Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti (preinaka)

(COM(2021) 558 final – 2021/0203 (COD))

(2022/C 152/22)

Izvjestiteljica:

Alena MASTANTUONO

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 13.9.2021. Vijeće Europske unije, 20.9.2021.
Pravna osnova:	članak 194. stavak 2. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	9.12.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	565
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	118/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog za preinaku Direktive o energetskoj učinkovitosti jer se bavi područjem djelovanja koje je ključno za postizanje potpune dekarbonizacije gospodarstva i društva EU-a.

1.2.

EGSO pozdravlja to što je novi cilj EU-a obvezujući. Ujedno uviđa da su sve zahtjevniji ciljevi u pogledu učinkovitosti na razini EU-a, prema kojima države članice moraju smanjiti potrošnju energije za 9 % do 2030. u usporedbi s projekcijama referentnog scenarija iz 2020., izazovni i ambiciozni. Prema izvješću o napretku 2020. (1), samo je 12 država članica manje ili više ispunilo svoje okvirne nacionalne ciljeve za 2020.

1.3.

Pandemija bolesti COVID-19 narušila je kolektivne napore EU-a i zasigurno će imati daljnje posljedice za postizanje ambicioznijih ciljeva. Ostvarivanje okvirnih nacionalnih doprinosa zahtijevat će veće napore svih država članica, a različite okolnosti svake države članice trebale bi se uzeti u obzir.

1.4.

EGSO ponavlja svoje stajalište iz mišljenja o europskom zakonu o klimi (2) da bi cilj trebao biti postići najveće moguće smanjenje emisija stakleničkih plinova uz najniže moguće socioekonomske troškove. Preporučuje da se kombiniraju instrumenti kompatibilni s dobro reguliranim tržištem i, kad je to potrebno, koriste regulatorne mjere, uključujući financijske instrumente uz podršku višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta NextGenerationEU kako bi se doprinijelo učinkovitijem energetskom okruženju.

1.5.

EGSO pozdravlja vodeću ulogu javnog sektora, uključujući lokalne i regionalne vlasti, iznesenu u predloženoj preinaci Direktive o energetskoj učinkovitosti, te naglašava da će za to biti potrebna dovoljna financijska i tehnička pomoć, kao i osposobljeno osoblje. Odbor podržava mjere koje se odnose na obnovu i smanjenje potrošnje energije koje treba usvojiti javni sektor; smatra da se njima pomaže građevinskom sektoru, naročito malim i srednjim poduzećima (MSP) te potiče razvoj i uvođenje novih tehnologija i stvaranje radnih mjesta u skladu sa strategijom za val obnove.

1.6.

EGSO također cijeni veći naglasak na informiranju i osnaživanju potrošača, na primjer u području ugovornih uvjeta ili uporabi jasnog i razumljivog jezika. Naglašava važnu ulogu civilnog društva u informativnim kampanjama o prednostima energetske učinkovitosti.

1.7.

Povećanje cijena energije pokazalo je koliko brzo i ozbiljno to pitanje može pogoditi kućanstva i poduzeća. Važnost mjera za smanjenje troškova energije postala je jasna prije nego što se očekivalo. S tim u vezi EGSO podržava poticaje i instrumente za provedbu Direktive o energetskoj učinkovitosti kako bi se pomoglo ugroženim korisnicima i kućanstvima te ističe da ambiciozni ciljevi za sustave centraliziranog grijanja i hlađenja mogu pogoršati uvjete za korisnike socijalnog stanovanja. Odbor stoga pozdravlja prijedlog za stvaranje Socijalnog fonda za klimatsku politiku i poziva na poštovanje načela „pravedne tranzicije” kako bi se uzele u obzir različite situacije država članica.

1.8.

EGSO razumije svrhu i prednosti načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu”. Međutim, to nije uvijek troškovno učinkovito rješenje. U nekim slučajevima može biti učinkovitije ne štedjeti energiju, već je proizvoditi iz sigurnih i održivih izvora s niskim udjelom ugljika.

1.9.

EGSO poziva europske institucije da osiguraju sinergiju između inicijativa u okviru paketa mjera „Spremni za 55 %”. U slučaju značajnih izmjena paketa, EGSO traži od institucija EU-a da izrade procjenu učinka.

2.   Kontekst i činjenice

2.1.

