Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021AE1771

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) (COM(2021) 130 final – 2021/0068 (COD))

    EESC 2021/01771

    SL C 286, 16.7.2021, p. 146–151 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    16.7.2021   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 286/146

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda)

    (COM(2021) 130 final – 2021/0068 (COD))

    (2021/C 286/25)

    Izvjestitelj:

    George VERNICOS

    Zahtjev za savjetovanje:

    Europska komisija, 21.4.2021.

    Pravni temelj:

    članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

    Nadležna stručna skupina:

    Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    27.4.2021.

    Plenarno zasjedanje br.:

    560

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    251/0/4

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je izuzetan šok za naša gospodarstva, društva i živote, a sektor turizma pogođen je u dosad neviđenoj mjeri. Trenutna kriza ukazala je na važnost turizma za Europu, ne samo s gospodarskog gledišta već i u smislu zajedničkog života i kovanja zajedničke sudbine.

    1.2.

    		 EGSO smatra da bi „digitalna zelena potvrda” trebala na najmanju moguću mjeru svesti složenost putovanja za putnike i olakšati im kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19.

    1.3.

    		 EGSO smatra da je potrebno pojasniti da posjedovanje „digitalne zelene potvrde” nije preduvjet za ostvarivanje slobodnog kretanja i da se predloženom uredbom ne uspostavlja obveza ili pravo na cijepljenje. Međutim, preporučuje da se posebno društveno marginaliziranim i ugroženim skupinama osigura pristup relevantnim informacijama, a učinak zelene potvrde na te skupine mora se pravilno procijeniti i pratiti.

    1.4.

    		 EGSO naglašava da posjedovanje zelene potvrde ne bi trebalo osloboditi putnike od obveze poštovanja drugih mjera za smanjenje rizika, već bi se trebalo smatrati prijelaznom strategijom za zemlje koje zahtijevaju trajni mehanizam za neprestano preispitivanje nakon njezina donošenja.

    1.5.

    		 EGSO ističe da bi sve europske zemlje trebale surađivati kako bi se što prije postigli jedinstveni okvirni uvjeti (tj. sadržaj, format, načela i tehnički standardi potvrde) jer si ne možemo priuštiti gubitak još jedne ljetne turističke sezone.

    1.6.

    		 EGSO ističe da protokoli putovanja moraju biti jasni i primjenjivi na međunarodni zračni, cestovni i pomorski promet.

    1.7.

    		 EGSO naglašava da je za sve države članice ključno da imaju interoperabilne sustave s jednako snažnim odredbama o zaštiti podataka s obzirom na to da osobni podaci uključuju osjetljive medicinske podatke. Digitalna zelena potvrda ne smije iziskivati uspostavljanje i održavanje središnje baze podataka na razini EU-a. EGSO preporučuje i da se digitalna zelena potvrda organizira na način da informacije o tome koja je kategorija ispunjena u cilju putovanja budu vidljive samo putnicima.

    1.8.

    		 Osim toga, EGSO bi želio skrenuti pozornost na činjenicu da će digitalna zelena potvrda služiti i za olakšavanje poslovnih putovanja. To ne smije dovesti do diskriminacije na radnom mjestu ili zlouporabe u pogledu zapošljavanja cijepljenih osoba iz trećih zemalja na radna mjesta s lošim radnim uvjetima.

    1.9.

    		 EGSO poziva Komisiju i države članice da osiguraju da izdavanje potvrde, kao i njezino ažuriranje, ostane besplatno.

    1.10.

    		 EGSO naglašava potrebu za ubrzanjem cijepljenja jačanjem proizvodnje cjepiva i osiguranjem veće transparentnosti i predvidljivosti kako bi se koordiniranim i jedinstvenim pristupom zajamčio odgovarajući broj cjepiva u cijelom EU-u. Istodobno, zemlje bi trebale dalje ulagati u obrazovne kampanje o prednostima cijepljenja u cilju borbe protiv dezinformacija.

    1.11.

    		 EGSO smatra da je potrebno uključiti samotestove i krvni test na protutijela na COVID-19 kao dodatne metode za dobivanje digitalne zelene potvrde.

