—

uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir članke 8., 9., 151., 153. i 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja), a posebno njezine odredbe o socijalnim pravima i ravnopravnosti žena i muškaraca,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a iz 1979. o ukidanju svih oblika diskriminacije žena,

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., načelo da „nitko ne smije biti zapostavljen”, a posebno cilj br. 1 kojim se nastoji iskorijeniti siromaštvo, cilj br. 5 kojim se nastoje postići rodna ravnopravnost i poboljšati životni uvjeti za žene te cilj br. 8 kojim se nastoji postići održiv gospodarski rast,

—

uzimajući u obzir strategiju rasta EU-a Europa 2020., a posebno njezin cilj smanjenja broja ljudi u EU-u koji žive ispod nacionalne granice siromaštva za 25 % do 2020., čime bi se iz siromaštva izbavilo više od 20 milijuna ljudi, kao i potrebu da se sustavi socijalne sigurnosti i mirovinski sustavi u državama članicama iskoriste u punoj mjeri kako bi se zajamčila odgovarajuća potpora dohotku,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

—

uzimajući u obzir Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada,

—

uzimajući u obzir Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava,

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi (3) (Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.” (COM(2020)0152),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. listopada 2005. o ženama i siromaštvu u Europskoj uniji (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o slici siromaštva žena u Europskoj uniji (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o ženskom poduzetništvu u malim i srednjim poduzećima (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o naslovljenu „Siromaštvo: rodna perspektiva” (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2018. o uslugama skrbi u EU-u za poboljšanu ravnopravnost spolova (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. siječnja 2020. o razlici u plaćama žena i muškaraca (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19 (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. naslovljenu: „Starenje Starog kontinenta – mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020.” (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvu unatoč zaposlenju (16),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova od 5. ožujka 2020. naslovljeno „Beijing + 25: the fifth review of the implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States” (Peking + 25: Peti pregled provedbe Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a),

—

uzimajući u obzir izvješće Međunarodne organizacije rada od 27. svibnja 2020. naslovljeno „COVID-19 and the world of work. Fourth edition” (COVID-19 i svijet rada, četvrto izdanje),

—

uzimajući u obzir sažetak politike Eurofounda i EIGE-a od 15. srpnja 2021. naslovljen „Upward convergence in gender equality: How close is the Union of equality?” (Uzlazna konvergencija u rodnoj ravnopravnosti: Koliko je blizu Unija ravnopravnosti?),

—

uzimajući u obzir studiju Resornog odjela Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja Glavne uprave za unutarnju politiku iz prosinca 2017. naslovljenu „Gender perspective on access to energy in the EU” (Rodna perspektiva pristupa energiji u EU-u),

—

uzimajući u obzir indekse rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) za 2019. i 2020.,

—

uzimajući u obzir dokument o stajalištu organizacije Make Mothers Matter iz srpnja 2021. naslovljen „Mothers’ Poverty in the EU” (Siromaštvo majki u EU-u),

—

uzimajući u obzir procjenu Europske mreže za borbu protiv siromaštva iz veljače 2021. o Godišnjoj strategiji održivog rasta 2021. i Zajedničkom izvješću o zapošljavanju za 2021. naslovljenu „Working towards a Socially Inclusive and Poverty-proof Recovery from the COVID-19 Pandemic” (Prema socijalno uključivom oporavku od pandemije bolesti COVID-19 koji ne dovodi do siromaštva),

—

uzimajući u obzir studiju Resornog odjela Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja Glavne uprave za unutarnju politiku od 19. svibnja 2021. naslovljenu „COVID-19 and its economic impact on women and women’s poverty: Insights from 5 European Countries” (COVID-19 i njegov gospodarski učinak na žene i siromaštvo žena: uvidi iz pet europskih zemalja),

—

uzimajući u obzir studiju Resornog odjela Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja Glavne uprave za unutarnju politiku od 14. lipnja 2021. naslovljenu „Gender equality: Economic value of care from the perspective of the applicable EU funds” (Rodna ravnopravnost: Gospodarska vrijednost skrbi iz perspektive primjenjivih sredstava EU-a),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. travnja 2016. o ostvarenju cilja borbe protiv siromaštva u svjetlu rastućih troškova za kućanstva (17) i mišljenje Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost o tome,

