5.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 170/1

1.1

EGSO vjeruje da je Sredozemnoj regiji potrebna makroregionalna strategija (EU SMRS) kako bi se regijama pomoglo suočiti se s izazovima koje pojedine regije ili zemlje ne mogu zadovoljavajuće riješiti uobičajenim sredstvima. Takva bi strategija dotičnim regijama pomogla riješiti uzroke nesigurnosti koji prevladavaju u Sredozemnoj regiji, tako što bi povećala dodanu vrijednost pozitivnih postignuća već pokrenutih inicijativa i ciljeva strategije Europa 2020. Uspjeh SMRS-a imat će pozitivan učinak na čitavi EU.

1.2

Sredozemne obalne regije EU-a (EU SOR) u idealnom su položaju oblikovati platformu za suradnju koja može postati strateški važnom za jačanje gospodarskih, društvenih i političkih veza, kako međusobnih tako i sa sredozemnim zemljama koje nisu članice EU, na posebnim područjima (useljavanju, morskome prijevozu, sigurnosti na moru, zaštiti okoliša itd.). SOR-ovi imaju potencijal za ubrzanje gospodarskoga rasta i preobrazbe na jedinstveno nove načine.

1.3

Zbog prostranosti toga područja, EGSO nadalje predlaže da se EU SMR podijeli u najmanje tri podmakroregije, određene na zemljopisnom temelju (područnoj blizini), koje će se operativno pokrenuti planovima djelovanja utemeljenima na funkcionalnom pristupu za suočavanje sa zajedničkim izazovima.

1.4

EGSO zagovara EU SMRS temeljen na „pravilu triju da” (više dopunskoga financiranja, više usklađivanja među institucijama i više novih projekata), koji jača sinergije između različitih politika EU-a i usklađuje napore širokog raspona dionika unutar EU SOR-ova.

1.5

EGSO podržava razvoj EU SMRS-a – što obuhvaća sve ciljeve EU-ove strategije Europa 2020., posebice prioritete poput pametnog rasta (poticanja gospodarstva temeljena na znanju koje podupire „inovacije” i nove tehnologije), održivog rasta (promicanja održivog, zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva), uključivog rasta (promicanja gospodarstva koje snažno naglašava otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva kako bi se podržala socijalna i teritorijalna kohezija).

1.6

EGSO prepoznaje pet pokretača promjena koji mogu pridonijeti uspješnoj provedbi europskih kohezijskih politika za razdoblje 2014. – 2020. u sredozemnome području:

1.7

EGSO upozorava na znatnu važnost podržavanja strategije Plavoga rasta, koja može poboljšati konkurentnost u sredozemnome prostoru, olakšati provedbu zelenijih politika te pomaknuti sve sektore ka niskougljičnome gospodarstvu. Odbor također podržava načelo EU SMRS-a koje u obzir uzima i Europsku strategiju za osobe s invaliditetom  (1) te Strategiju za jednakost između muškaraca i žena. (2) Te se tri strategije moraju uzajamno osnaživati tijekom postupka provedbe.

1.8

EGSO pozdravlja prijedlog Europske komisije za Sredozemlje u kontekstu Integrirane pomorske politike. Želi, međutim, predložiti ambiciozniji pristup, koji se sastoji od makroregionalne strategije koja uključuje teritorijalni i pomorski stup, uzimajući u obzir iskustva Baltičke i Podunavske regije, kao i izvještaj Europskoga parlamenta o razvoju makroregionalnih strategija EU-a na Sredozemlju te izvještaj Europske komisije o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija.

1.9

EGSO napominje da bi se upravljačka struktura EU SMRS-a trebala temeljiti na višerazinskome pristupu koji uključuje regionalne, nacionalne i europske ustanove i da se ne bi trebala doživljavati kao dodatna aktivnost ili napor navedenih ustanova.

