52021IP0358

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52021IP0358 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021IP0358

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. srpnja 2021. o reviziji makroekonomskog zakonodavnog okvira za snažniji učinak na europsko realno gospodarstvo, poboljšanu transparentnost donošenja odluka i demokratsku odgovornost (2020/2075(INI))

SL C 99, 1.3.2022, p. 191–203 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

1.3.2022

Službeni list Europske unije

C 99/191

P9_TA(2021)0358

Revizija makroekonomskog zakonodavnog okvira

(2022/C 99/21)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, potpisan u Rimu 1957.,

—	uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 121., 122., 126. i 136. te Protokol br. 12,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2010. o financijskoj, ekonomskoj i socijalnoj krizi: preporuke o mjerama i inicijativama koje treba poduzeti (srednjoročno izvješće) (1) i svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2011. o financijskoj, gospodarskoj i socijalnoj krizi: preporuke o mjerama i inicijativama koje treba poduzeti (2),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (3),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju (4),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju (5),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (6),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (7),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (8),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (9),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi (11),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. veljače 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012/2),

—

uzimajući u obzir izvješće četiriju predsjednika od 5. prosinca 2012. naslovljeno „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”, Izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije, Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe i Komisijin Dokument za razmatranje od 31. svibnja 2017. o produbljenju ekonomske i monetarne unije,

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 03/2018 Europskog revizorskog suda naslovljeno „Revizija postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža”,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (12),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. veljače 2020. naslovljenu „Revizija gospodarskog upravljanja” (COM(2020)0055),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. ožujka 2020. naslovljenu „Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19” (COM(2020)0112),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. ožujka 2020. o aktivaciji opće klauzule o odstupanju Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2020)0123),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka” (COM(2020)0442),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 28. svibnja 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19 (COM(2020)0441),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (13),

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 16/2020 Europskog revizorskog suda naslovljeno „Europski semestar – preporuke državama članicama usmjerene su na važna pitanja, ali potrebno ih je bolje provoditi”,

—

uzimajući u obzir ocjenu Europskog fiskalnog odbora o fiskalnim pravilima EU-a s naglaskom na zakonodavnom paketu od šest mjera i od dvije mjere od 11. rujna 2019., njegovo godišnje izvješće od 29. listopada 2019., izjavu od 24. ožujka 2020. o bolesti COVID-19, procjenu od 1. srpnja 2020. o smjeru fiskalne politike primjerenom za europodručje 2021. te godišnje izvješće za 2020. od 20. listopada 2020.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 11. prosinca 2020. o VFO-u i instrumentu Next Generation EU, bolesti COVID-19, klimatskim promjenama, sigurnosti i vanjskim odnosima,

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (14),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (15),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka (16),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 (17),

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. srpnja 2020.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020. (18),

—	uzimajući u obzir Komisijinu Godišnju strategiju održivog rasta 2021. od 17. rujna 2020. (COM(2020)0575),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 16. rujna 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (19),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2020. o Planu ulaganja za održivu Europu – Kako financirati zeleni plan (20),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (21),

—	uzimajući u obzir Europsku gospodarsku prognozu Komisije: zima 2021. (Institutional Paper br. 144), veljača 2021.,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Godinu dana od izbijanja pandemije bolesti COVID-19: odgovor u okviru fiskalne politike” (COM(2021)0105),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. veljače 2020. naslovljenu „Revizija gospodarskog upravljanja – Izvješće o primjeni uredaba (EU) br. 1173/2011, 1174/2011, 1175/2011, 1176/2011, 1177/2011, 472/2013 i 473/2013 i o prikladnosti Direktive Vijeća 2011/85/EU” (COM(2020)0055),

—	uzimajući u obzir Europsku gospodarsku prognozu Komisije: proljeće 2021. (Institutional Paper br. 149), svibanj 2021.,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2021. naslovljenu „Koordinacija ekonomskih politika u 2021.: prevladavanje pandemije bolesti COVID-19, potpora oporavku i modernizacija gospodarstva” (COM(2021)0500),

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A9-0212/2021),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

A.	budući da je u proteklih 30 godina okvir gospodarskog upravljanja prošao kroz niz promjena kako bi se pronašlo rješenje za njegove nedostatke u pogledu oblika i provedbe te kako bi ga se prilagodilo novim gospodarskim izazovima;

budući da sadašnji okvir upravljanja ima konceptualne i praktične slabosti koje dovode do pretjerano složenih pravila, slabe provedbe, nedostatka odgovornosti i nedostatka poticaja za provedbu simetričnih protucikličkih politika; budući da se trenutačnim okvirom nisu uspjele smanjiti razlike unutar EU-a niti zaštititi ili poticati javna ulaganja kojima se podupire rast;

C.	budući da su nakon globalne financijske krize kasnije reforme ekonomske i monetarne unije bile usredotočene na smanjenje rizika, ali nisu uvedeni elementi njegove podjele;

D.	budući da su programi makroekonomske prilagodbe predstavljali manjak nacionalne odgovornosti i oštetili društvenu strukturu zemalja koje su ih provodile;

E.	budući da je Komisija 2015. donijela smjernice o najboljoj upotrebi fleksibilnosti u okviru pravila Pakta o stabilnosti i rastu za jačanje veze između strukturnih reformi, ulaganja i fiskalne odgovornosti;

F.	budući da se Europska unija suočava s višestrukim dugoročnim izazovima: kriza javnog zdravlja, klimatska kriza i nedostatak ulaganja u javnu infrastrukturu, što pogoršava društveno-gospodarske nejednakosti;

G.	budući da izazov dvostruke tranzicije zahtijeva dodatna javna ulaganja, što je zbog trenutačnog fiskalnog okvira otežano; budući da su ulaganja javnog i privatnog sektora već bila nedostatna i prije krize, unatoč rekordno niskim kamatnim stopama;

budući da su se bruto javna ulaganja nakon financijske i dužničke krize smanjila te da su u mnogim državama članicama neto javna ulaganja čak negativna, što znači da trenutačni fiskalni okvir dovodi do pretjerano recesijskih konsolidacijskih mjera i olakšava pad javnih ulaganja tijekom razdobljâ fiskalne konsolidacije;

budući da postoji znatan manjak financijskih sredstava za ulaganja kojim bi se trebalo pozabaviti: 470 milijardi EUR godišnje do 2030. za postizanje ekoloških ciljeva EU-a (22), 142 milijarde EUR godišnje za socijalnu infrastrukturu kao što su bolnice ili škole (23) te 190 milijardi EUR godišnje za stabiliziranje stanja javnog kapitala (24);

budući da su razine javnog duga već na početku pandemije bile visoke i budući da će gospodarska recesija bez presedana, nezapamćene nacionalne fiskalne mjere poduzete kao odgovor na pandemiju i potreba za potporom održivom i uključivom oporavku utjecati na javne financije te da će udio javnog duga u BDP-u doseći novi vrhunac od iznad 100 % BDP-a;

