najboljem interesu. Ta će država onda biti odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Tvoji se otisci prstiju čuvaju 10 godina. Nakon 10 godina, oni se automatski brišu iz baze podataka. Ako tvoj zahtjev za azil bude pozitivno riješen, tvoji otisci pristiju ostat će u bazi podataka do automatskog brisanja. Ako, kasnije, postaneš državljanin Dublinske države, tvoji će se otisci obrisati. Tvoji otisci prstiju i tvoj spol pohranjuju se u Eurodacu – tvoje ime, fotografija, datum rođenja i nacionalnost ne šalju se u bazu podataka niti se pohranjuju. Međutim, te će se pojedinosti možda pohraniti u našoj nacionalnoj bazi podataka. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti niti s jednom drugom zemljom ili organizacijom izvan Dublinskih država.

Nakon 20. srpnja 2015., tvoje otiske prstiju mogu pretraživati tijela kao što su policija i Europski policijski ured (Europol) koji mogu zatražiti pristup bazi podataka Eurodaca za potrebe sprječavanja, otkrivanja i istraživanja teških kaznenih djela i terorizma.

Koje informacije o tvojoj situaciji moraju znati nadležna tijela?

Vjerojatno će s tobom biti obavljen razgovor u cilju utvrđivanja države odgovorne za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil. Na tom će ti razgovoru naša nadležna tijela objasniti „Dublinski postupak” i pokušat ćemo saznati je li moguće ponovno te ujediniti s tvojom obitelji u drugoj Dublinskoj državi.

Ako znaš da se tvoji roditelji, braća i sestre ili rodbina nalaze u drugoj Dublinskoj državi, nemoj to zaboraviti napomenuti osobi koja s tobom obavlja razgovor. Pokušaj dati što više informacija kako bi nam pomogao da nađemo tvoju obitelj – imena, adrese, telefonski brojevi itd.

Za vrijeme razgovora možda će te pitati jesi li već bio(-la) u drugim Dublinskim državama. Molimo te da kažeš istinu.

Tvoj zastupnik može ići s tobom na razgovor kako bi ti pružio pomoć i potporu i učinio ono što je za tebe najbolje. Ako iz nekog razloga ne želiš da tvoj zastupnik bude s tobom, to moraš reći nadležnim državnim tijelima.

NA POČETKU RAZGOVORA, OSOBA KOJA VODI RAZGOVOR I TVOJ ZASTUPNIK OBJASNIT ĆE TI POSTUPKE I TVOJA PRAVA. AKO NEŠTO NE RAZUMIJEŠ ILI IMAŠ DRUGIH PITANJA, PITAJ IH!

Razgovor je tvoje pravo i važan dio tvojeg zahtjeva.

Razgovor će se odvijati na jeziku koji razumiješ. Ako ne razumiješ jezik na kojem se govori, možeš tražiti prevoditelja da ti pomogne u komunikaciji. Prevoditelj smije prevoditi samo ono što govorite vi i osoba koja vodi razgovor. Prevoditelj ne smije davati svoje osobno mišljenje. Ako prevoditelja dobro ne razumiješ, moraš to reći nama i/ili svojem odvjetniku.

Razgovor će bit povjerljiv. To znači da se informacije koje si nam dao, ukjučujući činjenicu da si zatražio zaštitu u našoj zemlji, neće slati osobama ili nadležnim tijelima koji bi mogli na neki način naštetiti tebi ili nekom članu tvoje obitelji koji se još uvijek nalazi u tvojoj zemlji podrijetla.

VAŽNO JE DA STE TI I TVOJ ZASTUPNIK SVJESNI ROKOVA U OKVIRU DUBLINSKOG POSTUPKA!

Pročitaj odgovore u nastavku.

Koliko ćeš morati čekati da saznaš moraš li ići u drugu državu ili možeš ostati ovdje?

Što se događa ako se utvrdi da je druga država odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva?

Ako je ovo tvoj prvi zahtjev za azil u Dublinskoj državi, bit ćeš poslan(-a) u drugu državu jer se tamo nalaze tvoja majka, otac, brat, sestra, teta, strina, tetak, stric, baka ili djed i ti ćeš im se tamo pridružiti i ostat ćete zajedno dok se ispituje zahtjev za azil. (17)

Ako u prošlosti nisi zatražio(-la) azil ovdje, već u drugoj Dublinskoj državi, možda ćeš biti poslan(-a) natrag u tu državu kako bi tijela u toj državi mogla razmotriti tvoj zahtjev za azil. (18)
U oba slučaja, za donošenje odluke o transferu možda će trebati do pet mjeseci od trenutka kada si zatražio(-la) azil ili od trenutka kada smo postali svjesni da si zatražio(-la) međunarodnu zaštitu u drugoj Dublinskoj državi. Nadležna tijela će te obavijestiti o toj odluci što prije moguće nakon njezina donošenja.

