13.4.2017

HR

Službeni list Europske unije

C 120/29

---

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2017/C 120/17)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

Uredba Vijeća (EZ) br. 510/2006 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„TERNERA DE EXTREMADURA”

EU br.: ES-PGI-0105-01129 – 8.7.2013.

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—	☐	Naziv proizvoda
—	☒	Opis
—	☐	Zemljopisno područje
—	☒	Dokaz podrijetla
—	☒	Metoda proizvodnje
—	☐	Poveznica
—	☒	Označivanje
—	☒	Nacionalni zahtjevi
—	☒	Ostalo [inspekcijsko tijelo]

2.   Vrsta izmjena

—	☒	Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka.
—	☐	Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nisu objavljeni jedinstveni dokument i sažetak.
—	☐	Izmjena specifikacije koja ne uključuje nikakve izmjene objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006).
—	☐	Privremena izmjena specifikacije zbog obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje su uvela nadležna tijela javne uprave (članak 9. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006).

3.   Izmjene

Opis proizvoda

Briše se sljedeća rečenica kako bi se pojasnila terminologija i izbjegle nejasnoće u cijelom dokumentu: „Pasmine koje nastaju križanjem druge generacije obuhvaćene ovim ZOZP-om ne smiju biti pasmine za rasplod.” Zamjenjuju se sljedećom rečenicom: „Ženke koje nastanu križanjem kroz apsorpciju ne smiju biti ženke za rasplod obuhvaćene ZOZP-om.”

Brišu se stavci kojima se opisuju uvjeti za uzgoj i hranidbu životinja koji se ponavljaju u točki E „Opis metode proizvodnje proizvoda”.

Briše se izraz „prethodno odobreni dodaci prehrani” i zamjenjuje izrazom „odobreni dodaci prehrani”. Vrsta dodataka prehrani utvrđuje se poslije u točki E „Opis metode proizvodnje proizvoda”.

S obzirom na radne sustave gospodarskih subjekata, razdoblje u kojem se može mjeriti pH-vrijednost produženo je sa 24 sata na 48 sati. Razlog tome jest činjenica da se životinje kolju u različito vrijeme i istodobno dovoze u rasjekavaonice. Uključena su i druga područja za mjerenje pH-vrijednosti kako bi se provjerili parametri trupova namijenjenih za rezanje.

Elementi kojima se jamči da proizvod potječe iz tog područja.

D.2 Provjere certificiranja

Briše se stavak kojim se opisuju pasmine koje su dopuštene za dostavu mesa sa ZOZP-om „Ternera de Extremadura” koji se ponavlja i opisan je u točki B „Opis proizvoda”.

Na temelju novog sustava certificiranja u skladu s normom UNE-EN-40511 mijenjaju se određeni stavci kako bi se opisala kontrola koju obavljaju gospodarski subjekti u skladu sa specifikacijom i provjera usklađenosti sa specifikacijom koju obavlja kontrolno i certifikacijsko tijelo regulatornog vijeća.

Dopušteno je miješanje životinja koje pripadaju registriranim stočarskim farmama namijenjenima za ZOZP i drugih životinja da bi se olakšao prijevoz s malih gospodarstava, uz uvjet da pripadaju istoj seriji za prijevoz i da se zaštiti njihova identifikacija. Razlog tome jest činjenica da se različita gospodarstva koja pripadaju zadrugama ili skupinama proizvođača koriste istim vozilom za prijevoz do klaonice. Nadalje, u nekim slučajevima životinje koje su obuhvaćene i životinje koje nisu obuhvaćene dijele prostor. Smatra se da nije potrebno razdvajati ih u trenutku utovara i prijevoza za klanje.

Opis metode proizvodnje proizvoda

Mijenja se formulacija stavka o hranidbi ženki koje su se otelile kako bi se pojasnio njegov sadržaj.

