EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.5.2023.

COM(2023) 600 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI

Europski semestar 2023. – proljetni paket

{SWD(2023) 628 final} - {SWD(2023) 629 final} - {SWD(2023) 630 final} - {SWD(2023) 631 final} - {SWD(2023) 632 final} - {SWD(2023) 633 final} - {SWD(2023) 634 final} - {SWD(2023) 635 final} - {SWD(2023) 636 final} - {SWD(2023) 637 final} - {SWD(2023) 638 final} - {SWD(2023) 639 final} - {SWD(2023) 640 final} - {SWD(2023) 641 final} - {SWD(2023) 642 final} - {SWD(2023) 643 final} - {SWD(2023) 644 final}

1. UVOD

Gospodarstvo EU-a i dalje pokazuje izvanrednu otpornost u teškom okruženju obilježenom ničim izazvanom invazijom Rusije na Ukrajinu. EU je uspješno smanjio svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, ograničio negativan utjecaj na gospodarsku aktivnost i u 2023. ušao u boljem položaju nego što se očekivalo. Nakon stagnacije krajem 2022. rast BDP-a trebao bi ojačati tijekom 2023. zbog znatno nižih veleprodajnih cijena plina i kontinuirane otpornosti tržišta rada. Ipak, visoka inflacija i dalje utječe na kupovnu moć kućanstava, posebno među ranjivim skupinama, te povećava rizik od siromaštva i negativno utječe na europsku konkurentnost, posebno zato što su cijene energije i dalje više nego u ostatku svijeta. Nadalje, zbog sve prisutnijeg protekcionizma i geostrateškog nadmetanja izvan EU-a potrebno je dodatno zaštititi konkurentnost i otvorenu stratešku autonomiju gospodarstva EU-a. Stabilnom provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) pokreću se velike reforme i ulaganja u brojnim područjima politike. Podupire se gospodarski rast, a povećat će se i otpornost država članica.

Za dugoročno blagostanje, konkurentnost, pravednost i otpornost EU-a najvažnije je i dalje ostvarivati napredak u provedbi reformi i ulaganja. Europski semestar, uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a, kao što su fondovi kohezijske politike i fond InvestEU, okosnica je EU-ove dugoročno održive gospodarske strategije i strategije zapošljavanja, kao što je istaknuto u Industrijskom planu u okviru zelenog plana EU-a 1 i strategiji za dugoročnu održivost 2 . Države članice trebale bi nastaviti ostvarivati napredak u dekarbonizaciji gospodarstva, riješiti problem nedostatka radne snage i vještina te neusklađenosti ponuđenih i traženih vještina, podupirati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, promicati jednake mogućnosti, poticati digitalizaciju, istraživanje i inovacije, smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje, ubrzati i pojednostavniti administrativne postupke i postupke izdavanja dozvola, osigurati odgovarajuće okvirne uvjete za ulaganja na nacionalnoj i podnacionalnoj razini te modernizirati javnu upravu. Europski semestar i dalje služi kao okvir za koordinaciju politika u tom smjeru, usmjerava provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost i programâ kohezijske politike na komplementaran način i omogućuje praćenje te provedbe, a pomaže i u provedbi europskog stupa socijalnih prava i ostvarenju glavnih ciljeva EU-a za 2030. u pogledu zapošljavanja, vještina i smanjenja siromaštva. U izvješćima za pojedine zemlje za 2023. 3 koja je Komisija objavila analiziraju se izazovi u svakoj državi članici, uključujući izazove povezane s usporednom tranzicijom, socijalnom i gospodarskom otpornosti i konkurentnosti, te se utvrđuje u kojoj su ih mjeri države članice obuhvatile svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Aktualne revizije planova za oporavak i otpornost te dodavanje poglavlja o planu REPowerEU 4 , kojima se predviđaju dodatna sredstva u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, još su jedna prilika za djelotvorno svladavanje tih izazova, posebno s obzirom na provedbu Industrijskog plana u okviru zelenog plana i plana REPowerEU.

Na temelju analize iz izvješća za pojedine zemlje Komisija je predložila preporuke za pojedine zemlje za 2023. 5 u kojima je državama članicama dala smjernice o tome kako svladati glavne gospodarske i socijalne izazove koji su samo djelomično ili uopće nisu obuhvaćeni planovima za oporavak i otpornost. Okosnica tih smjernica i dalje su četiri dimenzije konkurentne održivosti EU-a – okolišna održivost, produktivnost, pravednost i makroekonomska stabilnost 6 . U predloženim preporukama istaknuta je potreba za osiguravanjem razborite fiskalne politike u razdoblju 2023.–2024., posebno postupnim ukidanjem manje ciljanih mjera energetske potpore koje su na snazi i smanjenjem duga u srednjoročnom razdoblju. Osim toga, u preporukama se države članice pozivaju da nastave sa stabilnom provedbom svojih planova za oporavak i otpornost ili je u nekim slučajevima ubrzaju zbog roka koji istječe 2026. te da u uskoj koordinaciji s tim planovima nastave s brzom provedbom programâ kohezijske politike, među ostalim osiguravanjem odgovarajućih administrativnih kapaciteta. U predloženim preporukama daje se i opći prikaz izazova u području reformi i ulaganja u energetici, uključujući prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage koje države članice trebaju obuhvatiti poglavljima o planu REPowerEU i svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima 7 . U izvješćima za pojedine zemlje i Eurostatovu Izvješću o praćenju napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja za 2022. ažurno se i dosljedno izvješćuje o napretku u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u državama članicama. Posljednjih je godina u EU-u zabilježen napredak u ostvarenju određenih ciljeva održivog razvoja, posebno u osiguravanju dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta (8. cilj održivog razvoja) i smanjenju siromaštva (1. cilj održivog razvoja). Znatan napredak ostvaren je i u području rodne ravnopravnosti (5. cilj održivog razvoja) 8 . Izvješća za pojedine zemlje sadržavaju i pregled socijalnih pokazatelja, odnosno opsežan pregled izazova u području zapošljavanja, ravnopravnosti, vještina i socijalnih pitanja koji su povezani s provedbom europskog stupa socijalnih prava i strategija za Uniju ravnopravnosti.

Konstruktivan dijalog s državama članicama i ojačani međuinstitucijski dijalog na razini EU-a nastavit će se u postupku europskog semestra. Bliski politički dijalog o planovima za oporavak i otpornost omogućio je Komisiji i državama članicama da ojačaju i prodube suradnju u području gospodarske i socijalne politike. Njime se osigurava opća odgovornost i on će se nastaviti tijekom provedbe postojećih planova za oporavak i otpornost i njihovih izmjena koje se očekuju 2023., među ostalim u kontekstu plana REPowerEU. Taj dijalog može se dodatno proširiti na teme obrađene u izvješćima i preporukama za pojedine zemlje. Komisija će nastaviti i bliski dijalog s Europskim parlamentom o ključnim društvenim i gospodarskim kretanjima te će s njim i dalje surađivati u svakoj ključnoj fazi godišnjeg ciklusa koordinacije u okviru europskog semestra.

Uspješno ostvarivanje prioritetâ europskog semestra i Mehanizma za oporavak i otpornost temelji se na stalnom i strukturiranom sudjelovanju socijalnih partnera i drugih dionika te informiranju na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Kontinuirana razmjena mišljenja o društvenim i gospodarskim kretanjima u EU-u odvija se u okviru polugodišnjeg makroekonomskog dijaloga na političkoj i tehničkoj razini između Vijeća, Komisije, Europske središnje banke (ESB) i europskih socijalnih partnera. Osim toga, aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i dionika na razini EU-a, nacionalnoj i podnacionalnoj razini, ovisno o slučaju, na posebnim redovnim sastancima (npr. godišnji sastanci dionika Mehanizma za oporavak i otpornost) u svim fazama europskog semestra i postupka provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost pomaže da se zajednički identificiraju izazovi, poboljšaju rješenja politika te osigura šira odgovornost za program gospodarske i socijalne politike i njegova transparentnost 9 . Komunikacijske i informativne aktivnosti pomažu i u informiranju javnosti o potpori iz Mehanizma za oporavak i otpornost i povećavaju njezinu transparentnost 10 .

Komisija je 26. travnja 2023. predstavila zakonodavne prijedloge za reformirani okvir gospodarskog upravljanja 11 . Glavni je cilj tih prijedloga s pomoću reformi i ulaganja ojačati održivost javnog duga te promicati održiv, uključiv i otporan rast u svim državama članicama. Srednjoročni fiskalni i strukturni planovi koje će države članice izraditi i predstaviti temelj su tih prijedloga. Tim prijedlozima Komisije predviđeno je da države članice u planovima utvrde svoje rashodovne ciljeve, mjere za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža te prioritetne reforme i ulaganja u razdoblju od najmanje četiri godine. Novi postupak fiskalnog nadzora i dalje bi bio sastavni dio europskog semestra, koji bi stoga ostao središnji okvir za koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja, čime bi se osigurala komplementarnost srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova te ulaganja i reformi iz planova za oporavak i otpornost i programâ kohezijske politike. Hitan je prioritet da Europski parlament i Vijeće brzo postignu dogovor o tim prijedlozima, a Komisija podržava namjeru Vijeća da 2023. dovrši rad na okviru gospodarskog upravljanja.

2. IZGLEDI ZA GOSPODARSTVO I ZAPOŠLJAVANJE

Budući da je početkom 2023. gospodarstvo EU-a bilo uspješnije nego što se očekivalo i da su se cijene energije smanjile, bolji su i izgledi za rast u ovoj i sljedećoj godini. Nadalje, zajedničkim naporima uloženima u diversifikaciju opskrbe energijom, punjenje postrojenja za skladištenje plina i smanjenje potražnje za energijom u kombinaciji s blagim vremenskim uvjetima ublažio se socioekonomski učinak tih napetosti. Očekuje se da će u budućnosti niže cijene energije, oporavak lanaca opskrbe i kontinuirano snažno tržište rada pridonijeti rastu gospodarstva EU-a. Iako se rizik od nestašice plina znatno smanjio, i dalje je neizvjesno kolike će biti cijene plina sljedeću zimu i nakon nje. Općenito se predviđa da će se gospodarska aktivnost povećavati neznatno brže nego što se prethodno očekivalo. Očekuje se da će BDP EU-a 2023. porasti za 1,0 %, a 2024. za 1,7 %.

Predviđa se daljnji pad inflacije, no pritisci na potrošačke cijene trajnije su naravi te utječu na poduzeća i smanjuju kupovnu moć kućanstava. Ukupna inflacija u EU-u bila je najviša u listopadu 2022., kad je iznosila 11,5 %, dok su razlike u inflaciji među državama članicama EU-a i europodručja dosegnule rekordno visoke razine. No pritisci na cijene postupno su se širili kako su se domaći gospodarski subjekti prilagođavali višim cijenama inputa. Stoga je temeljna inflacija, u koju nisu uključene cijene energije i neprerađene hrane, trajnija, no očekuje se da je vrhunac dosegnula u prvom tromjesečju 2023. i da će se u sljedećim tromjesečjima postupno smanjivati. Slično tomu, cijene hrane počele su ubrzano rasti u prvom tromjesečju 2023., no očekuje se da će 2023. dosegnuti vrhunac i slijediti trend smanjenja cijena poljoprivrednih proizvoda. Zbog visoke inflacije postroženi su monetarni uvjeti i očekuje se da će se to nastaviti. To je dovelo do povećanja troškova financiranja banaka i strožih standarda kreditiranja, čime se usporio dotok kredita u gospodarstvo. Iako bi se njezin pad trebao nastaviti i 2023., inflacija će i dalje biti znatno viša od ciljne vrijednosti i utjecat će na kupovnu moć kućanstava, posebno skupina s niskim dohotkom i niskim do srednjim dohotkom, i poduzeća.

Tržište rada i dalje je snažno i očekuje se jači rast plaća. Stopa zaposlenosti, koja je u posljednjem tromjesečju 2022. dosegnula 74,8 %, blizu je rekordno visoke razine. Stagnacija na tržištu rada 12 i nezaposlenost pale su na rekordno niske razine. Stopa slobodnih radnih mjesta za cjelokupno gospodarstvo viša je od prosjeka za razdoblje 2010.–2019. iako je neznatno pala u drugoj polovini 2022., a nedostatak radne snage usporava proizvodnju u sve više poduzeća 13 . Nominalna plaća po zaposleniku u EU-u povećala se 2022. za 4,9 % u odnosu na 2021. No takvo povećanje znatno je sporije od rasta inflacije i znatno se razlikuje ovisno o industriji i državi članici. Stoga su se realne plaće u EU-u smanjile za više od 4 % u 2022., što je dovelo do velikog smanjenja kupovne moći radnika. Nedavna povećanja zakonske minimalne plaće u nekim državama članicama u kombinaciji s većim ugovorenim plaćama pomažu u smanjenju gubitka kupovne moći do kojeg je došlo 2022. Očekuje se da će tržište rada ostati snažno i 2024. te da će se rast plaća ubrzati i nadmašiti inflaciju.

Pokazalo se da je financijski sektor EU-a otporan na nove izazove. Stroga regulacija, posebno zahvaljujući primjeni međunarodnih standarda na sve banke, djelotvornom nadzoru i čvrstom okviru za upravljanje krizama koji je uveden kao odgovor na globalnu financijsku krizu, te napredak u dovršetku bankovne unije i uspostavi unije tržišta kapitala učinili su financijski sustav EU-a otpornijim. Nedavna tržišna previranja u SAD-u i Švicarskoj koja traju od ožujka 2023. nisu imala veliki utjecaj na EU. Međutim, ta je epizoda ukazala na međusobnu povezanost globalnih financijskih tržišta i nestabilnost raspoloženja ulagatelja. Do izražaja je došla i ključna uloga regulacije, nadzora i upravljanja rizicima u bankarskom sektoru u problematičnom makrofinancijskom okruženju. Stalna geopolitička nesigurnost, dugotrajni inflacijski pritisci i postupni prelazak na strože monetarne politike opteretili su financijski sustav. S obzirom na vrlo visoku razinu duga u određenim dijelovima gospodarstva i u svijetu rizici su i dalje visoki.

3. IZGRADNJA SNAŽNOGA GOSPODARSTVA EU-a OTPORNOG NA BUDUĆE PROMJENE – KLJUČNI CILJEVI PREPORUKA ZA POJEDINE ZEMLJE ZA 2023.

Ekonomska politika i dalje bi trebala biti usmjerena na smanjenje rizika visoke inflacije, posebno za ranjiva kućanstva i poduzeća, te na svladavanje dugoročnih izazova. Unatoč smanjenju energetske inflacije, trebat će vremena da nestanu pritisci na cijene. Suzbijanje inflacije i dalje je glavni prioritet politike u predstojećem razdoblju. To se postiže dosljednim monetarnim i fiskalnim politikama. U tom bi kontekstu 2023. trebalo postupno ukidati fiskalne mjere donesene radi ublažavanja naglog porasta cijena energije. Ako se cijene energije ponovno povećaju i potpora se ne bude mogla sasvim ukinuti, bit će najvažnije donijeti ciljane politike za ranjiva kućanstva i poduzeća umjesto općih i manje djelotvornih politika potpore. Umjerena povećanja plaća zasad nisu dovela do dodatne inflacije cijena, a povećala se profitabilnost poduzeća. Ipak, očekuje se da će nominalne plaće i dalje rasti, pa bi se trebao pomno pratiti odnos tog rasta i kretanja cijena. Aktualno postroživanje financijskih uvjeta dodatno je naglasilo potrebu za praćenjem makrofinancijskih rizika i daljnjim napretkom u uspostavi unije tržišta kapitala i dovršetku bankovne unije. Osim kratkoročnih prioriteta, politika na razini država članica i EU-a i dalje treba biti usmjerena na svladavanje dugoročnih izazova, uključujući potrebu za jačanjem konkurentnosti, produktivnosti, vještina i otpornosti gospodarstva EU-a, pri čemu treba imati u vidu demografska kretanja i postizanje brzog napretka u digitalnoj i zelenoj tranziciji u skladu s Industrijskim planom u okviru zelenog plana.