Međutim, ako nisi zatražio(-la) azil u ovoj državi, a tvoj prethodni zahtjev za azil u drugoj državi odbijen je konačnom odlukom nakon što je potpuno razmotren, možemo odlučiti poslati zahtjev odgovornoj državi da te uzme natrag ili te vratiti u zemlju podrijetla ili stalnog prebivališta ili u sigurnu treću zemlju.

Ako odlučimo da je za tvoj zahtjev za azil odgovorna neka druga država, kada država od koje se traži da preuzme odgovornost to prihvati učiniti, bit ćeš službeno obaviješten o tome da nećemo razmatrati tvoj zahtjev za međunarodnu zaštitu i da ćemo te umjesto toga premjestiti u odgovornu državu.

Tvoj transfer će se dogoditi u roku od šest mjeseci od trenutka kada je druga država prihvatila odgovornost nad tobom ili od trenutka konačne odluke o žalbi ili preispitivanju u slučaju da se ne slažeš i odlučiš osporiti tu odluku (vidjeti odjeljak u nastavku u kojem je objašnjeno što to znači!). Taj se rok može produžiti na godinu dana ako si u pritvoru ili do 18 mjeseci ako pobjegneš.

Što se događa ako ne želiš ići u drugu državu?

RAZGOVARAJ O TOME SA SVOJIM ZASTUPNIKOM!

Ako odlučimo da bi trebao ići u drugu državu gdje će se razmatrati tvoj zahtjev, a ti se s time ne slažeš, imaš mogućnost osporiti odluku o transferu. To nazivamo postupkom „žalbe” ili „preispitivanja”.

Kada od nadležnih tijela dobiješ službenu odluku, imaš [x dana (19)] za žalbu [žalbenom tijelu (20)]. Jako je važno da žalbu dostaviš u tom roku. Tvoj bi ti zastupnik trebao s time pomoći.

Dok se rješava tvoja žalba ili preispituje odluka, možeš ostati u ovoj zemlji. Ili (21)

Tvoj se transfer odgađa na [y dana (22)] dok sud odluči je li sigurno da se nalaziš u odgovornoj zemlji dok se razmatra tvoja žalba. Ili

Imaš [y dana (23)] da zatražiš obustavu transfera dok se razmatra tvoja žalba. Sud će u kratkom roku donijeti odluku o tom zahtjevu. Ako sud ne odobri odgodu, bit ćeš obaviješten o razlozima.

Na poleđini ovog letka nalaze se informacije o tijelu u ovoj zemlji kojem se potrebno obratiti u slučaju žalbe na odluku.

Za vrijeme „žalbenog” postupka dobit ćeš pristup pravnoj pomoći i, ako je potrebno, jezičnoj pomoći prevoditelja. Ako nemaš novaca, možeš zatražiti besplatnu pravnu pomoć. Na poleđini ovog letka nalaze se kontaktni podaci organizacija koje pružaju pravnu pomoć i koje ti mogu pomoći s tvojom žalbom.

PRITVOR

Za osobe koje ne mogu putovati kamo žele i koje su smještene u zatvorenoj zgradi iz koje ne smiju otići kaže se da su u „pritvoru”.

Ako si maloljetnik bez pratnje, možda si smješten negdje gdje postoje pravila da po noći ili kada je vani mrak moraš biti u zatvorenom ili pravila da moraš reći osobama koje te čuvaju da izlaziš van i kada ćeš se vratiti natrag. Ta pravila postoje radi zaštite tvoje sigurnosti. To ne znači da si u pritvoru.

DJECA GOTOVO NIKAD NISU U PRITVORU!

Jesi li u pritvoru? Ako nisi siguran jesi li u pritvoru, obrati se nadležnim tijelima, svojem zastupniku ili svojem pravnom savjetniku (24) čim prije moguće. Možeš s njima razgovarati o svojoj situaciji i, ako se nalaziš u pritvoru, o mogućnosti da osporiš odluku o pritvoru!