K.	budući da su ekološka (25) i socijalna održivost međusobno povezane s rizicima u pogledu dugoročne fiskalne održivosti;

L.	budući da je pandemija uzrokovala egzogeni šok bez presedana sa znatnim asimetričnim učincima, što negativno utječe na gospodarske izglede EU-a i povećava razlike među državama članicama;

M.	budući da je pandemija povećala postojeće nejednakosti i siromaštvo te je pokazala važnost europskog socijalnog modela i njegovih postojećih mreža socijalne sigurnosti;

budući da za Europu gospodarske prognoze (26), (27) pokazuju nepotpun i nejednak oporavak različitih brzina; budući da se cijepljenje ubrzava te da postoje znatni rizici od povećanja razlika i nejednakosti među zemljama, sektorima i segmentima društva, posebno među mladim radnicima, ženama i niskokvalificiranim radnicima;

budući da i dalje postoje dugoročni rizici od posljedica za gospodarstva određenih država članica te bi stoga ukidanje potpore trebalo dopuniti mjerama za olakšavanje otvaranja i preraspodjele radnih mjesta, posebno programima prekvalifikacije i ponovnog osposobljavanja, zajedno s potporom dohotku prema potrebi;

P.	budući da geopolitički rizici mogu utjecati na održivost državnog duga;

budući da je diskrecijska fiskalna potpora bila različita po veličini i sastavu među državama članicama, pri čemu postoji jasna pozitivna veza između fiskalnog prostora i veličine političkog odgovora, što je dovelo do asimetričnog odgovora te bi moglo stvoriti rizik od nejednakih uvjeta na unutarnjem tržištu i uzrokovati dodatne razlike u brzini oporavka;

R.	budući da je odgovor EU-a na krizu (28) ojačao ekonomsku i monetarnu uniju te da je EU do sada bio uspješan u stvaranju povjerenja i optimizma, zahvaljujući čemu je nestabilnost financijskih tržišta ostala ograničena; naglašava u tom pogledu važnost izdavanja obveznica EU-a;

S.	budući da je Komisija 2020. započela javno savjetovanje o reviziji učinkovitosti okvira gospodarskog upravljanja, koje je prekinulo izbijanje pandemije bolesti COVID-19;

poziva Komisiju da ponovno pokrene javnu raspravu o reviziji europskog okvira gospodarskog upravljanja te da kao rezultat revizije iznese sveobuhvatne zakonodavne prijedloge usmjerene na budućnost; napominje da je revizija okvira gospodarskog upravljanja zbog pandemije stavljena na čekanje;

Fiskalna politika za održiv i uključiv oporavak

pozdravlja aktivaciju opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, koja je u potpunosti opravdana gospodarskim i socijalnim posljedicama pandemije; napominje da se općom klauzulom o odstupanju ne obustavljaju postupci Pakta o stabilnosti i rastu te potvrđuje da će se njome Komisiji i Vijeću omogućiti poduzimanje potrebnih mjera za koordinaciju politika u okviru Pakta, uz odstupanje od proračunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali; ističe da je opća klauzula o odstupanju omogućila državama članicama da donesu vrlo značajne mjere za rashode i prihode kako bi se gospodarske i socijalne posljedice pandemije svele na najmanju moguću mjeru te da bi fiskalnu potporu trebalo postupno ukidati kako bi se podržala nastojanja država članica da održe oporavak i ojačaju gospodarsku i socijalnu otpornost; prima na znanje stupanj fleksibilnosti trenutačnog okvira za gospodarsko upravljanje u koordiniranom političkom odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19;

pozdravlja Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. s predloženim razmatranjima o deaktivaciji ili daljnjoj primjeni opće klauzule o odstupanju; napominje da bi trebalo uzeti u obzir ukupnu ocjenu stanja gospodarstva koja se temelji prvenstveno na kvantitativnim kriterijima; slaže se da bi ključni kriterij trebala biti razina gospodarske aktivnosti u EU-u ili europodručju u usporedbi s razinama prije krize; međutim, u tom pogledu naglašava važnost razvoja zdravstvene, socijalne i gospodarske situacije u EU-u i gospodarstva europodručja; pozdravlja Komunikaciju Komisije o koordinaciji ekonomskih politika u kojoj se navodi da će se opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu nastaviti primjenjivati 2022. te se očekuje da će biti deaktivirana 2023.;

smatra da će se revizija okvira gospodarskog upravljanja odviti u zahtjevnim okolnostima, odnosno u kontekstu niskih kamatnih stopa, dugova većih nego ikad prije i velikog paketa za fiskalni oporavak koji se sastoji od bespovratnih sredstava i zajmova koji se financiraju iz duga EU-a;

smatra da je revizija okvira gospodarskog upravljanja EU-a nužna; slaže se s Europskim fiskalnim odborom da je važno utvrditi jasan put prema revidiranom fiskalnom okviru, po mogućnosti prije deaktivacije opće klauzule o odstupanju;

svjestan je toga da će započinjanje revizije nakon deaktivacije opće klauzule o odstupanju biti teže i spornije te da će izazvati više razdora; stoga smatra da bi trebalo razmotriti provedbu revizije okvira gospodarskog upravljanja prije mogućeg povratka na primjenu fiskalnih pravila;

napominje da bi u trenutačnom kontekstu primjena postojećeg fiskalnog okvira, posebno planova prilagodbe, dovela do smanjenja duga velikom brzinom, što bi moglo ugroziti oporavak gospodarstava i potencijalno umanjiti predanost država članica poštovanju pravila;