    1.12.

    		 EGSO se slaže da bi europske vlade trebale osigurati jednostavan i besplatan pristup testiranju za sve građane kako bi izbjegle nejednaka ograničenja slobodnog kretanja za one koji nisu cijepljeni.

    1.13.

    		 EGSO smatra da potvrdu moraju priznati sve države članice EU-a kako bi se otvorio put uspostavljanju pune slobode kretanja unutar EU-a tijekom pandemije bolesti COVID19.

    2.   Kontekst

    2.1.

    		 Kako bi se osigurao dobro koordiniran, predvidljiv i transparentan pristup ograničavanju slobodnog kretanja, Vijeće je 13. listopada 2020. donijelo Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 (1) kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19.

    Međutim, u stvarnosti se Preporuka jedva provodila, a primjenjivala su se različita ograničenja pojedinačnih država članica.

    2.2.

    		 Štoviše, u deklaraciji donesenoj nakon neformalnih videokonferencija održanih. 25. i 26. veljače 2021. članovi Europskog vijeća zatražili su da se nastavi raditi na zajedničkom pristupu u pogledu potvrda o cijepljenju. Komisija surađuje s državama članicama u okviru mreže e-zdravstva, dobrovoljne mreže nacionalnih tijela za e-zdravstvo, kako bi se pripremila interoperabilnost tih potvrda. Mreža e-zdravstva postigla je 12. ožujka 2021. dogovor o zajedničkim usklađenim skupovima podataka za potvrde o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 te o nacrtu okvira pouzdanosti.

    2.3.

    		 Na temelju dosadašnjeg tehničkog rada Komisija je 17. ožujka 2021. iznijela Prijedlog uredbe o digitalnoj zelenoj potvrdi, koji je okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih zdravstvenih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja u EU-u (2021/0068 (COD)) i prateći prijedlog za državljane trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u (2021/0071 (COD)).

    Uz poštovanje temeljnih prava, među ostalim privatnosti i nediskriminacije, planirana europska potvrda pružala bi sljedeće podatke:

    —

    dokaz da je osoba cijepljena protiv bolesti COVID-19 i/ili

    —

    rezultate nedavnih testova na infekciju virusom SARS-CoV-2 i/ili

    —

    informaciju da je osoba preboljela infekciju virusom SARS-CoV-2.

    2.4.

    		 Bit će dostupna građanima EU-a i članovima njihovih obitelji, državljanima trećih zemalja koji borave u EU-u i posjetiteljima koji imaju pravo putovati u druge države članice. Važit će u svim državama članicama EU-a te u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj nakon uključenja u sporazum o EGP-u. Švicarska također može odlučiti uvesti potvrdu.

    2.5.

    		 Nacionalna tijela u državama članicama EU-a (bolnice, centri za testiranje ili zdravstvena tijela) bit će odgovorna za njezino izdavanje. Potvrda će sadržavati ime i prezime pojedinaca, datum rođenja, datum izdavanja, informacije o cijepljenju, testiranju ili preboljenju i jedinstveni identifikator. Izradit će se QR kôd za provjeru vjerodostojnosti potvrde, osiguravanje sigurnosti podataka i zaštitu od krivotvorenja.

    2.6.

    		 Prijedlog ne obvezuje države članice da ukinu ograničenja slobodnog kretanja (ako su potrebna radi zaštite javnog zdravlja) za putnike sa zelenom potvrdom, ali im pri tome pruža pouzdane, vjerodostojne i usklađene dokumente. Iz toga proizlazi da će ostati određeno pravo na diskrecijsko odlučivanje, iako se u predloženom okviru preporučuje da se ograničenja ograniče na ono što je prijeko potrebno i u njemu je sadržana pretpostavka da će se ograničenja ukinuti za nositelje potvrde s obzirom na to da se od države članica zahtijeva da obavijeste druge države članice i Komisiju ako ih nastave primjenjivati.

    2.7.