Postoji opasnost da ćeš se za vrijeme Dublinskog postupka naći u pritvoru! To se u većini slučajeva događa kada ti nadležna tijela ne vjeruju da si mlađi(-a) od 18 godina i boje se da ćeš pobjeći i sakriti se od njih jer se bojiš da će te poslati u neku drugu državu.

Imaš pravo pisanim putem biti obaviješten(-a) o razlozima za pritvor te o mogućnostima za osporavanje naloga za pritvor. Imaš pravo i na pravnu pomoć ako želiš osporiti nalog za pritvor pa stoga razgovaraj sa svojim zastupnikom ili pravnim savjetnikom ako si nesretan(-a).

Ako se za vrijeme trajanja Dublinskog postupka nalaziš u pritvoru, rokovi postupka za tebe bit će sljedeći: morat ćemo zatražiti drugu državu da preuzme odgovornost za tebe u roku od mjesec dana od datuma predavanja tvojeg zahtjeva za azil. Zatražena država trebala bi dati odgovor u roku od dva tjedna. I konačno, ako ostaneš u pritvoru, tvoj se transfer mora izvršiti u roku od šest tjedana od trenutka kada je odgovorna država primila zahtjev.

Ako odlučiš osporiti odluku o transferu dok se nalaziš u pritvoru, državna tijela nemaju obvezu premjestiti te u roku od šest tjedana. U tom će te slučaju državna tijela obavijestiti o tvojim mogućnostima.

Ako nadležna tijela ne poštuju rokove za traženje druge države da preuzme odgovornost za tebe ili ne izvrše transfer na vrijeme, tvoj pritvor za potrebe transfera u skladu s Dublinskom uredbom prestaje. U tom se slučaju primjenjuju uobičajeni rokovi navedeni u odjeljku „Što se događa ako se utvrdi da je druga država odgovorna za razmatranje tvojeg zahtjeva?”.

Koja prava imaš za vrijeme dok se donosi odluka o tome tko je za tebe odgovoran?

Imaš pravo ostati u ovoj zemlji ako smo mi odgovorni za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil ili, ako je odgovorna neka druga država, do transfera u tu državu. Ako je za razmatranje tvojeg zahtjeva za azil odgovorna država u kojoj se sada nalaziš, imaš pravo ostati ovdje barem do donošenja prve odluke o tvojem zahtjevu za azil. Imaš pravo i na materijalne uvjete prihvata, odnosno, smještaj, hranu itd., te na osnovnu medicinsku njegu i hitnu medicinsku pomoć. Imaš pravo i ići u školu.

Dobit ćeš priliku da nam pisanim ili usmenim putem daš informacije o situaciji u kojoj se nalaziš i o nazočnosti članova obitelji na državnom području Dublinskih država i da to učiniš na svojem materinjem jeziku ili nekom drugom jeziku koji dobro govoriš (ili pravo na prevoditelja, ako je potrebno). Osim toga, dobit ćeš i pisani primjerak odluke o transferu u drugu državu. Imaš pravo obratiti nam se ako ti je je potrebno više informacija i/ili se obratiti uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u ovoj zemlji.

Tvoj zastupnik i državna tijela objasnit će ti više o tvojim pravima!

Što će se dogoditi s osobnim podacima koje dostaviš? Kako ćeš znati da neće biti iskorišteni u krivu svrhu?

Nadležna tijela Dublinskih država mogu razmijeniti podatke koje im dostavljaš za vrijeme Dublinskog postupka samo u svrhu ispunjavanja obveza iz Dubinske uredbe i Uredbe o Eurodacu.

Imat ćeš pravo pristupa:

podacima koji s odnose na tebe. Imaš pravo zatražiti izmjene tih podataka ako nisu točni ili istiniti ili njihovo brisanje ako se nezakonito obrađuju,

objašnjenju kako možeš zatražiti izmjene ili brisanje tvojih podataka, uključujući kontaktnih podataka posebnih nadležnih tijela koja su utvrđena kao odgovorna za Dublinski postupak i nacionalnim tijelima za zaštitu podataka odgovornim za razmatranje zahtjeva o zaštiti osobnih podataka.

KOME SE MOŽEŠ OBRATITI ZA POMOĆ? (Unose se podaci specifični za državu članicu, posebno:)

adresa i kontaktni podaci nadležnog tijela za azil,

naziv, adresa i kontaktni podaci organizacija koje zastupaju maloljetnike bez pratnje,

adresa i kontaktni podaci nacionalnog tijela odgovornog za zaštitu djece,

adresa i kontaktni podaci nadležnog tijela za provedbu Dublinskog postupka,

pojedinosti o Nacionalnom nadzornom tijelu,

identitet nadzornika Eurodaca i njegovog/njezinog predstavnika,

kontaktni podaci ureda nadzornika,

Crveni križ i njegova uloga,

kontaktni podaci lokalnog ureda UNHCR-a (ako postoji) i njegova uloga,

kontaktni podaci pružatelja pravne pomoći/organizacije za pomoć izbjeglicama/djeci,

kontaktni podaci IOM-a i njegova uloga.