poziva Komisiju da državama članicama pruži jasne smjernice o fiskalnoj politici tijekom razdoblja primjene opće klauzule o odstupanju u cilju postizanja razumnih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja srednjoročne fiskalne održivosti; poziva na iskorištavanje, u razdoblju nakon što se opća klauzula o odstupanju deaktivira te prije nego što revidirani okvir bude uspostavljen, svih mogućih fleksibilnosti predviđenih postojećim okvirom gospodarskog upravljanja, kao što je „klauzula o neuobičajenim događajima” za svaku državu posebno kako bi se spriječila preuranjena fiskalna konsolidacija i ograničili rizici od dugoročnih posljedica;

smatra da se gospodarski pokazatelji i planovi prilagodbe moraju provoditi oprezno, stoga poziva na reviziju priručnika i kodeksa ponašanja Pakta o stabilnosti i rastu; naglašava da bi fiskalnim smjernicama trebalo izbjegavati procikličku pristranost, promicati uzlaznu konvergenciju, jačati održiv, uključiv, zeleni i digitalni oporavak doprinošenjem europskom zelenom planu i provedbi europskog stupa socijalnih prava, uzimati u obzir različite situacije u državama članicama i suzbijati makroekonomske neravnoteže;

10.

smatra da bi se zajmovi u okviru instrumenta Next Generation EU (NGEU) trebali bilježiti kao nacionalni dug; poziva Komisiju da pri ažuriranju provedbenih smjernica Pakta o stabilnosti i rastu osigura jednako postupanje s rashodima financiranima iz zajmova u okviru instrumenta NGEU kao i za Europski fond za strateška ulaganja, u kontekstu njezine Komunikacije o fleksibilnosti;

11.

poziva da se nastavi ekspanzivna fiskalna politika onoliko dugo koliko to bude potrebno kako bi se podržao oporavak od pandemije bolesti COVID-19 i potaknule korjenite promjene zbog kojih će gospodarstva postati zelenija, digitalnija i uključivija, uz istodobno osiguravanje fiskalne održivosti u srednjoročnom razdoblju; upozorava na prijevremeno ukidanje potpore i slaže se s preporukom Komisije da bi fiskalna politika trebala ostati fleksibilna i da bi je trebalo prilagoditi razvoju situacije u skladu s okolnostima; smatra da bi mjere fiskalne potpore trebale biti usmjerenije kako oporavak bude napredovao; podržava politike prilagođene fazi pandemije, putu prema gospodarskom oporavku i individualnim okolnostima zemalja;

12.

poziva Komisiju da osigura da države članice razviju vjerodostojne strategije ukidanja mjera povezanih s krizom, a da pritom ne onemoguće buduća fiskalna kretanja;

13.

prima na znanje rizike od dugoročnih posljedica pandemije za akumulaciju kapitala i tržište rada, što bi moglo negativno utjecati na gospodarstvo; ističe da će oporavak vjerojatno ostati neujednačen te da bi se fiskalnom politikom trebale ograničiti posljedice i smanjiti nejednakosti podupiranjem onih segmenata gospodarstva i društva koji su izloženi većem riziku od razilaženja;

14.

poziva države članice da kvalitetnu fiskalnu potporu uključe u vjerodostojne srednjoročne okvire i pripreme stabilne planove za srednjoročnu fiskalnu politiku kako bi se osiguralo da se, ako su potrebne ekspanzivne fiskalne mjere, one podupiru rastom i uključivim mjerama te da osiguraju protucikličku ulogu fiskalne politike imajući na umu da su hitne mjere fiskalne politike privremene, ograničene i usmjerene na osiguravanje srednjoročne fiskalne održivosti; poziva države članice da prema potrebi prate fiskalne rizike, odnosno potencijalne obveze; podsjeća na sve veću važnost praćenja fiskalnih rizika povezanih s održivošću; konstatira da bi se takvim dobrim praksama upravljanja javnim financijama poboljšala transparentnost i odgovornost;

15.

pozdravlja brz i koordiniran odgovor u pogledu ekonomske politike institucija EU-a i država članica usmjeren na izbjegavanje naglog porasta stečaja poduzeća i nezaposlenosti; preporučuje da se općenitija potpora postupno zamijeni usmjerenijim programima kako bi se ograničili rizici od poteškoća i posljedica za trgovačka društva; preporučuje da se javna potpora usmjeri samo na trgovačka društva koja su dugoročno održiva u kontekstu zelenog i digitalnog plana EU-a;

16.

napominje da se fiskalnim stajalištem na razini država članica, kao i makroekonomskim okvirom često promiču procikličke fiskalne politike, i u dobrim i u lošim vremenima, tako što se u nekim razdobljima ne stvara dovoljno rezervi ili se u drugima ne iskorištava dovoljno fiskalni prostor; nadalje napominje da postoji pozitivna veza između država članica koje imaju fiskalnog prostora i njihove sposobnosti da mnogo brže mobiliziraju pakete fiskalnih poticaja bez povezanih troškova zaduživanja, što je pridonijelo ublažavanju negativnih socioekonomskih posljedica pandemije;

17.

naglašava važnost uloge fiskalnih politika kako bi države članice mogle na jednak način osigurati održiv, zeleni, digitalni i uključiv oporavak s jedne strane te, s druge strane, osigurati održive fiskalne politike i dugoročnu održivost državnog duga;

18.

smatra da je zajednički europski fiskalni odgovor (NGEU) ključan za oporavak; poziva na brzu i učinkovitu upotrebu sredstava iz instrumenta NGEU, koja će imati važnu ulogu u podupiranju održivog i uključivog gospodarskog oporavka te povećanju produktivnosti i ulaganja u EU-u, uz potpuno poštovanje dogovorenih kriterija;

Revizija makroekonomskog zakonodavnog okvira

19.

naglašava svojstvenu interakciju između monetarne i fiskalne politike uz potpuno poštovanje mandata Europske središnje banke (ESB), njezine neovisnosti i očuvanje njezine demokratske legitimnosti; konstatira uspjeh u odgovarajućoj i odgovornoj uspostavi obiju politika kojima je pružena potrebna potpora gospodarstvima nakon pandemije bolesti COVID-19, monetarne u pogledu zadržavanja povoljnih uvjeta financiranja, a fiskalne u pogledu podupiranja poduzeća, radnika i ljudi, čime se pokazala spremnost tih politika da se njima odgovori na ovu krizu; smatra da bi također trebalo izbjeći prijevremeno povlačenje fiskalne politike kako se ne bi poništio stimulativni učinak programa oporavka;

20.