1.10

EGSO smatra da je temeljno načelo provedbe EU SMRS-a integrirani pristup, koji bi prvo trebalo odrediti uspostavom okruglih stolova, te susljedno jačati uspostavom Euromediteranskog makroregionalnog foruma (EMMRF) kako bi se promicalo puno sudjelovanje svih institucijskih činitelja i civilnoga društva (dionika) te kako bi se postojeće politike kombinirale s funkcionalnim ciljevima u svrhu oblikovanja svima zajedničke politike. Predloženi EMMRF upregnut će iskustvo stečeno u sastavljanju, praćenju i procjenjivanju sredozemnih teritorijalnih i pomorskih poslova. EMMRF će postati makroregionalni instrument koji uspostavlja zajedničke strateške smjernice za djelovanje te će preuzeti djelatnu ulogu u prepoznavanju prioritetnih projekata za teritorijalnu koheziju u sredozemnim regijama.

1.11

U kontekstu potpore EGSO-a i Odbora regija strategiji za razvoj kohezije u Sredozemlju, EGSO vjeruje da je strateški primjereno da ove dvije ustanove budu domaćini te da vode Sredozemni makroregionalni forum. To će se postići uspostavom rukovodeće skupine koju će činiti Europski parlament, Komisija, EGSO i OR. Ta će rukovodeća skupina pružati sustavnu podršku tijekom postupka osmišljavanja strategije i budućega usklađivanja.

1.12

EGSO podržava stav prema kojem se Strategiju ne smije smatrati samo dokumentom. Ona iznad svega mora biti proces, što znači da se treba provoditi tijekom vremena. EGSO se nada da će se pozitivne pouke iz provedbe makroregionalnih strategija za Baltik i Podunavlje primijeniti i na Sredozemnu regiju te tako pridonijeti učinkovitoj i pravovremenoj provedbi nove Sredozemne makroregionalne strategije, kako bi građanima obuhvaćenih regija u razumnom vremenskom okviru donijela konkretnu korist.

2.1

Važno je uspostaviti zajedničko određenje što čini makroregiju. Makroregija se najčešće određuje kao „područje koje uključuje teritorij više različitih zemalja ili regija povezanih s jednim ili više zajedničkih obilježja ili izazova (…) zemljopisne, kulturne, gospodarske ili druge naravi”. (3)

2.1.1

Komisija je uspostavila okvir za makroregionalnu strategiju koja obuhvaća sljedeća tri elementa:

2.2

EU je dosad usvojio dva MRS-a, jedan za Regiju Baltičkog mora, odobren 2009., a drugi za Podunavsku regiju, odobren 2011. Jadransko-jonska makroregionalna strategija, koju je izvorno predložio Odbor regija (OR) 2011. g. (4) u postupku je odobrenja dok je Atlantska strategija, koja se temelji na pristupu morskome bazenu, već odobrena.

2.2.1

Raspravu o MRS-u treba tumačiti u odnosu na različita zbivanja u sklopu EU-ova političkoga okvira: s Lisabonskim je ugovorom teritorijalna kohezija postala središnjim ciljem EU-ove politike; u strategiji Europa 2020. upravljanje teritorijem ključan je činitelj za potporu ostvarenju ciljeva kohezijske politike EU-a za sljedeće programsko razdoblje (Višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020.).

2.2.2

Komisija je 2012. objavila komunikaciju u kojoj je procijenila potrebe i potencijal s morem povezanih aktivnosti u jadranskom i jonskom području, naznačujući okvirni plan za „kretanje prema skladnoj pomorskoj strategiji i pripadajućem Akcijskom planu do 2013.”, dodajući da bi, „odluče li države članice EU-a zatražiti od Komisije da pripremi Strategiju EU-a za Jadransku i Jonsku regiju, ta pomorska strategija mogla činiti prvu sastavnicu takva EU-ova MRS-a koji bi pokrivao dodatna područja”. (5)