    		 Predloženi sustav ostavlja otvorena vrata za ažuriranja utemeljena na novim znanstvenim dokazima o učinkovitosti cjepiva u zaustavljanju prijenosa virusa SARS-CoV2 te o trajanju zaštitnog imuniteta nakon prethodne infekcije. Trenutno se okvirom uspostavlja maksimalno razdoblje valjanosti potvrde o preboljenju infekcije bolešću COVID-19 od 180 dana. U skladu s Prijedlogom, digitalna zelena potvrda bit će ukinuta nakon što Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasi kraj međunarodne zdravstvene krize uzrokovane bolešću COVID-19, ali bi mogla biti ponovno aktivirana u slučaju buduće pandemije.

    3.   Opće napomene o trenutačnoj krizi sektora turizma

    3.1.

    		 Sektor turizma, vrlo dinamičan i međusobno povezan sektor, jedan je od gospodarskih pokretača Europe koji predstavlja 50 % (2) globalnog turizma. U zemljama na svim razinama razvoja, milijuni radnih mjesta i poduzeća ovise o snažnom i uspješnom sektoru turizma. Izravno i neizravno, sektor turizma čini gotovo 10 % BDP-a EU-a.

    3.2.

    		 Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je izuzetan šok za naša gospodarstva, društva i živote. Kako bi ograničile širenje virusa preko nacionalnih granica, zemlje su se koristile kombinacijom mjera, a neke od njih negativno su utjecale na putovanja u države članice i unutar njih.

    Turizam je pogođen u dosad neviđenoj mjeri, a 2020. najgora je godina u povijesti turizma. Europa je u 2020. zabilježila pad od 69 % u broju dolazaka, a u siječnju 2021. pad od 85 % (3).

    3.3.

    		 Stanje je posebno teško u državama članicama EU-a koje su važna turistička odredišta, kao što su Italija, Grčka, Portugal, Malta, Cipar, Španjolska i Francuska. Procjenjuje se da industrija turizma u EU-u, u kojoj je zaposleno oko 13 milijuna ljudi (4), mjesečno zbog pandemije bolesti COVID-19 trpi gubitak prihoda u iznosu od oko 1 milijarde EUR.

    3.4.

    		 Činjenica da više od trećine dodane vrijednosti turizma nastale u domaćem gospodarstvu proizlazi iz neizravnih učinaka ukazuje na širinu i dubinu poveznica između turizma i drugih sektora (5). Kao rezultat toga, smanjenje turističkih tokova ozbiljno utječe na šire gospodarstvo (6).

    3.5.

    		 U pogledu sektora turizma, važno je naglasiti i njegov društveni utjecaj. Turizam doprinosi razvoju ruralnih zajednica, pružajući dodatne izvore prihoda i omogućujući na taj način uravnotežen teritorijalni razvoj naših društava. Turizam je pokretačka snaga i u zaštiti prirodne i kulturne baštine, čime doprinosi njihovu očuvanju za buduće generacije.

    3.6.

    		 Svjetska turistička organizacija procjenjuje mogući oporavak međunarodnih putovanja u drugoj polovini godine. Ta procjena temelji se na brojnim čimbenicima, ponajviše na velikom ukidanju ograničenja putovanja, uspjehu programa cijepljenja i uvođenju usklađenih protokola, kao što je digitalna zelena potvrda koju planira Europska komisija.

    4.   Posebne napomene o Prijedlogu uredbe o digitalnoj zelenoj potvrdi

    4.1.

    		 EGSO podržava inicijativu Komisije da surađuje s državama članicama u okviru mreže e-zdravstva na pripremi interoperabilnosti potvrda o cijepljenju kako bi se uspostavilo zajednički primjenjivo rješenje, eliminirala složenost, ograničio skup podataka za potvrde o cijepljenju na najmanji mogući broj radi zaštite osjetljivih podataka nositelja te razvio jedinstveni identifikator. Nedjelovanje na razini EU-a vjerojatno bi rezultiralo donošenjem različitih, neusklađenih i kompliciranih sustava u državama članicama.

    4.2.