ističe da monetarna politika nosi glavni teret stabilizacije u posljednjih nekoliko godina i kriza; napominje da je kriza uzrokovana pandemijom pokazala da stabilizacija ne može biti odgovornost samo monetarne politike i da bi fiskalna politika trebala imati veću ulogu; iako su trenutačni monetarni uvjeti prilagodljivi i podupiru oporavak gospodarstva u krizi, upozorava da se ne treba previše oslanjati na prilagodljiv stav monetarne politike i iznimno nisku cijenu državnog duga;

21.

naglašava da će nacionalne fiskalne politike, zajedno s politikama Unije, imati važnu ulogu u ispunjavanju obveza i odgovornosti Europske unije u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena;

22.

ističe da postoje strukturni faktori, kao što su starenje stanovništva, povećanje štednje, niska inflacija, sklonost ulaganjima i usporavanje produktivnosti, zbog kojih bi realne kamatne stope mogle ostati srednjoročno i dugoročno niske; smatra da bi se makroekonomskim politikama trebao pokušati riješiti problem uzrokâ rizika od sekularne stagnacije održivim rastom te uravnoteženim i socijalno pravednim reformama kojima se potiče produktivnost; podsjeća da je sekularna stagnacija obično obilježena smanjenjem radne snage, niskom potrošnjom, pretjeranom štednjom i slabim ulaganjima, među ostalim čimbenicima;

23.

naglašava da moramo biti spremni za manje pozitivne scenarije; napominje da su se zbog učinka šoka uzrokovanog bolešću COVID-19 povećale štednje i da su neke investicijske odluke odgođene; ističe da bi se kamatne stope, nakon što se ograničenja ublaže i gospodarstvo oporavi, mogle povećati zbog većih inflacijskih očekivanja; ističe važnost promicanja javnih i privatnih ulaganja kako bi se oslobodio dodatni kapital, posebno u kontekstu oporavka EU-a; naglašava da je za rast važna ne samo razina ulaganja, već i uspostava, kvaliteta i provedba programa ulaganja; napominje da je tijekom posljednje krize došlo do znatnog gubitka ulaganja i naglašava važnost gospodarskog oporavka kako bi se povećala profitabilnost ulaganja;

24.

smatra da je pravilan i vjerodostojan okvir gospodarskog upravljanja nužan uvjet za održive fiskalne politike te putanje duga i deficita kojima se osiguravaju uvjerljivi putovi prema smanjenju duga promicanjem dugoročnog održivog i uključivog rasta uz istodobno osiguravanje povoljnih uvjeta financiranja, posebno na duže staze; nadalje, smatra da bi okvir trebao uključivati elemente kojima bi se izbjegle procikličke politike i izgradile dostatne rezerve u dobrim razdobljima, kako bi, prema potrebi, mogao obavljati kratkoročnu funkciju makroekonomske stabilizacije te kako bi se osiguralo poboljšano i transparentno upravljanje, čime se gospodarstvo stavlja u službu ljudima;

Sveobuhvatna analiza održivosti državnog duga

25.

napominje da su se razine državnog duga znatno povećale, te da su dosegnule gotovo 102 % ukupnog udjela duga u BDP-u europodručja, pri čemu se predviđa daljnje povećanje u 2021. i 2022., te da neke države članice već imaju znatan dug; napominje da su se od definiranja kriterija iz Maastrichta okolnosti promijenile; stoga naglašava da bi okvir gospodarskog upravljanja trebalo preispitati u kontekstu trenutačnog gospodarskog okruženja te da bi se on, oslanjajući se na iskustva iz postojećeg okvira i u potpunosti poštujući Ugovore, trebao temeljiti na činjenicama i biti usmjeren na budućnost;

26.

smatra da je potrebno preispitati okvir gospodarskog upravljanja Unije na način da pravila o dugu budu jednostavnija, a njihova provedba bolja te da treba biti osmišljen tako da se njime podržava dugoročni gospodarski rast, uz odgovarajuća javna i privatna ulaganja;

27.

smatra da bi se u revidiranom okviru gospodarskog upravljanja trebalo razmotriti pitanje kako osigurati brzinu smanjenja državnog duga za pojedine države na način kojim se štiti dugoročna fiskalna održivost te održiv i uključiv rast; poziva na to da ciljevi povezani s dugom na odgovarajući način odražavaju novu gospodarsku stvarnost, kao i izazove specifične za pojedine zemlje;

28.

smatra da bi se sigurnim europskim vrijednosnim papirima povećala financijska stabilnost, poboljšala transmisija monetarne politike i doprinijelo jačanju međunarodne uloge eura;

29.

svjestan je toga da će se vrlo visoki proračunski manjkovi u 2020. i 2021. i pad nominalnog BDP-a odraziti u udjelima duga u BDP-u;

30.

priznaje da okruženje niskih kamatnih stopa smanjuje pritisak na fiskalnu politiku smanjenjem troškova servisiranja državnog duga; inzistira na tome da se posljedice niskih kamatnih stopa, moguća promjena okruženja kamatnih stopa i moguće buduće mjere monetarne politike na odgovarajući način uzmu u obzir u analizi srednjoročne održivosti državnog duga; napominje da bi se premije za rizik država članica mogle povećati, posebno za zemlje s visokim ili rastućim dugom te da bi to moglo dovesti do dodatnog pritiska na fiskalnu politiku, kao i na gospodarstvo;

31.

naglašava da će troškovi servisiranja duga vjerojatno ostati niski u doglednoj budućnosti zahvaljujući tome što je veliki udio dužničkog tereta pokriven dugim dospijećima te ponekad i obveznicama s negativnim prinosom, a primarni deficiti mogu se nadoknaditi povoljnim razlikama u rastu kamata; napominje da se trenutačno pozitivno stanje troškova servisiranja duga može relativno brzo promijeniti, dok održivo smanjenje nagomilanog državnog duga traje znatno dulje; smatra da je korist od niskog troška servisiranja duga prilika za održavanje i postupno smanjenje visokih razina duga prema održivoj razini, poticanje potencijalnog rasta i povećanje otpornosti gospodarstva;

32.

ističe da postoje strukturni problemi koji su uzrok asimetričnih stopa rasta u državama članicama; smatra da rast nije jedini cilj, jer je za postizanje gospodarstva koje je u interesu građana i ostvarivanje ciljeva zelenog plana i Pariškog sporazuma potrebna ciljana politička potpora, uključujući fiskalne napore;