2.3

S obzirom na to da se makroregionalni pristup sve češće javlja u politici EU-a, EGSO smatra da je potrebno jasnije definirati pojam „makroregija”. EGSO nadalje – u skladu s prijašnjim mišljenjima (6) – podržava ovu važnu političku strategiju kao i rezoluciju Europskoga parlamenta o makroregionalnim izgledima u sredozemnome bazenu. (7)

2.3.1

Razlikuju se dva glavna cilja makroregionalnih strategija: prvi se bavi problemima koje regije ili države ne mogu samostalnim djelovanjem zadovoljavajuće riješiti (na primjer izazovima po okoliš); drugi se bavi suradnjom od koje korist imaju uključene regije i zemlje. Ovo razvrstavanje odražava razliku između transnacionalnog pitanja i zajedničkog pitanja (korištenu u raspravi o transnacionalnosti i supsidijarnosti financiranja EU-a). Zemljopisna, društvenogospodarska i upravna obilježja Sredozemlja snažno ukazuju na prvu kategoriju ciljeva kao najvažniju za MRS.

2.4

Sredozemni bazen dijeli slične ekološke, povijesne i kulturne značajke te se stoga može smatrati jedinstvenom makroregijom. (8) EGSO smatra da u sredozemnome bazenu treba primijeniti jednu jedinstvenu makroregionalnu strategiju na 149 (uključujući 7 iz Hrvatske) EU-ovih sredozemnih obalnih regija (SOR-ova) Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Malte, Slovenije, Grčke i Cipra određenih na razini NUTS 3. (9)

2.5

Godine 2009. u EU SOR-u živjelo je 32,4 milijuna djelatnih stanovnika, od čega približno 41% žena. To je stanovništvo u prosjeku izloženije opasnosti od nezaposlenosti, s prosječnom stopom nezaposlenosti u EU SOR-u od oko 12,9% u 2009. (8,9% za EU). Godine 2007. bruto društveni proizvod (BDP) EU SOR-a bio je 1 715 milijarda PPS (standarda kupovne moći) ili 13,9% BDP-a Europske unije. U tim regijama je prosječan BDP bio 23 000 PPS po glavi stanovnika, niži nego u EU-u (24 000 PPS po glavi). (10)

2.5.1

Imajući u vidu prostranost područja, EGSO stoga smatra da bi se EU-ova Sredozemna makroregija (EU SMR) trebala podijeliti na najmanje tri podmakroregije. Nedavne rasprave koje je proveo Europski parlament (EP) o razvoju makroregija pokazale su gledište koje naginje zadržavanju mogućnosti triju zasebnih podmakroregija (PMR): (i) jedne u zapadnome Sredozemlju, (ii) druge u središnjem Sredozemlju (Jadransko-jonska makroregija) i (iii) treću u istočnom Sredozemlju, s posebnim međusobno usklađenim planovima djelovanja.

2.5.2

U pogledu podmakroregije za središnje Sredozemlje te sukladno mišljenjima Europskoga parlamenta i zemljopisnom raspodjelom koju je uspostavio Eurostat, EGSO smatra ključnim uključiti Siciliju i Maltu u Jadransko-jonsku makroregiju. Još važnije, zemlje i regije smještene na zamišljenim granicama podmakroregija također trebaju moći sudjelovati u više od jedne podmakroregije kako bi se osiguralo bolje usklađivanje te uklonilo nepotrebno udvajanje i sukobe.

3.1

Sredozemlje je kao cjelina trpjelo zbog nepostojanog pristupa Europske unije, s raznim inicijativama i instrumentima koji su se pokretali tijekom godina. Ove su inicijative dovele do nekih pozitivnih postignuća, ali se nisu uspjele posve riješiti društvene, političke i gospodarske ciljeve koji su prvotno bili zadani. Sada je vrijeme nadopuniti ono što EU čini putem Unije za Sredozemlje i Europske susjedske politike, kao dijela vanjskih politika, pokretanjem integriranije politike za njezine vlastite sredozemne regije.