Mehanizam za oporavak i otpornost važan je za ubrzanje usporedne zelene i digitalne tranzicije te jačanje otpornosti EU-a na buduće izazove, a pomaže i u provedbi europskog stupa socijalnih prava, pa bi trebalo bez odgode nastaviti s njegovom primjenom. Dvije godine od početka provedbe Mehanizam za oporavak i otpornost uživa veliku podršku europskih građana 14 , iz njega je isplaćena znatna financijska potpora te je pridonio gospodarskom oporavku EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 i jačanju otpornosti EU-a. Svi planovi za oporavak i otpornost na snazi su od kraja 2022. i u skladu su sa svim relevantnim preporukama za pojedine zemlje ili znatnim dijelom tih preporuka. Nekoliko država članica pri pripremi i provedbi svojih planova dobilo je pomoć iz Instrumenta za tehničku potporu. Komisija je dosad obradila 24 zahtjeva za plaćanje iz Mehanizma za oporavak i otpornost te je odobrila isplatu više od 152 milijarde EUR iz tog mehanizma za uspješnu provedbu reformi i ulaganja. Nakon uključivanja poglavlja o planu REPowerEU Mehanizam za oporavak i otpornost pokazao se i dovoljno fleksibilnim za svladavanje novih izazova, posebno onih koji se odnose na energetsku sigurnost EU-a i prelazak industrije na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija. Da bi se iskoristile sve te prednosti, potrebno je brzo provesti planove za oporavak i otpornost, među ostalim smanjenjem rizika kašnjenja u nekim slučajevima. Iako su se krajem 2022. planovi za oporavak i otpornost provodili kako je planirano, neke države članice naišle su na poteškoće u upravljanju sredstvima, djelomično zbog ograničenog administrativnog kapaciteta ili prepreka ulaganjima. Aktualna revizija planova za oporavak i otpornost prilika je da se ti problemi riješe i poveća kapacitet za apsorpciju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. No isto se tako očekuje da će revizije planova utjecati i na raspored isplate sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u 2023. i nakon toga. Kako bi EU-ove operacije uzimanja zajmova bile dovoljno predvidljive, a proračunsko tijelo dobilo odgovarajuću sliku financijskih potreba u nadolazećim mjesecima u svrhu izrade Nacrta proračuna za 2024., važno je da se pri planiranju budućih plaćanja ispravno uzmu u obzir očekivana kašnjenja. S druge strane, uspješna revizija planova omogućit će državama članicama da u 2024. uhvate korak s rasporedom isplata. Osim što je iz programâ kohezijske politike za razdoblje 2014.–2020. državama članicama isplaćeno više od 186 milijardi EUR od početka pandemije, u okviru programa kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. mobilizirat će se oko 505 milijardi EUR za države članice i regije EU-a. Te programe također treba brzo provesti, među ostalim rješavanjem problema s kapacitetom za provedbu.

U ovogodišnjim izvješćima za pojedine zemlje utvrđuju se mjere politike koje treba provesti na razini država članica kako bi se svladali neposredni gospodarski i socijalni izazovi uz povećanje otpornosti, dugoročne konkurentnosti i produktivnosti. U izvješćima za pojedine zemlje sveobuhvatno se analizira otpornost država članica 15 , gospodarskih i socijalnih kretanja i izazova, pri čemu je uzeta u obzir regionalna dimenzija. Sadržavaju ocjenu napretka u provedbi europskog stupa socijalnih prava na temelju pregleda socijalnih pokazatelja i ocjenu napretka u postizanju glavnih ciljeva EU-a i nacionalnih ciljeva za 2030. u pogledu zapošljavanja, vještina i smanjenja siromaštva te ciljeva održivog razvoja. U njima se posebna pozornost posvećuje dugoročnoj konkurentnosti i produktivnosti, a sadržavaju i ažuriranu i detaljniju analizu energetske sigurnosti i cjenovne pristupačnosti, prelaska na čistu energiju i okolišne održivosti. U izvješćima za pojedine zemlje navedeni su izazovi koji su samo djelomično ili uopće nisu obuhvaćeni planovima za oporavak i otpornost te novi izazovi. Isto tako, detaljnije se analizira napredak u provedbi planova za oporavak i otpornost uz navođenje primjera ostvarenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te isticanje slučajeva u kojima bi trebalo ukloniti rizike i kašnjenja u provedbi.

U skladu s analizom iz izvješća za pojedine zemlje Komisija je u davanju preporuka za pojedine zemlje uzela u obzir navedene izazove i status provedbe planova za oporavak i otpornost. Preporuke su podijeljene na četiri dijela:

1.preporuku o fiskalnoj politici, uključujući, prema potrebi, fiskalne i strukturne reforme;

2.preporuku o nastavku ili ubrzanju provedbe planova za oporavak i otpornost, uključujući njihove revizije i dodavanje poglavljâ o planu REPowerEU, uzimajući u obzir potencijalne provedbene specifične za pojedine zemlje, i o brzoj provedbi donesenih programa kohezijske politike;

3.ažuriranu preporuku o prelasku na čistu energiju u skladu s ciljevima iz plana REPowerEU;

4.prema potrebi, dodatnu preporuku o neriješenim i/ili novim gospodarskim izazovima ili izazovima u pogledu zapošljavanja.

Ažurirana, razrađenija preporuka o energetskim reformama i ulaganjima utječe na poglavlja o planu REPowerEU koja se trenutačno dovršavaju i državama članicama služi kao smjernica za ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova. U poglavljima o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost i povezanom dodatnom financiranju trebalo bi uzeti u obzir izazove povezane s planom REPowerEU koji su utvrđeni u preporukama za pojedine zemlje 16 . U preporukama za pojedine zemlje nalaze se smjernice za države članice o tome kako da svladaju glavne izazove koji su samo djelomično ili uopće nisu obuhvaćeni izvornim planovima za oporavak i otpornost, kao i o tome kako se Industrijski plan u okviru zelenog plana provodi na nacionalnoj i regionalnoj razini.

4. SOCIJALNO UKLJUČIVO POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I PRODUKTIVNOSTI – PREGLED UTVRĐENIH ZAJEDNIČKIH IZAZOVA

Osim što moraju pravodobno provesti reforme i ulaganja iz planova za oporavak i otpornost, države članice suočavaju se s nizom izvanrednih ili novih zajedničkih i pojedinačnih izazova.

4.1. Makroekonomska stabilnost

Visoka inflacija uzrokuje nove slabosti u trenutku kad treba smanjiti javni dug. Koordiniranim mjerama politike na razini EU-a i na nacionalnoj razini ublažene su posljedice pandemije bolesti COVID-19, kao i gospodarske i socijalne posljedice naglog rasta cijena energije, posebno za ranjiva poduzeća i kućanstva. No zbog tih se kriza u nekoliko država članica povećao javni dug. Novije mjere fiskalne politike uvedene 2022. radi rješavanja energetske krize podrazumijevale su velike fiskalne troškove. Prema Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2023. neto trošak tih mjera iznosio je 1,2 % godišnjeg BDP-a EU-a 2022., a slično je iznosio i u 2023. Fiskalna politika trebala bi biti razborita kako bi se osigurala održivost duga, a time i pridonijelo monetarnoj politici. Osim toga, razlike u stopama inflacije i stroži financijski uvjeti povećali su makroekonomske slabosti.

Dobra koordinacija fiskalne politike EU-a i europodručja neophodna je za dosljedno kombiniranje fiskalnih i monetarnih politika te će olakšati funkcioniranje monetarne politike. Fiskalne politike za 2023. i 2024. trebale bi biti razborite kako bi se osigurala srednjoročna održivost duga uz istodobno povećanje potencijalnog rasta i promicanje održive i otporne zelene i digitalne tranzicije. Ovisno o veličini duga, države članice trebale bi zadržati dug na razboritim razinama ili ga uvjerljivo i kontinuirano smanjivati u srednjoročnom razdoblju. Fiskalna prilagodba za 2024. trebala bi biti usklađena s važećim zakonodavstvom u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, a deficit u svim državama članicama trebao bi ostati ili se smanjiti ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora. Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 8. ožujka 2023. o smjernicama za fiskalnu politiku za 2024. 17 , fiskalna komponenta predloženih preporuka za pojedine zemlje sadržava one elemente zakonodavnih prijedloga od 26. travnja 2023. koji su u skladu s važećim zakonodavstvom.

Fiskalne mjere donesene zbog naglog porasta cijena energije trebalo bi postupno ukidati. Kontinuirani pad cijena energenata smanjuje ukupnu inflaciju u odnosu na njezin vrhunac u listopadu 2022., no temeljna inflacija i dalje je visoka i raste. U tom kontekstu dugotrajna neciljana fiskalna potpora kućanstvima i poduzećima jača inflacijske pritiske. Osim što bi se time stvorio pritisak na financijsku stabilnost, vjerojatnije je i da bi središnje banke dodatno postrožile monetarnu politiku. Ako se pojavi potreba za mjerama potpore zbog ponovnog povećanja cijena energije, te bi mjere trebale biti fiskalno pristupačne i usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća te sadržavati poticaje za uštede energije. Nadalje, države članice trebale bi poboljšati kvalitetu i strukturu svojih javnih financija, nastaviti štititi ulaganja koja financira država i osigurati djelotvorno korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a, uključujući fond InvestEU, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju te potrebu za jačanjem gospodarske i socijalne otpornosti EU-a. Trošak izravnih hitnih mjera potpore povezanih s razornim poplavama u Italiji u svibnju 2023., koje će se u načelu smatrati jednokratnima i privremenima, uzet će se u obzir u kasnijim procjenama usklađenosti.

Budući da su makroekonomski izgledi trenutačno i dalje vrlo neizvjesni, Komisija smatra da se ovog proljeća ne bi trebala donijeti odluka o pokretanju postupaka u slučaju prekomjernog deficita za države članice, kao što je već navela u Komunikaciji od 8. ožujka 2023. o smjernicama za fiskalnu politiku za 2024. Komisija će istodobno Vijeću predložiti pokretanje postupaka u slučaju prekomjernog deficita u proljeće 2024. na temelju podataka o realizaciji za 2023., u skladu s postojećim pravnim odredbama. Države članice trebale bi voditi računa o tome pri izvršenju proračuna za 2023. te pripremi nacrta proračunskih planova za 2024. ove jeseni.

Uravnotežena struktura poreza, djelotvorni alati za suzbijanje strategija agresivnog poreznog planiranja i bolja porezna disciplina pridonose pravednom postupanju prema poreznim obveznicima i učinkovitom financiranju javnih usluga. Preusmjeravanje dijela poreznog opterećenja s rada na druge vrste poreza, uključujući porez za zaštitu okoliša i porez na nekretnine, uz uzimanje u obzir distribucijskog učinka takvog preusmjeravanja pridonijelo bi zelenoj tranziciji i potaknulo održivi rast i otvaranje radnih mjesta. Strategije agresivnog poreznog planiranja koje provode poduzeća ili pojedinci u jednoj državi članici mogu imati negativne učinke prelijevanja na ostatak EU-a. Stoga je potrebno odlučno i koordinirano djelovati. Ključna prekretnica bilo je donošenje Direktive o minimalnoj razini oporezivanja u EU-u (2. stup), odnosno utvrđivanje minimalne efektivne porezne stope od 15 % koja će se uvesti do kraja 2023. 18 Slično tomu, daljnja modernizacija i digitalizacija poreznih uprava trebala bi dodatno smanjiti troškove usklađivanja i povećati porezne prihode.

Stroži financijski uvjeti povećali su slabosti i rizike u određenim državama članicama, a razlike u inflaciji u EU-u mogle bi stvoriti konkurentske pritiske. Velik rast nominalnog BDP-a potaknut inflacijom pridonosi kratkoročnom smanjenju udjela duga u BDP-u u javnom i privatnom sektoru, dok više kamatne stope tek postupno povećavaju troškove servisiranja duga. No stroži uvjeti financiranja povećavaju rizike povezane s visokim razinama duga. Cijene stambenih nekretnina znatno su porasle u nekoliko država članica 2022., no taj se rast počeo usporavati zbog pritiska na dohotke i povećanja kamatnih stopa. Osim toga, razlike u stopama inflacije popraćene povećanjem profitnih marži i troškova rada mogle bi dovesti do gubitka troškovne konkurentnosti u određenim sektorima i regijama. Deficiti tekućeg računa povećali su se u nekim državama članicama zbog znatno većih cijena uvoza energije, a u nekim slučajevima i zbog snažne domaće potražnje.

Nedavna povećanja kamatnih stopa otvorila su pitanja o slabostima u financijskom sektoru koje bi trebalo pomno pratiti. Napredak koji je EU ostvario u jačanju nadzora nad bankama i dovršetku bankovne unije važan je korak u postizanju makrofinancijske stabilnosti 19 . Osim toga, udio neprihodonosnih kredita smanjuje se te se i dalje radi na rješavanju tog problema, dok povećanje kamatnih stopa povećava profitabilnost bankarskog sektora. Unatoč tomu, sve više kamatne stope na hipotekarne kredite i smanjenje sposobnosti servisiranja duga zbog pada realnog dohotka kućanstava u nekim zemljama stvaraju pritisak na cijene stambenih nekretnina. U sektoru poslovnih nekretnina nekih zemalja zabilježeno je slično snižavanje cijena uslijed većih troškova financiranja i nižih stopa popunjenosti. U tom su kontekstu i dalje važni praćenje kvalitete imovine, pravodobna i proaktivna komunikacija s dužnicima u poteškoćama (posebno s onima koji su održivi), daljnje poboljšanje učinkovitosti okvira za nesolventnost i daljnji razvoj sekundarnih tržišta neprihodonosnih kredita. Šire gledano, još su prisutni problemi povezani s digitalizacijom, koji su se u nekim područjima i povećali, kao što je vidljivo iz češćih kiberincidenata velikih razmjera. Rizici povezani s nebankovnim financijskim posredovanjem i oni koji bi mogli nastati zbog češće upotrebe decentraliziranih financija moraju se na odgovarajući način pratiti i pokušati otkloniti. Iznimno je važno da na svim tim pitanjima međusobno surađuju nacionalna i europska nadzorna tijela, kao i ESB i međunarodna regulatorna tijela.

Komisija je u 11 država članica utvrdila slabosti povezane s makroekonomskim ili prekomjernim neravnotežama u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža. Čini se da su u šest država članica nedavne slabosti privremene i trenutačno pod kontrolom. Za potrebe ove Komunikacije u okviru 2 sažeti su nalazi o makroekonomskim neravnotežama u državama članicama. U Dodatku 4. navodi se više pojedinosti.