33.

podsjeća, osim reformi, na važnost politika kojima se potiče rast te održivih privatnih i javnih ulaganja usmjerenih na postizanje ciljeva EU-a koji se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju te na povećanje potencijala za rast, konkurentnosti i produktivnosti i na poticanje jedinstvenog tržišta; ponavlja da ulaganja i rashodi usmjereni na budućnost pozitivno utječu na srednjoročnu do dugoročnu održivost duga; poziva države članice da provode održive fiskalne politike uz očuvanje javnih ulaganja koja se financiraju na nacionalnoj razini i kojima se podupire rast;

34.

poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu i transparentnu analizu održivosti državnog duga kako bi podržala odluku tvoraca politika o određivanju odgovarajućeg, jasnog i transparentnog plana prilagodbe za svaku zemlju pojedinačno; naglašava upotrebu inovativnih alata i tehnika kao što su testiranja otpornosti na stres i stohastička analiza kako bi se bolje istaknuli rizici za dinamiku javnog duga (kao što su razlike u rastu kamata, sastavu duga, demografiji i održivosti) te kvaliteta javnih rashoda;

Okvir za koordinaciju fiskalne politike EU-a

35.

poziva Komisiju da tijekom postupka revizije razmisli o ulozi fiskalne politike u europskom gospodarstvu te da poduzme mjere za uklanjanje nedostataka koji su već utvrđeni u fiskalnom okviru EU-a prije izbijanja pandemije (29), također i s obzirom na posljedice pandemije;

36.

poziva Komisiju da procijeni koji je najbolji način za promicanje fiskalne održivosti i protucikličkih pravila te da razmotri pojednostavljenje okvira i poboljšanje autonomije Komisije u provedbi pravila unutar odgovornijeg okvira s većom angažiranošću; nadalje poziva na dobro definirane i transparentno aktivirane mehanizme fleksibilnosti kad god je ta fleksibilnost opravdana osiguravanjem veće učinkovitosti i vjerodostojnosti; naglašava važnost okvira kojim se osigurava koordinacija fiskalne politike, razmatraju promjene u gospodarstvima i uvjetima financiranja te uzimaju u obzir posebnosti i ciljevi politika država članica; nadalje, smatra da bi okvir EU-a za koordinaciju fiskalnih politika trebao omogućiti promicanje dugoročnog održivog i uključivog rasta EU-a uz istodobno očuvanje zaštitnih mjera protiv rizika za održivost duga;

37.

prima na znanje prijedlog Europskog fiskalnog odbora da se fiskalni okvir EU-a obnovi na temelju triju načela: i. referentna vrijednost omjera duga i BDP-a – odnosno cilj udjela duga u BDP-u i plan prilagodbe za smanjenje duga prema tom cilju za svaku zemlju pojedinačno; ii. jedan pokazatelj fiskalne uspješnosti – odnosno pravilo o rashodima za države čiji je dug veći od cilja u pogledu udjela duga; i iii. opća klauzula o odstupanju potkrijepljena mišljenjem na temelju neovisne analize i savjeta;

38.

ističe potrebu za realističnim i transparentno utvrđenim planom prilagodbe za smanjenje duga za svaku zemlju pojedinačno kako bi se bolje prilagodilo stvarnim okolnostima u državama članicama i odrazio stupanj održivosti duga država članica;

39.

smatra da, u skladu s prijedlogom Europskog fiskalnog odbora, pravilo o rashodima s gornjom granicom (30) nominalnih javnih rashoda kada javni dug države premašuje određeni prag može osigurati transparentnija fiskalna pravila u EU-u; smatra da bi gornja granica stope rasta rashoda ovisila o očekivanom potencijalnom rastu proizvodnje, očekivanoj inflaciji i odstupanju od referentne vrijednosti omjera duga i BDP-a; napominje da su isključeni troškovi servisiranja duga i plaćanja naknada za nezaposlenost (uz nepromijenjene stope), a rast rashoda prilagođen je učinku diskrecijskih promjena u državnim prihodima (tj. izravnih i neizravnih poreznih stopa);

40.

napominje da će se pristupom za svaku zemlju pojedinačno uz odgovornost država članica ojačati vjerodostojnost i poboljšati usklađenost država članica s pravilima; nadalje napominje da bi plan za svaku zemlju pojedinačno trebao proizaći iz transparentne i sveobuhvatne ekonomske analize te rasprave između država članica i Europske komisije, u kontekstu europskog semestra, u okviru kojega bi se, u kojim god slučajevima je to primjereno, moglo predvidjeti savjetovanje s Europskim fiskalnim odborom i nacionalnim neovisnim fiskalnim institucijama;

41.

ističe da pravila o rashodima imaju ugrađena automatska stabilizacijska svojstva (31); napominje da su se pravila o rashodima pokazala djelotvornijima u smanjenju procikličke pristranosti fiskalne politike (32); naglašava važnost automatskih stabilizatora s obzirom na sve veću nesigurnost; nadalje prima na znanje preporuku Europskog fiskalnog odbora da se uspostavi kompenzacijski račun na kojem će se akumulirati odstupanja od planiranog neto rasta primarnih rashoda;

42.

ističe da oblikovatelji politika moraju moći lako pratiti i kontrolirati najvažnije parametre okvira gospodarskog upravljanja kako bi se povećala transparentnost i razumljivost kako za oblikovatelje politika tako i za javnost; napominje da koncepti kao što je analiza proizvodnog jaza ne zadovoljavaju te kriterije; naglašava da će u razdoblju nakon krize nesigurnost u pogledu proizvodnog jaza biti još veća nego u prošlosti; tvrdi da je potencijalni rast proizvodnje, iako nije vidljiv i treba ga procijeniti, manje podložan reviziji nego proizvodni jaz;

43.

predlaže, u skladu s Europskim fiskalnim odborom, da u slučaju nepredviđenih gospodarskih kretanja Komisija preporuči primjenu opće klauzule o odstupanju te da o tome odluči Vijeće, što se može poduprijeti mišljenjem koje se temelji na neovisnoj i dobro definiranoj ekonomskoj analizi kako bi se smanjila složenost i očuvala sposobnost djelovanja u slučaju nepredvidivih okolnosti; međutim, ako je uključeno neovisno tijelo, naglašava potrebu za daljnjim pojašnjenjem sastava neovisnog tijela kako bi se osigurala objektivnost u odlučivanju o pravilima, čime bi se osigurala njegova neovisnost i zajamčilo da nema kašnjenja u postupku;