3.1.1

Jasne i zajedničke strategije za regiju kao cjelinu te za podregije, praćene odgovarajućim planovima djelovanja, mogu pomoći riješiti neke od nejasnoća regionalne politike koje su proizišle iz pogrešaka u politikama povezanima uz vanjske politike EU-a u toj regiji, poput Unije za Sredozemlje i EU-ove Susjedske politike. Takve jasne strategije mogu također pomoći usvojiti i spasiti neke od pozitivnih postignuća i tekućih projekata postojećih vanjskih EU-ovih politika.

3.2

EGSO daje prednost makroregionalnome pristupu, koji jača sinergije između raznih EU-ovih politika i usklađuje napore širokog raspona dionika smještenih unutar EU SOR-a. Općenito govoreći, MRS-ovi bi za cilj trebali imati pružanje dodane vrijednosti djelovanjima koja se već odvijaju unutar makroregija kako bi uskladili europske, nacionalne i regionalne fondove u ispunjavanju zajedničkih ciljeva, stvaranje osjećaja zajedničkoga postignuća među sudionicima te zbližavanje organizacija i tijela vlasti na bilo kojoj razini oko nekoliko ključnih prilika i izazova. Točnije, u ovom vrlo osobitom razdoblju velikih fiskalnih ograničenja koja snažno ograničavaju mogućnost privatnog sektora da ponovno pokrene gospodarski motor, od životne je važnosti postići najveću moguću razinu Paretove učinkovitosti u korištenju dostupnih izvora.

3.3

Trenutačno gospodarsko stanje, prouzročeno globalnom financijskom krizom 2008., zahtijeva neprestano poticanje novih područja rasta koja bi zemljama mogla pomoći da se izvuku iz gospodarske krize i otvore prijeko potrebna radna mjesta. Obalna područja EU-a u južnoj Europi imaju potencijal postati inovativnim središtima dinamičnog rasta iskorištavajući svoje posebne značajke.

3.3.1

To će, međutim, zahtijevati besprimjeran napor na usklađivanju svega što ključni dionici rade u regiji s ciljem postizanja uže integracije između područja o kojima je riječ, sa socijalnim partnerima i civilnim društvom u glavnoj ulozi.

3.3.2

Naše je mišljenje da već postoji obilje instrumenata i politika koji bi mogli znatno pridonijeti provedbi MRS-a. Ovdje se upućuje na projekte financirane iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskoga socijalnoga fonda (ESF), takozvanih strukturnih fondova, i sredstava koja se raspodjeljuju iz Cilja konvergencije, Cilja regionalne konkurentnosti i zapošljavanja, Cilja europske teritorijalne suradnje, programa za razvoj prijevoza i teritorijalne kohezije (naznačenih za strategiju Europa 2020.), a osobito onih s posebnim pomorskim usmjerenjem, poput Europskog pomorskog i ribarskog fonda, kao i Europske investicijske banke (EIB) i državnih fondova.

3.3.2.1

U ovom je smislu umjesno istaknuti da sve države članice EU-a (a posebice 163 regije unutar Sredozemlja) trenutačno izrađuju nacrte svojih pojedinačnih sporazuma o partnerstvu kojima će se odrediti na koji će način svaka država članica koristiti fondove Zajedničkoga strateškog okvira (ZSO). Iako, doduše, u takvim sporazumima postoji element teritorijalne suradnje, EGSO osjeća da se propušta prilika za veće usklađivanje između zemalja i regija unutar Sredozemlja.

3.3.2.2

Međutim, EGSO insistira na privremenim mjerama koje bi prednost davale provedbi MRS-a, a takve bi mjere trebale biti u potpunosti uspostavljene do revizije u tijeku provedbe Sporazuma o partnerstvu, koji se sklapaju sa državama članicama EU.

3.3.3

Kako bi se osiguralo da ti instrumenti budu u centru pažnje i optimizirani, potrebno je višerazinsko usklađivanje između uključenih institucija, da upravljaju tim postupkom i osiguraju da se izvori do kraja iskoriste, a udvajanje izbjegne. Međuregionalno usklađivanje sada je postalo ključno i hitno, posebice stoga što se s jednakom (ili manjom) razinom financiranja mora više postići. Dakle, treba uspostaviti odgovarajuće i učinkovite instrumente kako bi se postigla usklađenost i učinkovitost.