4.2. Energetska i okolišna održivost

Unatoč uspjesima u postizanju sigurnosti opskrbe energijom proteklih mjeseci nema vremena za opuštanje jer treba početi s pripremama za sljedeću zimu. Prošle je godine EU ostvario izvanredan napredak u uštedi energije, diversifikaciji opskrbe energijom i optimizaciji postojeće infrastrukture. Potrošnja prirodnog plina u EU-u od kolovoza 2022. do ožujka 2023. smanjila se za 17,7 % u odnosu na prosječnu potrošnju plina u istim mjesecima u razdoblju od 2017. do 2022. 21 Udio ruskog plina u ukupnom uvozu plina u EU-u pao je sa standardnih oko 50 % na 7 % u siječnju 2023. Do toga je došlo zbog mjera koje su poduzeli EU i nacionalne vlade, strukturnih promjena potražnje, ali i visokih cijena. Ukapljeni prirodni plin (UPP) koji se prevozi morem bio je glavna zamjena za ruski plin te se njegova količina naglo povećala s 81 milijarde m3 u 2021. na oko 135 milijardi m3 u 2022. Novi projekti u području UPP-a trebali bi dodatno povećati kapacitet EU-a za uvoz UPP-a i pomoći u izbjegavanju nepotrebne ovisnosti o određenim dobavljačima u budućnosti. No mogući potpuni prekid opskrbe ruskim plinom, infrastrukturni incidenti, suše i neplanirano održavanje elektrana mogli bi stvoriti probleme sa sigurnosti opskrbe u EU-u, pa je potreban stalan nadzor. Diversifikacija na temelju UPP-a dodatno će se ojačati 2023. prvim zajedničkim nabavama plina i povećanjem suradnje s drugim dobavljačima plina. Osim toga, očekuje se da će mjere iz poglavljâ o planu REPowerEU u planovima država članica za oporavak i otpornost u kombinaciji s programima kohezijske politike, prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama, financijskom potporom iz Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju te programom InvestEU pridonijeti energetskoj sigurnosti poticanjem upotrebe čiste energije, energetske učinkovitosti i smanjenja potražnje za energijom, kao i smanjenju energetskog siromaštva i otklanjaju prepreka u unutarnjem i prekograničnom prijenosu i distribuciji. Nadalje, i dalje je bitno racionalizirati ulaganja, pojednostavniti postupke izdavanja dozvola i otkloniti prepreke kako bi se omogućili upotreba obnovljivih izvora energije i njihovo uključivanje u mrežu. Trebalo bi poraditi i na potpori za skladištenje električne energije i otpornost mreže kako bi se odgovorilo na sve veću promjenjivost ponude i potražnje.

Budući da je velik dio paketa „Spremni za 55 %” odobren, sad bi se trebalo preusmjeriti na provedbu mjera za postizanje ciljnih vrijednosti za klimu, energiju i promet. U paketu je postignuta ravnoteža između određivanja cijena, ciljnih vrijednosti, standarda i mjera potpore kako bi se mogao ostvariti klimatski cilj EU-a za 2030. iz Europskog zakona o klimi. S obzirom na povećanje ciljnih vrijednosti za klimu, energiju i promet za 2030. i odluku EU-a o smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima zelena tranzicija trebala bi se i dalje ubrzavati. Predstojeći izazov uključuje postojanu provedbu planiranih i/ili dogovorenih mjera. Potrebno je ujedno utvrditi nove mjere klimatske i energetske politike kako bi se ostvarile veće ambicije za 2030. Tomu će pridonijeti ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica. U planovima, u kojima bi se trebale uzeti u obzir najnovije preporuke za pojedine zemlje 22 , utvrđuju se kratkoročna, srednjoročna i dugoročna predvidivost ulaganja i ti su planovi ključni za mobiliziranje velikih ulaganja potrebnih za ostvarivanje klimatskih ciljeva za 2030. i 2050. 23 Potrebno je poduzeti daljnje mjere u većini područja, kao što su prilagodba klimatskim promjenama, među ostalim radi održivog upravljanja vodama, prehrambeni sustavi, uključujući očuvanje tla i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti, i drugi sektori korištenja zemljišta. Pritom države članice moraju ostvariti druge ciljeve okolišne politike dogovorene na razini EU-a, uključujući postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla. Procjenjuje se da godišnje nedostaje 110 milijardi EUR za ulaganje u okolišne ciljeve EU-a koji nisu povezani s klimom ili energijom 24 . Pri planiranju proračuna trebale bi se uzeti u obzir nepredviđene obveze povezane s klimatskim rizicima i trebalo bi razraditi praksu izrade zelenog proračuna kako bi se javna ulaganja, potrošnja i oporezivanje preusmjerili na zelene prioritete.

Jačanjem zelene tranzicije naših industrija smanjit će se ukupna ovisnost EU-a o fosilnim gorivima i povećati naša otpornost na nagle promjene u opskrbi energijom. Brojna poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća u energetski intenzivnim industrijama, teško su pogođena povećanjem cijena energije, čak i kad se uzme u obzir državna potpora. U politikama bi i dalje u prvom planu trebalo biti poticanje zelene tranzicije u područjima kao što su energetska učinkovitost industrijskih i proizvodnih procesa i postrojenja, dekarbonizacija industrije i kružno gospodarstvo 25 . Trebalo bi ostvariti što veće sinergije s digitalnom tranzicijom. U okviru planova za oporavak i otpornost države članice trebale bi nastaviti ulagati u vodik iz obnovljivih izvora ili nefosilni vodik za namjene u industriji i određenim prometnim sektorima, kao što su cestovni, pomorski i zračni promet, koje je teško u cijelosti ukinuti. Osim toga, daljnje smanjenje subvencija štetnih za okoliš i primjena načela „onečišćivač plaća” trebali bi pomoći u internalizaciji troškova propadanja okoliša te potaknuti učinkovitost resursa i produktivnost. Kako se ne bi zapostavila nijedna osoba ni regija, trebalo bi uzeti u obzir distribucijske, područne i socijalne učinke. Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebalo bi dobro rasporediti tako da služe za pravednu tranziciju najpogođenijih područja, među ostalim podupiranjem mjera za prekvalifikaciju i usavršavanje.

Mjere država članica za skraćivanje i pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola ključne su za ubrzanje proizvodnje i upotrebe energije iz obnovljivih izvora i drugih rješenja s nultom neto stopom emisija. Dugotrajni i složeni nacionalni postupci izdavanja dozvola velika su prepreka upotrebi obnovljivih izvora energije u većini država članica. Radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta 26 preispitala je 2022. na temelju izvješća poduzeća 170 postupovnih prepreka u izdavanju dozvola za obnovljive izvore energije u državama članicama te je odlučila otkloniti više od 80 prepreka. Neke su od tih prepreka dugotrajni postupci, nedovoljan broj zaposlenika u tijelima za izdavanje dozvola, rascjepkano donošenje odluka i nedovoljna koordinacija, što je dovelo do nedosljednih odluka i neusklađenog vremenskog okvira u regijama.

Brže širenje i nadogradnja infrastrukture za prijenos i distribuciju električne energije, uključujući prekogranične interkonekcijske vodove, ključni su za integraciju znatno većeg udjela energije iz obnovljivih izvora i daljnju elektrifikaciju potražnje. Države članice trebale bi pozornost posvetiti novim postrojenjima za dugoročno i kratkoročno skladištenje energije kako bi osigurale fleksibilnost i sigurnost opskrbe u energetskim sustavima s visokim udjelom promjenjivih obnovljivih izvora energije. Ambicija država članica da potaknu upotrebu energije iz obnovljivih izvora na moru (111 GW do 2030.) upućuje na to da bi trebale brzo razviti važne odobalne mreže i potrebna pojačanja kopnene mreže.

Snažan i inovativan proizvodni kapacitet u lancima vrijednosti čiste tehnologije ubrzat će zelenu tranziciju. Kako bi se ojačale otpornost i konkurentnost tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u te povećale sigurnost i održivost EU-ova energetskog sustava, Komisija je u ožujku 2023. predložila Akt o industriji s nultom neto stopom emisija 27 . Države članice ujedno moraju dodatno iskoristiti svoje talente, intelektualnu imovinu i industrijske kapacitete te dodatno potaknuti privatne ulagatelje na uključivanje u start-up poduzeća sa sjedištem u EU-u i unaprijediti inovacije 28 . Države članice trebale bi se usredotočiti i na svladavanje izazova povezanih s nedostatkom kvalificiranih radnika u raznim segmentima tehnologije čiste energije. Jačanje konkurentnosti sektora čiste energije presudno je u provedbi plana REPowerEU i ostvarivanju dugoročne ambicije EU-a 29 .

Za proizvodnju čiste tehnologije potrebno je osigurati pristup kritičnim sirovinama, među ostalim diversifikacijom, recikliranjem i zamjenom. Da bi se ostvarili ciljevi zelene i digitalne tranzicije EU-a, potrebno je osigurati pristup sigurnim, održivim i diversificiranim izvorima kritičnih sirovina, smanjiti ovisnosti o jednom dobavljaču i izgraditi sigurne i održive lance opskrbe za rudarenje, preradu i rafiniranje te recikliranje. U tom će kontekstu biti vrlo važno iskoristiti i proširiti suradnju s trgovinskim partnerima EU-a, među ostalim sklapanjem uzajamno korisnih strateških partnerstava s tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju. Rješenja i poslovni modeli za kružno gospodarstvo isto tako donose velike mogućnosti za postizanje ciljeva strateške autonomije na način prihvatljiv za okoliš. Mogućnosti recikliranja, recikliranje i ostvarivanje napretka u prelasku na kružno gospodarstvo prioriteti su Akta o kritičnim sirovinama 30 . To bi države članice trebale dopuniti svojim djelovanjem, na primjer u pogledu trajnih magneta i ponovne upotrebe otpada od vađenja minerala. Trebalo bi izraditi dosljedne strategije kojima ne samo da se uklanjaju prepreke nego se i potiče istraživanje, vađenje, prerada i recikliranje materijala u cijeloj Europi. Općenitije, prelazak industrija EU-a na kružnost tek treba postati stvarnost s obzirom na to da se produktivnost tek neznatno povećala od 2012. do 2021.

4.3. Produktivnost

Jedinstveno tržište koje dobro funkcionira smanjuje razlike u produktivnosti i konkurentnosti među državama članicama i regijama EU-a. Od svojeg začetka prije trideset godina jedinstveno tržište temelj je blagostanja u Europi. Poduzećima iz EU-a pruža „domaće tržište” s više od 450 milijuna potrošača za njihove proizvode, lakši pristup velikom broju dobavljača i niže jedinične troškove, a građanima EU-a više inovacija, niže cijene i više standarde sigurnosti i zaštite okoliša zahvaljujući tržišnom natjecanju među poduzećima 31 . Nadalje, ono štiti EU od velikih naglih promjena u potražnji ili ponudi, a može pomoći i u ograničavanju pritisaka na cijene u razdobljima visoke inflacije. U srednjoročnom i dugoročnom razdoblju može pomoći u otklanjanju slabosti u lancu opskrbe i povećanju kapaciteta za usporednu tranziciju te pridonijeti otpornosti i sigurnosti EU-a. Iako je jedinstveno tržište temelj globalne privlačnosti EU-a, prosječni rast produktivnosti usporio je posljednjih nekoliko desetljeća i bio je slabiji nego u drugim velikim gospodarstvima, što narušava konkurentnost poduzeća iz EU-a 32 . U nekoliko država članica i regija EU-a produktivnost zapravo stagnira, što dovodi do povećanja razlika, osobito unutar država članica EU-a. Postoje i velike regionalne razlike u mogućnostima pristupa obrazovanju, istraživanju i inovacijama te mobilnosti, koje su još izraženije u ruralnim i najudaljenijim područjima te u iznimno udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije u kojima je pristup osnovnim uslugama i socijalnoj potpori i dalje otežan. Provedba programâ kohezijske politike i planova za oporavak i otpornost do 2026. znatno će pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i jačanju kohezije EU-a. Osim mjera ulaganja, među ostalim u okviru programa InvestEU, planovi za oporavak i otpornost sadržavaju reforme za pojednostavnjenje regulatornog okruženja na nacionalnoj i regionalnoj razini, ubrzanje pristupa financiranju te poboljšanje rasta i otpornosti MSP-ova prekvalifikacijom i usavršavanjem zaposlenika ili jačanjem njihovih istraživačkih i razvojnih kapaciteta.

Istinsko jedinstveno tržište za usluge znatno bi pridonijelo produktivnosti. Tržišta usluga u EU-u suočavaju se s nekoliko izazova, uključujući niske konkurentske pritiske, niže razine produktivnosti i niže stope rasta nego u sektoru proizvodnje, lošu integraciju prekograničnih usluga i nisku razinu profesionalne mobilnosti. Smanjenjem regulatornih ograničenja na nacionalnoj razini povećalo bi se tržišno natjecanje i olakšala mobilnost radne snage, ali i povećala ponuda usluga u područjima gdje su najpotrebnije. Ojačala bi se konkurentnost proizvodnih industrija koje isto tako nabavljaju brojne profesionalne usluge i sve češće nude svoje proizvode u kombinaciji s uslugama. No napredak u smanjenju regulatornih ograničenja spor je, a u nekim slučajevima reforme su ukinute i brojna ograničenja i dalje su na snazi 33 . Na primjer, u mnogim državama članicama osobito su česta regulatorna ograničenja ključnih poslovnih usluga (pravne, računovodstvene i arhitektonske). U građevinskom sektoru, koji je ključan za zelenu tranziciju, često se primjenjuju nepotrebno opterećujući zahtjevi u pogledu izdavanja dozvola i kvalifikacija. Na slobodno kretanje stručnjaka utječe i rascjepkanost odgovornosti i aktivnosti među nekoliko struka i specijalizacija (posebno u slučaju arhitekata i građevinskih inženjera niskogradnje). U mnogim državama članicama ograničenja za maloprodajne usluge ostala su na istoj razini ili su se čak povećala 2022. u odnosu na 2018. 34  

Uklanjanje regulatornih prepreka uz osiguranje dobrog upravljanja i poštovanja vladavine prava povećava otpornost institucija i poboljšava poslovno okruženje. Čak 60 % prepreka s kojima se danas suočavaju poduzeća iz EU-a po vrsti je istovjetno preprekama o kojima se izvješćivalo i prije 20 godina. Većina ih se odnosi na nacionalne propise i administrativne prakse na koje države članice mogu izravno utjecati. Otklanjanje prepreka na razini država članica samo za jedinstveno tržište roba i usluga donijelo bi cjelokupnom gospodarstvu dodatnih 713 milijardi EUR do kraja 2029. 35 Reformama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost podupire se otklanjanje zakonodavnih i administrativnih prepreka, a Komisija je pozvala države članice da ojačaju reforme u tom području u okviru aktualnih revizija. To dopunjuje djelovanje radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, kako je prethodno spomenuto. Povećava se i upotreba mreže SOLVIT 36 za rješavanje problema povezanih s primjenom zakonodavstva o jedinstvenom tržištu, posebno među poslovnim dionicima. Dobro upravljanje i poštovanje vladavine prava, posebno neovisni, kvalitetni i učinkoviti pravosudni sustavi 37 , funkcionalni i djelotvorni porezni sustavi, kao i djelotvoran okvir za nesolventnost i čvrst okvir za borbu protiv korupcije i prijevara ključne su odrednice gospodarstva u interesu građana i pomažu u poboljšanju poslovnog okruženja. Nadalje, Komisija će ponovno poraditi na racionalizaciji i pojednostavnjenju obveza izvješćivanja za poduzeća i uprave kako bi to opterećenje smanjila za 25 %, a da pritom ne ugrozi ostvarenje povezanih ciljeva politike.

Funkcionalna tržišta kapitala ključna su za financiranje zelene i digitalne tranzicije te povećanje makroekonomske otpornosti i otvorene strateške autonomije EU-a. Javno financiranje zajedno s ubrzanjem uspostave unije tržišta kapitala može otvoriti vrata velikoj količini privatnog financiranja potrebnog za usporednu tranziciju. Iako je određeni napredak ostvaren od pokretanja inicijative za uniju tržišta kapitala 2015., tržišta kapitala u EU-u i dalje su rascjepkana i nedovoljno razvijena, što upućuje na potrebu za daljnjim konkretnim djelovanjem. S obzirom na sve više kamatne stope, mnoga poduzeća, a posebno MSP-ovi, imaju poteškoća s pristupom financiranju. Kašnjenja u plaćanju zbog visokih cijena energije još su jedna prepreka otpornosti poduzeća, posebno MSP-ova. Stoga treba zajednički još aktivnije raditi na ostvarenju napretka i u to uključiti oblikovatelje politika i sudionike na tržištu iz cijelog EU-a 38 . Produktivnost i konkurentnost EU-a dodatno će se povećati zahvaljujući inovativnijim i sigurnijim platnim sustavima i okviru za otvorene financije koji će nam omogućiti da iskoristimo digitalizaciju.