„PRILOG XII.

INFORMACIJE ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA ILI OSOBE BEZ DRŽAVLJANSTVA UHIĆENE ZBOG NEZAKONITOG PRELASKA VANJSKE GRANICE, U SKLADU S ČLANKOM 29. STAVKOM 3. UREDBE (EU) br. 603/2013

Ako imate 14 godina ili više i uhićeni ste zbog nezakonitog prelaska granice, uzet će se vaši otisci prstiju i prenijeti u bazu otisaka prstiju „Eurodac”. Morate surađivatiu ovom postupku – dužni ste po zakonu dati svoj otisak prstiju.

Ako vaši otisci prstiju nisu jasne kvalitete i ako ste namjerno ozlijedili prste, otisci prstiju mogu se kasnije ponovno uzeti.

Ako u budućnosti ponovno podnesete zahtjev za azil, ponovno će se uzeti vaši otisci prstiju. Ako ste se prijavili za azil u zemlji različitoj od one u kojoj su vam prvotno uzeti otisci prstiju, postoji mogućnost da vas vrate u prvu zemlju gdje su vam uzeti otisci prstiju.

Vaši otisci prstiju bit će pohranjeni 18 mjeseci – nakon 18 mjeseci automatski će se izbrisati iz baze podataka. U Eurodac će se pohraniti samo vaši otisci prstiju i vaš spol – vaše ime, fotografija, datum rođenja i državljanstvo ne šalju se u bazu podataka niti se pohranjuju.

Možete bilo kada u budućnosti podnijeti zahtjev za dobivanje podataka koji se odnose na vas te su evidentirani u Eurodacu iz zemlje koja uzima vaše otiske prstiju. Možete zatražiti da se podaci isprave ili izbrišu – trebali bi se izbrisati, na primjer, ako postanete državljanin EU-a ili pridružene države ili ako dobijete boravišnu dozvolu za jednu od tih zemalja, a niste podnijeli zahtjev za azil.

Eurodacom upravlja agencija Europske unije pod nazivom eu-LISA. Vaši podaci mogu se koristiti samo za namjene utvrđene zakonom. Vaše će podatke primiti samo središnji sustav Eurodaca. Ako u budućnosti zatražite azil u nekoj drugoj državi EU-a ili pridruženoj državi (25), vaši će otisci biti poslani u tu zemlju radi provjere. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti s drugim državama ili organizacijama izvan EU-a i pridruženih zemalja.

Od 20. srpnja 2015., tijela vlasti, kao što su policija i Europski policijski ured (Europol), mogu pretraživati vaše otiske prstiju i zatražiti pristup bazi podataka Eurodac s ciljem sprječavanja, otkrivanja i istraživanja teških zločina i terorizma.

Podaci za kontakt (unijeti podatke specifične za državu članicu)

identitet Eurodacova nadzornika/nadzornice i njegova/njezina predstavnika/predstavnice,

podaci za kontakt nadzornikova/nadzorničina ureda,

detalji nacionalnog nadzornog tijela (zaštita podataka).

„PRILOG XIII.

INFORMACIJE ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA ILI OSOBE BEZ DRŽAVLJANSTVA KOJE ILEGALNO BORAVE U DRŽAVI ČLANICI, U SKLADU S ČLANKOM 29. STAVKOM 3. UREDBE (EU) br. 603/2013

Ako ilegalno boravite u zemlji Dublinske uredbe (26), tijela vlasti mogu uzeti vaše otiske prstiju i prebaciti ih u bazu otisaka prstiju „Eurodac”. Jedini cilj toga je utvrditi jeste li se prethodno prijavili za azil. Vaši otisci prstiju neće se pohraniti u bazu podataka Eurodac, no ako ste se prethodno prijavili za azil u drugoj državi, može vas se vratiti u tu državu.

Ako vaši otisci prstiju nisu jasne kvalitete i ako ste namjerno ozlijedili prste, otisci prstiju mogu se kasnije ponovno uzeti.