3.3.3.1

U konkurentnom globaliziranome svijetu te 163 regije moraju biti u stanju natjecati se s bliskim i udaljenim konkurentima, zbog čega je potreba za vodstvom i pravovremenim odlukama od najveće važnosti.

3.3.4

Rubne i pomorske regije, koje su članice Konferencije rubnih i pomorskih regija (KRPR), i OR opetovano su požurivali Europsku komisiju da uvede Teritorijalni pakt, kako bi se sve gospodarske skupine u europskim regijama bolje uključile u strategiju EU 2020. (11)

3.4

Ono što je potrebno jest kombinacija odgovarajućih politika i decentraliziranog odlučivanja što bi pomoglo osigurati da se resursi usklađuju na takav način da ih se može koristiti tamo gdje je najizglednije da će dati najveći mogući učinak u smislu rasta i radnih mjesta.

3.4.1

Samo dobro promišljena strategija, koja je jednostavna i utemeljena na najširem mogućem suglasju, može pomoći rasvijetliti putove i izbore s kojima se suočavaju regije, naselja, gradovi i luke EU SOR-ova.

3.4.2

Također je važno osmisliti postupak mjerenja učinkovitosti politike unutar Sredozemne makroregije kako bi se mogle poduzeti pravovremene popravne radnje. U prošlosti je nedostatak mjerila kojim bi se precizno mjerio uspjeh/neuspjeh politike, zajedno s nedostatkom usklađenosti, udvajanjem napora i gubitaka te manjkom odgovornosti, sprečavao pravovremene popravne radnje, čime su u konačnici povećani neuspjesi politike.

3.4.3

Strategiju mora pratiti plan djelovanja koji jasno prepoznaje projekte koji će najčešće biti izabrani zbog svojega međuregionalnog utjecaja i važnosti za gospodarski rast, kao i izvore financiranja koji će se pokrenuti za njihovu provedbu. Ovo je ključno i trebalo bi se, po mogućnosti, dovršiti unutar prvih dviju godina nakon pokretanja višegodišnjeg financijskoga okvira (MFF) za razdoblje 2014. – 2020.

3.4.4

Krajnje je važno dionicima i izvođačima smanjiti birokratske zahtjeve poput pisanja izvještaja i ispunjavanja obrazaca. Manjak kapaciteta i zastrašujući zadatak poštivanja svih birokratskih postupaka često obeshrabruje nevladine organizacije, mala i srednja poduzeća te regionalne vlasti, posebice one iz manjih regija, i odvraća ih od sudjelovanja. Iako se priznaje potreba za mehanizmima uzajamnog nadzora, ključno je da korisnici programa mogu svoje vrijeme i izvore posvetiti pružanju stvarne koristi društvu i gospodarstvu u cjelini.

3.4.5

EGSO vjeruje da će neuspjeh u ispunjenju planova djelovanja regije spriječiti da iskoriste mogućnost za stvaranje rasta. Oportunitetni trošak zbog takva će neuspjeha biti krajnje visok, posebice u ovim vremenima krize. EGSO čvrsto vjeruje da inovativna suradnja nudi značajna povećanja učinkovitosti koja se mogu postići korištenjem izvora za postizanje snažnijeg rasta. Opasnosti od neuspjeha zloslutne su i za regionalne političke vođe i njihove građane. Većina uključenih regija nema jako dobre izglede za rast u sljedeće dvije godine, a ta će se smetnja još povećati ako regije počnu zanemarivati prilike koje im pruža MRS i ne iskoriste ljudske i prirodne resurse regije na učinkovit i održiv način. (12)

3.4.6

Polazišna točka ove strategije treba biti da iscrta glavne ciljeve i prepozna postojeće EU-ove, državne i regionalne programe, kao i regionalne i lokalne vlasti te udruge civilnog društva koje mogu sudjelovati u potrebnom usklađivanju. Unutar EU MRS-a postoji nekoliko projekata koji financira EU i koji, ako ih se ispravno uskladi, mogu uvećati dodanu vrijednost koju proizvode. Ta vrsta projekata koji već postoje, barem na papiru, i novi projekti koji će se bez sumnje pokrenuti u budućnosti, mogu biti korisni za postizanje nekih ciljeva EU MRS-a.