Digitalizacija ima važnu ulogu u povećanju konkurentnosti i iziskuje radnu snagu s boljim digitalnim vještinama, među ostalim u MSP-ovima, i daljnju digitalizaciju javnih usluga. Stanovništvo s digitalnim vještinama pridonosi tehnološkom napretku i potiče produktivnost. Digitalizacija MSP-ova neophodna je za povećanje njihova inovacijskog potencijala i konkurentnosti. U tome može pomoći djelovanje na svim razinama, kao što je vidljivo iz dvaju nedavnih prijedloga preporuka Vijeća o predloženom digitalnom obrazovanju i digitalnim vještinama 39 , za koje je pripremljen teren u okviru strukturiranog dijaloga o tim temama. Digitalna transformacija vlada, koja uključuje širenje ponude i interoperabilnosti javnih usluga dostupnih na internetu te dostupnost otvorenih podataka, poboljšava poslovnu učinkovitost. Nadalje, digitalna tranzicija jača zelenu tranziciju jer digitalne tehnologije kao što su svemirski podaci i usluge imaju važnu ulogu u djelovanju u području klime 40 . Program politike „Digitalno desetljeće” služi kao plan za oslobađanje EU-ova potencijala za digitalnu transformaciju, čime se otvara put za konkurentniju Europu. 

Na tržištima javne nabave mora postojati otvoreno tržišno natjecanje kako bi se dobila najveća vrijednost za uložena javna sredstva. Posljednjih se godina povećava broj postupaka javne nabave sa samo jednom podnesenom ponudom. Na razini EU-a taj broj dosegnuo je 2022. svoj vrhunac (37 %) od donošenja Direktive o javnoj nabavi 2014. 41 Države članice trebale bi uložiti trud u smanjenje tog udjela kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve. Javna nabava može diversifikacijom potražnje potaknuti lance opskrbe. Njezinom strateškom primjenom koja nije usmjerena samo na cijenu mogu se povećati kvaliteta, otpornost i održivost. Akt o industriji s nultom neto stopom emisija trebao bi olakšati sudjelovanje u javnoj nabavi inovativnim, održivim MSP-ovima ili konzorcijima u koje su uključeni MSP-ovi 42 . Natječaji bi po mogućnosti trebali biti formulirani tako da omogućuju sudjelovanje MSP-ova.

Inovacije su jedan od glavnih čimbenika rasta produktivnosti, no i u tom području ima prepreka. Nedostatak visokokvalificiranih zaposlenika u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) postao je općenit izazov u većini država članica koji narušava potencijal rasta poduzeća, među ostalim u visokotehnološkim sektorima s visokom razinom inovacija. Većina inovacija razvija se u nekoliko država članica i regija EU-a, posebno u regijama u kojima se nalaze glavni gradovi i drugim metropolskim regijama, pri čemu je njihov razvoj znatno jači u sjevernoj i zapadnoj Europi. Veću uspješnost u području inovacija otežava niz nedostataka kao što su nedovoljna i/ili neredovita javna ulaganja u istraživanje i razvoj, slaba povezanost akademske i poslovne zajednice u većini država članica i nedjelotvorna javna potpora poslovnim inovacijama. Na primjer, na revolucionarne inovacije utječu nedostatak rastućih pothvata, poteškoće u pristupu kapitalu, regulatorno opterećenje i prepreke na jedinstvenom tržištu. Brojne se mjere provode u okviru planova za oporavak i otpornost. U svladavanju tih izazova pomoći će i ulaganja u okviru kohezijske politike i druge inicijative, kao što su regionalne inovacijske doline. 

4.4. Pravednost

Iako se tržište rada EU-a dosad pokazalo otpornim, visoka inflacija i neizvjesnost mogle bi utjecati na izglede na tržištu rada i već utječu na kućanstva. Tržište rada u EU-u zabilježilo je rekordno visoku stopu zaposlenosti od [74,8 %] u [četvrtom tromjesečju] 2022., čime je ostvaren znatan napredak prema ciljnoj stopi zaposlenosti od najmanje 78 % do 2030. Nedostatak radne snage i vještina i dalje je velik, veći nego 2019., no počeo se smanjivati u drugoj polovini 2022. zbog kontinuiranog dobrog funkcioniranja cjelokupnog tržišta rada. Ipak, očekuje se da će usporavanje gospodarske aktivnosti ograničiti kretanja na tržištu rada 2023. i 2024., dok će regionalne razlike na tržištu rada i dalje biti velike uz stope zaposlenosti niže od 50 % u određenim regijama. I dalje postoje velike razlike u zaposlenosti određenih skupina stanovništva, uključujući žene i mlade. Naglo povećanje cijena, posebno hrane, energije i prijevoza, utjecalo je na kupovnu moć kućanstava, posebno onih s niskim i niskim do srednjim dohotkom. Na te stavke otpada veći udio njihove potrošačke košarice, pa su potrebne dobro usmjerene mjere socijalne politike. U tom su kontekstu prilagodljive politike plaća i djelotvorno kolektivno pregovaranje bitni za promicanje primjerenih promjena realnih plaća, posebno za radnike s niskim dohotkom. Pritom važnu ulogu ima redovito ažuriranje minimalnih plaća. Donošenjem Direktive o minimalnoj plaći 43 EU je dao vjetar u leđa mjerama za osiguranje primjerenih minimalnih plaća.

Kako bi se ublažio gubitak kupovne moći i spriječilo povećanje rizikâ od siromaštva, sustavi socijalne zaštite, među ostalim njihova primjerenost i održivost, moraju se zaštititi i ojačati. Stalno praćenje socijalne situacije i brzi odgovori politike potrebni su da bi se spriječilo osiromašenje, uključujući energetsko siromaštvo, ili socijalno isključivanje osoba i pogoršanje postojećih nejednakosti. S obzirom na sve veće troškove života, kako bi se smanjio utjecaj visoke inflacije na ranjive osobe, presudno je ne samo promijeniti plaće tako da se ublaži gubitak kupovne moći, osobito osoba s niskim dohotkom, nego i riješiti probleme u pristupu primjerenim i održivim sustavima socijalne zaštite i socijalnog uključivanja. Kako bi oni ostali primjereni, a povezani troškovi fiskalno održivi, važno je na visoku inflaciju odgovoriti strukturnim ili ad hoc mehanizmima za prilagodbu socijalnih naknada. U okviru sustavâ socijalne zaštite i sustavâ uključivanja treba pritom očuvati poticaje za rad i aktivno poticati sudjelovanje na tržištu rada i integraciju u njega, među ostalim integriranim kvalitetnim uslugama. U zdravstvenom i socijalnom sektoru trebat će se otvoriti više radnih mjesta s novim skupovima vještina zbog starenja stanovništva, opterećenja koje nose kronične bolesti, novih zdravstvenih zahtjeva i novih tehnologija. Treba poboljšati pristup cjenovno pristupačnoj, kvalitetnoj i održivoj zdravstvenoj zaštiti i dugotrajnoj skrbi. E-zdravstvo, za koje su potrebne sve naprednije digitalne vještine i veća svestranost zdravstvenih djelatnika, i dalje mijenja način na koji ljudi pristupaju zdravstvenoj zaštiti i dobivaju je.

Sustavi obrazovanja i osposobljavanja nužni su za smanjenje i sprečavanje nedostatka radne snage i vještina. Trenutačno najviše radne snage nedostaje u području zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi, uslužnim djelatnostima, građevinarstvu, IKT-u i povezanim zanimanjima, kao i u sektorima najbitnijima za zelenu tranziciju, kao što su obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost. Nedostatak vještina odraz je ne samo cikličkih kretanja nego i strukturnih promjena u gospodarstvu EU-a, uključujući starenje stanovništva i aktualnu zelenu i digitalnu transformaciju, zbog kojih se mijenjaju tražene vještine. Ujedno je i pokazatelj postojećih slabosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja. Iako se smanjuje, udio mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih i dalje je visok u određenim državama članicama. Još 2018. svaki peti petnaestogodišnjak nije imao osnovne vještine, a za mlade u nepovoljnom položaju bilo je gotovo šest puta vjerojatnije da će postići slabiji uspjeh u školi. Posljednjih nekoliko godina povećao se pritisak na sustave obrazovanja i osposobljavanja zbog pandemije, nedostatka odgovarajuće digitalne infrastrukture i sve većeg nedostatka nastavnog osoblja na svim razinama obrazovanja, osobito u ustanovama najbitnijima za usporednu tranziciju. Iako raste broj osoba sa završenim visokim obrazovanjem, broj osoba s diplomom u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) nedovoljan je da bi se zadovoljila potražnja na tržištu rada u većini država članica. Povećanje kvalitete i uključivosti sustavâ obrazovanja i osposobljavanja usklađenih s potrebama tržišta rada na svim razinama u Uniji i dalje je ključno za snažna tržišta rada i pravednu tranziciju. Slično tomu, povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada, kao i mladih i nedovoljno zastupljenih i ranjivih skupina, kao što su osobe s invaliditetom, osobe migrantskog podrijetla i Romi, i dalje predstavlja veliku priliku za uključiv rast i jednakost.

Naime, sve je hitnija potreba za razvojem i stjecanjem vještina i kompetencija relevantnih za zelenu tranziciju. Sve je važnije osigurati da svi radnici, posebno oni u sektorima i regijama koji su zahvaćeniji zelenom tranzicijom, mogu ostvariti koristi od rasta zaposlenosti u gospodarstvu s nultom neto stopom emisija. Zbog ubrzane energetske tranzicije i tehnološke transformacije u kontekstu EU-ova Industrijskog plana u okviru zelenog plana posebno tražena bit će strukovna i tehnička zanimanja. U državama članicama postoji znatan nedostatak radne snage koji se povećava, a nedovoljno osposobljavanje u ključnim sektorima moglo bi stvoriti prepreke prelasku na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija. Taj je problem još veći u nekim rubnim regijama ili regijama u kojima gospodarstvo stagnira. U tom je kontekstu važno da države članice potiču predviđanje, stjecanje i prenošenje vještina za zeleno gospodarstvo, kako je istaknuto za sve države članice u preporukama za pojedine zemlje i u skladu s Preporukom Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, radi usklađivanja s potrebama na tržištu rada i osiguravanja jednakih mogućnosti za sve. Ulaganja i reforme potrebne za zelenu tranziciju ubrzalo bi i poticanje prekvalifikacije i usavršavanja zaposlenika u javnom sektoru na svim razinama (uključujući lokalnu upravu) 44 .

Mehanizam za oporavak i otpornost i fondovi kohezijske politike, posebno Europski socijalni fond plus, pomažu u svladavanju izazova u sustavima obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama. Mjere za koje je dostupna potpora uključuju poboljšanje pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, kurikularne reforme, modernizaciju višeg obrazovanja, olakšavanje prelaska iz obrazovnog sustava na tržište rada, stvaranje mogućnosti za prekvalifikaciju i usavršavanje, posebno za vještine relevantne za zelenu tranziciju, kao i reformu i modernizaciju aktivnih politika tržišta rada. Na temelju posebnih poglavlja o planu REPowerEU koja se dodaju u postojeće planove za oporavak i otpornost osigurat će se sredstva za reforme i ulaganja promicanjem ubrzane prekvalifikacije radne snage kako bi stekla vještine relevantne za zelenu tranziciju. U kombinaciji s tim povećanim ulaganjima, među ostalim u okviru programa InvestEU, ambiciozna i održiva politika zakonitih migracija koju je Komisija predložila u paketu o vještinama i talentima 45 može pomoći i u uklanjanju nedostataka radne snage i vještina i osloboditi puni potencijal europske radne snage. Europska godina vještina 2023. stvorit će novi poticaj za uključivanje dionika i mobilizaciju javnog i privatnog financiranja kako bi se uklonio nedostatak vještina te srednjoročni i dugoročni nedostatak radne snage, posebno u području digitalnih i zelenih vještina 46 .

Od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine EU je prihvatio gotovo četiri milijuna raseljenih osoba u skladu s Direktivom o privremenoj zaštiti. Uključivanje na tržište rada nužno je kako bi se raseljenim ljudima omogućilo da budu financijski neovisni, uzdržavaju svoje obitelji i pridonose zajednici domaćinu 47 . Prema dostupnim procjenama 48 od 600 000 do milijun korisnika privremene zaštite zaposlilo se u EU-u, a njih više od 350 000 prijavili su se kao tražitelji zaposlenja. Jezik je velika prepreka u zapošljavanju raseljenih osoba, zbog čega je neophodno da im se omogući učenje jezika. Brzo vrednovanje vještina i priznavanje kvalifikacija, među ostalim u najtraženijim sektorima kao što je zdravstvo, isto je tako važno za osiguranje pristupa radnim mjestima koja odgovaraju vještinama i iskustvu tih osoba. Brojne države članice već su poduzele važne korake za olakšavanje tog procesa u skladu s Komisijinim smjernicama 49 , a pritom su iskoristile i fleksibilne mogućnosti financiranja iz programa CARE (djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi). Budući da su brojni korisnici privremene zaštite žene s djecom, dostupnost usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja posebno je važan preduvjet za njihovo sudjelovanje na tržištu rada.

Provedba europskog stupa socijalnih prava i dalje usmjerava uzlaznu socijalnu konvergenciju u EU-u. Dvije godine od socijalnog samita u Portu i obvezivanja na ostvarivanje glavnih ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, stjecanja vještina i smanjenja siromaštva do 2030. državama članicama i dalje je prioritet provedba reformi i ulaganja kako bi napredovale u ostvarivanju nacionalnih ciljeva. To je bitno za olakšavanje uzlazne socijalne konvergencije i socijalne kohezije u EU-u. U okviru proljetnog paketa Komisija predlaže i prenošenje smjernica za zapošljavanje u sljedeći godišnji ciklus. To je uslijedilo nakon velike promjene 2022. kako bi se bolje uzeli u obzir okruženje nakon pandemije bolesti COVID-19 i najnovije političke inicijative, kao i sve češće rasprave o važnosti osiguranja održive i uključive dobrobiti.

5. Zaključak

U kontekstu aktualne geopolitičke stvarnosti i složenih gospodarskih i socijalnih izazova EU nastoji izgraditi snažno gospodarstvo otporno na buduće promjene koje jamči konkurentnost i dugoročno blagostanje za sve. To iziskuje integriran pristup u svim područjima politike kako bi se povećali produktivnost, otpornost, pravednost i održivi rast u cijeloj gospodarskoj osnovi. Europski semestar osigurava okvir za koordinaciju politika koji je odgovarajući za tu svrhu i u koji je ugrađena provedba Mehanizma za oporavak i otpornost i programâ kohezijske politike. Iako su određene države članice već ostvarile dobar napredak u provedbi svojih planova za oporavak i otpornost, druge države članice suočene su s rizikom od kašnjenja u odnosu na okvirni raspored provedbe dogovoren u provedbenim odlukama Vijeća. Iako će 2023. završiti provedba programâ kohezijske politike za razdoblje 2014.–2020., nedavno doneseni programi za razdoblje 2021.–2027. prilika su za poticanje ulaganja koja su potpuno komplementarna s Mehanizmom za oporavak i otpornost. Kako bi se osigurao trajan napredak, države članice trebale bi i dalje biti usredotočene na cjelovitu i pravodobnu provedbu planova za oporavak i otpornost do 2026. i brzo započeti s provedbom nedavno dogovorenih programa kohezijske politike. Predviđene revizije planova za oporavak i otpornost, uključujući poglavlja o planu REPowerEU, kojima se predviđaju dodatna sredstva uz ona iz programâ kohezijske politike, prilika su da se utvrde mjere za svladavanje stalnih izazova utvrđenih u kontekstu europskog semestra, među ostalim u području klime i energije.