    		 EGSO ističe da je uvođenje „zelene potvrde” izvrstan zajednički standard za olakšavanje administrativne birokracije, no ne može se smatrati „ključnim ubrzivačem za slobodno kretanje”. Slobodno kretanje i dalje će podlijegati nacionalnim ograničenjima koja su utvrđena na temelju sposobnosti i kapaciteta zdravstvenog sustava svake države članice. Kao rezultat toga, mjere primjenjive na prekogranične putnike (na primjer, karantena ili samoizolacija, dodatna i ponavljajuća testiranja, prije i/ili nakon dolaska) ostat će dostupne i biti diskrecijsko pravo država članica, iako su u predloženom okviru navedene određene preporuke za države članice da primijene samo prijeko potrebna ograničenja.

    4.3.

    		 EGSO naglašava da posjedovanje zelene potvrde ne bi trebalo osloboditi putnike od obveze poštovanja drugih mjera za smanjenje rizika, već bi se trebalo smatrati prijelaznom strategijom koju će zemlje primijeniti kada epidemiološki kontekst omogući popuštanje ograničenja putovanja, ali i dalje iziskuje primjenu zaštitnih mjera kako bi putovanje bilo sigurnije. Postoji nesigurnost u pogledu učinkovitosti cjepiva u smanjenju prijenosa ili u slučaju određenih mutacija te u pogledu opsega i trajanja protutijelima posredovanog imuniteta na ponovnu infekciju virusom SARS-CoV-2. Štoviše, i dalje postoje pitanja o valjanosti testova. Stoga EGSO snažno preporučuje popratne mjere za zaštitu zdravlja putnika i radnika, posebno u zatvorenim i napučenim prostorima.

    4.4.

    		 EGSO ističe da su potrebne djelotvorne i hitne mjere kao što je pojačana koordinacija putničkih protokola među zemljama kako bi se osiguralo sigurno i trenutačno ponovno pokretanje turizma jer si ne možemo priuštiti gubitak još jedne ljetne turističke sezone. Pandemija je globalni problem i treba ga riješiti globalnim pristupom i povjerenjem jer rješenja za pojedinačne zemlje neće uspjeti.

    4.5.

    		 EGSO naglašava da je za uspješnost zelene potvrde neophodno da ona bude u potpunosti interoperabilna, sigurna i provjerljiva. U tu svrhu, sve europske zemlje trebale bi surađivati kako bi se što prije postigli jedinstveni okvirni uvjeti (tj. sadržaj, format, načela i tehnički standardi potvrde). To uključuje zajedničke standarde o razdoblju valjanosti (i vrstama) testova i cjepiva te potvrda o „preboljenju”.

    EGSO ističe da protokoli putovanja moraju biti jasni i primjenjivi na međunarodni zračni, cestovni i pomorski promet. Treba napomenuti da je primjena zelene potvrde zajednička odgovornost graničnih tijela i prijevoznika.

    4.6.

    		 Prema EGSO-u, zelena potvrda osmišljena je tako da bude što jednostavnija, da se provodi kao paket i oslanja na povjerenje među uključenim zemljama, a iziskivat će i trajni mehanizam za neprestano preispitivanje nakon donošenja.

    4.7.

    		 EGSO podržava činjenicu da se sustav mora temeljiti na sljedećim načelima: a) cilj zelene potvrde treba biti smanjenje utjecaja rizika na rezidualnu razinu koju nacionalna tijela smatraju prihvatljivom i koja je u skladu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, b) ograničenja međunarodnih putovanja trebaju biti razmjerna epidemiološkoj situaciji u zemlji podrijetla i zemlji odredišta, c) karantena može i dalje biti instrument dostupan vlastima kada je to potrebno, d) zemlje koje sudjeluju u sustavu prihvatit će testove koje su odobrila nacionalna tijela drugih država zemalja sudionica, e) složenost postupaka i količinu podataka koji se prikupljaju i prenose preko granica treba svesti na najmanju moguću razinu, f) sustav treba biti interoperabilan i utemeljen na zajedničkoj nomenklaturi i formatu za prijenos informacija, g) sustav treba poštovati načelo „integrirane privatnosti”, prema kojem ispitanika od samog početka treba jasno informirati o sadržaju, načinu prikupljanja, svrsi prikupljanja i razdoblju pohrane nekih ili svih podataka koji se prikupljaju.

    4.8.