4.1

Glavni je doseg potaknuti određenje višerazinskog SMR-a praćenog MRS-om, gdje se djelatnosti provode posebnim planovima djelovanja temeljenima na „pravilu triju da”: više dopunskoga financiranja, više usklađivanja među ustanovama i više novih projekata.

4.2

Sredozemne se regije trebaju zajednički obvezati na suradnju sa strategijom na svim razinama djelovanja, što će omogućiti da se iskoriste ciljevi Europe 2020, promičući na taj način integraciju EU-ovih politika i fondova (teritorijalna suradnja). MRS bi trebalo provesti kako bi se regijama i teritorijima pomoglo suočiti se s izazovima koje se ne može riješiti samo državnim sredstvima.

4.3

EGSO smatra da se razvoj MRS-a za Sredozemlje treba temeljiti na trima stupovima rasta:

4.3.1

Pametni rast poduprijet će se uzimanjem u obzir zamisli Plavoga rasta. Dana 13. rujna 2012., Europska je komisija objavila Komunikaciju o Plavome rastu u kojoj je izdvojila pet „lanaca vrijednosti” koji mogu dovesti do održivoga rasta i otvaranja radnih mjesta u plavome gospodarstvu. To su: plava energija, akvakultura, pomorski, obalni i krstareći turizam, morski mineralni izvori te plava biotehnologija. (13)

4.3.1.1

Plavi rast odražava izbore koje su učinile pomorske regije kako bi poboljšale svoju konkurentnost i gospodarski rast korištenjem vlastita zemljopisnog položaja i osobitosti, odnosno morskih i pomorskih djelatnosti, usredotočujući se, ukratko, na ono što im najbolje ide.

4.3.1.2

Izazov Pametnog rasta za obalne regije EU SOR-a je dvostruk:

4.3.1.3

Održivo korištenje sredozemnih izvora pruža mogućnost za stvaranje bogatstva i radnih mjesta. Trebalo bi razviti istraživanje naprednih okolišnih sustava i tehnologija kako bi se poduprle tradicionalne sredozemne djelatnosti koje su u opadanju, otvarajući tako nove mogućnosti.

4.3.1.4

Ti izazovi zahtijevaju uključivanje znanstvenih, tehnoloških i gospodarskih zajednica, zajedno sa socijalnim partnerima. U obzir treba uzeti podupiranje djelatnosti na poljima poput infrastrukture, industrije, obuke, politika ulaganja u istraživanje i razvoj, suradnje među sveučilištima te stvaranja klastera.

4.3.1.5

Nautički sektor vrlo je snažan i pridonosi razvojnim strategijama. Nautički turizam stvara gospodarsku djelatnost i radna mjesta te također pomaže razviti euromediteranski identitet.

4.3.2

Svi su glavni poticaji Održivoga rasta i uključenih sektora međusobno povezani na mnogo načina. Postizanje održivosti i provedba zelenijih politika, kao i pomak prema niskougljičnom gospodarstvu u svim sektorima, pridonose postizanju ciljeva vezanih uz klimatske promjene i prilagodbu tim promjenama. Izvore valja učinkovito koristiti, sinergije ojačati, a gubitke i udvostručenje napora prepoznati i obeshrabriti. Ključne infrastrukture, uključujući one kopnenog i morskog prijevoza, prijenosa energije i IT-mreža, valja neprestano unapređivati kako bi se osiguralo da se ne razvijaju zagušljiva uska grla.