Stoga su izbrisani i ponovno napisani sljedeći stavci:

—	brišu se riječi „i mahunarke i odobrena koncentrirana vlakna” i zamjenjuju riječima „proteinski usjevi i druge sirovine, uz uvjet da su biljnog podrijetla, i potrebni minerali i vitamini”,

—	briše se sljedeći stavak: „Regulatorno vijeće mora objaviti popis dopuštenih sirovina u hrani za te životinje.”

Dopušteno je istodobno klanje životinja i obrada trupova životinja koje su obuhvaćene zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i onih koje nisu, uz uvjet da se zaštiti njihovo odvajanje i identifikacija. Ta je izmjena u skladu s praksama koje se upotrebljavaju u klaonicama i ne utječe na identifikaciju i sljedivost proizvoda.

U ovom se odjeljku nalaze izmjene stavaka kojima se opisuje kontrola koju obavlja regulatorno vijeće, a koja nije bila usklađena s trenutačnim programom certificiranja. U novoj se verziji opisuju trenutačna kontrola koju obavljaju gospodarski subjekti u skladu sa specifikacijom i provjera usklađenosti s tom specifikacijom koju obavlja kontrolno i certifikacijsko tijelo regulatornog vijeća u skladu s novim sustavom certificiranja koji se zahtijeva normom UNE-EN-45011.

Inspekcijsko tijelo

Ažurirani su podaci regulatornog vijeća, uz uspostavu kontrolnog i certifikacijskog tijela, a riječ je o neovisnom tijelu za zahtjeve akreditiranom za certificiranje prehrambenih proizvoda E.N.A.C.-a u skladu s kriterijima iz norme UNE-EN 45.011 (akreditacija 109/C-PR188).

Kriteriji su naknadno prilagođeni normi UNE-EN ISO/IEC 17065:2012.

Označivanje

Kako bi se potrošačima pružile preciznije informacije o završnom proizvodu s obzirom na križanje prve ili druge generacije (koje je teško provjeriti i ne odražava se u konačnoj identifikaciji proizvoda), na naljepnici se navodi je li meso rezultat križanja u bilo kojoj generaciji.

Iz ovog se odjeljka brišu sva upućivanja na sljedivost jer ona nisu dio označivanja.

Iz stavka: „Istodobno klanje životinja i obrada trupova […]” briše se negacija i umeće se sljedeće: „uz uvjet da njihovo odvajanje i identifikacija ostanu zaštićeni”.

Briše se upućivanje na upotrebu oznake.

Zakonodavstvo

Taj se odjeljak briše jer je zastario nakon donošenja Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (3).

Službene izmjene:

Briše se riječ „sadašnja” iz stavaka u kojima se odnosi na specifikaciju, tj.:

—	iz drugog stavka rubrike „Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja”,

—	iz trećeg stavka rubrike „Opis metode proizvodnje proizvoda”,

—	iz drugog stavka rubrike „Označivanje”.

Okvir „Povezanost kvalitete i zemljopisnog područja” na zahtjevu nije označen jer se izmjene odnose samo na oblik, tj. premještanja i brisanja kako bi se izbjeglo ponavljanje.

Brišu se prvi, četvrti i peti stavak točke 3. „Sustav proizvodnje i prerade” jer se ponavljaju u točki B „Opis proizvoda”.

Brišu se drugi i treći stavak točke 3. „Sustav proizvodnje i prerade” jer se ponavljaju u točki E „Opis metode proizvodnje proizvoda”.

JEDINSTVENI DOKUMENT

Uredba Vijeća (EZ) br. 510/2006 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (4)

„TERNERA DE EXTREMADURA”

EU br.: ES-PGI-0105-01129 – 8.7.2013.

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Oznaka

„Ternera de Extremadura”

2.   Država članica ili treća zemlja

Španjolska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Ternera de Extremadura” odnosi se isključivo na trupove stoke autohtonih pasmina „Retinta”, „Avileña Negra-Ibérica”, „Morucha”, „Blanca Cacereña”, „Berrendas” i stoke nastale njihovim križanjem ili križanjem s pasminama „Charolais” i „Limousin”, koje su savršeno prilagođene okolišu, kao i križanjem s prethodno navedenim autohtonim vrstama uzgojenima kao dio ekstenzivnih sustava proizvodnje.