Izvješća za pojedine zemlje za 2023. daju kratak pregled gospodarskih i socijalnih kretanja i izazova te kretanja i izazova na tržištu rada s kojima se suočavaju države članice. Na analizi tih izazova temelje se preporuke za pojedine zemlje za 2023. U ovogodišnjem europskom semestru posebna je pozornost posvećena dugoročnoj konkurentnosti i produktivnosti i iznesena je ažurirana, detaljnija analiza energetske sigurnosti i cjenovne pristupačnosti. Komisija poziva države članice na ambiciozno djelovanje kako bi se uklonile slabosti koje su razotkrile nedavne krize i koje su utvrđene u izvješćima za pojedine zemlje na nacionalnoj i regionalnoj razini. To uključuje jačanje otpornosti i produktivnosti, olakšavanje pristupa financiranju, opskrbu energijom po pristupačnoj cijeni, smanjenje strateških ovisnosti, ubrzanje prelaska na kružno gospodarstvo, osiguranje vještina za budućnost, poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i stvaranje primjerene gospodarske, znanstvene, industrijske i tehnološke osnove za zelenu i digitalnu tranziciju, a da se pritom nikog ne zapostavi.

Komisija poziva Europsko vijeće da podrži njezine prijedloge preporuka za pojedine zemlje za 2023., a Vijeće da te prijedloge donese. Poziva i sve države članice EU-a da preporuke u potpunosti i pravodobno provedu, i to u bliskom dijalogu sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima.

DODATAK 1. – PREGLED TEMATSKIH PODRUČJA U PREPORUKAMA ZA POJEDINE ZEMLJE

DODATAK 2. – NAPREDAK U PROVEDBI PREPORUKA ZA POJEDINE ZEMLJE

U okviru europskog semestra 2023. razmatraju se mjere politika država članica za svladavanje strukturnih izazova navedenih u preporukama za pojedine zemlje donesenima od 2019. Nakon uspostave Mehanizma za oporavak i otpornost kao glavnog alata za ostvarivanje prioritetâ politike EU-a i nacionalnih politika, u ocjeni preporuka za pojedine zemlje za 2023. uzimaju se u obzir mjere politike koje su države članice dosad poduzele 50 te obveze preuzete u planovima za oporavak i otpornost, ovisno o stupnju njihove provedbe. Stoga ocjena odražava trenutačne još relativno rane faze provedbe planova za oporavak i otpornost, a ne razinu napretka koja bi se mogla postići potpunom provedbom tih planova do 2026. 51  

Iz višegodišnje perspektive ostvaren je barem određeni napredak za 68 % preporuka za pojedine zemlje iz razdoblja 2019.–2020. (vidjeti sliku 1). U usporedbi s prošlogodišnjom ocjenom dodatni napredak ostvaren je i u strukturnim preporukama za pojedine zemlje za 2019. i u preporukama za pojedine zemlje za 2020., koje su usmjerenije na krizu. Udio preporuka za pojedine zemlje u kojima je ostvaren barem određeni napredak u provedbi stoga je u stalnom porastu te je 2021. iznosio 59 %, 2022. iznosio je 63 %, a sad je dosegnuo 68 %. To je jasni pokazatelj poticaja pruženih od 2021. u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, za čiji se pristup koji se temelji na rezultatima očekuje da će i dalje poticati provedbu preporuka za pojedine zemlje u nadolazećim godinama. Države članice posljednjih su godina ostvarile najveći napredak u području pristupa financiranju i financijskim uslugama, nakon čega slijede funkcioniranje tržišta rada, sprečavanje pranja novca i poslovno okruženje. S druge strane, manji napredak ostvarile su u područjima jedinstvenog tržišta, tržišnog natjecanja i državnih potpora, stanovanja, dugotrajne skrbi i mirovinskih sustava.

Ostvaren je znatan napredak i u provedbi preporuka koje su donesene 2022. Države članice ostvarile su barem „određeni napredak” u provedbi gotovo 52 % preporuka koje su im upućene u srpnju 2022. (slika 2). Imajući na umu područja za koja je znatan broj država članica dobio preporuke 2022., najveći napredak ostvaren je u području proračunskog okvira i fiskalnog upravljanja, nakon čega slijede promet, poslovno okruženje i energetska učinkovitost. S druge strane, manji napredak ostvaren je u provedbi preporuka o poreznoj politici.

Rezultati ocjene preporuka za pojedine zemlje za 2023., zajedno s rezultatima iz prethodnih godina, bit će dostupni na internetskim stranicama Komisije.

DODATAK 3. – NAPREDAK NA RAZINI EU-a U PROVEDBI CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA

Napomena: na prethodnoj slici prikazan je tempo napretka EU-a prema postizanju svakog od 17 ciljeva u posljednjem petogodišnjem razdoblju u skladu s odabranim pokazateljima. Metoda za procjenu kretanja pokazatelja te njihovo agregiranje na razini ciljeva, kao i detaljnije analize, dostupne su na internetskim stranicama Eurostata: Pregled – Pokazatelji održivog razvoja – Eurostat (europa.eu) .

U ocijenjenom prethodnom petogodišnjem razdoblju EU je ostvario znatan napredak u osiguravanju dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta (8. cilj održivog razvoja) i smanjenju siromaštva (1. cilj održivog razvoja). Znatan napredak ostvaren je i u području rodne ravnopravnosti (5. cilj održivog razvoja). Dobar napredak, iako umjereniji, ostvaren je i u smanjenju nejednakosti (10. cilj održivog razvoja), osiguravanju kvalitetnog obrazovanja (4. cilj održivog razvoja), poticanju mira i osobne sigurnosti na području EU-a i poboljšanju pristupa pravosuđu i povjerenja u institucije (16. cilj održivog razvoja), zdravlju i dobrobiti (3. cilj održivog razvoja) unatoč poteškoćama uzrokovanima pandemijom bolesti COVID-19 te u području inovativnosti i infrastrukture (9. cilj održivog razvoja). Slabiji je napredak ostvaren u vezi s preostalim ciljevima: iskorjenjivanje gladi (2. cilj održivog razvoja), čista voda i dobri sanitarni uvjeti (6. cilj održivog razvoja) i čista energija po pristupačnoj cijeni (7. cilj održivog razvoja).

Više napretka očekuje se za tri cilja – klimatsku politiku (13. cilj održivog razvoja), život na kopnu (15. cilj održivog razvoja) i globalna partnerstva (17. cilj održivog razvoja) jer bi države članice trebale ambicioznije pristupiti ostvarenju ciljeva u pogledu okoliša utvrđenih na razini EU-a. EU je postavio iznimno ambiciozne klimatske ciljeve za 2030. zbog kojih će u klimatsku politiku (13. cilj održivog razvoja) trebati uložiti više napora nego prije. U tu je svrhu već uveo odgovarajuće mjere politike, posebno u okviru paketa „Spremni za 55 %”, uključujući reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) i Uredbe o raspodjeli tereta, kojom se utvrđuju obvezujući godišnji ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova u državama članicama. Ambicioznije ciljeve za 2030. EU je postavio i u području energije. Zbog toga bi se narednih godina u EU-u mogao vidjeti veći napredak i u području energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora 52 . Kad je riječ o životu na kopnu (15. cilj održivog razvoja), iako su se od 2013. kopnena zaštićena područja povećala, populacija raširenih vrsta ptica i travnjačkih leptira u EU-u i dalje se postojano smanjuje. Dodatne mjere potrebne za preokretanje trenda propadanja ekosustava predviđene su u strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030., ovogodišnjoj strategiji EU-a za šume do 2030. i u strategiji EU-a za tlo, kojom je utvrđen cilj do 2030. u pogledu obnove degradiranog zemljišta i tla te suzbijanja dezertifikacije. Kad je riječ globalnim partnerstvima (17. cilj održivog razvoja), kretanja su dijelom odraz cikličkih učinaka, posebno povećanja javnog duga zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19.  

DODATAK 4. – ZAKLJUČCI DETALJNIH PREISPITIVANJA MAKROEKONOMSKIH NERAVNOTEŽA U DRŽAVAMA ČLANICAMA EU-a

Neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže utvrđene su u 11 od 17 država članica za koje je provedeno detaljno preispitivanje. U analizi detaljnog preispitivanja razmatraju se ozbiljnost neravnoteža, njihov nedavni i budući razvoj te povezani odgovori politika. Uzimaju se u obzir i relevantna prelijevanja i sistemske prekogranične implikacije neravnoteža. U detaljnom preispitivanju uzeli su se u obzir nalazi triju tematskih izvješća, odnosno o i. vanjskoj održivosti, ii. razlikama u inflaciji i njihovim posljedicama za konkurentnost i iii. kretanjima na tržištu stambenih nekretnina, u kojima se usmjerilo na niz država članica odabranih za detaljno preispitivanje u ovom ciklusu 53 .

Neravnoteže se sad razvijaju u kontekstu visoke inflacije. Stalno visoka inflacija može naštetiti konkurentnosti ako nije popraćena povećanjem produktivnosti, a može dovesti i do nastanka ili pogoršanja makroekonomskih neravnoteža ako postoje druge slabosti. Do toga može doći ako se inflacija ukorijeni, posebno ako postoje spirale cijena i plaća, što mogu pogoršati povećane profitne marže koje se prelijevaju na cijene robe i usluga kojima se trguje. Taj je scenarij vjerojatniji što je veća domaća dodana vrijednost izvoza. To može negativno utjecati na konkurentnost i potencijalno dovesti do povećanja vanjskog duga. Inflacija je problem i kućanstvima čiji dohodci trenutačno znatno zaostaju za cijenama jer uzrokuje gubitak kupovne moći i ima štetne posljedice za raspodjelu dohotka. Poduzećima koja svoje povećane troškove ne mogu prenijeti na cijene stalna inflacija otežava servisiranje duga, što može utjecati na financijski sektor i usporiti gospodarski rast uslijed smanjenja potrošnje i ulaganja. Za smanjenje inflacije potrebne su mjere politike, među ostalim za obuzdavanje potražnje, što pak može utjecati na rast BDP-a u kratkoročnom razdoblju. To je osobito važno ako je temeljna inflacija znatno viša od prosjeka EU-a ili europodručja i rizici nisu uklonjeni jer se u tim slučajevima za smanjenje inflacije ne može osloniti samo na monetarnu politiku.

Razlike u inflaciji među državama članicama dosegnule su rekordno visoke razine. Te su razlike dijelom uzrokovane time što više cijene energije i hrane različito utječu na zemlje zbog njihovih međusobnih razlika u nabavi energije, gospodarskoj strukturi i povezanoj potražnji za energijom te udjelima energije i hrane u potrošnji. No u nekoliko zemalja postoje i drugi izvori inflacijskih pritisaka, uključujući povećanje jediničnih troškova rada te marži i dobiti poduzeća. Osim toga, javna potrošnja, uključujući mjere potpore, u nekim su slučajevima pridonijeli razlikama u inflaciji među državama članicama EU-a i europodručja. U zemljama u kojima je inflacija u velikoj mjeri uzrokovana prelijevanjem cijena energije normalizacija tih cijena trebala bi biti dovoljna da se smanje razlike u inflaciji, pod uvjetom da se ne pojave drugi učinci i sve dok se cijene smanje gdje je to potrebno. Ipak, kad inflaciju uglavnom uzrokuju domaći cjenovni pritisci povezani s kretanjima plaća i dobiti, može biti teže brzo smiriti kretanje inflacije, osobito ako su ta kretanja cijena dugotrajnija ili su posljedica trajnijih čimbenika, pa bi mogle biti potrebne strukturne mjere kako bi se povećalo tržišno natjecanje na određenim tržištima.

Razlike u inflaciji izazivaju veliku zabrinutost u monetarnoj uniji i zbog toga na njih treba obratiti posebnu pozornost. U monetarnoj uniji razlike u inflacijskim učincima znatno otežavaju zadaću monetarnog tijela jer mogu spriječiti ujednačeno prenošenje promjena monetarne politike na sve dijelove unije. Budući da ponovno usklađivanje domaćih troškova i cijena na temelju promjena nominalnog tečaja nije moguće, stalne razlike u inflaciji mogu dovesti do dugotrajnih gubitaka konkurentnosti i strukturnih promjena čije bi svladavanje moglo biti teško i skupo, a mogle bi iziskivati i dodatno postroživanje fiskalne politike kako bi se ublažila prekomjerna potražnja, smanjilo nakupljanje slabosti i izbjegla potreba za još štetnijim korektivnim mjerama u budućnosti.

U zemljama izvan europodručja nominalni tečaj može se prilagoditi kako bi se nadoknadili pritisci na konkurentnost, no to podrazumijeva i rizike. Naime, devalvacija i deprecijacija mogu stvoriti dodatne inflacijske pritiske kako uvezena roba i usluge postaju skuplje. Isto tako, trošak duga denominiranog u stranim valutama povećava se i može dovesti do povećanja premije rizika na izdavanje državnih dužničkih instrumenata i pri zaduživanju u inozemstvu.

Pad visokih udjela privatnog i državnog duga nastavio se 2022., ponekad čak i ubrzano, no i dalje postoje slabosti. Nakon prekida u razduživanju zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, udjeli duga u BDP-u smanjili su se zahvaljujući bržem rastu nominalnog BDP-a. To upućuje na povratak dugotrajnog trenda razduživanja, koji je bio obilježen smanjenjem udjelâ duga tijekom godina u mnogim zemljama. U nekim slučajevima visokog duga udjeli duga u BDP-u dodatno su se smanjili 2022. u odnosu na prethodne godine zbog snažnog učinka nazivnika. Unatoč tomu, udjeli duga i dalje su visoki, a ponekad su, posebno u slučaju udjela državnog duga, i dalje znatno viši nego prije krize uzrokovane bolešću COVID-19. U nekim slučajevima smanjenje udjela državnog duga ograničeno je mjerama potpore koje su poduzete kako bi se ublažio utjecaj većih cijena energije.

Očekuje se da će daljnji rast nominalnog BDP-a pomoći u daljnjem razduživanju, ali u kontekstu manje povoljnih uvjeta financiranja. Jačanje potencijalnog rasta BDP-a, posebno djelotvornom provedbom planova za oporavak i otpornost, dodatno će pomoći u smanjenju udjelâ duga u BDP-u. Iako visoka inflacija trenutačno povećava nominalni BDP i smanjuje udio duga u gospodarskoj proizvodnji, očekuje se da će se inflacija smanjiti, dok bi stroži uvjeti financiranja mogli otežati servisiranje velikih dugova. To je veći problem u zemljama u kojima su kamatne stope promjenjive ili se mijenjaju brže ili u kojima je potreba za financiranjem veća, dok dug i zaduživanje u stranim valutama mogu pogoršati probleme u određenim zemljama. U tim slučajevima mijenjanje percepcije ili sklonosti preuzimanju rizika financijskih tržišta ne može se isključiti i iziskuje dobre gospodarske i fiskalne politike.

Nagle promjene cijena uvoza energije obično oslabljuju vanjske pozicije, a u nekim slučajevima tomu dodatno pridonosi povećanje domaće potražnje. Trgovinske bilance znatno su se smanjile u cijelom EU-u kako su se troškovi uvoza energije povećali. Ipak, na neke je zemlje to više utjecalo zbog njihove ovisnosti o energiji iz fosilnih goriva i geografskih lokacija iz kojih se ta energija nabavlja. Osim toga, u određenim je slučajevima pogoršanje stanja tekućih računa dodatno ojačano smanjenjem neenergetskih bilanci kad je rast domaće potražnje bio vrlo snažan. S druge strane, daljnji oporavak prekograničnog turizma pomogao je u ograničavanju pogoršanja stanja tekućih računa određenih velikih zemalja neto dužnica s velikim turističkim sektorom, no u nekim slučajevima to nije bilo dovoljno da se izbjegnu veliki deficiti tekućih računa. Smanjili su se i veliki suficiti tekućih računa, no i dalje su znatni.