4.3.2.1

Obalna i pomorska održivost međusobno su povezane i obje su podložne pritisku od ljudske djelatnosti, uključujući onečišćenje tla koje na kraju oteče u Sredozemno more, brodska ispuštanja CO2.  (14) Integrirano upravljanje obalnim područjima ne bi se trebalo ograničiti samo na obalnu gospodarsku djelatnost i onečišćenje. Treba pružiti svaku pobudu da se pomorski sektor i brodove koji plove Sredozemljem ohrabri da prijeđu na najsuvremenije oblike „zelenih” tehnologija.

4.3.2.2

Europska unija i osam od njezinih država članica strane su Barcelonske konvencije za zaštitu Sredozemnog mora od zagađenja iz 1975. i njezinih protokola zaključenih pod okriljem Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP). Aktom Vijeća, odobrenim krajem 2012., EU je postala stranom Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja uslijed istraživanja i iskorištavanja (Offshore Protocol) te konvencije, kako bi se sredozemna obalna područja zaštitila od zagađenja prouzročenih takvom djelatnošću. Sredozemne regije EU-a mogu znatno dobiti ovom konvencijom i trebale bi joj posvetiti veliku pozornost, također unutar konteksta njihova cilja da postignu „plavi rast”.

4.3.2.3

Potencijal obnovljive energije Sredozemlja nudi golem izvor čiste energije koji još nije iskorišten. U skladu s ciljevima strategije Europa 2020., u EU MRS treba uključiti mjere za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo sprečavanje.

4.3.2.4

EU MRS-u potrebne su mjere na polju održiva prijevoza, kako bi se smanjilo ispuštanje ugljičnog dioksida. Cestovni prijevoz treba preusmjeriti na pomorski prijevoz. (15) S druge strane, pomorski prijevoz mora nastaviti svojim putom prema uporabi čistijeg goriva. Treba uključiti pomorsku sigurnost te suradnju u sprečavanju nesreća velikih razmjera i odgovoru na njih.

4.3.3

EU MRS treba uključiti snažnu socijalnu dimenziju kako bi u EU SOR-u podupro Uključiv rast. Gospodarski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta trebali bi olakšati stanovnicima regije da uživaju bolju kakvoću života. Regionalne vlasti trebaju promicati socijalni dijalog te uključenost socijalnih partnera i partnera iz civilnoga društva. Na temelju integriranog pristupa teritorijalnoj koheziji u obzir treba uzeti „uključivo” stanje u gradovima, velegradskim područjima, ruralnim područjima, malim obalnim gradovima i na otocima. Pristupačnost infrastrukture, tehnologija i usluga za osobe s invaliditetom trebalo bi povezati s održivim razvojem kao osnovnim preduvjetom uključivog rasta.

4.3.3.1

Moraju se razviti informacijske tehnologije, posebice u rubnim područjima, putem bolje povezivosti, kako bi se kroz međutematski pristup poduprlo ukupnu teritorijalnu i društvenu koheziju u sredozemnim regijama. Treba njegovati razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

4.3.3.2

Također je važno naglasiti potrebu daljnjega razvoja zračnih luka i zračnih usluga u SMR-u kako bi se ojačala regionalna gospodarska integracija. Potencijal zračnih usluga i infrastrukture zračnog prijevoza velikim je dijelom još neiskorišten pa u njih treba više ulagati.

4.3.3.3

Obrazovne ustanove i ustanove za obuku imaju ključnu ulogu u potpori uključivom rastu u sredozemnome području. Treba prepoznati zajedničke obrazovne ciljeve za čitav EU SMR.

4.3.3.4

EGSO osjeća da dijalog socijalnih i građanskih partnera s obrazovnim ustanovama i onima za obuku treba pojačati. Prednost se mora dati obuci iz pomorskih i nautičkih predmeta te suradnji između sveučilišta i središta za obuku.