Meso obuhvaćeno zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Ternera de Extremadura” ima sljedeća svojstva:

I.	teletina: meso životinja namijenjenih za klanje u dobi između 7 i 12 mjeseci minus jedan dan. Žarkocrvene je boje, s bijelom masnoćom, čvrsto, lagano vlažno i fine teksture;

II.	mlada govedina: meso životinja namijenjenih za klanje u dobi između 12 i 16 mjeseci minus jedan dan. Boja je mesa između svijetlocrvene i ljubičastocrvene, s bijelom masnoćom, čvrsto na dodir, lagano vlažno i fine teksture;

III.	mladi bikovi: meso životinja namijenjenih za klanje u dobi između 16 i 36 mjeseci. Meso je crvene boje višnje, s masnoćom kremaste boje, čvrsto je na dodir i lagano vlažno, fine teksture i s umjerenim količinama međumišićne masnoće.

Vrste definiranih trupova prilagođavaju se u skladu sa sljedećim normama:

1. –	trupovi kategorija A i E kako je opisano Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1208/81 (5);

2. –	konformacija: E.U.R.O.;

3. –	prekrivenost masnim tkivom: 2, 3 i 4;

4. –	higijena: primjena europskih i nacionalnih normi;

5. –	u razdoblju od 24 sata do 48 sati nakon klanja pH-vrijednost u mišiću longissimus dorsi na razini od petog do šestog rebra i/ili u mišićnim trakama ramena i/ili rebara i/ili potrbušine kod trupova namijenjenih za rezanje mora biti manja od 6.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Prakse uzgoja ženki koje su se otelile moraju biti tehnike i prakse za iskorištavanje prirodnih resursa u sustavu ekstenzivnog uzgoja. Ženke koje su se otelile hrane se na pašnjacima sustava „dehesa” i drugim autohtonim pašnjacima ekosustava Ekstremadure, na kojima pasu cijele godine. Hranidba se prema potrebi nadopunjuje sijenom, slamom, žitaricama, proteinskim usjevima i drugim sirovinama, uz uvjet da su biljnog podrijetla, te potrebnim mineralima i vitaminima.

Telad se ne odbija od sisanja dok ne navrši najmanje pet mjeseci.

U svakom slučaju, izričito je zabranjena upotreba proizvoda koji bi mogli ometati uobičajeni ritam rasta i razvoja životinje u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi.

3.5.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u identificiranom zemljopisnom području

Posebne faze u proizvodnji: koćenje, uzgoj, klanje i rezanje moraju se provoditi unutar područja.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7.   Posebna pravila za označivanje

Kako bi se potrošačima pružile preciznije informacije o konačnom proizvodu s obzirom na križanje, na naljepnici se navodi je li meso rezultat križanja u bilo kojoj generaciji.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje za uzgoj životinja čije će se meso odabrati za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Ternera de Extremadura” sastoji se od okruga navedenih u nastavku i njihovih odgovarajućih općina:

Alburquerque, Almendralejo, Azuaga, Badajoz, Brozas, Cáceres, Castuera, Coria, Don Benito, Herrera del Duque, Hervás, Jaraíz de la Vera, Jerez de los Caballeros, Logrosán, Llerena, Mérida, Navalmoral de la Mata, Olivenza, Plasencia, Puebla de Alcocer, Trujillo i Valencia de Alcántara.

Meso se prerađuje na zemljopisnom području proizvodnje.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnost zemljopisnog područja

Približno 35 % predmetnog područja prekriveno je grmovima (kao što su bušina, bodljikava žutilovka i vrijes) i šikarom (hrast, hrast plutnjak, portugalski hrast, pirenejski hrast itd.). Ostatak čine površine sa slojem trave prikladne za stoku.