—

uzimajući u obzir rad Platforme EU-a za borbu protiv beskućništva koja je pokrenuta u lipnju 2021.,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9-0194/2022),

A.

budući da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti Unije utvrđena u članku 2. UEU-a; budući da se člankom 8. UFEU-a utvrđuje načelo rodno osviještene politike;

B.

budući da je iskorjenjivanje siromaštva jedan od prioriteta EU-a sadržan u članku 3. UEU-a i članku 34. Povelje te je jedan od glavnih ciljeva akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava u kojemu se odražava predanost EU-a borbi protiv siromaštva u svim njegovim politikama;

C.

budući da je u EU-u broj žena koje žive u siromaštvu i dalje veći od broja muškaraca koji žive u siromaštvu (18); budući da su unatoč smanjenju siromaštva u EU-u i među ženama i među muškarcima žene i dalje nerazmjerno češće pogođene siromaštvom i izložene riziku od socijalne isključenosti nego muškarci, posebno žene koje doživljavaju višedimenzionalne oblike diskriminacije; budući da je 2020. rizik od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) u EU-u bio viši za žene (22,9 %) nego za muškarce (20,9 %), iako se u oba slučaja smanjio u odnosu na 2015. (24,9 % za žene i 23,1 % za muškarce); budući da su se od 2017. rodne razlike u pogledu siromaštva povećale u 21 državi članici (19); budući da se, prema podacima, stopa žena pogođenih siromaštvom uvelike razlikuje među državama članicama; budući da je zbog snažne povezanosti siromaštva žena i siromaštva djece jedno od četvero djece u EU-u izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti;

D.

budući da su prema procjenama za 2019. u zemljama EU-27 žene posebno pogođene rizikom od siromaštva (AROPE) i da stopa siromaštva iznosi 17,1 % nakon socijalnih transfera; budući da su od početka pandemije bolesti COVID-19 žene nerazmjerno pogođene u socioekonomskoj sferi, među ostalim i gubitkom radnog mjesta; budući da je stopa zaposlenosti žena još znatnije pala nego za vrijeme recesije 2008.; budući da je to, među ostalim, uzrokovano i porastom neplaćenog rada u području skrbi, rada u kućanstvu i rada na obrazovanju djece koji uglavnom obavljaju žene, što je uzrokovalo znatan porast siromaštva žena; budući da su i prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19 na nesigurnim radnim mjestima i u radnim odnosima na nepuno radno vrijeme najviše bile zastupljene žene te da je taj trend ojačan pandemijom; budući da učinci pandemije bolesti COVID-19 još nisu u potpunosti razumljivi i da će se socioekonomski učinak i dalje osjećati u godinama koje slijede; budući da je stoga ključno razmotriti siromaštvo žena u kontekstu suočavanja s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19; budući da mjere poduzete za izlazak iz financijske krize 2008. nisu dovoljne za smanjivanje siromaštva žena; budući da smanjenje financiranja javnih socijalnih usluga i smanjenje plaća nerazmjerno utječu na žene jer se više oslanjanju na socijalne javne usluge i naknade;

E.

budući da rodno osviještena politika podrazumijeva uzimanje u obzir rodnih razlika u cijelom ciklusu politike te uvođenje intersekcijskog pristupa kojim se uzima u obzir raznolikost žena i muškaraca pri osmišljavanju, provedbi i ocjenjivanju politika, programa i projekata, radi jačanja rodne ravnopravnosti; budući da se u okviru politika EU-a dosad nisu provodile istinski osviještene politike niti su one uključivale intersekcijski pristup;

F.