Eurodacom upravlja agencija Europske unije pod nazivom eu-LISA. Vaši podaci mogu se koristiti samo za namjene utvrđene zakonom. Vaše će podatke primiti samo središnji sustav Eurodaca. Ako u budućnosti zatražite azil u nekoj drugoj državi Dublinske uredbe, vaši će se otisci uzeti radi prijenosa podataka u Eurodac. Podaci pohranjeni u Eurodacu neće se dijeliti s drugim zemljama ili organizacijama izvan EU-a i pridruženih zemalja.

Podaci za kontakt (unijeti podatke specifične za državu članicu)

identitet Eurodacova nadzornika/nadzornice i njegova/njezina predstavnika/predstavnice,

podaci za kontakt nadzornikova/nadzorničina ureda,

detalji nacionalnog nadzornog tijela (zaštita podataka).

Ako naša tijela vlasti smatraju da ste možda podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu u drugoj zemlji koja bi mogla biti odgovorna za razmatranje zahtjeva, dobit ćete detaljnije informacije o postupku koji će uslijediti i o tome kako to utječe na vas i vaša prava. (27)

(1)  Ovakav indikativni dokaz mora uvijek biti podržan neposrednim dokazom kako je definiran na popisu A.

(2)  Ovaj letak služi samo u informativne svrhe. Cilj mu je podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu dati potrebne informacije o Dublinskom postupku. On sam po sebi ne stvara/podrazumijeva prava ili pravne obveze. Prava i obveza država i osoba u okviru Dublinskog postupka propisani su u Uredbi (EU) br. 604/2013.

(3)  Dublinske države uključuju 28 država Europske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina) te 4 države „pridružene” Dublinskoj uredbi (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

(4)  Dostavljeni podaci su podaci predviđeni u dijelu B ovog Priloga.

(5)  Ovaj letak služi samo u informativne svrhe. Cilj mu je podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu dati potrebne informacije o Dublinskom postupku. On sam po sebi ne stvara/podrazumijeva prava ili pravne obveze. Prava i obveza država i osoba u okviru Dublinskog postupka propisani su u Uredbi (EU) br. 604/2013.

(6)  Više informacija o Eurodacu navedeno je u dijelu A u odjeljku: „Zašto se od mene traži da dam svoje otiske prstiju?”.

(7)  Ovaj se odlomak ne nalazi u posebnom letku za države članice koje ne sudjeluju u Direktivi o povratku.

(8)  Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(9)  Ispunjava svaka država članica.

(10)  Svaka DČ mora odabrati jednu od tri mogućnosti, ovisno o izboru učinkovitog pravnog lijeka.

(11)  Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(12)  Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(13)  Ovaj letak služi samo u informativne svrhe. Cilj mu je podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu dati potrebne informacije o Dublinskom postupku. On sam po sebi ne stvara/podrazumijeva prava ili pravne obveze. Prava i obveza država i osoba u okviru Dublinskog postupka propisani su u Uredbi (EU) br. 604/2013.

(14)  Dublinske države uključuju 28 država Europske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina) te 4 države „pridružene” Dublinskoj uredbi (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

(15)  Majčina sestra ili očeva sestra.

(16)  Majčin brat ili očev brat.

(17)  Možda ćeš čuti da ljudi to nazivaju „preuzimanje”.

(18)  Možda ćeš čuti da ljudi to nazivaju „vraćanje natrag”.

(19)  Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(20)  Ispunjava svaka država članica.

(21)  Svaka država članica mora odabrati jednu od tri mogućnosti, ovisno o izboru učinkovitog pravnog lijeka.

(22)  Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(23)  Ispunjava svaka država članica u skladu s posebnim odredbama u nacionalnom zakonodavstvu.

(24)  Osoba koju nadležna tijela priznaju kao osobu koja zastupa tvoje interese pred zakonom. Tvoj zastupnik i/ili nadležna tijela trebali bi te savjetovati trebaš li pravnog savjetnika, ali mogu i od njih tražiti da ti jednog imenuju. Na poleđini ovog letka nalaze se informacije o organizacijama koje ti mogu pružiti pravnu pomoć.

(25)  Vaši otisci prstiju mogu se podijeliti tamo gdje to zakon dopušta, između 28 država članica EU-a i četiriju pridruženih zemalja – Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna.

(26)  Ona obuhvaća cijelu Europsku uniju (Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija), kao i četiri zemlje „pridružene” Dublinskoj uredbi (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn).

(27)  Ustupljeni podaci predviđeni su u dijelu B Priloga X.


Top