Nadalje, zbog nižih cijena uvoza energije očekuje se poboljšanje stanja tekućih računa gotovo svih država članica u 2023., uključujući deficite i suficite. Velika negativna neto stanja međunarodnih ulaganja (NIIP-ovi) dodatno su se poboljšala 2022. poduprta rastom nominalnog BDP-a i unatoč pogoršanju stanja tekućih računa, a očekuje se da će se dodatno, iako sporije, poboljšavati ove i sljedeće godine, što je u skladu sa sporijim rastom nominalnog BDP-a i, u nekim slučajevima, kontinuiranim velikim potrebama za vanjskim zaduživanjem. Iako bi povećanje stanja tekućih računa trebalo proizaći iz smanjenja cijena energije, u određenim slučajevima deficiti tekućih računa mogu i dalje biti lošiji nego posljednjih godina, pa bi se njihovo kretanje trebalo dobro pratiti. Očekuje se da će se zbog smanjenja učinka na cijene energije suficiti tekućih računa, koji su se smanjili 2022., povećati 2023., no samo na umjerene razine. Stabilizacija cijena energije na višim razinama ili trajno visoka inflacija čimbenici su rizika koji bi mogli dovesti do dugotrajnog pogoršanja vanjskih bilanci. Priljevom sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost poduprijet će se vanjska pozicija u nizu slučajeva u nadolazećim godinama.

Snažan rast stambenih nekretnina nastavio se u većem dijelu 2022., no krajem godine uočeno je smirivanje tržištâ stambenih nekretnina. Nominalne cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti 2022. u većini država članica, zbog čega se dodatno povećao omjer cijene i dohotka. To se kretanje promijenilo tijekom godine kako se rast cijena stambenih nekretnina počeo usporavati pa je niz zemalja zabilježio pad nominalnih cijena u drugoj polovini 2022. Stroži uvjeti financiranja u kombinaciji sa smanjenjem realnog dohotka kućanstava umanjili su potražnju za stambenim nekretninama i potaknuli ispravljanje njihovih cijena.

Očekuje se da će se u budućnosti cijene stambenih nekretnina približiti umjerenoj razini zbog sve strožih uvjeta financiranja i pritiska na dohotke, dok će se ponuda stambenih nekretnina smanjiti zbog sve većih troškova izgradnje. U zemljama u kojima su stambene nekretnine precijenjene, cijene su se povećale, a zaduženost kućanstava visoka je i raste, može doći do povećane osjetljivosti kućanstava i zajmodavaca u pogledu smanjenja cijena stambenih nekretnina. Zemlje u kojima prevladavaju promjenjive kamatne stope mogle bi biti pogođenije jer obveze servisiranja duga, koje bi mogle utjecati na potrošnju i BDP, ubrzano rastu, osobito kad su hipotekarni krediti dugoročni, a na kamatu otpada znatan udio mjesečnih obroka. Neke države članice isto su tako zabrinute za svoj sektor poslovnih nekretnina, koji je u nekim slučajevima osobito jako pogođen višim troškovima financiranja. Gledajući dalje u budućnost, može se očekivati da će ograničenja opskrbe koja su već postojala prije pandemije i dalje biti prisutna u nadolazećim godinama, što bi općenito moglo ograničiti pad cijena, no i dalje bi moglo biti prepreka povećanju broja stambenih nekretnina; naime, neke zemlje u novije vrijeme bilježe pad građevinskih aktivnosti. Ako se taj problem ne riješi, ta ograničenja opskrbe mogla bi dovesti do ponovnog povećanja pritiska na cijene i smanjenja cjenovne pristupačnosti u srednjoročnom razdoblju.

Pokazalo se da je bankarski sektor izrazito snažan zahvaljujući prethodnim reformama, no slabosti bi se mogle povećati u trenutačnom makroekonomskom kontekstu. Države članice s velikim neprihodonosnim kreditima nastavile su ih smanjivati, ponekad u znatnoj mjeri. No pojave li se negativni rizici kao što su pogoršanje gospodarskih izgleda i povećanje volatilnosti na financijskim tržištima, to bi moglo stvoriti probleme za bilance banaka. Zbog visokih kamatnih stopa trebale bi se povećati profitne marže banaka, no one mogu stvoriti i probleme ako kućanstva i nefinancijska poduzeća imaju poteškoće u servisiranju svojih dugova. U državama članicama u kojima postoji snažna veza između banaka i država, povećani troškovi financiranja za državu mogu predstavljati rizik i za banke. Izloženost sektoru stambenih i, posebno, poslovnih nekretnina mogao bi postati razlog za zabrinutost u nekim državama.

Tablica 1: KLASIFIKACIJA DRŽAVA ČLANICA NAD KOJIMA SE PROVODI POSTUPAK U SLUČAJU MAKROEKONOMSKIH NERAVNOTEŽA

Napomena: države članice čija se klasifikacija promijenila 2023. u odnosu na 2022. podebljane su u oba stupca.

Ostale države članice za koje se ne bilježe neravnoteže 

Za Češku nisu zabilježene neravnoteže. Slabosti se odnose na cjenovnu konkurentnost i cijene stambenih nekretnina, no čini se da će se u budućnosti smanjivati jer je dug kućanstava ograničen, a očekuje se da će se inflacija usporiti znatno brže od prosjeka EU-a. Nagli porast cijena energije snažno je pogodio gospodarstvo i inflacija se brzo povećala. Slaba fiskalna politika pridonijela je od pandemije i ubrzanju inflacije. Iako su ukupni cjenovni pritisci i dalje povećani, predviđa se da će se troškovna konkurentnost djelomično oporaviti u budućnosti zbog pada cijena energije, a održivost neće biti ugrožena neposrednim vanjskim izazovima. Očekuje se da će inflacija usporiti znatno brže od prosjeka EU-a. Međutim, ako se inflacija nastavi, moglo bi doći do određenih rizika za konkurentnost Češke. Nedavno pogoršanje tekućeg računa zahtijeva pomno praćenje u budućnosti. Posljednjih se godina potražnja za stambenim nekretninama znatno povećala, potaknuta niskim kamatnim stopama, visokim rastom prihoda i slabijim makrobonitetnim mjerama, dok je ponuda stambenih nekretnina zaostala. Cijene stambenih nekretnina znatno su rasle tijekom pandemije, ali su se sredinom 2022. počele smanjivati zbog viših kamatnih stopa i strožih uvjeta kreditiranja. Međutim, čini se da su rizici od znatne korekcije cijena stambenih nekretnina niski, dug kućanstava je ograničen, a bankarski sektor stabilan. No trajno ograničen odgovor u pogledu ponude u srednjoročnom razdoblju ipak bi i dalje doveo do rasta cijena. Za obuzdavanje inflacije potrebni su kontinuirani napori. Brzo smanjenje inflacije zahtijeva snažno usporavanje rasta potražnje, što se pak može postići dovoljno strogom monetarnom i fiskalnom politikom.

Za Estoniju nisu zabilježene neravnoteže. Slabosti povezane s konkurentnošću i kretanjem cijena stambenih nekretnina nedavno su se povećale, no općenito se čini da su trenutačno ograničene. Plaće i osobito cijene znatno su rasle 2022., ali se čini da su gubici konkurentnosti ograničeni, a na tekućem računu zabilježen je tek mali deficit te se predviđa da će se ove i sljedeće godine približiti uravnoteženosti. Ipak, inflacijski pritisci i pritisci na plaće mogli bi, ako se nastave, narušiti konkurentnost Estonije, osobito zato što je temeljna inflacija znatno iznad prosjeka europodručja. Cijene stambenih nekretnina znatno su porasle od pandemije, no nema znakova precijenjenosti. Vjerojatno je da će se smiriti s obzirom na rast kamatne stope i nedavnu gospodarsku recesiju. Usto, dug i zaduživanje kućanstava relativno su umjereni, a financijski sektor stabilan. Politika je općenito povoljna, iako bi određene dodatne mjere mogle pomoći da se smanje rizici koji proizlaze iz utvrđenih slabosti. U tom bi pogledu bila važna kontinuirana protuciklička fiskalna i makrobonitetna politika, koja bi se prema potrebi jačala. Poticanje tržišnog natjecanja na domaćem tržištu moglo bi pomoći u obuzdavanju pritisaka na cijene.

Za Latviju nisu zabilježene neravnoteže. Slabosti povezane s vanjskim zaduživanjem i stambenim nekretninama i dalje su blage, rizici za konkurentnost su relevantni, ali se čini da su općenito ograničeni u bliskoj budućnosti. Nedavni rast deficita tekućeg računa bio je znatan, no očekuje se da će se deficit znatno smanjiti ove godine te još dodatno u 2024. Očekuje se da će latvijsko neto stanje međunarodnih ulaganja, koje se znatno poboljšalo u proteklom desetljeću, ostati uglavnom stabilno. Ipak, inflacijski pritisci i pritisci na plaće mogli bi, ako se nastave, narušiti konkurentnost Latvije, posebice zato što je temeljna inflacija znatno iznad prosjeka europodručja. Iako je rast cijena stambenih nekretnina nedavno povećan, ne čini se da je precijenjenost stambenih nekretnina znatna. Osim toga, rast cijena stambenih nekretnina usporio se krajem 2022., hipotekarno kreditiranje bilo je slabo, a dug kućanstava je ograničen i smanjuje se u odnosu na dohodak kućanstava. Latvija se suočava s ključnim strukturnim gospodarskim izazovima povezanim sa smanjenom ponudom radne snage, što je doprinijelo brzom povećanju jediničnih troškova rada i moglo bi narušiti konkurentnost u srednjoročnom razdoblju. Politika je općenito povoljna, iako bi određene dodatne mjere mogle pomoći da se smanje rizici koji proizlaze iz utvrđenih slabosti. U tom bi smislu bile važne politike kojima se štiti konkurentnost, uključujući mjere za povećanje kvalitete i kvantitete ponude radne snage. Skraćenje postupka izdavanja građevinskih dozvola pomoglo bi da se podupre povećanje ponude stambenih nekretnina i poboljša stanje na tržištu stambenih nekretnina.

Za Litvu nisu zabilježene neravnoteže. Slabosti povezane s konkurentnošću cijena, vanjskim saldom i kretanjem cijena stambenih nekretnina nedavno su se povećale, no općenito se čini da su trenutačno ograničene. Nagli porast cijena energije snažno je pogodio gospodarstvo i inflacija se brzo povećala. Ipak, predviđa se da će se konkurentnost Litve polako oporaviti jer su cijene energije u padu. Tekući račun znatno se pogoršao u 2022. zbog povećanja cijena uvoza energije, ali predviđa se da će ove godine gotovo uravnotežiti. Očekuje se da blagi deficit tekućeg računa neće ugroziti vanjsku održivost s obzirom na njegovu stabilnu poziciju. Ipak, inflacijski pritisci i pritisci na plaće mogli bi, ako se nastave, narušiti konkurentnost Litve, posebice zato što je temeljna inflacija znatno iznad prosjeka europodručja. Cijene stambenih nekretnina znatno su porasle od pandemije, no nema dokaza precijenjenosti i cijene sada postaju umjerene s obzirom na rast kamatnih stopa i gospodarsku recesiju u tijeku. Osim toga, dug kućanstava je nizak i bankarski sektor je dobro kapitaliziran, visokoprofitabilan i ima niske razine neprihodonosnih kredita. Politika je općenito povoljna, iako bi određene politike mogle pomoći da se smanje rizici koji proizlaze iz utvrđenih slabosti. U tom bi pogledu bila važna kontinuirana protuciklička fiskalna i makrobonitetna politika, koja bi se prema potrebi jačala. Istodobno, veći naglasak na poticanju tržišnog natjecanja na domaćem tržištu i politika za povećanje kvalitete i kvantitete ponude radne snage moglo bi pomoći u upravljanju pritiscima cijena i jediničnih troškova rada.

Za Luksemburg nisu zabilježene neravnoteže. Slabosti povezane s visokim cijenama stambenih nekretnina i visokim dugom kućanstava u zadnje su se vrijeme pogoršale, ali se čini da su općenito ograničene te se očekuje da će se smanjiti u srednjoročnom razdoblju. Snažan rast stanovništva, u kombinaciji s povećanjem hipotekarnih kredita potaknutim fiskalnim potporama, doveo je do rasta potražnje na stambenom tržištu, a ponuda je ostala ograničena zbog ograničene raspoloživosti građevinskog zemljišta i gomilanje zemljišta. Zbog sve većeg jaza između potražnje i ponude došlo je do snažnog povećanja cijena stambenih nekretnina, čime se povećava rizik od precijenjenosti i smanjenja njihove cjenovne pristupačnosti. Krajem 2022. cijene stambenih nekretnina su se stabilizirale, a broj transakcija naglo je pao jer je rast kamatnih stopa doveo do preokreta na tržištu. Međutim, ne očekuje se znatna korekcija cijena stambenih nekretnina jer su dohoci stabilni, a očekuje se da će ponuda i dalje biti nedostatna. Dug kućanstava vrlo je visok u smislu raspoloživog dohotka te i dalje raste, dok se zaduživanje krajem 2022. malo usporilo. Kućanstava raspolažu i znatnom financijskom imovinom, zaduženost raste prema višim razinama dohotka i bogatstva, a bankarski sektor je stabilan, što općenito umanjuje makrofinancijske rizike. Dodatni napori na razini politika, među ostalim ubrzavanje te prioritetno donošenje i provedba nedavnih mjera, uključujući periodične poreze radi povećanja ponude građevinskog zemljišta, u kombinaciji s tekućom reformom prostornog planiranja, mogli bi doprinijeti povećanju stambene ponude, među ostalim osiguravanjem cjenovno pristupačnog i socijalnog stanovanja za one kojima je ono najpotrebnije. I učinkovitost tržišta najma nekretnina mogla bi se poboljšati. Osim toga, smanjenjem poreznog odbitka za hipotekarne kamate, koji je nedavno znatno povećan, smanjili bi se fiskalni poticaji za zaduživanje koje podržava visoke cijene stambenih nekretnina.

Za Slovačku nisu zabilježene neravnoteže. Slabe točke povezane s konkurentnošću, stambenim nekretninama, dugom kućanstava i vanjskom bilancom pogoršavaju se, no općenito se čini da su u bliskoj budućnosti obuzdane i očekuje se da će se popraviti s normalizacijom gospodarskih uvjeta. Nagli porast cijena energije snažno je pogodio gospodarstvo i inflacija se brzo povećala. Rast temeljne inflacije i jediničnih troškova rada znatno je iznad prosjeka europodručja. Iako se predviđa njihova normalizacija, postoji rizik da bi slabljenje pritiska na troškovnu konkurentnost moglo potrajati te da će snažna domaća potražnja nastaviti stvarati pritiske na vanjske račune. Tekući račun znatno se pogoršao 2022. zbog viših cijena uvoza energije i znatnog pada neto izvoza neenergetskih dobara. Predviđa se da će se deficit tekućeg računa blago poboljšati, ali da će ostati velik u 2023. i 2024. unatoč opadanju cijena energije. Ipak, procjenjuje se da su rizici za vanjsku održivost kratkoročno ograničeni. Predviđa se da će državni deficiti ove i sljedeće godine biti znatni, a da će se od 2024. korigirati. Čini se da su cijene stambenih nekretnina blago precijenjene nakon nekoliko godina znatnog rasta. To se događalo usporedno s visokim zaduživanjem, koje je sad u opadanju, i velikim povećanjem duga kućanstava, što zajedno nosi određeni rizik za financijsku stabilnost. Bankarski sektor, međutim, i dalje je dobro kapitaliziran, visokoprofitabilan i ima niske razine neprihodonosnih kredita. Da bi se prevladale gospodarske slabosti Slovačke, potrebno je kontinuirano ulagati napore. Točnije, trebalo bi ograničiti prekomjernu potražnju kako bi se poduprlo korekciju deficita tekućeg računa i razlike u temeljnoj inflaciji u odnosu na ostatak europodručja. To se može postići osiguravanjem odgovarajuće fiskalne konsolidacije i mjerama za smanjenje duga kućanstava, uz zadržavanje cjenovne pristupačnosti stambenih nekretnina oporezivanjem nekretnina i mjerama za povećanje njihove ponude.