44.

naglašava da, kada su javne financije pod pritiskom, postoji tendencija smanjenja državnih ulaganja; napominje da trenutačni gospodarski, socijalni i ekološki izazovi za EU zahtijevaju ciljane napore, posebno u pogledu socijalne otpornosti, klimatskih promjena i digitalizacije; ističe važnost okvira gospodarskog upravljanja EU-a kako bi se vladama omogućilo da zaštite javna ulaganja bez ugrožavanja održivosti duga; naglašava da je potrebno dodatno se potruditi kako bi se poboljšala kvaliteta javnih financija; poziva na to da se u revidiranom okviru stavi veći naglasak na kvalitetu javnog duga; ističe da kvaliteta javnih financija poboljšava dugoročnu održivost duga zemlje i povećava dugoročni potencijal za rast;

45.

ističe mišljenje Europskog fiskalnog odbora da bi neki jasno određeni rashodi kojima se potiče održivi rast trebali biti izuzeti iz gornje granice neto rasta primarnih rashoda;

46.

naglašava da su državni prihodi važni za održivost javnih financija i da njihova stabilnost može pomoći u osiguravanju vjerodostojne strategije za smanjenje državnog duga; poziva države članice da poduzmu mjere za daljnju borbu protiv poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, kao i pranja novca; ponavlja da učinkovito djelovanje država članica u tom području stvara povjerenje u upravljanje javnim financijama; napominje da je potrebno osigurati odgovornu politiku rashoda kako bi se izbjegao pritisak da se povećaju porezi;

47.

napominje da Europski fiskalni odbor snažno zagovara uvođenje zajedničkog fiskalnog kapaciteta na europskoj razini, čime bi se stvorili poticaji za bolje poštovanje fiskalnih pravila EU-a; nadalje napominje da to mišljenje dijele i druge institucije, kao što su Međunarodni monetarni fond i Europska središnja banka;

48.

pozdravlja inicijative NGEU i SURE; ističe da se instrument NGEU financira izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira za koje se jamči proračunom EU-a; ističe da će se izdavanjem dužničkih instrumenata EU-a (33) osigurati nova dostupnost visokokvalitetnih europskih vrijednosnih papira; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijal paketa za oporavak i instrumenta SURE kako bi se poboljšala konvergencija među državama članicama, promicale politike EU-a i smanjila ranjivost EU-a na gospodarske šokove; napominje da su postojeći instrumenti NGEU i SURE osmišljeni tako da budu privremeni te naglašava važnost transparentnog plana otplate duga koji proizlazi iz instrumenta NGEU i obveznica SURE;

Nadzor makroekonomskih neravnoteža

49.

naglašava važnost postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže za otkrivanje, sprečavanje i rješavanje problema makroekonomskih neravnoteža u EU-u; prima na znanje zaključke Europskog revizorskog suda (34) da, iako je mehanizam za provedbu postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže općenito dobro osmišljen, njegov potencijal se ne iskorištava u potpunosti na način kojim bi se osiguralo učinkovito sprečavanje i ispravljanje neravnoteža; nadalje napominje da klasifikacija država članica prema neravnotežama nije dovoljno transparentna, da postoji nedostatak javne svijesti o postupku i njegovim posljedicama te da se preporukama ne promiču u dovoljnoj mjeri političke mjere za rješavanje problema tih neravnoteža, posebno u europodručju;

50.

poziva na učinkovitiju upotrebu Izvješća o mehanizmu upozoravanja, uzimajući u obzir najnoviju tehničku reviziju tablice rezultata postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže koju je provela Komisija te pozdravlja detaljnu i sveobuhvatnu analizu na kojoj se temelji izvješće; inzistira na tome da tablica rezultata postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže mora biti racionalnija i usmjerenija na smislene pokazatelje i pragove kojima se jasnije definiraju neravnoteže u europodručju te da treba biti utemeljena na podacima i transparentna; podsjeća da su preporuke za pojedine zemlje smjernice usmjerene na budućnost upućene državama članicama; smatra da se mora postići veća usklađenost s pojednostavljenim preporukama, dok bi se preporuke za pojedine zemlje koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže trebale usredotočiti na političke mjere koje mogu imati izravan učinak na neravnoteže i prema potrebi biti u skladu s preporukama za europodručje;

51.

smatra da su jasnoća i dosljednost u pogledu interakcije postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže i Pakta o stabilnosti i rastu presudne za ostvarenje njihovih ciljeva;

52.

u tom pogledu podržava prijedloge Europskog fiskalnog odbora o uključivanju razmatranjâ iz postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže u prethodno spomenuto pravilo o rashodima prema kojem bi, na temelju međusobnog dogovora, zemlje s visokim deficitom tekućeg računa imale nižu gornju granicu za svoje ciljeve u pogledu rashodâ, dok bi zemlje s velikim vanjskim suficitom imale višu gornju granicu za stopu rasta rashoda;

53.

poziva na veće sudjelovanje makrobonitetnih tijela kako bi se bolje utvrdile makroekonomske neravnoteže s makrobonitetnog stajališta te nacionalnih vijeća za produktivnost kako bi se povećalo zajedničko razumijevanje makroekonomskih kretanja u postupku u slučaju makroekonomske neravnoteže;

Upravljanje

54.

ističe važnost institucionalnog okvira EU-a i metode Zajednice za utvrđivanje i učinkovitu provedbu pravila te za zaštitu i jačanje snažne političke angažiranosti i odgovornosti te naglašava da slaba politička angažiranost ili odgovornost na nacionalnoj razini pogoršavaju nepoštovanje pravila;

55.

ističe potrebu za jačanjem demokratske legitimnosti, odgovornosti i nadzora za okvir gospodarskog upravljanja; smatra da se u svrhu poboljšanja odgovornosti mora zajamčiti odgovornost na razini na kojoj se donose ili provode odluke, pri čemu nacionalni parlamenti nadziru nacionalne vlade, a Europski parlament europsku izvršnu vlast; stoga ističe ulogu institucija i naglašava važnost osiguravanja odgovarajuće ravnoteže odgovornosti među različitim institucijama u provedbi okvira gospodarskog upravljanja EU-a;