    		 Kampanja cijepljenja i pravila o cjepivima i potvrdama i dalje su u isključivoj nadležnosti nacionalnih vlada. Nijedna država članica nije odlučila učiniti cijepljenje obveznim (osim u posebnim slučajevima kao što je Italija učinila u pogledu njegovateljskog osoblja) i ne čini se vjerojatnim da će to učiniti sljedećih mjeseci.

    Međutim, univerzalan i pravedan pristup sigurnom i učinkovitom cjepivu protiv bolesti COVID-19 ključan je za spašavanje života, zaštitu javnog zdravstvenog sustava i omogućavanje obnove gospodarstva. EGSO naglašava potrebu za ubrzanjem cijepljenja jačanjem proizvodnje cjepiva i osiguranjem veće transparentnosti i predvidljivosti kako bi se koordiniranim i jedinstvenim pristupom zajamčio odgovarajući broj cjepiva u cijelom EU-u. To je i važan preduvjet za funkcioniranje digitalne zelene potvrde i jednako postupanje prema građanima.

    4.9.

    		 Europske bi vlade trebale koristiti fondove za oporavak od pandemije za programe cijepljenja usmjerene na dijelove stanovništva do kojih bi inače bilo teže doći, kao što su oni koji žive u ruralnim ili siromašnijim područjima daleko od bolnica i klinika. Nadalje, potrebno je izbjegavati svaku diskriminaciju u pogledu etničkih manjina.

    Osim toga, EU bi trebao dalje ulagati u obrazovne kampanje o prednostima cjepiva. To bi pomoglo u borbi protiv dezinformacija zbog kojih ljudi oklijevaju primiti cjepivo.

    4.10.

    		 EGSO se slaže da bi europske vlade trebale osigurati jednostavan i besplatan pristup testiranju (i brzo dobivanje rezultata testiranja) za sve građane kako bi izbjegle nejednaka ograničenja slobodnog kretanja za one koji nisu cijepljeni, posebno uzimajući u obzir moguće razlike između ruralnih i urbanih područja.

    4.11.

    		 EGSO smatra da je potrebno pojasniti da posjedovanje „digitalne zelene potvrde” nije preduvjet za ostvarivanje slobodnog kretanja i da se predloženom uredbom ne uspostavlja obveza ili pravo na cijepljenje. EGSO ističe da svaka vrsta potvrde o imunitetu postavlja etička pitanja koja se tiču poštovanja, individualnih prava i interesa, odgovornosti u pogledu javnog zdravlja i socijalne pravde. Takav učinak, posebno na društveno marginalizirane i ugrožene skupine, mora se pravilno procijeniti i pratiti.

    4.12.

    		 EGSO ističe da se digitalnom zelenom potvrdom podržava prijeko potreban oporavak sektora putovanja i turizma. To je i vrlo važna potvrda za poslovna putovanja i svako drugo društveno okupljanje, koja će potaknuti gospodarstvo, kulturna i druga društvena događanja te koja će općenito imati pozitivan učinak na (mentalno ili fizičko) zdravlje ljudi. Komisija i države članice moraju osigurati da izdavanje potvrde, kao i njezino ažuriranje, ostane besplatno u skladu s člankom 3. stavkom 3. Potvrda bi trebala imati QR kôd koji će pomoći u pružanju sigurnosti i vjerodostojnosti i na službenom jeziku (jezicima) države članice izdavatelja i na engleskom jeziku. Potvrdu moraju priznati sve države članice EU-a kako bi se otvorio put uspostavljanju pune slobode kretanja unutar EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19.

    4.13.

    		 EGSO želi skrenuti pozornost na činjenicu da se digitalna zelena potvrda neće upotrebljavati samo u turizmu. Služit će i za olakšavanje putovanja u poslovne svrhe unutar Europe, ali može pojedinačne radnike dovesti u nepovoljan položaj. EGSO preporučuje državama članicama da poduzmu mjere predostrožnosti da to ne dovede do diskriminacije na radnom mjestu i da ne utječe na zapošljivost. Štoviše, EGSO upozorava da se uredba ne smije zloupotrebljavati kako bi se olakšao dolazak cijepljenih osoba iz trećih zemalja na radna mjesta s lošim radnim uvjetima.