budući da članak 3. stavak 3. UEU-a obvezuje Uniju na to da „suzbija društvenu isključenost i diskriminaciju” i „promiče socijalnu pravdu i zaštitu [te] ravnopravnost žena i muškaraca” u skladu s konceptom socijalnog tržišnog gospodarstva; budući da je poseban cilj Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava do 2030. smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva za najmanje 15 milijuna, od čega je pet milijuna djece; budući da su socijalni i zeleni program i program rodne ravnopravnosti međusobno povezani te su im zajednički ciljevi osiguravanja održivog rasta i osiguravanja pravedne raspodjele resursa; budući da bi u okviru rasprave o preispitivanju postojećeg modela EU-a za socioekonomsko upravljanje trebalo uzeti u obzir obvezu EU-a da smanji neravnopravnost i iskorijeni siromaštvo, posebno siromaštvo žena;

G.

budući da je posebni izvjestitelj UN-a za ekstremno siromaštvo i ljudska prava Olivier De Schutter istaknuo da bi Europska unija trebala razviti strategiju za borbu protiv siromaštva na razini Europske unije kojom bi se zajamčio strukturni i široki pristup iskorjenjivanju siromaštva žena; budući da je potreban pravedniji socijalni ugovor za Europsku uniju nakon pandemije, uključujući gospodarske politike usmjerene na smanjenje ekonomskih nejednakosti;

H.

budući da siromaštvo roditelja često dovodi do siromaštva djece; budući da se ulaganjem u politike za pružanje potpore ženama unapređuju i životni uvjeti njihovih obitelji, posebno njihove djece; budući da EU i države članice moraju poštovati, štititi i ostvarivati prava djece u skladu s UEU-a; budući da su prava djece ugrožena u stanju siromaštva; budući da je iskorjenjivanje siromaštva među djecom uključeno u 11. načelo europskog stupa socijalnih prava;

I.

budući da su obitelji sa samohranim roditeljem izloženije riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te je kod njih vjerojatnije da će se siromaštvo prenijeti na nekoliko generacija; budući da je u 85 % obitelji sa samohranim roditeljem glava obitelji žena; budući da je 2020. 42,1 % stanovništva EU-a koje živi u kućanstvima sa samo jednom odraslom osobom i uzdržavanom djecom bilo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti;

J.

budući da je siromaštvo žena posljedica cjeloživotne diskriminacije; budući da rodni stereotipi i dalje utječu na podjelu rada kod kuće, u obrazovnom sustavu, na radnom mjestu i u društvu te na pristup vlasti i donošenju odluka; budući da su pružanje njege i rad u kućanstvu, koje uglavnom obavljaju žene, za njih nerazmjeran teret za koji nisu plaćene; budući da na globalnoj razini žene čine više od 70 % radnika u sektoru zdravstva i skrbi; budući da se ta vrsta radnih mjesta sustavno podcjenjuje jer su ih žene u kućanstvima uvijek obavljale te i dalje obavljaju besplatno; budući da žene imaju nižu plaću od muškarca; budući da žene imaju više ugovora na nepuno radno vrijeme zbog vremenskog siromaštva; budući da žene trpe siromaštvo unatoč zaposlenju koje dovodi do većeg rizika od siromaštva i socijalne isključenosti zbog niskog intenziteta rada;

K.

budući da bi posebno trebalo uzeti u obzir preporuke iz europskog stupa socijalnih prava o rodnoj ravnopravnosti, jednakim mogućnostima i aktivnoj potpori pri zapošljavanju;

L.

budući da je siromaštvo žena višedimenzionalno te se zbog toga moramo boriti protiv svih uzroka i posljedica svih aspekata siromaštva žena, među ostalim protiv materijalne deprivacije i nedostatka pristupa različitim resursima i uslugama, kojima se ograničava njihova mogućnost punog ostvarenja građanskih prava; budući da na siromaštvo žena izravno utječu nedostatak pravedne procjene posla koji uglavnom obavljaju žene, prekidi u karijeri zbog rodiljnog dopusta ili obveza skrbi, nejednaka raspodjela neplaćenih obveza skrbi i kućanskih poslova te segregacija u obrazovanju i poslije na tržištu rada; budući da siromaštvo žena dovodi do njihova isključivanja iz određenih društvenih i političkih sfera života; budući da usto nedostatak odgovarajućeg pristupa resursima i uslugama povećava rizik od siromaštva ili trajnog siromaštva žena, što pokazuje međuovisnost siromaštva i socijalne i političke isključenosti;