56.

podsjeća da je europski semestar dobro uhodan okvir za koordinaciju proračunskih, gospodarskih i socijalnih politika te politika zapošljavanja na razini cijele Europske unije te da se njime podupiru dugoročni ciljevi EU-a u pogledu održivog rasta, održivih javnih financija i uzlazne konvergencije; napominje da je europski semestar od njegove uspostave proširen kako bi, među ostalim, obuhvaćao pitanja povezana s financijskim sektorom i poreznim sustavom, kao i UN-ove ciljeve održivog razvoja; napominje da EU mora provesti načela europskog stupa socijalnih prava kako bi dodatno ojačao gospodarsku i socijalnu otpornost; podsjeća da promicanje održivog rasta znači promicanje fiskalnih politika usmjerenih na postizanje razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanje srednjoročne fiskalne održivosti, promicanje socijalno pravednih strukturnih reformi, jačanje ulaganja u cilju poticanja potencijalnog rasta te podupiranje uključivog prijelaza na održivo i digitalno gospodarstvo; naglašava važnost bolje suradnje u koordinaciji politika između ministara nadležnih za zapošljavanje i socijalna pitanja te ministara financija, posebno u europodručju; napominje da je koncept europskog semestra uveden Uredbom (EU) br. 1175/2011, koja je dio revizije gospodarskog upravljanja EU-a, te da se pozdravljaju prijedlozi Komisije o tome kako poboljšati proces semestra;

57.

ističe nedostatak odgovornosti kao jednu od glavnih slabosti europskog semestra; napominje da struktura ovog okvira mora sadržavati niz dugoročnih ciljeva i smjernice na razini EU-a u cilju koordinacije političkih odluka koje na odgovarajući način odražavaju nacionalne potrebe i prioritete utemeljene na otvorenom i uključivom političkom dijalogu između EU-a te nacionalnih institucija i dionika; smatra da je iskustvo povezano s upravljačkom strukturom Mehanizma za oporavak i otpornost dobra prilika da ga se iskoristi u području nacionalne odgovornosti, promicanja strateških ciljeva EU-a, održivog rasta i preporuka za pojedine zemlje;

58.

poziva na odgovarajuće sudjelovanje Europskog parlamenta u procesu europskog semestra; ističe važnost odgovarajuće rasprave za definiranje glavnih ciljeva i smjernica;

59.

podsjeća da se u Sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva ponovno ističe da Europski parlament i Vijeće kao suzakonodavci trebaju izvršavati svoje ovlasti pod jednakim uvjetima te da se Komisija stoga treba jednako odnositi prema njima te ističe ulogu i odgovornost nacionalnih parlamenata; ističe da, u skladu s člancima 121. i 126. UFEU-a, Europski parlament ne može nadzirati niti mijenjati preporuke koje je Vijeće donijelo u okviru europskog semestra;

60.

poziva na stroži demokratski nadzor na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se nacionalne vlade mogle pozvati na odgovornost; naglašava da jači nacionalni politički angažman ili odgovornost dovode do većeg poštovanja pravila; poziva na daljnji razvoj međuparlamentarne suradnje, uključujući konferenciju predviđenu člankom 13. Fiskalnog ugovora kako bi se, prema potrebi, omogućile sadržajne i pravovremene rasprave;

61.

uviđa važnost makroekonomskog dijaloga EU-a za jačanje odgovornosti i poboljšanje koordinacije politika te stoga poziva ih se potakne dijalogom na razini europodručja i na nacionalnoj razini s predstavnicima vlade, saveza poslodavaca i sindikata te da se na obje razine predvide razmjene sa središnjim bankama;

62.

podsjeća da u skladu sa zakonodavstvom nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati predsjednika Vijeća, Komisiju i, prema potrebi, predsjednika Europskog vijeća ili predsjednika Euroskupine da se pojave pred predmetnim odborom, kao i države članice koje podliježu posebnom postupku gospodarskog upravljanja;

63.

naglašava važnost primjene europskog stupa socijalnih prava i okolišnih ciljeva u skladu s obvezama EU-a u području klime, okoliša i održivog razvoja; poziva Komisiju i Europsko vijeće da te obveze hitno uzmu u obzir pri gospodarskom upravljanju Unijom; poziva na to da se pregled socijalnih pokazatelja europskog stupa socijalnih prava u potpunosti uzme u obzir u svrhu praćenja uspješnosti država članica u pogledu načela europskog stupa socijalnih prava; prima na znanje inicijativu Komisije kojom je potvrdila da će revidirani pregled socijalnih pokazatelja biti dio okvira za koordinaciju politika u kontekstu europskog semestra; prima na znanje da su čelnici EU-a pozdravili zajednički prijedlog europskih socijalnih partnera o alternativnom skupu pokazatelja za mjerenje gospodarskog, socijalnog i ekološkog napretka, kojim se dopunjuje BDP kao mjera socijalne skrbi za uključiv i održiv rast; poziva na to da se pregledi pokazatelja bolje uzmu u obzir u preporukama o politikama;

64.

smatra da bi usklađivanje nacionalnih fiskalnih politika s obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma trebalo biti prioritet te da bi koncept konkurentne održivosti i njegove četiri dimenzije, utvrđene u Godišnjoj strategiji održivog rasta 2020., trebali i dalje biti glavni prioriteti dugoročne strategije rasta EU-a u skladu s europskim zelenim planom; napominje da je klima stvaran i ozbiljan rizik za održivost fiskalnih politika država članica;

65.

slaže se s Revizorskim sudom da je potrebno bolje oblikovati i provoditi preporuke za pojedine zemlje u okviru europskog semestra (35); smatra da je potrebno bolje usmjeriti preporuke o politikama, uz utvrđivanje kratkoročnih i dugoročnih političkih ciljeva za svaku državu posebno;

66.

pozdravlja znatna poboljšanja u pogledu uloge neovisnih fiskalnih institucija u nacionalnim proračunskim postupcima, čime se povećava transparentnost i odgovornost fiskalne politike kako praćenjem tako i neovisnom analizom; poziva države članice da osiguraju da neovisne fiskalne institucije ispunjavaju uvjete za obavljanje svojih mandata i zadaća te naglašava važnost osiguravanja odgovornosti tih institucija prema Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima, prema potrebi;

67.