Energetska učinkovitost ključno je područje djelovanja na putu do potpune dekarbonizacije gospodarstva Unije. Predložena preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti važna je komponenta paketa „Spremni za 55 %”, koji provodi načela zelenog plana EU-a i određuje način za postizanje novih ciljeva Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.

2.2.

Prijedlog je dio te šire politike i trebao bi biti u potpunosti u skladu s drugim inicijativama paketa „Spremni za 55 %” (poput promjena u sustavu EU-a za trgovanje emisijama; prilagodbe financijskog mehanizma za podršku provedbi paketa; Uredbe o raspodjeli tereta; Direktive o energiji iz obnovljivih izvora; viših standarda za emisije iz motornih vozila; i revidirane Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva) kako bi se osigurao željeni održivi razvoj EU-a.

2.3.

Glavna svrha prijedloga je smanjenje ukupne potrošnje energije i smanjenje emisija. Njegovi su osnovni ciljevi: iskoristiti neiskorišteni potencijal uštede energije u cijelom gospodarstvu; odražavati povećane ciljeve energetske učinkovitosti Plana za postizanje klimatskog cilja; i utvrditi mjere za države članice koje su kompatibilne s ambicioznijim klimatskim ciljem smanjenja emisija za 55 % do 2030. To se mora ostvariti uz dužno poštovanje društvenih čimbenika i čimbenika održivosti, uz doprinos pristupačnoj i uključivoj potrošnji energije, kako je dogovoreno u zajedničkoj izjavi iz Porta o preuzetim socijalnim obvezama, i uz potpuno pridržavanje načela „pravedne tranzicije”.

2.4.

To se nadovezuje na vodeće načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, koje bi trebalo uzeti u obzir u svim sektorima, i izvan energetskog sustava, uključujući i financijski sektor.

2.5.

U preinačenoj Direktivi predlaže se postavljanje ambicioznijeg obvezujućeg godišnjeg cilja za smanjenje potrošnje energije na razini EU-a. Također se nastoji usmjeriti određivanje nacionalnih doprinosa, što će gotovo udvostručiti godišnje obveze država članica u pogledu uštede energije.

2.6.

Kao katalizator i za primjer drugim sektorima, javni sektor će morati obnavljati 3 % svog građevinskog fonda svake godine kako bi ubrzao val obnove i uključio energetsku učinkovitost u javnu nabavu robe, usluga, radova i zgrada. Obje inicijative imaju potencijal za otvaranje novih održivih radnih mjesta i smanjenje javne potrošnje na upotrebu i troškove energije.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja prijedlog za preinaku Direktive o energetskoj učinkovitosti jer se bavi područjem djelovanja koje je ključno za postizanje potpune dekarbonizacije gospodarstva i društva EU-a. Općenito, da bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma, potrebno je preraditi sve klimatske i energetske politike. Jačanje okvira politike za energetsku učinkovitost s pomoću posebne kombinacije mjera politike pomoći će u mobilizaciji ulaganja potrebnih za tu tranziciju. Stoga EGSO smatra da bi se revizijom Direktive, koja uključuje opći cilj energetske učinkovitosti EU-a, trebala poslati jasna poruka u pogledu te reforme.

3.2.

EGSO cijeni postignuća Direktive o energetskoj učinkovitosti. Istodobno, Odbor je itekako svjestan nedostataka u kolektivnim naporima EU-a za smanjenje potrošnje energije.

3.3.

Pandemija bolesti COVID-19 potkopala je kolektivne napore EU-a i zasigurno će imati daljnje posljedice za postizanje ambicioznijih ciljeva. Postizanje okvirnih nacionalnih doprinosa zahtijevat će veće napore svih država članica. EGSO preporučuje kombiniranje instrumenata kompatibilnih s dobro reguliranim tržištem, kao što su porezi, trošarine i ograničena prava kojima se može trgovati, npr. sustav trgovanja emisijama (ETS), i regulatorne mjere kada je potrebno.

3.4.

EGSO ponavlja svoju napomenu iznesenu u mišljenju o europskom zakonu o klimi (3) da bi cilj trebao biti postići najveće moguće smanjenje emisija stakleničkih plinova uz najniže moguće socioekonomske troškove. Potrebno je uspostaviti pravu ravnotežu kako bi se ciljevi EU-a ispunili uz minimalne ukupne troškove. Troškovna učinkovitost mjera za uštedu energije obično se smanjuje s povećanjem količine ušteđene energije: početne mjere se lako primjenjuju, ali su daljnje mjere skuplje i daju manji rezultat. Prijedlog bi trebao uspostaviti ravnotežu i osigurati da se prekomjerni trošak ne prenese na potrošače energije.