M.

budući da je utjecaj siromaštva na žene i muškarce različit i da je stoga potrebno uzeti u obzir i druge pokazatelje feminizacije siromaštva kao što su dob, očekivani životni vijek, nejednakosti u prihodima, razlika u plaćama između žena i muškaraca, vrsta kućanstva i socijalni transferi; budući da sinergije među različitim aktivnostima koje se provode i političkih mjera kojima se podupiru rodna ravnopravnost, zapošljavanje, obrazovanje, porezne politike i stanovanje mogu pomoći u učinkovitijoj borbi protiv duboko ukorijenjenih uzroka siromaštva i socijalne isključenosti;

N.

budući da određene skupine žena imaju povećan rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a one uključuju samohrane majke, žene starije od 65 godina, žene s invaliditetom, žene s niskom razinom obrazovanja i žene migrantskog podrijetla;

O.

budući da je u 27 država članica EU-a broj žena u starijoj dobi veći od broja muškaraca; budući da je tijekom 2019. broj vrlo starih žena (u dobi od 85 godina ili više) bio više nego dvostruko veći od broja vrlo starih muškaraca; budući da će starenje stanovništva imati velike posljedice za vlade, poslovne subjekte i civilno društvo, što će posebno utjecati na zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi, tržišta rada, javne financije i mirovinska prava;

P.

budući da podaci pokazuju da je u prosjeku 29,5 % žena s invaliditetom u EU-u izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za razliku od 27,5 % muškaraca s invaliditetom;

Q.

budući da se žene iz ranjivijih skupina, kao što su mlade žene, žene s invaliditetom, žene migrantskog podrijetla, Romkinje, pripadnice vjerskih ili etničkih manjina, kao i žene iz zajednice LGBTQI+, suočavaju s dodatnim i isprepletenim oblicima diskriminacije tijekom pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zaposlenju i socijalnim uslugama te su stoga izložene većem riziku od siromaštva;

R.

budući da se Romi suočavaju s diskriminacijom u pristupu inicijativama za zapošljavanje kao što je Garancija za mlade; budući da javni zavodi za zapošljavanje često nemaju kapacitet da dopru do njih ili primjenjuju neizravne diskriminirajuće prakse;

S.

budući da, kad je riječ o podacima o siromaštvu, statistička jedinica za kućanstva definira siromaštvo u okviru kućanstava te ne uzima u obzir rodne nejednakosti u unutarnjoj raspodjeli sredstava, zbog čega je teško dobiti pouzdane podatke raščlanjene po spolu;

T.

budući da siromaštvo žena povećava rizik od beskućništva, smanjenog pristupa odgovarajućem stanovanju i energetskog siromaštva; budući da je potrebno donijeti prilagođene mjere politika, posebno za samohrane roditelje;

U.

budući da je rodna ravnopravnost na tržištu rada važan instrument za iskorjenjivanje siromaštva među ženama koji ne koristi samo ženama nego i cijelom gospodarstvu te pozitivno utječe na BDP, razine zaposlenosti i produktivnost; budući da bi poboljšanje rodne ravnopravnosti do 2050. dovelo do povećanja BDP-a po stanovniku EU-a od 6,1 % do 9,6 % i do dodatnih 10,5 milijuna radnih mjesta, od čega bi imali koristi i žene i muškarci;

V.

budući da se rad u sektorima u kojima u velikoj mjeri prevladavaju žene podcjenjuje i da je manje plaćen od rada u sektorima u kojima prevladavaju muškarci, usprkos tome što je ključan i ima visoku socioekonomsku vrijednost; budući da je hitno potrebno ponovno procijeniti primjerenost plaća u sektorima u kojima prevladavaju žene s obzirom na njihovu društvenu i gospodarsku vrijednost te ostvariti napredak u pogledu minimalnih plaća, minimalnog dohotka i transparentnosti plaća u propisima EU-a;

W.