    4.14.

    		 EGSO dodaje da bi Komisija i države članice trebale uspostaviti digitalnu infrastrukturu okvira pouzdanosti koja omogućuje sigurno izdavanje i provjeru potvrda te podržati države članice u tehničkoj provedbi, osiguravajući, koliko je to moguće, interoperabilnost s međunarodno uspostavljenim tehnološkim sustavima.

    4.15.

    		 EGSO naglašava da, s obzirom na to da osobni podaci uključuju osjetljive medicinske podatke, moraju se osigurati vrlo visoka razina zaštite podataka i zajamčiti načela smanjenja količine podataka.

    Konkretno, okvir za „digitalnu zelenu potvrdu” ne smije podrazumijevati obvezu uspostave i održavanja baze podataka na razini EU-a, već bi trebao omogućiti decentraliziranu provjeru digitalno potpisanih interoperabilnih potvrda. Vlade moraju osigurati da se osobni podaci čuvaju na sigurnom te da se ne dijele ili zloupotrebljavaju u druge svrhe. Osim toga, dotični podaci moraju se obrađivati samo u svrhu digitalne zelene potvrde, a nadležna tijela moraju osigurati da se podaci nakon toga izbrišu. Ako je za putovanja između zemalja potrebna zelena potvrda, presudno je da sve države članice imaju interoperabilne sustave s jednako snažnim odredbama o zaštiti podataka te da od voditelja obrade zahtijevaju da se savjetuju s njihovim nacionalnim nadzornim tijelima za zaštitu podataka prije obrade bilo kakvih podataka. EGSO preporučuje uključivanje stručnjaka za zaštitu podataka na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se osigurala pravilna provedba.

    4.16.

    		 EGSO upozorava i na mogućnost da digitalna zelena potvrda otkrije osjetljive osobne medicinske podatke o statusu putnika u pogledu cijepljenja, protutijela ili testiranja. Stoga EGSO preporučuje da se digitalna zelena potvrda organizira na način da te informacije može vidjeti samo putnik, a da bilo koja treća osoba vidjeti samo da putnik ispunjava uvjet.

    4.17.

    		 EGSO smatra da je potrebno uključiti samotestove i krvni test na protutijela na COVID-19 kao dodatne metode za dobivanje digitalne zelene potvrde. Praksa je pokazala da je krvni test na protutijela na COVID-19 jednako relevantan kao i potvrda o preboljenju bolesti COVID-19.

    4.18.

    		 Prema EGSO-u, potrebno je pojasniti što će se dogoditi s cjepivima nad kojima EMA trenutno provodi kontinuirana ispitivanja. To je pitanje od posebne važnosti za zemlje EU-a koje upotrebljavaju ta cjepiva.

    Bruxelles, 27. travnja 2021.

    Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Christa SCHWENG

    (1)  SL L 337, 14.10.2020., str. 3.

    (2)  Najveći broj dolazaka u razdoblju od 2014. do 2018. zabilježen je u Europi, što za svaku od tih godina predstavlja više od 50,0 % odlaznih putovanja u cijelom svijetu. Putovanja u europska odredišta u razdoblju od 2014. do 2018. povećala su se za 24,3 %.

    (3)  UNWT, ožujak 2021.

    (4)  Eurostat.

    (5)  Važnost neizravnih gubitaka zbog međusektorskih poveznica u industriji turizma dodatno je istaknula Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), tako da se procjenjuje da su gubici u BDP-u otprilike dva do tri puta veći od neposrednih gubitaka u međunarodnom prihodu od turizma. U izvješću UNCTAD-a procjenjuje se da bi izravni i neizravni gubici svjetskog turizma uzrokovani bolešću COVID-19 mogli iznositi oko 4 % svjetskog BDP-a, ali s različitim učincima u pojedinačnim zemljama ovisno o njihovoj izloženosti putovanjima i turizmu.

    (6)  Baza podataka za Ekonomske perspektive OECD-a iz prosinca 2020. i baza podataka Svjetskog vijeća za putovanja i turizam.

    Top