4.3.3.5

Nezaposlene iz EU SOR-ova treba također saslušati pri oblikovanju buduće strategije koja im nastoji pružiti priliku da ponovno uđu na tržište rada. Također je od životne važnosti poduzeti prave, opipljive napore da se uključe vođe „isključenih” društvenih skupina, poput migranata, osoba s invaliditetom i ženskih organizacija. EGSO u potpunosti podupire politike EU-a usmjerene na sprečavanje diskriminacije temeljem rasnog ili etničkoga podrijetla, invalidnosti, spolnoga usmjerenja ili roda.

4.3.3.6

S obzirom na europske perspektive kada je riječ o demografskom starenju, potrebno je uključiti posebne radnje za promicanje zdravog i aktivnog starenja u EU SOR-ovima. Sredozemne regije također trebaju pokrenuti održive dugoročne planove nadziranog useljavanja i sezonskih radnika kako bi se popunile praznine prouzročene starenjem stanovništva i pozabavilo se sve nepovoljnijim omjerom pojedinaca koji se ne mogu sami uzdržavati. EGSO smatra da bi EU trebao poduzeti veće napore da sredozemnim regijama pomogne da izađu na kraj s izazovima migracije i uključivanjem doseljenika u društvo.

4.3.3.7

EGSO smatra da je ključno da se pri razvoju EU SMRS-a u obzir uzmu europski prioriteti koji ciljaju na poboljšanje socijalne uključenosti i dobrobiti te potpuno poštivanje prava osoba s invaliditetom, kao i na promicanje rodne jednakosti u sredozemnome području. Stoga je ključno osigurati samostalnost pojedinca, dostojanstvo i slobodu osoba s invaliditetom te osnažiti ulogu žena na sredozemnome tržištu rada, u društvu i na položajima na kojima se donose odluke.

5.1

Provedba mediteranskog MRS-a nudi brojne mogućnosti, prvenstveno pružajući referentni okvir za kohezijsku politiku i ohrabrujući međusektorsku suradnju na zajedničkome području usluga i radne snage. Ovaj okvir može doprinijeti većem dopunjavanju ulaganja i utjecati na s tim povezane prioritete svakoga regionalnog razvojnog plana za europsku makroregiju, osiguravajući pregled i prave sinergije unutar integriranog pristupa.

5.2

EU MRS osigurat će veću uključenost i bolju suradnju između raznih EU-ovih intervencijskih mehanizama, nadilazeći proračunska sredstva dodijeljena kohezijskoj politici, udružujući izvore regija i država članica kroz višerazinsko upravljanje. Ovo je strategija u kojoj su svi lokalni dionici na dobitku.

5.3

Koristi od sredozemnog MRS-a u velikoj mjeri proistječu iz pristupa koji je iznimno sveobuhvatan i uključuje više razina, koji je sposoban promicati sinergije između politika i programa EU-a, kao i financirati komplementarnosti.

5.4

Provedba mediteranskog MRS-a potaknut će ostvarenje strateških djelatnosti u obalnim i otočnim područjima, a također će pojačati suradnju između sredozemnih uprava, regija, gradova, luka i, gdje se pojavi potreba, između državnih vlasti.

5.5

Nastavit će se s djelatnostima vezanima uz Integriranu pomorsku politiku i Plavi rast, naglašavajući međuovisnosti i sinergije koje postoje između djelatnosti naizgled nevezanih s pomorskim sektorom.

5.6

Predložene radnje bavit će se trima stupovima rasta koji su prethodno određeni. Pri odabiru predloženih radnja, svaka mora zadovoljiti sljedeće kriterije:

—

Regija s morskom granicom (372 regije odgovaraju ovome kriteriju);

—

Regija u kojoj više od polovice stanovništva živi unutar 50 km od mora (73 regije odgovaraju ovome kriteriju);

—

Hamburg, njemačka regija koja ne odgovara ovim odredbenim kriterijima, dodana je na popis obalnih regija EU-a uzimajući u obzir njezin snažan pomorski utjecaj.