budući da je pravo na rad ključan preduvjet za ekonomsku neovisnost i profesionalnu realizaciju žena kao i za ostvarenje jednakosti prava;

X.

budući da razlika u zapošljavanju između spolova u prosjeku iznosi 11,5 % i da su žene nerazmjerno više zastupljene u slabije plaćenim i nesigurnim radnim sektorima; budući da su žene više zastupljene u fleksibilnim oblicima rada, netipičnim i fleksibilnim ugovorima (rad na nepuno radno vrijeme, rad na određeno vrijeme itd.); budući da se žene suočavaju s diskriminacijom zbog trudnoće i majčinstva; budući da je razlika u plaći na temelju spola 2019. iznosila 14,1 % na razini EU-a, iako su postojale znatne razlike među državama članicama (20); budući da se od 2010. rodna razlika u zaradi povećala u 17 država članica, dok se rodna razlika u primanjima povećala u 19 država članica, što je dovelo do ukupnog povećanja rodne neravnopravnosti u zaradi i prihodima u EU-u (21); budući da je oko 10 % radno sposobnog stanovništva u EU-u izloženo riziku od siromaštva i da uglavnom žene primaju plaću manju od plaće dostatne za život, među ostalim zbog njihove veće zastupljenosti u neformalnom gospodarstvu; budući da suzbijanje neprijavljenog rada i utvrđivanje odgovarajućih i pravednih razina minimalnih plaća koje omogućuju dostojanstven životni standard mogu pridonijeti smanjenju nejednakosti plaća i razlika u plaći između spolova te siromaštva žena;

Y.

budući da se Europskom socijalnom poveljom priznaje pravo svih radnika, a time i radnica, na pravednu naknadu dostatnu za pristojan životni standard za sebe i svoju obitelj te pravo na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti; budući da je njome utvrđeno i pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti te da doprinosi smanjenju postojećih razlika u plaći između muškaraca i žena;

Z.

budući da stopa transrodnih osoba zaposlenih na plaćenim radnim mjestima iznosi samo 51 %, u usporedbi sa stopom od 69,3 % među općim stanovništvom; budući da je nezaposlenost poseban problem transrodnih žena, za koje je vjerojatnost da će biti nezaposlene gotovo tri puta veća od prosjeka općeg stanovništva (22);

AA.

budući da je samo 20,7 % žena s invaliditetom i 28,6 % muškaraca s invaliditetom zaposleno na puno radno vrijeme; budući da u nekim državama članicama osobe s invaliditetom prilikom stupanja u radni odnos često izgube svoja prava povezana s invaliditetom, zbog čega su izloženiji riziku od siromaštva unatoč zaposlenju;

AB.

budući da je 2019. razlika u mirovinama između žena i muškaraca u prosjeku iznosila 29,4 % (23) zbog neravnoteže stvorene trajnim cjeloživotnim nejednakostima; budući da ta razlika u mirovinama znači da postoji veća vjerojatnost da će se žene u starijoj dobi naći ispod granice siromaštva i s obzirom na to da je očekivani životni vijek žena dulji od očekivanog životnog vijeka muškaraca, čime se produbljuju posljedice siromaštva i socijalne isključenosti; budući da će veća uključenost na tržištu rada tijekom njihova životnog vijeka doprinijeti uklanjanju razlike u mirovinama među spolovima;

AC.

budući da tehnološka i digitalna revolucija kojoj svjedočimo poboljšava digitalni napredak i nove poslovne prilike, budući da ona mijenja gospodarske obrasce, socijalne sustave i tržište rada; budući da svi u našem društvu, a posebno žene, moraju imati priliku sudjelovati u tom blagostanju;

AD.

budući da je potrebno dodatno promicati politike usmjerene na veće sudjelovanje žena u područjima povezanima sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom (STEM), kao i umjetnom inteligencijom, te usvajanje višerazinskog pristupa za uklanjanje rodnog jaza na svim razinama obrazovanja i zapošljavanja u digitalnom sektoru;

AE.