3.5.

EGSO podržava poticaje i alate za provedbu Direktive o energetskoj učinkovitosti kako bi se ublažio socijalni učinak tog prijedloga i pomoglo ugroženim korisnicima i kućanstvima koji su posebno teško pogođeni bolešću COVID-19. Odbor stoga naročito pozdravlja prijedlog za uspostavu Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koji bi trebao osigurati dodatne financijske resurse da se izbjegne povećanje energetskog siromaštva, te poziva na poštovanje načela „pravedne tranzicije” kako bi se uzele u obzir različite situacije država članica.

3.6.

EGSO poziva europske institucije da osiguraju sinergiju između inicijativa u okviru paketa „Spremni za 55 %”. U slučaju značajnih izmjena paketa, EGSO traži od institucija EU-a da izrade procjenu učinka.

3.7.

EGSO pozdravlja vodeću ulogu koju se Direktivom daje javnom sektoru, koji bi trebao raditi na smanjenju potrošnje energije u uslugama i zgradama. EGSO razumije izazov postizanja napretka u svim relevantnim sektorima, prije svega u prometu, javnim zgradama, IKT-u, prostornom planiranju te gospodarenju vodama i otpadom. EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da članak 6. Direktive proširuje područje primjene obveze obnove na sva javna tijela na svim razinama uprave i sve aspekte njihovih aktivnosti. Ističe da to iziskuje dostatnu financijsku i tehničku pomoć, kao i osposobljeno osoblje. EGSO stoga – u skladu sa svojim mišljenjem o preoblikovanju fiskalnog okvira EU-a (4) – preporučuje primjenu „zlatnog pravila” za javna ulaganja kako bi se zaštitila produktivnost te socijalna i ekološka osnova za dobrobit budućih generacija. EGSO potiče lokalne i regionalne vlasti da rade zajedno sa središnjom vladom i svim dijelovima građevinskog sektora kako bi se postigla sinergija i uklonile nepotrebne prepreke u provedbi ciljeva obnove.

3.8.

EGSO podržava mjere koje javni sektor treba usvojiti u cilju potpore građevinskom sektoru, a naročito malim i srednjim poduzećima, kao i u cilju razvoja i primjene novih tehnologija u skladu sa Strategijom za val obnove. U javnoj nabavi trebali bi se primjenjivati kriteriji kao što su troškovna učinkovitost i ekonomska izvedivost, kao i kriteriji kvalitete i socijalni kriteriji, koji bi i dalje trebali imati ulogu i u drugim područjima radi osiguravanja jednakih uvjeta.

3.9.

EGSO pozdravlja to što je novi cilj EU-a obvezujući i stoga preporučuje da se u okvirnim nacionalnim ciljevima uzmu u obzir različite početne točke i specifične nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje emisija, uključujući i u otočnim državama članicama i na otocima, kao i napori poduzeti u skladu sa zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. (5).

3.10

EGSO naglašava blisku vezu između nastojanja za postizanjem energetske učinkovitosti i misije i ciljeva instrumenta NextGenerationEU, posebice Mehanizma za oporavak i otpornost. EGSO poziva da se značajan udio od 37 % Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je namijenjen zelenim projektima, dodijeli projektima energetske učinkovitosti u skladu sa stvarnom potražnjom i potrebama u svakoj državi članici.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO razumije svrhu i prednost načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu”. Međutim, to nije uvijek troškovno učinkovito rješenje i to načelo ne treba smatrati dogmom. U nekim slučajevima može biti učinkovitije ne štedjeti energiju, već je proizvoditi iz sigurnih i održivih izvora s niskim udjelom ugljika.

4.2.

EGSO bi preporučio da se prilikom prilagođavanja postotaka iz članka 8. Direktive o energetskoj učinkovitosti uzimaju u obzir nacionalne razlike: ne bi trebala postojati jedna paušalna stopa za sve države članice, već različita stopa prilagođena okolnostima svake zemlje. Ako se formula za izračun doprinosa država članica ciljevima energetske učinkovitosti djelomično temelji na važnosti energije u BDP-u, onda je to potrebno prilagoditi tako da odražava udio industrije u BDP-u, kako industrijski razvijenije zemlje ne bi bile u nepovoljnijem položaju.

4.3.