Fauna domaćih životinjskih vrsta koje se mogu pronaći u Ekstremaduri uglavnom se sastoji od autohtonih pasmina, koje su usko povezane s okolišem tipičnim za tu regiju („dehesa”). Sve vrste, zahvaljujući svojoj izdržljivosti i velikoj sposobnosti prilagodbe teškim uvjetima okoliša, pridonose održavanju i poboljšanju ekosustava tako što gnoje tlo, poboljšavaju kvalitetu pašnjaka i usporavaju širenje šikare. Međutim, treba istaknuti da se u većini stada te pasmine uzgajaju križanjem sa španjolskim mesnim pasminama kako bi se proizvodnja prilagodila trenutačnim tržišnim zahtjevima.

Ekstremni temperaturni uvjeti i količina padalina znače da su se pasmine koje čine proizvod „Ternera de Extremadura” prilagodile na najbolji mogući način jer mogu podnijeti i hladnoću i vrućinu te manjak vode u sušnim razdobljima.

Ekosustav „dehesa” rezultat je stoljetne ljudske aktivnosti u mediteranskim šumama. Sustavom su obuhvaćena velika područja Ekstremadure. Tamo je uzgoj stoke tradicionalno usmjeren na ekstenzivnu proizvodnju u kojoj su životinjske vrste (i domaće i divlje), okoliš i ljudska intervencija oduvijek bili uravnoteženi. Koncept ekstenzifikacije usko je povezan s upotrebom velikih površina kao pašnjaka za stoku koja se, zahvaljujući izdržljivosti, savršeno prilagodila okolišu. Surova klima i loša kvaliteta tla pogodovale su razvoju stočarstva.

Sustave „dehesa” karakterizira upotreba okoliša kao pašnjaka za stoku, s obzirom na to da se travom koja tamo raste zadovoljava velik dio energetskih potreba životinja koje se njome hrane. Travnjaci pridonose većoj opskrbi sustava energetskim resursima, a čini ih raznolika flora bogata jednogodišnjim vrstama koje same rasijavaju sjeme.

Značaj drveća na gospodarstvima u dehesi krije se u raznolikim primjenama i proizvodnim mogućnostima koje okoliš pruža za ljudsko upravljanje sustavom.

Dio dehese koji je pokriven drvećem čine dvije glavne vrste: hrast crnika (Quercus ilex) i hrast plutnjak (Quercus suber) te nekoliko manje zastupljenih vrsta, kao što su portugalski hrast (Quercus lusitanica), pitomi kesten (Castanea sativa) i hrast lužnjak (Quercus robur). Područje pokriveno drvećem izvor je hrane za stoku, kao što su žir, biljke za bršćenje i otpalo lišće, kojima se ona hrani kada nema dovoljno trave.

Najreprezentativnije su vrste grmova bušina (Cistus ladaniferus), zečjak (Sarothamnus scoparius), ljepljivi bušin (Cistus monspeliense) i bodljikava žutilovka (Genista spp.).

Površine travnjaka mogu se klasificirati prema tlu na kojem se nalaze:

—	pašnjaci na granitnim tlima

—	pašnjaci na tlima škriljavca

—	pašnjaci na tlima s tercijarnim i kvartarnim sedimentima

—	pašnjaci za tzv. „majadeo” (obori) i

—	ostali pašnjaci koji se nalaze u posebnim enklavama, tj. pašnjaci u planinama.

Treba napomenuti da osim pašnjaka u ekosustavu „dehesa” nastaju i žir, žitarice (pšenica, ječam, zob, raž i pšenoraž), mahunarke (slanutak, grah itd.), pluto, ogrjevno drvo, ugljen i drugi resursi. Stoga nema sumnje da je u kontekstu velike poljoprivredne zajednice, kao što je Ekstremadura, „dehesa” fenomen od primarnog gospodarskog značaja, kojim se stvara 45 % konačne poljoprivredne proizvodnje.