naglašava da bi za bolju provedbu svaka država članica trebala težiti odlučnom preuzimanju odgovornosti za provođenje preporuka u okviru ekonomske politike i da bi u tom kontekstu trebalo nastojati pronaći pravu ravnotežu između uzajamne potpore, pritiska okoline, poticaja i destimulativnih mjera;

68.

pozdravlja usvajanje međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava;

69.

poziva Komisiju da dodatno razmotri izradu i provedbu programa makroekonomske prilagodbe, posebno potrebu za daljnjim povećanjem transparentnosti, odgovornosti i demokratske odgovornosti u postupku donošenja odluka, uz odgovarajuće sudjelovanje dionika i Europskog parlamenta; u tom pogledu podsjeća Komisiju i Vijeće na njihovo stajalište o Uredbi (EU) br. 472/2013 doneseno na plenarnoj sjednici;

70.

napominje da su države članice koje izlaze iz programa makroekonomske prilagodbe također pod pojačanim nadzorom u okviru europskog semestra te se, prema potrebi, mogu provesti detaljna preispitivanja;

71.

napominje da su Euroskupina i sastanak na vrhu država europodručja neformalni forumi za raspravu u sklopu Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin); poziva države članice da djeluju unutar okvira Zajednice i time zajamče ulogu Europskog parlamenta kao suzakonodavca i njegovo pravo na demokratski nadzor;

72.

poziva na to da se na Euroskupinu primjenjuje poslovnik kojim se poboljšavaju transparentnost donošenja odluka i demokratska odgovornost; poziva na međusobno razumijevanje između Euroskupine i Europskog parlamenta o tome kako se ti ciljevi mogu najbolje ostvariti; naglašava važnost mehanizama kojima se državama članicama koje nisu u europodručju omogućuje da, prema potrebi, sudjeluju u raspravi;

73.

naglašava potrebu da okvir za donošenje odluka o gospodarskom upravljanju EU-a bude u skladu s metodom Zajednice;

74.

naglašava važnost rasprave o gospodarskom upravljanju s građanima, organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima te nizom dionika na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u okviru Konferencije o budućnosti Europe; u tom pogledu vidi Konferenciju o budućnosti Europe kao mogući forum za razmatranje veće demokratske legitimnosti zahvaljujući većem sudjelovanju Europskog parlamenta u osiguravanju javnog i demokratskog foruma za definiranje i provedbu zajedničkih pravila EU-a o koordinaciji ekonomskih politika;

o o

75.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Euroskupini, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 70 E, 8.3.2012., str. 19.

(2) SL C 33 E, 5.2.2013., str. 140.

(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.

(4) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.

(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 8.

(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.

(7) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(8) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.

(9) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

(10) SL L 140, 27.5.2013., str. 11.

(11) SL C 407, 4.11.2016., str. 86.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

(13) SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(14) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.

(15) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

(16) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.

(17) SL L 159, 20.5.2020., str. 1.

(18) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206.

(19) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0220.

(20) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0305.

(21) SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(22) Komisija, SWD(2020)0098, Prepoznavanje potreba Europe pri oporavku, 27.5.2020., str. 14.–16.

(23) Ta procjena obuhvaća samo zdravstvo i dugotrajnu skrb (70 milijardi EUR), obrazovanje i cjeloživotno učenje (15 milijardi EUR) i cjenovno prihvatljivo stanovanje (57 milijardi EUR). Izvor: Fransen, L., Bufalo, G., Reviglio, E., Boosting Investment in Social Infrastructure in Europe – Report of the High-Level Task Force on Financing Social Infrastructure in Europe (Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu u Europi – Izvješće Radne skupine na visokoj razini za financiranje socijalne infrastrukture u Europi), 2018., str. 116.

(24) Komisija, SWD(2020)0098, Prepoznavanje potreba Europe pri oporavku, 27.5.2020., str. 18.–20.

(25) Nakon ekstremnih katastrofa gospodarska se proizvodnja obično smanjuje (Botzen, Deschenes i Sanders, 2019.). Međunarodni monetarni fond predviđa da bi katastrofe velikih razmjera povezane s vremenskim prilikama mogle imati negativan učinak na realni BDP po stanovniku, a zemlje koje su bolje opremljene za suočavanje s velikim prirodnim katastrofama mogle bi lakše ublažiti posljedice.

(26) Proljetne gospodarske prognoze Komisije iz 2021. pokazuju pad BDP-a od -6,1 % u EU-u u 2020. i -6,6 % u europodručju. Očekuje se da će se BDP kratkoročno sporo oporavljati, s 4,2 % u 2021. i 4,4 % u 2022. u EU-u te 4,3 % u 2021. i 4,4 % u 2022. u europodručju.

(27) World Economic Outlook: Managing Divergent Recoveries (Svjetski gospodarski izgledi: upravljanje različitim brzinama oporavka), Međunarodni monetarni fond, travanj 2021.

(28) Posebno paket za oporavak i instrument SURE.

(29) Europski fiskalni odbor, Godišnje izvješće za 2018., rujan 2018. i Europski fiskalni odbor, Godišnje izvješće za 2020., rujan 2020.

(30) Gornja granica utvrđena za razdoblje od tri do pet godina koja bi ovisila o očekivanom potencijalnom rastu proizvodnje, očekivanoj inflaciji i odstupanju od referentne vrijednosti omjera duga i BDP-a.

(31) Ocjena Europskog fiskalnog odbora o fiskalnim pravilima EU-a s naglaskom na zakonodavnom paketu od šest mjera i od dvije mjere: „gornja granica neto primarnih rashoda ima ugrađena automatska stabilizacijska svojstva: kada stvarna proizvodnja raste sporije nego potencijalna proizvodnja, neto rast primarnih rashoda premašit će potencijalnu proizvodnju, dok će rastući omjer rashoda i BDP-a pomoći u stabilizaciji gospodarstva; s druge strane, kada stvarni BDP raste brže od potencijalnog, neto rashodi smanjit će se kao udio u BDP-u.”.

(32) Manescu, C., Bova, E., Effectiveness of national expenditure rules: Evidence from EU member states (Učinkovitost nacionalnih pravila o rashodima: dokazi iz država članica EU-a), 2021.

(33) NGEU i obveznice SURE.

(34) Tematsko izvješće br. 03/2018: Revizija postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža, Europski revizorski sud.

(35) Europski revizorski sud.

Top

Choose the experimental features you want to try