budući da djevojčice u školi postižu bolje rezultate od dječaka, ali često nailaze na veće poteškoće ili zbog obiteljskih i drugih pritisaka ne mogu pretvoriti taj uspjeh u obrazovanju u profesionalna postignuća;

AF.

budući da su žene koje žive u ruralnim područjima posebno pogođene siromaštvom; budući da mnoge žene koje žive u ruralnim područjima nisu uopće evidentirane na tržištu rada ni registrirane kao nezaposlene; budući da je stopa nezaposlenosti žena u ruralnim područjima izrazito visoka, a one koje su zaposlene imaju vrlo niska primanja; budući da žene u ruralnim područjima imaju ograničen pristup obrazovanju;

AG.

budući da bi zajednički pristup EU-a sektoru skrbi zajedno s politikama država članica stvorio znatnu dodanu vrijednost; budući da žene pružaju neplaćenu skrb češće nego muškarci i da je stoga skrb o djeci ili uzdržavanim osobama jedan od najčešćih razloga zbog kojih žene skraćuju svoje radno vrijeme ili se povlače s tržišta rada; budući da žene češće prekidaju karijeru ili rade kratkoročno, na nepuno radno vrijeme ili na nesigurnim, pa čak i neformalnim radnim mjestima koja se mogu prilagoditi rasporedu pružanja skrbi, što utječe na njihovu zaradu i doprinose koji se uplaćuju u mirovinske fondove, što potom utječe na njihovu ekonomsku neovisnost u starijoj dobi; budući da je univerzalan pristup visokokvalitetnim zdravstvenim i socijalnim uslugama i ustanovama po pristupačnim cijenama, kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje ili skrb za druge uzdržavane osobe, ključan za izbjegavanje rastućeg siromaštva, posebno za žene, ali i za gospodarstvo koje služi javnom interesu; budući da ulaganje u te usluge stoga ima pozitivan učinak na ekonomsku neovisnost žena i njihovu sposobnost sudjelovanja na tržištu rada; budući da su mjere socijalne zaštite apsolutno ključne za borbu protiv siromaštva žena, i to ne samo u gospodarskom smislu nego i u pogledu njihove višedimenzionalnosti;

AH.

budući da siromaštvo pogoršava učinke rodno uvjetovanog nasilja na žene jer im veće ekonomske poteškoće otežavaju napuštanje partnera koji ih zlostavlja; budući da je rodno uvjetovano nasilje strukturni problem koji se javlja u svim socioekonomskim skupinama bez obzira na podrijetlo ili vjerovanja; budući da su žene zbog siromaštva izložene većem riziku od trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja jer su zbog njega žene i njihove obitelji ekonomski ovisne o svojim zlostavljačima; budući da rodno uvjetovano nasilje također doprinosi siromaštvu i socijalnoj isključenosti jer nasilje ima posljedice na zdravlje i može dovesti do gubitka posla i beskućništva;

AI.

budući da uznemiravanje na radnome mjestu, uključujući spolno i psihološko uznemiravanje, čije su žrtve obično žene, ima odvraćajući učinak na žene, uključujući povećano izostajanje s posla, smanjenu produktivnost, a time i gubitak prihoda, te doprinosi njihovu izlasku s tržišta rada, što negativno utječe na karijeru i ekonomsku neovisnost pojedinca; budući da prijavljivanje uznemiravanja na radnom mjestu može dovesti do otpuštanja ili izolacije žrtve;

AJ.

budući da se procjenjuje da si trenutačno jedna od deset djevojaka ne može priuštiti higijenske proizvode; budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u pozvao sve države članice da ukinu takozvani porez na njegu i tampone tako da iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u i primijene izuzeće iz poreza ili stopu PDV-a od 0 % na te osnovne proizvode;

AK.

budući da ruski rat protiv Ukrajine dovodi do daljnjeg povećanja siromaštva, posebno među ženama, i zato što prisiljava ukrajinske žene i djecu da bježe u susjedne zemlje i zbog sve većih cijena osnovnih usluga i robe s kojima se suočavaju svi Europljani, ali koje posebno pogađaju osobe koje već imaju manje sredstava;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.