Države članice za koje se bilježe neravnoteže 

Za Cipar, koji je do 2022. bilježio prekomjerne neravnoteže, sad su utvrđene neravnoteže. Uglavnom su se smanjile slabosti povezane s privatnim, državnim i vanjskim dugom, ali su i dalje uzrok za zabrinutost. Posebno su se smanjili visoki dugovi, uključujući neprihodonosne kredite, te se očekuje da će se tako i nastaviti, dok su deficiti tekućeg računa i dalje problem. Privatni dug smanjuje se od 2015., osim 2020. zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, te se očekuje da će se, potaknut rastom nominalnog BDP-a, nastaviti smanjivati ove i sljedeće godine. Međutim, više kamatne stope mogle bi opteretiti servisiranje duga jer prevladavaju zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom. Na razine privatnog i vanjskog duga utječe prisutnost subjekata posebne namjene na Cipru, koji povećavaju razine, ali predstavljaju ograničene rizike za gospodarstvo. Neprihodonosni krediti koje drže banke posljednjih su se godina znatno smanjili zahvaljujući njihovoj prodaji, otpisima, novčanoj otplati, saniranju i zamjenama duga za imovinu. Državni dug u stalnom je padu; pao je ispod razine prije pandemije te se očekuje da će se u 2023. i 2024. dodatno smanjiti. Unatoč oporavku turizma, veliki deficit tekućeg računa povećao se 2022., što je odraz snažne domaće potražnje i visokih cijena energije; očekuje se da će se ove i sljedeće godine donekle smanjiti, ali da će ostati velik. Odgovor politike bio je povoljan. Očekuje se da će nekoliko mjera iz plana za oporavak i otpornost pridonijeti diversifikaciji gospodarstva, poduprijeti rast izvoza i ublažiti prekomjernu ovisnost o uvozu nafte. U okviru plana za oporavak i otpornost sredinom 2022. donesen je paket izmjena zakona o društvima koja kupuju kredite i pružateljima usluge servisiranja kredita, čime se poboljšava njihovo radno okruženje i podupire smanjenje neprihodonosnih kredita. Nakon nekoliko odgoda, obustava ovrhe prestala je važiti u veljači: učinkovit okvir za ovršni postupak ključan je za poticanje zajmoprimaca na sudjelovanje u restrukturiranju kredita, daljnje smanjenje neprihodonosnih kredita u gospodarstvu, smanjenje privatne zaduženosti i jačanje platne discipline.

Za Španjolsku se i dalje bilježe neravnoteže. Slabosti koje se odnose na visok privatni, javni i vanjski dug koje imaju prekogranični učinak smanjuju se, ali su i dalje prisutne. Udjeli vanjskog duga i posebno privatnog duga smanjili su se tijekom 2010.-tih godina te, nakon privremenog prekida u 2020., nastavili pad u 2021. i očekuje se da će se nastaviti smanjivati pod utjecajem gospodarskog rasta. Ipak, još su uvijek na povišenim razinama. Vanjskom položaju pogodovao je tekući račun koji je cijelo desetljeće bio u suficitu, iako se nedavno smanjio, što je rezultat posljedica pandemije na izvoz turizma i viših cijena energije u 2022. Državni dug i dalje je visok. U 2022. se ponovno počeo smanjivati, što je prije pandemije donijelo poboljšanja, zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a, ali ipak ostaje iznad pretpandemijskih razina. U 2023. i 2024. očekuje se nastavak ovog smanjenja uz umjereniji ritam, na temelju mjera politika u planu za oporavak i otpornost. Financijski sustav pokazao je otpornost na nedavne šokove koje su uzrokovale pandemija i energetska kriza. Nezaposlenost se ponovno smanjuje, iako je još uvijek visoka te i dalje postoje određene slabosti, uključujući vrlo visoku dugotrajnu nezaposlenost i nezaposlenost mladih. Potencijalni rizici koji utječu na dodatno smanjenje slabosti povezani su uglavnom s učinkom strožih financijskih uvjeta na financijske položaje kućanstava i poduzeća kao i srednjoročnu do dugoročnu održivost državnog duga s obzirom na trenutačne tržišne uvjete i starenje stanovništva. Napredak politika je povoljan i nastavak provedbe plana za oporavak i otpornost trebao bi donijeti dodatna poboljšanja.

Za Francusku se i dalje bilježe neravnoteže. I dalje su prisutne slabosti s prekograničnim učinkom povezane s visokim državnim dugom, konkurentnosti i niskim rastom produktivnosti, ali se smanjuju. Državni dug smanjuje se od oporavka BDP-a u 2021., nakon povećanja tijekom pandemije. Razne fiskalne mjere u 2022. znatno su ublažile učinak energetske krize, ali su usporile smanjenje duga. Predviđa se daljnje smanjenje duga ove i sljedeće godine, ali se predviđa da će nakon toga, ako se ne poduzmu mjere, ponovno početi rasti te da će i dalje biti visok i iznad razine zabilježene prije pandemije, a izazovi u pogledu srednjoročne fiskalne održivosti i dalje su visoki. Mjere poduzete posljednjih godina s ciljem povećanja potencijalnog rasta mogle bi pomoći u ispravljanju predviđenog povećanja javnog duga u srednjoročnom razdoblju. Doneseno je nekoliko reformi za jačanje troškovne konkurentnosti. Već je vidljivo blago povećanje konkurentnosti, a njihov puni učinak očekuje se u narednim godinama. Isto tako, očekuje se da će se produktivnost rada povećati učinkovitom provedbom planiranih ulaganja i reformi. Francusko gospodarstvo pokazalo je otpornost tijekom prošle godine jer su povećanja cijena energije manje utjecala na troškovnu konkurentnost nego u ostatku europodručja. Izvoz se poboljšava zbog daljnjeg oporavka prekograničnog turizma i zrakoplovne industrije, koje je pandemija znatno pogodila. Iako se tijekom najtežeg razdoblja pandemije dug privatnog sektora povećao, veće korporativno zaduživanje popraćeno je i povećanjem vlasničkog kapitala i akumulacijom zaštitnih slojeva likvidnosti. Više kamatne stope mogu otežati javno i privatno razduživanje. Odgovor politike bio je povoljan, ali i dalje postoje izazovi u pogledu upravljanja javnim financijama. Učinkovita provedba nedavno donesenih reformi u području upravljanja javnim financijama i novog mehanizma za provedbu godišnjih evaluacija javne potrošnje i dalje ima ključnu važnost za dodatno smanjenje slabosti. Obje su mjere ključne da se rashodi nastave smanjivati i da se javni dug zadrži u silaznom trendu. Nadalje, vlada je donijela reformu javnog mirovinskog sustava za koju se očekuje da će pridonijeti održivosti javnog duga.

Za Njemačku se i dalje bilježe neravnoteže. Trajno velik suficit tekućeg računa, koji odražava i ograničena ulaganja u odnosu na štednju, što ima prekogranični učinak, postupno je smanjen, posljednji put u kontekstu energetske krize, ali se očekuje da će se znatno povećati. Suficit tekućeg računa sporo se smanjivao do 2019., uz blago povećanje udjela domaćih ulaganja i pad trgovinske bilance, te je od tada obilježen neuobičajenim gospodarskim okolnostima. Znatno se smanjio 2022. zbog viših uvoznih cijena energije, zajedno sa smanjenjem neenergetskog trgovinskog suficita i oporavkom uvoza turizma. Suficit je 2022. ostao iznad razina na koje upućuju temeljni pokazatelji zemlje, a očekuje se da će se znatno oporaviti 2023. i ostati gotovo nepromijenjen 2024., ali se predviđa da će ostati ispod praga postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Predviđa se snažan rast plaća, čime se podupire domaća potražnja, dok bi jedinični troškovi rada mogli rasti brže nego u ostatku europodručja. Unatoč tomu, visoka inflacija privremeno smanjuje potrošnju i ulaganja. Posljednjih godina cijene stambenih nekretnina naglo su porasle, ali se donekle smanjuju od sredine 2022. Stambena ponuda ne može nadoknaditi potražnju zbog slabih stambenih ulaganja, što može dovesti do stalnih rizika od precijenjenosti. Pravodobnom i djelotvornom provedbom inicijativa za javna ulaganja i uklanjanjem prepreka ulaganjima pridonijelo bi se daljnjem smanjenju ranjivosti.

Za Mađarsku se bilježe neravnoteže. Slabosti povezane s vrlo snažnim cjenovnim pritiscima i potrebama vanjskog financiranja i potrebama države za financiranjem povećale su se i značajne su. Inflacija je znatno porasla i još se nije počela smanjivati. Ako inflacija dugotrajno ostane visoka, to bi moglo dodatno ugroziti konkurentnost, a troškovi financiranja ostali bi visoki. Veliki deficit tekućeg računa snažno je porastao zbog povišenih cijena energije u 2022. te se povećao kratkoročni vanjski dug. Poboljšanje stanja tekućeg računa u ovoj i sljedećoj godini ovise o očekivanom daljnjem smanjenju cijena energije, ali se unatoč tome predviđa da deficit tekućeg računa 2023. i 2024. neće biti zanemariv. Visok energetski intenzitet gospodarstva važan je za dinamiku tekućeg računa. Državni deficit kontinuirano je visok, samo djelomično kao posljedica odgovora politika na pandemiju i energetsku krizu, i na njega otpada velik dio vanjskog zaduživanja gospodarstva. Udio državnog duga smanjio se zahvaljujući znatnom rastu nominalnog BDP-a, ali bi moglo ugroziti usporavanje aktivnosti i kontinuirano visoki deficiti. Troškovi državnog zaduživanja povećali su se od 2021., a vlada se suočava sa sve većim teretom kamata, dok je rok dospijeća duga i dalje relativno kratak. Cijene stambenih nekretnina udvostručile su se u razdoblju od pet godina, ali je krajem 2022. rast cijena zaustavljen. Međutim, čini se da je vjerojatnost znatnog pada nominalnih cijena ograničena zbog niske zaduženosti kućanstava i s obzirom na trenutačno visoku inflaciju. Nedosljednost politika pogoršala je utvrđene slabosti. Učinkovita koordinacija i jasno razgraničenje makroekonomskih politika, uz čvrst institucijski okvir politika, ključni su za očuvanje fiskalne i vanjske održivosti i stabilizaciju očekivanja. Očekuje se da će pravodobna i potpuna provedba strukturnih reformi iz mađarskog plana za oporavak i otpornost pridonijeti smanjenju makroekonomskih slabosti te poduprijeti rast i prilagodbu u srednjoročnom razdoblju.

Za Nizozemsku se i dalje bilježe neravnoteže. Slabosti koje su posebno povezane s visokim privatnim dugom i velikim suficitom tekućeg računa, što ima prekogranični učinak, i dalje su prisutne unatoč znakovima smanjenja. Suficit tekućeg računa, unatoč nedavnim revizijama podataka, i privatni dug veliki su prema međunarodnim standardima i iznad temelja gospodarstva. Veliki suficit tekućeg računa smanjio se 2022. zbog pogoršanja trgovinskih uvjeta (uz povećanje tekućeg računa u stalnim cijenama) i rasta deficita primarnih prihoda. Uz poboljšanje trgovinskih uvjeta očekuje se da će se suficit znatno oporaviti 2023. i stabilizirati 2024. Ostvaren je ograničen napredak politike, no potrebno je učiniti više kako bi se smanjile prepreke ulaganjima. Dug nefinancijskih poduzeća i kućanstava i dalje je visok. Dug kućanstava više zabrinjava jer kućanstva time postaju osjetljiva na šokove, a ti se rizici pogoršavaju zbog visoke i sve veće precijenjenosti stambenih nekretnina. Očekuje se da će se dug nastaviti umjereno smanjivati. Unatoč umjerenom padu cijena stambenih nekretnina, i dalje postoji pritisak na tržište stambenih nekretnina, posebno zbog toga što je izgradnja novih stambenih nekretnina i dalje znatno ispod državnih ciljeva. Istodobno, vlasništvo nad stambenim nekretninama koje se financiraju zaduživanjem i dalje se subvencionira povoljnim oporezivanjem, dok politike koje se odnose na privatno tržište najma nekretnina mogu ugroziti njegov razvoj.

Za Portugal se i dalje bilježe neravnoteže. Slabosti povezane s visokim privatnim, državnim i vanjskim dugom se smanjuju, ali su i dalje prisutne. Nakon privremenog prekida zbog izbijanja pandemije, udjeli duga privatnog sektora i državnog duga ponovno su se počeli smanjivati u 2021. i očekuje se da će se zahvaljujući gospodarskom rastu nastaviti smanjivati. Te su razine sada ispod pretpandemijskih, no još su uvijek povišene. Očito negativan NIIP poboljšao se i prije i poslije pandemije, a predviđa se da će se vanjska zaduženost dodatno smanjiti, uz potporu stalnog gospodarskog rasta unatoč neznatnom usporavanju u 2023. Mali deficit tekućeg računa neznatno se pogoršao u 2022. što je rezultat većih cijena energije, ali to pogoršanje je ublaženo dodatnim oporavkom izvoza, posebno turizma. Predviđa se da će pretpostavljeni nastavak smanjenja cijena energije i dodatno povećanje izvoza turizma, kao i tekuće politike koje se provode za potporu energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije osigurati uravnoteženje tekućeg računa i dodatno poduprijeti prilagodbu NIIP-a. Cijene stambenih nekretnina nekoliko su godina znatno rasle, a neprihodonosni krediti koji su već bili na umjerenoj razini nastavili su se smanjivati. Glavni rizici za daljnje smanjenje slabosti odnose se na učinak strožih financijskih uvjeta i nesigurno vanjsko okružje te njihov potencijalni učinak na gospodarski rast. Napredak politika je povoljan, s posebnim naglaskom na plan za oporavak i otpornost, te bi se nastavak provedbe plana trebao nastaviti s dodatnim poboljšanjima.

Za Rumunjsku se i dalje bilježe neravnoteže. Slabosti se odnose na eksterne račune, koji su povezani s velikim fiskalnim deficitima, dok su se pritisci na pregrijavanje povećali. Veliki deficit tekućeg računa znatno se pogoršao nakon recesije uzrokovane pandemijom, zbog čega je gospodarstvo osjetljivo na šokove povezane s vanjskim financiranjem. Ako se ne smanji veliki deficit tekućeg računa, neto stanje međunarodnih ulaganja (NIIP) moglo bi postati negativno. Znakovi pregrijavanja jasno su vidljivi, a prate ih neugodno visoka temeljna inflacija, dvoznamenkasti rast plaća i relativno niska stopa nezaposlenosti. Očekuje se da će se pokazatelji troškovne konkurentnosti stabilizirati, ali i dalje postoje strukturni problemi. Čini se da je tečaj, kojim se i dalje uvelike upravlja, iznad razine na koju upućuju temeljni pokazatelji. Državni deficit velik je već nekoliko godina i uzrok je znatnog dijela viška potražnje i vanjskih deficita koji su uslijedili. Iako se smanjuje, predviđa se da će ove i sljedeće godine ostati znatan. Smanjenje državnog deficita u 2022. uglavnom je potaknuto znatnim rastom nominalnog BDP-a, koji pak uvelike ovisi o pregrijavanju domaće potražnje. Premije rizika i troškovi zaduživanja države znatno su viši nego u godinama prije pandemije. S obzirom na stalno pooštravanje globalnih uvjeta likvidnosti, bit će važno preokrenuti postojeće trendove. U budućnosti bi prednost trebalo davati fiskalnoj prilagodbi kao najpoželjnijem načinu za bolje usklađivanje potražnje s ponudom i za ograničavanje domaćih i vanjskih deficita. Potpuna provedba poreznih i mirovinskih reformi iz plana za oporavak i otpornost te poštovanje fiskalnih ciljeva u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita znatno bi pridonijeli ograničavanju trenutačne dinamike.

