Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Prema sveobuhvatnom okviru EU-a za endokrine disruptore

(COM(2018) 734 final)

(2019/C 228/12)

Izvjestitelj: Brian CURTIS (UK-II)

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 14.12.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva:	10.7.2018.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	27.2.2019.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	21.3.2019.
Plenarno zasjedanje br.:	542
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	173/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Komunikaciju Komisije o endokrinim disruptorima čiji je cilj bolja zaštita zdravlja ljudi i životinja. EGSO posebice smatra da je potrebno provesti potpunu provjeru primjerenosti postojećeg zakonodavstva, uključujući socijalni i gospodarski učinak, kako bi se utvrdilo stvarno stanje stvari. Holistički pristup ključan je kako bi se podržala dugoročna strategija kojom se omogućuje usklađeno, dosljedno i znanstveno utemeljeno rješavanje pitanja endokrinih disruptora. Međutim, Odbor smatra da bi se ta strategija trebala ojačati s pomoću realističnog akcijskog plana kojim se postavljaju ciljevi i rokovi.

1.2.

Odbor podržava Prijedlog, čiji je cilj definiranje usklađenijeg zakonodavnog okvira. U tom će okviru biti važno poštovati načelo „jedna tvar, jedna toksikologija”i temeljiti novu strategiju za usklađenoj primjeni načela predostrožnosti, u skladu s već usvojenim važećim odredbama u pogledu biocida i pesticida (1). Nova strategija mogla bi se uključiti u „međusektorski krovni program”koji predstavlja REACH.

1.3.

Upravljački mehanizam trebao bi biti znanstveno utemeljen kako bi se građanima i dionicima osigurala transparentnost. Stoga javna i neovisna istraživanja treba poduprijeti odgovarajućim proračunom. Konkretno, neovisnim istraživanjima mogli bi se utvrditi dogovoreni znanstveni kriteriji i/ili metode za sagledavanje, podupiranje i poticanje europske industrijske aktivnosti i proizvodnje na području istraživanja i inovacija. EGSO preporučuje da taj proračun ne bude niži od trenutačnog proračuna u okviru programa Obzor 2020. Odbor posebice preporučuje uspostavu posebne proračunske linije za rano otkrivanje endokrinih disruptora i rizika za zdravlje životinja i ljudi, utvrđivanje sigurnih alternativnih tvari i sanaciju okoliša.

1.4.

Zabrane ili ograničenja određenih tvari ili proizvoda, nakon što se za njih pouzdano utvrdi da su endokrini disruptori, mogli bi imati značajan utjecaj na poduzeća i radna mjesta. Zbog toga EGSO preporučuje da Komisija predvidi poseban financijski mehanizam za potporu prijelazu na održiviju proizvodnju kako bi se poboljšale proizvodne tehnike i mehanizmi u industriji te kako bi se obnovile vještine radnika.

1.5.

EGSO podržava prijedlog godišnjeg održavanja sastanka dionika. Međutim, Odbor smatra da bi dijalog između dionika i Europske komisije trebao uključivati trajan i strukturiran sustav razmjene informacija i savjetovanja kako bi bio doista djelotvoran.

1.6.

Odbor traži da se razvije sveobuhvatna kampanja za podizanje svijesti o postojanim organskim onečišćujućim tvarima koju će Komisija organizirati na razini EU-a, uz upućivanje na sličan pristup usmjeren na endokrine disruptore. EGSO također ponavlja svoju preporuku u pogledu stvaranja otvorene baze podataka o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i endokrinim disruptorima kako bi se osigurao koristan instrument za potrošače i poduzeća.

1.7.

Odbor je uvjeren da bi europska strategija za endokrine disruptore trebala imati međunarodnu dimenziju kako bi se zdravlje građana djelotvorno zaštitilo od potencijalno nesigurnih proizvoda iz trećih zemalja. Iz tog razloga EGSO podržava Prijedlog Komisije o proaktivnijoj ulozi EU-a na globalnoj razini te podupire OECD u poboljšanju njegovih ispitivanja. Nadalje, EGSO osobito smatra da bi EU trebao promicati održivost i poštovanje odredaba o endokrinim disruptorima u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima. U tom kontekstu EU bi mogao surađivati s WHO-om i Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) na potpisivanju globalne konvencije o endokrinim disruptorima, kao što je već učinio za postojane organske onečišćujuće tvari (Stockholmska konvencija) i na temelju postojećeg UN-ovog popisa utvrđenih ili potencijalnih endokrinih disruptora. Te će inicijative također biti korisne za stvaranje ravnopravnih uvjeta i zaštitu europskog modela proizvodnje od nelojalne konkurencije.

1.8.

EGSO podržava otvorenu strategiju Komisije i smatra da bi organizirano civilno društvo moglo imati ključnu ulogu u razvoju nacionalnih kampanja za podizanje svijesti s ciljem informiranja šire javnosti o aktivnostima koje EU poduzima radi zaštite zdravlja građana. S takvim inicijativama trebalo bi započeti u školama kako bi se smanjio rizik od izlaganja endokrinim disruptorima i kako bi se promicalo sigurno ponašanje. EGSO osobito preporučuje da inicijative na području obrazovanja i osposobljavanja budu usklađene te da ih se smatra dijelom iste strategije u skladu s pristupom koji se temelji na cjeloživotnom učenju. Tečajevi osposobljavanja trebali bi biti obvezni i dostupni za sve radnike u Europi čiji je posao izravno ili neizravno povezan s endokrinim disruptorima.

2.   Uvod

2.1.

Endokrini disruptori su sintetičke ili prirodne kemijske tvari koje mijenjaju način rada endokrinog sustava i posljedično negativno utječu na zdravlje ljudi i životinja, uključujući metabolizam, rast, spavanje i raspoloženje. Do izlaganja endokrinim disruptorima može doći iz različitih izvora, kao što su ostaci pesticida, metali i aditivi ili onečišćujuće tvari u hrani i kozmetičkim proizvodima. Neki endokrini disruptori su tvari koje su prirodno prisutne u okolišu. Ljudi i životinje mogu biti izloženi endokrinim disruptorima putem hrane, prašine ili vode, udisanjem plinova i čestica iz zraka ili jednostavno prilikom kontakta s kožom (proizvodi za osobnu njegu). Ponekad su učinci endokrino disruptivnih tvari vidljivi tek dugo nakon izlaganja (2). Tvarima koje imaju svojstva endokrinih disruptora mogu se smatrati i tvari prisutne u određenim prehrambenim proizvodima (npr. povrću), vitaminima i drugim dodacima prehrani, kao i važnim lijekovima (npr. za liječenje raka, a posebice i ženska kontracepcija), a kroz koje građani EU-a mogu biti izloženi velikim količinama endokrinih disruptora.

2.2.

Zabrinutost u pogledu endokrinih disruptora u porastu je od 1990-ih. Komisija je u prosincu 1999. donijela Strategiju Zajednice za endokrine disruptore (3), koja je od tada razvijena djelovanjem u područjima istraživanja, reguliranja i međunarodne suradnje. U sveobuhvatnoj studiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ukazalo se na problem znatnog utjecaja endokrinih disruptora na velik broj ljudi i životinja, posebno na fetuse i trudnice (preuranjeno rođenje i mala težina novorođenčadi, malformacije i neurorazvojni poremećaji), djecu i adolescente (promjena uobičajenog razvoja i funkcioniranja reproduktivnog sustava, kao što je raniji početak razvoja grudi kod djevojčica), ali i na odrasle osobe (gubitak plodnosti, pretilost, rak) (4).

2.3.

Za velik broj umjetnih i prirodnih kemikalija poznato je da utječu na sintezu hormona, njihovu aktivnost ili metabolizam, ali je za samo mali dio njih primjereno ispitan njihov potencijal izazivanja štetnih učinaka putem mehanizama povezanih s endokrinim sustavom, kako je navedeno i u nedavnom izvješću UN-a. Brzina kojom je posljednjih desetljeća došlo do povećanja učestalosti bolesti isključuje genetske čimbenike kao jedino uvjerljivo objašnjenje. Ulogu igraju i okolišni i drugi negenetski čimbenici, uključujući prehranu, dob majke, virusne bolesti i izloženost kemikalijama, ali ih nije uvijek jednostavno utvrditi (5).

2.4.

Postignut je znatan napredak u razumijevanju i reguliranju endokrinih disruptora te je EU sada globalni predvodnik u postupanju s tim kemikalijama, dok zakonodavstvo EU-a pruža razinu zaštite koja je među najvišima u svijetu. Posebne odredbe sada su uključene u zakonodavstvo o pesticidima i biocidima, općenito o kemikalijama (Uredba REACH), o medicinskim proizvodima i vodi (6). Ostalo zakonodavstvo, poput onog o materijalima koji dolaze u dodir s hranom, kozmetici, igračkama ili zaštiti radnika na radnom mjestu (7), ne sadrži posebne odredbe o endokrinim disruptorima. Međutim, za tvari sa svojstvima endokrine disrupcije vrijede pojedinačne regulatorne mjere na temelju općih zahtjeva zakonodavstva. Bez obzira na to, zbog nedostatka usklađenosti postojeće zakonodavstvo fragmentirano je i ponekad nedosljedno (npr. bisfenol A je sirovina koja je u širokoj upotrebi u nekoliko proizvodnih sektora. Zabranjen je u kozmetičkim proizvodima i bočicama za dojenčad, ali i je dalje dopušten u drugim materijalima koji dolaze u dodir s hranom i hranom za životinje te u termalnom papiru.)

3.   Sažetak prijedloga

3.1.

Gotovo dvadeset godina nakon donošenja Strategije Zajednice, u Komunikaciji se navodi da Komisija želi provesti provjeru primjerenosti postojećeg zakonodavstva kako bi se utvrdilo trenutačno stanje. To bi trebao biti prvi korak prema ažuriranju zakonodavstva EU-a i postizanju njegove dosljednosti i usklađenosti u pogledu triju ključnih aspekata: definicije, utvrđivanja i regulatornih posljedica (posebno u pogledu zaštitnih mjera).

3.2.

Zajednička definicija endokrinih disruptora polazišna je točka za horizontalni pristup i predstavlja ključni element novog pristupa. Temeljit će se na definiciji endokrinih disruptora WHO-a (8). Zajednička definicija potrebna je kako bi se uspostavila usklađena metoda za utvrđivanje endokrinih disruptora.

3.3.

U pogledu utvrđivanja, Komisija nastoji poboljšati tri pravca djelovanja: — horizontalni mehanizam za utvrđivanje endokrinih disruptora; — ažuriranje zahtjeva u pogledu podataka u zakonodavstvu za preciznije utvrđivanje novih endokrinih disruptora; — poboljšanje komunikacije u cijelom lancu opskrbe u pogledu endokrinih disruptora u okviru Uredbe REACH (sigurnosno-tehnički listovi).

3.4.

Treći aspekt čini provođenje istih mjera i odredaba u skladu s načelom predostrožnosti kako bi se javnost zaštitila od izlaganja opasnosti kada je znanstvenim istraživanjima otkriven vjerojatan rizik. To bi trebalo uključivati zabranu proizvodnje takvih tvari s ograničenim mogućnostima odstupanja. Iz tog će se razloga u okviru provjere primjerenosti posebna pozornost posvetiti dosljednosti i intenzitetu mjera za zaštitu svih građana, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama stanovništva koje su posebno osjetljive na endokrine disruptore kada se endokrini sustav nalazi u fazi promjene, kao što su fetusi, adolescenti i trudnice.

3.5.

Istraživanje će biti ključno u budućem zakonodavnom okviru jer postoji još nekoliko praznina u znanju, kao što su: — kako točno izloženost endokrinim disruptorima pridonosi razvoju bolesti; — može li se uspostaviti „sigurnosni prag”za endokrine disruptore u kojem ne dolazi do nepovoljnog učinka; — koja mješavina može proizvesti „učinak koktela”i kako općenito funkcioniraju „mješavine”; — kako možemo povećati učinkovitost naših metoda ispitivanja.

3.6.

Od 1999. više od 50 projekata u području endokrinih disruptora financirano je okvirnim programima EU-a za istraživanje i razvoj (više od 150 milijuna eura (9)). Dodatnih 52 milijuna eura dodijeljeno je u okviru programa Obzor 2020. Novi projekti financirat će se u okviru programa Obzor Europa (10). Konkretno, Komisija predlaže sljedeća područja istraživanja: — daljnji razvoj procjene opasnosti, procjene rizika i upravljanja kemikalijama, uključujući aktivnosti u vezi s „učinkom koktela”te prikupljanje, dijeljenje i kombiniranje potrebnih podataka; — uklanjanje tvari koje izazivaju zabrinutost u fazi proizvodnje i završnoj fazi životnog ciklusa; podrška razvoju neškodljivih zamjenskih tvari te sigurne i isplative proizvodne tehnologije; — ekološke inovacije radi sprečavanja i ispravljanja onečišćenja okoliša opasnim tvarima i kemikalijama koje se sada smatraju zabrinjavajućima, istodobno uzimajući u obzir povezanost kemikalija, proizvoda i otpada.

3.7.

Kako bi nova strategija bila djelotvornija, Komisija predviđa proaktivniju ulogu EU-a na globalnoj razini i otvoren dijalog s dionicima i širom javnosti. Takve aktivnosti obuhvaćat će četiri inicijative: — forum za endokrine disruptore organizirat će se na godišnjoj osnovi. Forum će znanstvenicima te javnim i privatnim dionicima omogućiti razmjenu informacija i najboljih praksi, utvrđivanje izazova i izgradnju sinergija kako bi se podržao rad Komisije; — pojačanu potporu radu relevantnih međunarodnih organizacija, s posebnim naglaskom na pružanju potrebne potpore Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi se ostvario napredak u razvoju smjernica za ispitivanje dogovorenih na međunarodnoj razini; — razmatranje mogućnosti za uključivanje endokrinih disruptora u postojeći međunarodni sustav za razvrstavanje kemikalija. Time bi se osiguralo globalno rješenje za utvrđivanje endokrinih disruptora (slično sustavu koji je već na snazi za ostale razrede opasnosti kao što su mutagene tvari, karcinogene tvari i tvari toksične za reprodukciju); — jedinstvenu internetsku stranicu (eng. one-stop-shop) putem koje će se građane, poduzeća i dionike obavješćivati o ovoj temi. S obzirom na to da postoje različite razine obaviještenosti i osviještenosti u Europi, države članice poticat će se da razviju posebne kampanje s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama.

4.   Opće napomene

4.1.

EGSO pozdravlja Komunikaciju Komisije o endokrinim disruptorima. Odbor posebice smatra da je potrebno provesti potpunu provjeru primjerenosti postojećeg zakonodavstva, uključujući socijalni i gospodarski učinak, kako bi se utvrdilo stanje stvarnog stanja. Holistički pristup ključan je kako bi se podržala dugoročna strategija (11) kojom se omogućuje usklađeno, dosljedno i znanstveno utemeljeno rješavanje pitanja endokrinih disruptora.

4.2.

Odbor se slaže s Komisijom da su endokrini disruptori posebno zabrinjavajući. Stoga Odbor podržava prijedlog za stvaranje usklađenog zakonodavnog okvira i usklađenu primjenu načela predostrožnosti, u skladu s već usvojenim važećim odredbama o biocidima i pesticidima (12).

4.3.

Konkretno, EGSO smatra da će usklađenost novog zakonodavnog okvira biti glavni izazov za EU jer se nekoliko tvari, kao što je „bisfenol A”, koji je u širokoj upotrebi kao aditiv u različitim sektorima, razmatra na vrlo različite načine. Zbog toga je važno poštovati znanstveno načelo „jedna tvar, jedna toksikologija” (13). To znači da kriteriji za utvrđivanje određene tvari kao endokrinog disruptora moraju biti dosljedni i usklađeni u svim regulatornim područjima EU-a. Tada bi, čak i uz moguće iznimke, regulatorne odluke općenito trebale biti usklađene i koordinirane. Naposljetku, nova strategija mogla bi se uključiti u „međusektorski krovni program”koji pruža REACH kako bi se osigurala dosljednost.

4.4.

U novom bi kontekstu upravljački mehanizam trebao biti znanstveno utemeljen kako bi se građanima i dionicima osigurala transparentnost. Zbog toga je važno uspostaviti odgovarajući proračun za potporu javnom i neovisnom istraživanju. EGSO smatra da bi se dogovorenim znanstvenim kriterijima i/ili metodama zasnovanima na neovisnim istraživačkim podacima mogla sagledavati, podupirati i poticati europska industrijska aktivnost i proizvodnja na području istraživanja i inovacija.

4.5.

Odbor smatra da bi zabrane ili ograničenja određenih tvari ili proizvoda, nakon što se za njih pouzdano utvrdi da su endokrini disruptori, mogli imati značajan utjecaj na poduzeća i radna mjesta. Komisija bi stoga trebala predvidjeti poseban financijski mehanizam kojim bi se podržao prelazak na održiviju proizvodnju za poduzeća, kako bi se povećala inovativnost njihovih proizvodnih tehnika i mehanizama, kao i za radnike, kako bi se obnovile njihove vještine (14).

4.6.

Neovisna istraživanja ključna su za poboljšanje i upotpunjavanje našeg znanja o endokrinim disruptorima. Odbor primjećuje da se u Prijedlogu Komisije ne navodi točan proračun za istraživanje i inovacije u području endokrinih disruptora u programu Obzor Europa. EGSO preporučuje da taj proračun ne bude niži od trenutačnog proračuna u okviru programa Obzor 2020.

4.7.

EGSO se slaže s Prijedlogom Komisije o ulaganjima u istraživanje i inovacije, ali smatra da će neka druga područja biti ključna u predstojećim godinama te bi ih stoga trebalo financirati: a) rano utvrđivanje endokrinih disruptora. Prema WHO-u, postoji više od 800 tvari koje su potencijalni endokrini disruptori (15). Zbog njihove široke upotrebe važno je ulagati u ubrzavanje znanstvenih i analitičkih tehnika te mehanizama za analizu podataka (kako bi se postiglo bolje tumačenje postojećih podataka); b) utvrđivanje sigurnih alternativnih tvari i metoda. Nova putanja kojom se vodi EK mogla bi potaknuti otkrivanje brojnih novih endokrinih disruptora. Neke od tih tvari posebno su korisne u mnogim proizvodnim sektorima te je stoga važno ulagati u istraživanje sigurnih alternativa i metoda sigurne proizvodnje. Nedostatak podataka ne znači da je neka tvar sigurna i stoga je važno povećati razinu znanstvenih istraživanja. Treba uložiti napore kako bi se proširio popis evaluiranih tvari, a ne se usredotočiti samo na tvari koje su već u velikoj mjeri ispitane; c) sanacija okoliša. Kad se za neku novu tvar pouzdano utvrdi da je endokrini disruptor, važno je primijeniti poseban postupak koji se odnosi na procjenu rizika i upravljanje takvim tvarima u okolišu kako bi se, prema potrebi i osobito zbog njihove postojanosti, mogla planirati posebna strategija za sanaciju okoliša.

4.8.

EGSO podržava prijedlog godišnjeg održavanja sastanka dionika. Međutim, Odbor smatra da bi dijalog između dionika i Europske komisije trebao uključivati trajan i strukturiran sustav razmjene informacija i savjetovanja kako bi bio doista djelotvoran. EGSO želi sudjelovati u godišnjem sastanku i pridonijeti mu.

4.9.

Endokrini disruptori i postojane organske onečišćujuće tvari različite su tvari i imaju različit utjecaj na ljude i okoliš, ali su jednako opasne po zdravlje i nisu poznate građanima. S obzirom na to da strategija EU-a za postojane organske onečišćujuće tvari ima nekoliko sličnosti s Komunikacijom Komisije o endokrinim disruptorima, Odbor predlaže da se te strategije razviju na sličan način kako bi se pospješio politički i znanstveni proces. U skladu s mišljenjem EGSO-a NAT/719 o preinaci postojanih organskih onečišćujućih tvari, Odbor traži da se endokrinim disruptorima posveti osobita pozornost u okviru sveobuhvatne kampanje za podizanje svijesti o postojanim organskim onečišćujućim tvarima koju će Komisija organizirati na razini EU-a. EGSO također ponavlja svoju preporuku u pogledu stvaranja otvorene baze podataka o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i endokrinim disruptorima kako bi se osigurao koristan instrument za potrošače i poduzeća.

5.   Posebne napomene

5.1.

EGSO smatra da je Komunikacija Komisije važan korak prema boljoj zaštiti zdravlja građana jer se u njoj definira održiviji sustav proizvodnje. Međutim, Odbor smatra da bi se ta strategija trebala ojačati s pomoću realističnog akcijskog plana kojim se postavljaju ciljevi i rokovi.

5.2.

Dobro osmišljeno kružno gospodarstvo, s posebnim naglaskom na sekundarnim sirovinama (16), moglo bi postati sredstvo za smanjenje izloženosti građana EU-a endokrinim disruptorima. Odbor smatra da Prijedlog Komisije mora biti jasno i usko povezan s postojećim zakonodavstvom razvijenim u okviru Sedmog akcijskog plana za zaštitu okoliša (17) i drugim ključnim inicijativama politika za održivost, kao što su akcijski plan za kružno gospodarstvo i strategija za plastiku kojima se želi isključiti proizvodnja toksičnih proizvoda. To je pitanje vrlo osjetljivo, posebno u pogledu „učinaka koktela”koji uzrokuju bolesti kod ljudi i štetni su za okoliš.

5.3.

EGSO potiče Komisiju da preciznije definira prijedlog za organiziranje javnog savjetovanja o endokrinim disruptorima. Odbor je uvjeren da bi, u većoj mjeri od samih pojedinaca, organizirano civilno društvo moglo igrati važnu ulogu, prvenstveno zbog toga što su potrebna specifična znanja i iskustva kako bi se pružili korisni, pouzdani i znanstveno utemeljeni savjeti (18).

5.4.

Odbor je uvjeren da bi europska strategija za endokrine disruptore trebala imati međunarodnu dimenziju i razvijati se na međunarodnoj razini kako bi se zdravlje građana djelotvorno zaštitilo od potencijalno nesigurnih proizvoda iz trećih zemalja. Iz tog razloga EGSO podržava Prijedlog Komisije o proaktivnijoj ulozi EU-a na globalnoj razini te podupire OECD u poboljšanju njegovih ispitivanja. Nadalje, EGSO osobito smatra da bi EU trebao promicati održivost i poštovanje odredaba o endokrinim disruptorima u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima. U tom smislu, EU bi mogao surađivati s WHO-om i Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) na potpisivanju globalne konvencije o endokrinim disruptorima, kao što je već učinio za postojane organske onečišćujuće tvari (Stockholmska konvencija), na temelju postojećeg UN-ovog popisa utvrđenih ili potencijalnih endokrinih disruptora (19). Te će inicijative također biti korisne za stvaranje ravnopravnih uvjeta i zaštitu europskog modela proizvodnje od nelojalne konkurencije (20).

5.5.

EGSO podržava otvorenu strategiju Komisije i smatra da bi organizirano civilno društvo moglo imati ključnu ulogu u razvoju nacionalnih kampanja za podizanje svijesti s ciljem informiranja šire javnosti o aktivnostima koje EU poduzima radi zaštite zdravlja građana. Djelotvorne kampanje podizanja svijesti trebalo bi pokrenuti u školama kako bi se smanjio rizik od izlaganja endokrinim disruptorima i kako bi se promicalo sigurno ponašanje (21). EGSO osobito preporučuje da inicijative na području obrazovanja i osposobljavanja budu usklađene te da ih se smatra dijelom iste strategije u skladu s pristupom koji se temelji na cjeloživotnom učenju. Nadalje, Odbor smatra da bi ciljani tečajevi osposobljavanja trebali biti obvezni i dostupni za sve radnike u Europi čiji je posao izravno ili neizravno povezan s endokrinim disruptorima (22).

---

(1)  Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.); Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(2)  Internetska stranica Europske agencije za kemikalije (ECHA). https://chemicalsinourlife.echa.europa.eu/endocrine-disrupters-and-our-health. Prema općepriznatoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-IPCS) iz 2002., endokrino disruptivne kemikalije su „egzogene tvari ili smjese tvari koje mijenjaju funkcioniranje endokrinog sustava, izazivajući time štetne učinke na zdravlje zdravog organizma, njegova potomstva ili (sub)populacije”.

(3)  COM(1999) 706.

(4)  Svjetska zdravstvena organizacija, „Znanstvene spoznaje o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije”, 2012., str. VII.–XII.

(5)  https://www.unenvironment.org/explore-topics/chemicals-waste/what-we-do/emerging-issues/scientific-knowledge-endocrine-disrupting.

(6)  Uredba (EZ) br. 1107/2009; Uredba (EU) br. 528/2012; Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.); Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.); Uredba 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(7)  Uredba (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 338, 13.11.2004., str. 4.); Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 342, 22.12.2009., str. 59); Uredba 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 170, 30.6.2009., str. 1.); Uredba 98/24/EZ (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.); Uredba 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 158, 30.4.2004., str. 50.).

(8)  „Egzogene tvari ili smjese tvari koje mijenjaju funkcioniranje endokrinog sustava, izazivajući time štetne učinke na zdravlje zdravog organizma, njegova potomstva ili (sub)populacije”.

(9)  Podaci EK-a.

(10)  COM (2018) 435 final i COM (2018) 436 final – vidjeti posebice u drugom stupu „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, „Zdravstveni klaster”(s predloženim proračunom od 7,7 milijardi eura) i „Nenuklearne izravne aktivnosti klastera Zajedničkog istraživačkog centra”(s predloženim proračunom od 2,2 milijarde eura).

(11)  Mišljenje EGSO-a „Direktiva o vodi za piće”(SL C 367, 10.10.2018., str. 107.); mišljenje EGSO-a „Mjere EU-a za poboljšanje ispunjavanja obveza i upravljanja na području okoliša”(SL C 283, 10.8.2018., str. 83.); mišljenje EGSO-a „Postojeći sustav za jamčenje sigurnosti hrane i opskrbe hranom u EU-u i mogućnosti njegovog poboljšanja”(SL C 268, 14.8.2015., str. 1.); mišljenje EGSO-a „Sigurnost igračaka”(SL C 77, 31.3.2009., str. 8.); mišljenje EGSO-a „Doprinos civilnog društva razvoju sveobuhvatne prehrambene politike u EU-u”(SL C 129, 11.4.2018., str. 18.).

(12)  Uredba (EU) br. 528/2012; Uredba (EZ) br. 1107/2009; mišljenje EGSO-a, „Biocidni proizvodi”(SL C 347, 18.12.2010., str. 62.).

(13)  „Znanstvena načela u pogledu utvrđivanja endokrino disruptivnih kemikalija: konsenzusna izjava”, Solecki, 2017. https://link.springer.com/article/10.1007/s00204-016-1866-9.

(14)  Mišljenje EGSO-a „Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu”(SL C 288, 31.8.2017., str. 56.); mišljenje EGSO-a „Postojane organske onečišćujuće tvari (preinaka)”(SL C 367, 10.10.2018., str. 93.).

(15)  Prema TEDX-u (Institut za istraživanja i razmjenu podataka o endokrinim tvarima), taj popis uključuje više od 1 000 tvari.

(16)  Mišljenje EGSO-a „Povezanost zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu”,(SL C 283, 10.8.2018., str. 56.).

Mišljenje EGSO-a „Strategija o plastici u kružnom gospodarstvu (uključujući aktivnosti smanjenja morskog otpada)”(SL C 283, 10.8.2018., str. 61.).

(17)  Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).

(18)  Mišljenje EGSO-a „Postojane organske onečišćujuće tvari (preinaka)”(SL C 367, 10.10.2018., str. 93.).

(19)  U kolovozu 2018. UN je objavio popis 45 kemikalija ili skupina kemikalija za koje je utvrđeno da su endokrini disruptori ili potencijalni endokrini disruptori nakon temeljite znanstvene procjene zasnovane na definicijama endokrinih disruptora i potencijalnih endokrinih disruptora (WHO-IPCS) iz 2002. Nažalost, zbog nepostojanja međunarodne konvencije o endokrinim disruptorima nije moguće utvrditi dogovoreni međunarodni postupak za zaštitu zdravlja ljudi i životinja od izloženosti takvim tvarima. https://www.unenvironment.org/explore-topics/chemicals-waste/what-we-do/emerging-issues/scientific-knowledge-endocrine-disrupting.

(20)  Mišljenje EGSO-a „Prijelaz u održiviju europsku budućnost”(SL C 81, 2.3.2018., str. 44.).

(21)  Npr. praktični priručnik za građane o endokrinim disruptorima. http://old.iss.it/inte/index.php?lang=2&id=289&tipo=29.

(22)  Mišljenje EGSO-a „Postojane organske onečišćujuće tvari (preinaka)”(SL C 367, 10.10.2018., str. 93.).