Različitim studijama (Espejo Diaz, M., García Torres, S., Características específicas y diferenciadoras de las carnes de ganado Bovino de las dehesas españolas („Posebna i razlikovna svojstva mesa goveda uzgajanog na španjolskim dehesama”) pokazalo se da su kvalitete koje potrošači najčešće traže u znatnoj mjeri više prisutne kod pasmina uzgajanih na dehesama.

5.2.   Posebnost proizvoda

Studija „Posebna i razlikovna svojstva mesa goveda uzgajanog na španjolskim dehesama” predstavljena je na Međunarodnom simpoziju za označivanje stočarskih proizvoda s dehese, koji se održava u Méridi (Badajoz, Španjolska), publikacija EAAP-a br. 90 iz 1998. Studijom se pokazalo da meso obuhvaćeno ZOZP-om „Ternera de Extremadura” koje potječe od pasmina poznatih kao „pasmine s dehese” ima posebnu kvalitetu. Komisije obučenih ispitivača i potrošača provele su senzorsko ocjenjivanje kojim se jasno pokazalo da takvo meso ima posebna svojstva koja su iznimno cijenjena.

Stoga se meso obuhvaćeno oznakom „Ternera de Extremadura” definira kao visokokvalitetan proizvod zbog njegovih senzornih svojstava mekoće, sočnosti i okusa.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) ili određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Suživot različitih pasmina značio je da su i stare i nove pasmine kao i jedinke nastale njihovim križanjem na Pirenejskom poluotoku priznate kao pasmine Ekstremadure.

Križanjem pasmine „Blanca Cacereña” s pasminom „Tronco de capa negra” nastale su pasmine „Ganado barroso cacereño” i „Colorada extremeña”, koje su danas vidljive u pasmini „Retinta”. Ta su križanja bila dobro zastupljena na nacionalnim natjecanjima stoke iz 1913. Pasmina se razvila u pasminu „Cacereña” 1922., 1926. i 1930., u posljednje dvije godine kao „paradas de Cabestros”. Bila je prisutna i 1953., 1956. i 1959., nakon čega je nestala, da bi se opet vratila na izložbi iz 1975. u pošiljci državnog stada (Sánchez Belda A., Publicaciones de Extensión Agraria, 1984.).

Upućivanja na nju nalaze se i u gastronomiji u kojoj se teletina u mnogim receptima povezuje s kuhinjom Ekstremadure: Ternera asada al estilo de la Vera (pečena teletina na način Vera) (u Cocina Tradicional de la Vera, José V. Serradilla Muñoz, 1992., 3. izdanje 1999., Gráficas Romero de Jaraíz de la Vera (Cáceres)); Envueltillos de Ternera (teleći paketići) (u La cocina día a día, Cocina extremeña, Ana María Calera, 1987., Plaza y Janes S.A); Chuletas de vaca a la extremeña (teleći kotleti Ekstremadura) (u Gran Enciclopedia de la Cocina, ABC, 1994., Ediciones Nobel S.A., Madrid) ili Entrecot al modo de Cáceres (odresci entrecôte na način Caceres) (u Cocina Extremeña, Teclo Villalón y Pedro Plasencia, 1999., Everest).

Upućivanja na našu stoku mogu se pronaći i u dvadesetom stoljeću, na primjer 10. siječnja 1927., kada je osnovan „Sociedad Productos de la Ganadería Extremeña” za upravljanje budućom klaonicom u Méridi. Još jedno upućivanje može se pronaći nešto kasnije, otprilike 1930., među viškovima proizvoda koji su se prodavali izvan Ekstremadure. U to se vrijeme meso stoke pojavljivalo na tržištima izvan regije, gdje se prodavalo 62 % ukupne žive mase (Extremadura: la historia, Archivo Ediciones Extremeñas, S.L.1997).

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

http://www.gobex.es/filescms/con03/uploaded_files/SectoresTematicos/Agroalimentario/Denominacionesdeorigen/IGP_TerneraDeExtremadura_PliegoCondiciones.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 1. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Vidjeti bilješku 1.

(4)  Vidjeti bilješku 2.

(5)  SL L 123, 7.5.1981., str. 3.

---