Za Švedsku se i dalje bilježe neravnoteže. I dalje su prisutne slabosti povezane s njezinim tržištem nekretnina i visokim privatnim dugom. Cijene nekretnina su visoke i sve donedavno su rasle. Rast cijena stambenih nekretnina išao je u korak s rastućim privatnim dugom. U 2022. u kontekstu znatno strožih monetarnih uvjeta i uvjeta financiranja, cijene nekretnina počele su se vidljivo smanjivati što se čini početak uklanjanja akumuliranih slabosti. Cijene su i dalje znatno precijenjene i očekuje se da će se dodatno smanjiti. Promet u sektoru nekretnina nedavno se znatno smanjio i kao posljedica toga potražnja za novoizgrađenim objektima također je pala. Nepovoljna kretanja do sada su bila ograničena na sektore građevinarstva i nekretnina, koji se su sada naglo u padu nakon godina velikog rasta. U cjelini se očekuje da će se švedsko gospodarstvo u 2023. smanjiti, a promijenjeni monetarni uvjeti utjecat će na bilance kućanstava i poduzeća za poslovne nekretnine i njihove mogućnosti potrošnje i ulaganja. Učinak povećanih kamata na otplatu hipotekarnih kredita je znatan, zbog pretežno varijabilnih kamata i hipoteka vrlo dugog trajanja. Učinak promjenjivih uvjeta na financijski sektor je ograničen; sektor je snažan i bilježi visoke profitne marže i stope kapitala ponderirane rizikom, koje vjerojatno služe kao zaštita od prelijevanja problema iz sektora nekretnina na šire gospodarstvo preko financijskog sektora, iako je vrlo izložen nekretninama. Napredak politike je ograničen. Osobito, porezni sustav i dalje je povoljan za vlasništvo nad stambenim nekretninama zahvaljujući niskom periodičnom oporezivanju imovine te potiče kupnju stambene nekretnine zaduživanjem putem znatnih poreznih odbitaka za plaćene kamate po hipotekarnim kreditima. Osim toga, provedena je ograničena reforma neučinkovitog tržišta najma nekretnina.

Države članice za koje se bilježe prekomjerne neravnoteže 

Za Grčku se i dalje bilježe prekomjerne neravnoteže. Slabosti povezane s visokim državnim dugom i visokom razinom neprihodonosnih kredita u kontekstu visoke nezaposlenosti smanjuju se, ali se njezin vanjski položaj pogoršao. Glavni je razlog za zabrinutost činjenica da se deficit tekućeg računa u 2022. znatno povećao unatoč oporavku prihoda od turizma. Iako se predviđa da će se vanjski deficit ove i sljedeće godine donekle smanjiti, očekuje se da će ostati znatno iznad razine potrebne da se osigura trajno poboljšanje neto stanja međunarodnih ulaganja. Iako je udio državnog duga u BDP-u i dalje najveći u EU-u, znatno se poboljšao 2022., uglavnom zahvaljujući snažnom rastu nominalnog BDP-a, a očekuje se da će se dodatno smanjiti 2023. i 2024. Neprihodonosni krediti prošle su godine zabilježili nagli pad koji se temeljio na velikim smanjenjima prethodnih godina, ali su i dalje visoki te i dalje negativno utječu na profitabilnost i kapacitet kreditiranja banaka, što pak negativno utječe na produbljivanje kapitala i rast produktivnosti gospodarstva. Odgovor politike pridonio je uklanjanju neravnoteža, a provedba plana za oporavak i otpornost odlična je prigoda za uklanjanje preostalih strukturnih slabosti. Međutim, potrebno je uložiti dodatne napore, posebno kako bi se osiguralo da se vanjske bilance znatno poboljšaju te da se dodatno smanje neprihodonosni krediti, među ostalim povećanjem učinkovitosti naplate duga i poboljšanjem tržišta sekundarnih neprihodonosnih kredita.

Za Italiju se i dalje bilježe prekomjerne neravnoteže. Iako je postignut određen napredak, i dalje su prisutne slabosti povezane s visokim državnim dugom i slabim rastom produktivnosti u kontekstu nestabilnosti na tržištu rada i određenih slabosti u financijskom sektoru, što ima prekogranični učinak. Dugogodišnje slabosti Italije posljednjih su se godina donekle smanjile, ali su i dalje znatne i ne očekuje se da će se brzo ukloniti. Stalni niski rast produktivnosti ključni je uzrok dugotrajnog slabog rasta BDP-a Italije, što usporava razduživanje državnog duga, smanjuje mogućnosti zapošljavanja i utječe na bilance banaka. Udio državnog duga dodatno se smanjio 2022. u kontekstu gospodarskog oporavka. Međutim, i dalje je visok i znatan je izazov za fiskalnu održivost. Predviđa se da će se udio javnog duga dodatno smanjiti do 2024., ali će se u srednjoročnom razdoblju povećati ako izostanu mjere konsolidacije. Vlada je provela dodatne mjere za potporu otpornosti financijskog sektora i neprihodonosni krediti znatno su se smanjili, ali su banke i dalje znatno izložene riziku države. Postignut je određeni napredak u pogledu politika za uklanjanje neravnoteža, ali su potrebni trajni napori, a provedba plana za oporavak i otpornost i dalje je ključni prioritet politike jer uključuje sveobuhvatne reforme i znatna ulaganja. Kako bi se visoki državni dug stabilno smanjivao, u kontekstu sve većih troškova servisiranja duga kao i troškova povezanih sa starenjem stanovništva, potreban je višestrani pristup koji se temelji na razboritim fiskalnim politikama s odgovarajućim primarnim suficitima, ulaganjima i reformama kojima se potiče rast, većoj poreznoj disciplini te učinkovitoj upotrebi nacionalnih i europskih resursa. Italija se suočava s izazovima za koje bi, uz nastavak snažne provedbe plana za oporavak i otpornost, trebali dodatni napori u području politika, posebno u područjima oporezivanja, fiskalnog okvira i mirovinskih sustava te u područjima demografije, tržišta rada i energetike.

(1) COM(2023) 62 final.

(2) COM(2023) 168 final.

(3) SWD(2023) 601–627.

(4) Uredba (EU) 2023/435 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 u pogledu poglavljâ o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost i o izmjeni uredaba (EU) br. 1303/2013, (EU) 2021/1060 i (EU) 2021/1755 te Direktive 2003/87/EZ (SL L 63, 28.2.2023., str. 1.).

(5) COM(2023) 601–627.

(6) Vidjeti Godišnju strategiju održivog rasta 2023.: COM(2022) 780 final.

(7) Vidjeti Obavijest Komisije o smjernicama državama članicama za ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova za razdoblje 2021.–2030. (C/2022/9264 final)

(8)  Vidjeti Dodatak 3. Komisija je 15. svibnja objavila i prvi Dobrovoljni pregled provedbe Programa održivog razvoja do 2030. na razini EU-a (COM(2023) 700 final), koji će se predstaviti na Političkom forumu UN-a na visokoj razini o održivom razvoju 2023. U pregledu je potvrđena predanost EU-a provedbi Programa održivog razvoja do 2030. na temelju pristupa koji obuhvaća sve razine uprave i povezuje unutarnju i vanjsku dimenziju.

(9) Komisija je 25. siječnja 2023. objavila Prijedlog preporuke Vijeća (COM(2023) 38 final), u kojem su utvrđeni načini na koje države članice EU-a mogu dodatno ojačati socijalni dijalog na nacionalnoj razini, i Komunikaciju o jačanju i promicanju socijalnog dijaloga na razini EU-a. Nadalje, Komisija će i dalje koristiti postojeće forume u okviru europskog semestra kako bi informirala socijalne partnere i uključila ih u provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost.

(10) Europska komisija predstavila je interaktivnu kartu primjera pozitivnih promjena koje financirani projekti donose u stvarnom životu: Mehanizam za oporavak i otpornost (europa.eu)

(11) COM(2023) 240–242 final.

(12)      Stagnacija na tržištu rada obuhvaća nezaposlene osobe, osobe koje rade u nepunom radnom vremenu, no žele raditi više, osobe koje mogu raditi, no ne traže posao, i osobe koje traže posao, no ne mogu odmah početi raditi. Ta šira definicija bolje odražava neispunjenu potrebu za zapošljavanjem.

(13)      Europska komisija (2022.), Europski pokazatelji poslovnog ciklusa – Detaljnija analiza nedostatka radne snage u EU-u, European Economy – Technical Paper, br. 59.

(14) Tri četvrtine ispitanika iz EU-a (74 %) smatra da je načelo solidarnosti na kojem se zasniva Mehanizam za oporavak i otpornost dobar pristup da EU izađe jači iz pandemije bolesti COVID-19, dok dvije trećine ispitanika iz EU-a smatra da će on pozitivno utjecati na buduće generacije (vidjeti istraživanje Flash Eurobarometra 515 o EU-ovu planu oporavka NextGenerationEU iz siječnja 2023.).

(15) Pregledima pokazatelja otpornosti koje je izradila Komisija nastoji se pružiti cjelovita procjena otpornosti u EU-u i njegovim državama članicama. U njima se procjenjuje otpornost kao sposobnost za postizanje napretka u ostvarivanju ciljeva politike unatoč izazovima.

(16)      Više informacija o poglavljima o planu REPowerEU i njihovoj vezi s preporukama za pojedine zemlje dostupno je u Smjernicama za planove za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU (SL C 80, 3.3.2023., str. 1.).

(17)      COM(2023) 141 final.

(18)      Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328, 22.12.2022., str. 1.). Komisija radi i na posebnim inicijativama, uključujući BEFIT i FASTER, te je predložila niz mjera za modernizaciju EU-ova sustava poreza na dodanu vrijednost (COM(2022) 701, COM(2022) 703 i COM(2022) 704) u svrhu pojednostavnjenja poreznih pravila, smanjenja birokracije i suzbijanja praksi agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza. 

(19)      EU ujedno dovršava pregovore o paketu mjera o bankarstvu, a Komisija je nedavno donijela prijedlog kako bi olakšala primjenu svojeg okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita u manjim i srednjim bankama (COM(2023) 225 final).

(20) [1] Analiza vanjske održivosti, European Economy – Institutional Papers, br. 196, Kretanja na tržištu stambenih nekretnina, European Economy – Institutional Papers, br. 197, Razlike u stopama inflacije u Europi i posljedice za konkurentnost, European Economy – Institutional Papers, br. 198.

(21) Eurostat, 19. travnja 2023.

(22) Obavijest Komisije o smjernicama državama članicama za ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova za razdoblje 2021.–2030. (C/2022/9264 final).

(23) Vidjeti i COM(2022) 83 final i SWD(2022) 230 final.

(24) COM(2022) 438 final.

(25) Ubrzanjem prelaska na kružno gospodarstvo može se povećati otvorena strateška autonomija EU-a i znatno pridonijeti uštedi primarne energije.

(26)   Radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta (2022.), Izvješće za razdoblje 2021.–2022.

(27) COM(2023) 62 final.

(28) Vidjeti i COM(2022) 332 final.

(29) COM(2022) 643 final.

(30)

COM(2023) 160 final.

(31) COM(2023) 162 final.

(32) COM(2023) 168 final.

(33)  COM(2021) 385 final.

(34) Europska komisija, Podaci o pokazatelju maloprodajnih ograničenja za 2022., u pripremi.

(35) COM(2023) 162 final, 16.3.2023.

(36) SWD(2022) 325 final.

(37) Osim europskog semestra, i Izvješće Komisije o vladavini prava u jednom od svojih stupova obuhvaća funkcioniranje pravosudnih sustava.

(38) U lipnju 2023. Europska komisija objavit će Paket pomoći za MSP-ove, a nedavno je iznijela prijedloge o povećanju privlačnosti i otpornosti usluga poravnanja u EU-u, usklađivanju određenih pravila o nesolventnosti poduzeća u cijelom EU-u, kao i o smanjivanju administrativnog opterećenja za poduzeća svih veličina, posebno MSP-ove, pri uvrštenju na tržište i ostanku na njemu. COM(2022) 696 final.

(39) COM(2023) 205 final; COM(2023) 206 final.

(40) Vidjeti npr. akcijski plan EU-a za digitalizaciju energetskog sustava: COM(2022) 552.

(41) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(42) Vidjeti i Novi europski program za inovacije: COM(2022) 332 final.

(43) Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji (SL L 275, 25.10.2022., str. 33.).

(44) EU-ov Instrument za tehničku potporu olakšat će razmjene među službenicima nacionalnih i/ili regionalnih uprava u okviru vodeće inicijative PACE (Suradnja i razmjene među javnim upravama) kako bi se povećao administrativni kapacitet i promicala najbolja praksa (Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.)).

(45)   COM(2022) 657 final.

(46) Europska godina vještina 2023. usmjerena je na uklanjanje nedostatka vještina te srednjoročnog i dugoročnog nedostatka radne snage prekvalifikacijom i usavršavanjem europske radne snage kao i boljim usklađivanjem ponude i potražnje na tržištu rada.

(47) COM(2023) 140 final.

(48) Teško je procijeniti točan broj korisnika privremene zaštite koji su zaposleni u EU-u zbog nedostupnosti podataka iz određenih država članica i razlika u vrsti korištenih administrativnih izvora. Naime, neke zemlje izvješćuju o ukupnom broju „obavijesti o zaposlenju” (izjave koje poslodavci podnose pri zapošljavanju ukrajinskih građana), što daje uvid u broj otvorenih radnih mjesta, ali ne i u broj osoba koje su zapravo zaposlene.

(49)   Komunikacija Komisije o smjernicama za pristup tržištu rada, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu (SL C 233, 16.6.2022., str. 1.).

(50) Uključujući mjere politike iz nacionalnih programa reformi i mjere iz izvješća o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost (dvogodišnja izvješća o napretku u provedbi ključnih etapa i ciljnih vrijednosti na temelju ocjene zahtjeva za plaćanje).

(51) Od država članica zatraženo je da svojim planovima za oporavak i otpornost doista obuhvate sve relevantne preporuke za pojedine zemlje, posebno one za 2019. i 2020., ili njihov znatan dio. U ovoj ocjeni preporuka za pojedine zemlje uzima se u obzir stupanj provedbe mjera iz planova za oporavak i otpornost i mjera provedenih izvan tih planova u trenutku ocjenjivanja. Mjere iz priloga donesenim provedbenim odlukama Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost koje još nisu donesene ni provedene, ali za koje se smatra da su vjerodostojno najavljene prema metodologiji ocjene preporuka za pojedine zemlje ocjenjuju se ocjenom „ograničen napredak”. Nakon što se provedu, te mjere mogu dovesti do ocjene „određeni/znatan napredak” ili „potpuna provedba”, ovisno o njihovoj važnosti.

(52) Nadalje, na podatke za 2021. znatno su utjecale velike poplave u Njemačkoj, Luksemburgu i Belgiji, dok su neto emisije stakleničkih plinova 2021. djelomično porasle u odnosu na niske razine koje su dosegnule tijekom pandemije, iako su i dalje bile manje nego u razdoblju prije pandemije.

(53) Te su obavijesti objavljene 5. travnja 2023. u obliku tematskih izvješća Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove .