Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Unaprjeđenje carinske unije: plan djelovanja

(COM(2020) 581 final)

(2021/C 220/07)

Izvjestitelj:

Anastasis YIAPANIS

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 11.11.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	2.3.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	24.3.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	559
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	259/0/6

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja vrlo konkretan petogodišnji akcijski plan za potporu nacionalnim carinskim tijelima. Nakon njegove provedbe, uz redovite procjene učinka, carine diljem EU-a istinski će se modernizirati.

1.2.

Iako je modernizacija započela 2016. nakon uvođenja Carinskog zakonika Unije (CZU) (1), nedavni razvoj događaja, primjerice porast trgovinskih tokova, procvat sektora e-trgovine, izbjegavanje plaćanja carina i PDV-a, nezakonita trgovina i iskazivanje umanjene vrijednosti robe, iziskuje hitan koordiniran odgovor. Odlaskom Ujedinjene Kraljevine iz carinske unije već je došlo do većeg radnog opterećenja i posebnih izazova za carinska tijela.

1.3.

Za tako ambiciozan plan potrebno je odgovarajuće zajedničko financiranje. EGSO nije siguran da su sve države članice spremne prihvatiti predložene rokove i dati svoj financijski doprinos.

1.4.

Hitno su potrebne suradnja i interoperabilnost između carinskih tijela i tijela kaznenog progona i uprava. Razmjena najboljih praksi mogla bi poboljšati i produktivnost carinskih službi, dok bi propisno upravljanje velikom količinom dostupnih podataka moglo omogućiti uspostavu pametnog nadzora lanaca opskrbe i poboljšati sposobnosti predviđanja.

1.5.

Carinskim tijelima trebalo bi osigurati odgovarajuća sredstva za sve nefinancijske obveze te bi trebalo uvesti minimalne standarde u pogledu provjere i potrebnog broja osoblja. EGSO smatra da je vrlo važno što prije usvojiti provedbene akte za Uredbu o nadzoru tržišta (2).

1.6.

Iznimno dugotrajan postupak odobravanja novog VFO-a i poteškoće u postizanju dogovora među čelnicima i čelnicama zemalja EU-27 o vrlo važnim mjerama dovode u opasnost odgovarajući oporavak gospodarstva EU-a i hitnu potporu koja je jednako potrebna i građanima i poduzećima.

1.7.

EGSO preporučuje da se bez odlaganja istraži uvođenje tehnologije lanca blokova u predloženi akcijski plan. Osim toga, tehnološki napredak i postojeća inovativna rješenja iz područja robotike i umjetne inteligencije mogli bi se jednostavno provesti i postići trenutačne i relevantne rezultate.

1.8.

EGSO predlaže da se posebna pozornost posveti najranjivijim mjestima ulaska i izlaska te cijeni to što se snaga carinske unije određuje prema njezinoj najslabijoj karici. Koordiniraniji i integriraniji sustav upravljanja rizicima koji je u skladu s propisima smanjio bi jaz među carinskim tijelima i učvrstio bi najslabije karike lanca. Stoga se sa zanimanjem iščekuje nova strategija za upravljanje rizicima koja je najavljena za drugo tromjesečje 2021.

1.9.

Potrebno je osigurati posebna financijska sredstva za međusobno povezivanje elektroničkog sustava kontrole uvoza (ICS2) s drugim elektroničkim sustavima. EGSO ističe važnost pravilnog upravljanja tako složenom mrežom.

1.10.

Također naglašava potrebu za osiguravanjem dovoljnog broja ljudskih resursa, kao i odgovarajućeg osposobljavanja tog osoblja za provedbu analize podataka o teretu prije utovara i dolaska i već je pozvao na izradu „zajedničkih okvira osposobljavanja oslanjajući se na Okvir kompetencija za carinski sektor Europske unije” (3).

1.11.

Uspostava centra EU-a za porezne informacije u okviru službi mreže Eurofisc za borbu protiv poreznih prijevara značajno je poboljšanje te EGSO sa zadovoljstvom očekuje ocjenu Komisije u vezi s tim.

1.12.

E-trgovina vrlo je važan sektor za MSP-ove. EGSO izražava zabrinutost zbog toga što se u Komunikaciji ne govori o uspostavi povoljnog okvira za MSP-ove u okviru tog ambicioznog akcijskog plana.

1.13.

EGSO smatra da platforme posjeduju važne podatke koji bi mogli koristiti carinama, no trebale bi provesti konkretna ulaganja u programe IT-ja kao što su automatizirani robotski sustavi. Trebalo bi im osigurati financijska sredstva za prikupljanje podataka koji im inače ne bi bili potrebni. S druge strane, EGSO pozdravlja Komisijinu trenutačnu reviziju uloge i obveza internetskih trgovina.

1.14.

Što prije treba provesti sveobuhvatnu analizu međunarodnih sustava EU-a za suradnju i pružanje uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima. Time bi se omogućila bolja provedba.

1.15.

EGSO pozdravlja prijedlog za uvođenje okružja jedinstvenog sučelja EU-a i iskazuje svoju punu potporu u tom pitanju.

1.16.

EGSO izražava zabrinutost zbog toga što bi, ne potvrde li države članice kontroverzni prijedlog projekta carinske agencije EU-a, upravljanje tako složenim i povezanim sustavom dodatno opteretilo službe Komisije.

1.17.

EGSO čvrsto vjeruje da bi uključivanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva pomoglo u provedbi tako ambicioznog akcijskog plana te istodobno osiguralo da njegove prednosti iskoristi što veći broj građana i poduzeća.

2.   Uvod

2.1.

Carinska unija EU-a osnovana je 1968. i bavi se svim vrstama trgovine robom u svih 27 država članica. Carinska unija godišnje omogući trgovinu robe u vrijednosti većoj od 3,5 bilijuna EUR, a svake sekunde carinska tijela EU-a obrade 27 deklariranih predmeta.

2.2.

Nakon političkih smjernica koje je na početku svojeg mandata najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Komisija je 28. rujna 2020. objavila ambiciozan akcijski plan za nadogradnju carinske unije kako bi ona do 2025. postala pametnija, jednostavnija i digitalno učinkovitija. To bi pozitivno utjecalo i na prihode EU-a i na sigurnost i zaštitu europskih građana. Osim toga, poduzećima bi se olakšalo i ubrzalo ispunjavanje obveza izvještavanja.

2.3.

EGSO je već istaknuo da „učinkovita carinska unija predstavlja nužan preduvjet za proces europske integracije kako bi se osiguralo slobodno, učinkovito, sigurno i transparentno kretanje robe, i to uz najveću razinu zaštite potrošača i okoliša, kvalitetnija radna mjesta te djelotvornu borbu protiv prijevara i krivotvorenja” (4).

2.4.

Stoga, EGSO pozdravlja vrlo konkretan akcijski plan za sljedećih pet godina uz 30 planiranih i vremenski raspoređenih mjera u okviru četiriju strateških područja politika za potporu nacionalnim carinskim tijelima: upravljanje rizicima, upravljanje e-trgovinom, promicanje usklađenosti i jedinstveno djelovanje carinskih tijela.

2.5.

Trenutačni carinski sustav pokazao je nedostatke i slabe karike, dok se velika količina podataka koji se razmjenjuju među carinama u svim državama članicama ne upotrebljava učinkovito. Europski parlament i Europski revizorski sud već su izrazili svoju zabrinutost zbog gubitka prihoda uslijed neučinkovite carinske provjere uvezene robe.

2.6.

Carine su važan dio proračuna EU-a te čine približno 14 % ukupnih prihoda. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) naveo je da su carinske prijevare vrlo raširene te je za razdoblje 2017. – 2019. preporučio naplatu carinskih dugova u iznosu većem od 2,7 milijardi EUR. Iznos krivotvorene robe uvezene iz trećih zemalja procjenjuje se na 121 milijardu EUR godišnje, dok se na temelju povreda intelektualnog vlasništva ostvaruje više od 83 milijarde EUR u prodaji i posljedično gubi 15 milijardi EUR poreznih prihoda.

2.7.

Ipak, pozitivno je to što se gotovo sve carinske deklaracije podnose elektronički.

3.   Opće napomene

3.1.

Potrebno je hitno ulaganje u carinsku uniju radi koordiniranog ažuriranja informatičkih programa i kadrovskog unapređenja. Iako je modernizacija započela 2016. nakon uvođenja Carinskog zakonika Unije (5), porast trgovinskih tokova, procvat sektora e-trgovine, izbjegavanje plaćanja carina i PDV-a, nezakonita trgovina i iskazivanje umanjene vrijednosti robe iziskuju hitan i koordiniran odgovor. Osim toga, carine su odgovorne za provjeru robe u brojne nefinancijske svrhe. EGSO cijeni to što se snaga carinske unije određuje prema njezinim najslabijim karikama i stoga predlaže da se posebna pozornost posveti najranjivijim mjestima ulaska i izlaska. Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere, koja je posebno osmišljena za pomoć pri kupnji, održavanju i zamjeni najsuvremenije opreme za carinjenje.

3.2.

Odlaskom Ujedinjene Kraljevine iz carinske unije već je došlo do većeg radnog opterećenja i posebnih izazova za carinska tijela. Očekuje se da će ponovnim uvođenjem carinskih provjera broj carinskih deklaracija značajno porasti.

3.3.

Hitno su potrebne suradnja i interoperabilnost između carinskih tijela te tijela kaznenog progona i uprava. EGSO je već upozorio da je „suradnja različitih tijela i institucija u državama članicama – policije i obavještajnih, pravosudnih, carinskih i poreznih tijela – daleko od optimalne” (6).

3.4.

Carine su u velikoj mjeri uključene u borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. Samo 2019. carine su zaplijenile 400 tona droge, 3699 komada vatrenog oružja i 3,5 milijarde cigareta i drugih duhanskih proizvoda. Zabilježile su 11,5 % netočnih prijava gotovine, što iznosi približno 331 milijun EUR (7).

3.5.

Upravljanje podacima iznimno je važno za sektor koji se koristi velikim količinama deklaracija, informacija o proizvodima, poreza itd. Svladavanje velike količine dostupnih podataka značilo bi trenutačno i veliko poboljšanje sadašnjeg carinskog sustava i omogućilo bi bolji i konkretan odgovor na sve veće izazove. Omogućilo bi i pametan nadzor lanaca opskrbe i poboljšane sposobnosti predviđanja.

3.6.

EGSO je prilično razočaran time što je Komisija u posljednjoj rečenici Komunikacije pozvala JEDINO Europski parlament i Vijeće da podupru taj akcijski plan, pritom potpuno isključujući Europski gospodarski i socijalni odbor. Čvrsto vjerujemo da bi uključivanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva pomoglo u provedbi tako ambicioznog akcijskog plana te istodobno omogućilo da njegove prednosti iskoristi što veći broj građana i poduzeća.

4.   Posebne napomene

4.1.

Od samog početka EGSO cijeni ambiciozni plan djelovanja i konkretne rokove za provedbu mjera. To je jasan korak prema naprijed koji će, nakon provedbe i uz redovite procjene učinka, dovesti do istinske modernizacije carina u cijelom EU-u.

4.2.

Za tako ambiciozan plan potrebno je odgovarajuće financiranje. Dok određene predložene mjere iziskuju zajedničko financiranje, pri čemu je EU spreman odigrati svoju ulogu, EGSO se pita jesu li sve države članice spremne prihvatiti predložene rokove i dati svoj financijski doprinos. Uspjeh prijedloga bit će moguć samo zahvaljujući temeljitoj koordinaciji financijskih sredstava i provedbi.

4.3.

Međutim, pokazalo se da su strukture EU-a krhke te da je njegov odgovor na krizne situacije, uključujući pandemiju izazvanu COVID-om 19, došao prekasno i bio nekoordiniran. Poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na reorganizaciju schengenskog područja i njegov zahtjev za preispitivanje slobodnog kretanja osoba u Uniji ozbiljni su i zabrinjavajući.

4.4.

Osim toga, iznimno dugotrajan postupak odobravanja novog VFO-a dovodi u opasnost odgovarajući oporavak gospodarstva EU-a i hitnu potporu koja je jednako potrebna građanima kao i poduzećima. Čini se da je čelnicima i čelnicama zemalja EU-27 sve teže postići dogovor o važnim mjerama, dok dugotrajnost i neodlučnost u pronalaženju rješenja upućuju na to da je sustav upravljanja EU-a zastario i neučinkovit.

4.5.

Iako se o njoj već raspravljalo i provedene su analize tijekom 2018., aktualni prijedlog ne uključuje upotrebu tehnologije lanca blokova. EGSO smatra da carinski sustav ima upravo odgovarajuću strukturu za prihvaćanje takvog tehnološkog razvoja i preporučuje da se bez odgode razmotri uvođenje tehnologije lanca blokova u predloženi akcijski plan.

4.6.

EGSO potom napominje da ne postoji nikakva analiza moguće primjene robotike i umjetne inteligencije za ažuriranje carinskih postupaka. Smatra da bi se tehnološki napredak i postojeća inovativna rješenja iz područja robotike i umjetne inteligencije jednostavno mogli provesti u okviru tako sveobuhvatnog akcijskog plana uz trenutačne i relevantne rezultate.

4.7.   Upravljanje rizikom

4.7.1.

EU još od sigurnosnih izmjena Carinskog zakonika Zajednice 2005. godine provodi aktivnosti upravljanja rizicima na temelju dviju linija obrane: procjenjivanjem unaprijed i kontrolom prije i nakon što roba uđe na carinsko područje. EGSO smatra da najveći izazov proizlazi iz nekoordinirane primjene postupaka u svim državama članicama te iz nedostatka razmjene informacija među zemljama. Osiguravanjem koordiniranijeg i integriranijeg sustava upravljanja rizicima koji je u skladu s propisima smanjio bi se jaz među carinskim tijelima i učvrstile bi se najslabije karike lanca. Stoga nova strategija za upravljanje rizicima koja je najavljena za drugo tromjesečje 2021. djeluje vrlo obećavajuće.

4.7.2.

Digitalizacija i uspon e-trgovine olakšali su potrošačima kupnju putem interneta iz cijelog svijeta. Međutim, nisu svi proizvodi u skladu s visokim europskim standardima za sigurnost proizvoda i/ili zaštitu potrošača. To potrošače često iznenadi. EGSO pozdravlja cilj jačanja postupka upravljanja rizicima kako bi se bolje zaštitilo jedinstveno tržište, i posebno njegovi građani, od nesukladnih i nesigurnih proizvoda.

4.7.3.

Prijedlog da se pokrene inicijativa za zajedničke analitičke kapacitete u svakom je slučaju korak naprijed. Pozdravlja se i razmjena podataka s tijelima za izvršavanje zakonodavstva u području borbe protiv prijevara. Međutim, EGSO se pita hoće li biti dostupna potrebna financijska sredstva za međusobnu povezanost sustava ICS2 s drugim elektroničkim sustavima. Sljedeće pitanje koje se nameće odnosi se na upravljanje tako složenom mrežom i na potrebu specijaliziranog i odgovarajuće osposobljenog kadra.

4.7.4.

Osim toga, EGSO izražava zabrinutost zbog toga što bi, ne potvrde li države članice novi projekt carinske agencije EU-a, upravljanje tako složenim i povezanim sustavom dodatno opteretilo postojeće službe Komisije.

4.7.5.

Komisija je predložila provedbu analize podataka o teretu prije utovara i dolaska za sve proizvode i sva prijevozna sredstva do 2024. Međutim, nije jasno koliko će ljudskih resursa biti potrebno u svakoj državi članici ni razina i trajanje potrebnog osposobljavanja tog osoblja. To se odnosi i na dodatni postupak upravljanja rizicima koji se planira za postupke „nakon dolaska”. EGSO je već pozvao na izradu „zajedničkih okvira osposobljavanja oslanjajući se na Okvir kompetencija za carinski sektor EU-a, čiji je cilj uskladiti i podignuti standarde rada carinskih službi u cijelom EU-u” (8).

4.8.   Upravljanje e-trgovinom

4.8.1.

E-trgovina donijela je velike prednosti i mogućnosti kako građanima tako i poduzećima. Međutim, dodala je i značajne izazove u pogledu porezne i carinske usklađenosti robe kojom se trguje te u pogledu velikog broja zahtjeva za odobrenje širokog raspona provjera u nefinancijske svrhe, uključujući sigurnost, zaštitu i intelektualno vlasništvo. EGSO prepoznaje značajnu ulogu carinskih tijela u sprečavanju ulaska nesukladnih i/ili nesigurnih proizvoda na jedinstveno tržište te zaključuje kako se tim tijelima moraju osigurati prikladna sredstva i za sve nefinancijske obveze.

4.8.2.

Očekuje se da će provedba paketa o PDV-u u e-trgovini (9) od 2021. donijeti značajne prihode proračunima država članica te uspostaviti ravnopravne uvjete u poslovnom okruženju. Uspostava centra EU-a za porezne informacije u okviru službi mreže Eurofisc za borbu protiv poreznih prijevara smatra se značajnim poboljšanjem u pružanju pristupa informacijama carinskim tijelima. EGSO sa zanimanjem iščekuje Komisijinu procjenu u tom pogledu.

4.8.3.

EGSO smatra da je najbolji način za regulaciju e-trgovine i upravljanje njome poboljšanje suradnje s drugim zemljama unutar OECD-a i skupine G20. Već je istaknuo „da se obje porezne politike koje će se primjenjivati na digitalizaciju gospodarstva i osmišljavanje alata i operativnih rješenja moraju koordinirati na međunarodnoj razini” (10).

4.8.4.

E-trgovina vrlo je važan sektor za MSP-ove. Međutim, prekogranična trgovina već je rascjepkana zbog raznih postojećih prepreka, a EGSO je zabrinut zbog toga što se u Komunikaciji nigdje ne upućuje na stvaranje povoljnog okvira za MSP-ove u okviru tog ambicioznog akcijskog plana. Prema istraživanju Eurobarometra iz rujna samo 4 % MSP-ova prodaje svoju robu potrošačima u drugim državama članicama (11).

4.8.5.

Prijedlog da se platformama uvedu obveze podnošenja carinskih informacija potencijalno je opterećenje za zakonito poslovanje. Platforme posjeduju važne podatke koji bi mogli koristiti carinama, no trebale bi provesti konkretna ulaganja u informatičke programe koji mogu prikupljati i pružati te podatke. Trebalo bi odmah istražiti upotrebu automatiziranih robotskih sustava jer bi oni mogli biti neprocjenjivi u olakšavanju postupka obveznog podnošenja carinskih informacija. Osim toga, EGSO smatra da bi tim poduzećima trebalo osigurati potrebna financijska sredstva ako se od njih zahtijeva da prikupljaju podatke koji im inače ne bi bili potrebni. Upravljanje tim podacima iznimno je važno u borbi protiv carinskih prijevara i prijevara povezanih s PDV-om, iskazivanja umanjene vrijednosti robe, lažnih deklaracija o podrijetlu itd. EGSO je već pozvao na „utvrđivanje europske norme za prikupljanje podataka i informacija o korisnicima o kojima će platforme morati izvještavati” (12).

4.8.6.

S druge strane, EGSO pozdravlja Komisijinu aktualnu reviziju uloge i obveza internetske trgovine koja bi trebala imati veću odgovornost i obveze kad je riječ o provjeri sukladnosti i sigurnosti proizvoda koji se prodaju na njihovim platformama.

4.9.   Promicanje usklađenosti

4.9.1.

Pouzdani trgovci već se nagrađuju kroz sustav naknada za poštovanje carinskog zakonodavstva EU-a. EGSO podupire predloženo praćenje postojećih sporazuma o povlaštenoj trgovini s trećim zemljama. Sveobuhvatna analiza međunarodnih sustava EU-a za suradnju i pružanje uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima dovela bi do bolje provedbe.

4.9.2.

Prijedlog za uvođenje okružja jedinstvenog sučelja EU-a projekt je u kojem su svi na dobitku i EGSO ga u potpunosti podržava. Privatnom sektoru dobro bi došla mogućnost izvješćivanja putem jedinstvene radnje, dok bi razna tijela imala mogućnost odabira potrebnih podataka. To je jasan napredak za sve uključene strane i očekuje se da će poduzeća ostvariti do 690 milijuna EUR uštede na carinskoj administraciji tijekom prvih sedam godina provedbe.

4.9.3.

Međutim, nije u potpunosti jasno kako bi se iz predložene analize Carinskog zakonika Unije moglo zaključiti da su elektronički sustavi zastarjeli, manje od četiri godine nakon usvajanja prijedloga.

4.9.4.

Fragmentirane sankcije za nepridržavanje koje se primjenjuju u državama članicama stvaraju poremećaje u tržišnom natjecanju na jedinstvenom tržištu te omogućuju pojavljivanje slabijih karika u sustavu. Uspostava čvrstog i ujednačenog okvira poboljšala bi snagu cijele carinske unije. Iako to u teoriji zvuči izvrsno, EGSO se pita kako to Komisija planira postići s obzirom na to da je 2013. prijedlog o istom pitanju odbačen.

4.9.5.

Osim toga, nije jednostavno imati jednaku razinu kontrole ako broj carinskih službenika varira od sedam do 70 na 100 000 stanovnika, ovisno o državi članici (13). EGSO preporučuje uvođenje minimalnih standarda za provjere i broj potrebnog osoblja.

4.9.6.

Kriza izazvana COVID-om 19 istaknula je nedostatke carinskih sustava, pri čemu su u nekoliko slučajeva nesukladni i nesigurni proizvodi dospjeli na teritorij EU-a. EGSO smatra da je vrlo važno što prije usvojiti provedbene akte za Uredbu o nadzoru tržišta (14).

4.9.7.

Osim toga, EGSO podupire prijedlog da se posebna pozornost posveti primjeni pravila i postupaka o povlaštenom podrijetlu na 41 sporazum o slobodnoj trgovini EU-a. Eksponencijalni rast e-trgovine drugih trgovinskih partnera, napose Kine, još jedan je među već postojećim izazovima za carinska tijela. Stoga je zabrinutost koja iziskuje procjene i uvođenje zakonodavstva gdje je to potrebno sasvim opravdana.

4.10.   Jedinstveno djelovanje carinskih tijela

4.10.1.

Analiza pokazuje da se prekogranična suradnja može značajno poboljšati. EGSO cijeni to što je jedini način za napredak osiguravanje učestalije i bolje suradnje među carinskim tijelima različitih država članica te između carina i drugih nacionalnih tijela. Razmjena najboljih praksi također bi mogla poboljšati produktivnost carinskih službi.

4.10.2.

Potrebno je značajno ulaganje da bi se nabavila oprema za carinske provjere koja je potrebna da bi se takva suradnja provela u praksi. EGSO napominje da je u izvornom prijedlogu (15) Komisija pristala pokriti samo 80 % potrebnih ulaganja. Preostalih 20 % trebale bi snositi države članice, no s obzirom na financijsku situaciji u kojoj su se zatekle zbog pandemije COVID-a 19, EGSO ne očekuje da će svih 27 država članica moći uložiti tolike iznose financijskih sredstava u 2021.

4.10.3.

Naposljetku, Komisija hrabro iznosi kontroverzni prijedlog prema kojemu bi se do 2023. trebala izraditi procjena učinka stvaranja carinske agencije EU-a. EGSO nije siguran da će države članice prihvatiti taj prijedlog.

---

(1)  SL L 269, 10.10.2013., str. 1.

(2)  SL L 169, 25.6.2019., str. 1.

(3)  Mišljenje EGSO-a „Uspostava instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama” (SL C 62, 15.2.2019., str. 67.).

(4)  SL C 367, 10.10.2018., str. 39.

(5)  SL L 269, 10.10.2013., str. 1.

(6)  SL C 246, 28.7.2017., str. 22.

(7)  Drugo dvogodišnje izvješće o napretku razvoja EU-ove carinske unije i njezinog upravljanja.

(8)  SL C 62, 15.2.2019., str. 67.

(9)  Modernizacija PDV-a za prekograničnu e-trgovinu.

(10)  SL C 364, 28.10.2020., str. 62.

(11)  Flash Eurobarometar 486.

(12)  SL C 364, 28.10.2020., str. 62.

(13)  Istraživanje Sindikata financijskog osoblja u Europi.

(14)  SL L 169, 25.6.2019., str. 1.

(15)  COM(2018) 321 final.