EGSO pozdravlja zahtjev da države članice izvješćuju o instrumentima energetske učinkovitosti, uključujući njihovu učinkovitost. Istodobno, EGSO je, zajedno s organizacijama civilnog društva aktivnima u državama članicama, uključujući i socijalne partnere, spreman pružiti potporu u uspostavi mehanizama pomoći na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. EGSO naglašava važnost pravilnog informiranja svih dionika (proizvođača, pružatelja usluga, upravitelja postrojenja, korisnika i potrošača) o dodatnim zahtjevima kako bi se povećalo prihvaćanje energetske učinkovitosti i ugovora o energetskom učinku. Očekuje da će Europska komisija u tome preuzeti aktivnu i vodeću ulogu te ponavlja važnost civilnog društva, koje želi pridonijeti podizanju svijesti i informativnim kampanjama te promicati programe osposobljavanja.

4.4.

EGSO pozdravlja činjenicu da Komisija nije uključila obveze revizije jer bi to nametnulo uvjete za investicijske planove poduzeća. Poduzeća su uvijek spremna poboljšati svoju energetsku učinkovitost, a sustavi upravljanja energijom pokazali su se kao troškovno učinkovita alternativa revizijama.

4.5.

EGSO također cijeni stavljanje većeg naglaska na informiranje i osnaživanje potrošača kad je riječ o ugovornim uvjetima ili korištenju jasnog i razumljivog jezika. Naglašava važnu ulogu koju u tom području imaju regulatori, naročito na tržištima na kojima djeluje ograničen broj gospodarskih subjekata.

4.6.

Po mišljenju EGSO-a, od presudne je važnosti da svi djelatnici koji doprinose novom pristupu politici energetske učinkovitosti prođu adekvatno osposobljavanje kako bi posjedovali potrebne vještine i kvalifikacije; istodobno je potrebno uvažiti činjenicu da u tom sektoru vlada nedostatak kvalificiranih radnika.

4.7.

Kao i u svom mišljenju o valu obnove za Europu, Odbor naglašava da je izolacija koja se postavlja između dva sloja zida ili poda najučinkovitija mjera za uštedu CO2, a ujedno i najjednostavnija i najjeftinija. Međutim, čak su i te relativno jeftine mjere preskupe za mnoge vlasnike kuća i stanova, unatoč tome što dovode do nižih troškova energije. EGSO se stoga zalaže za to da nacionalne vlade uvedu programe subvencioniranja tih mjera budući da one imaju i potencijal stvaranja radnih mjesta. Studija „Renovate Europe” (Obnova Europe) pokazuje da se na svakih milijun eura uloženih u energetsku obnovu zgrada u EU-u u prosjeku otvara 18 radnih mjesta (6).

4.8.

EGSO smatra da je gornja granica potrošnje energije vrlo koristan pokazatelj kad je posrijedi potrošnja kućanstava, ali sumnja da je taj pokazatelj, ako se koristi sam, primjeren za industrijski sektor. Inovativne tehnologije za dekarbonizaciju često koriste više energije od konvencionalnih opcija (koje više onečišćuju). Tako bi postavljanje gornje granice potrošnje u industriji moglo spriječiti taj sektor da dekarbonizira svoje procese, a ujedno i ugroziti industrijsku proizvodnju.

4.9.

EGSO ističe da ambiciozni ciljevi u području centraliziranog grijanja i hlađenja mogu doprinijeti povećanju energetskog siromaštva jer brojna kućanstva s niskim prihodima žive u socijalnim stanovima, kojima se obično upravlja na središnjoj razini. Izmjene i dopune Direktive o energetskoj učinkovitosti ne smiju biti retroaktivne, a promjena definicije učinkovitog centralnog grijanja/hlađenja (članak 24.) ne bi se trebala primjenjivatina sustave koji su već u funkciji, već samo na nove ili obnovljene sustave.

---

(1)  COM(2020) 564 final.

(2)  SL C 364, 28.10.2020., str. 143.

(3)  SL C 364, 28.10.2020., str. 143.

(4)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Preoblikovanje fiskalnog okvira EU-a za održiv oporavak i pravednu tranziciju”, usvojeno 20. listopada 2021. (SL C 105, 4.3.2022., str. 11.).

(5)  https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-22-2020-INIT/hr/pdf.

(6)  https://www.renovate-europe.eu/wp-content/uploads/2020/06/BPIE-Research-Layout_FINALPDF_08.06.pdf.