21.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 341/29

1.1

EGSO s velikim odobravanjem pozdravlja industrijsku politiku EU-a u svemirskom sektoru (1). Odobrava također dani proračun od 11 milijardi eura za Galileo, Copernicus, te za istraživanje i razvoj u Obzoru 2020. od 2014. do 2020. godine, uz postojeći godišnji proračun od 4 milijarde eura Europske svemirske agencije (ESA). Te su odluke u skladu s postojećim stajalištem EGSO-a (2).

1.2

Svemirska politika EU-a, koja ima političku podršku diljem Europe, trebala bi osigurati nezavisan europski pristup svemiru zajedno s cijelim lancem vrijednosti, tj. od faze koncepta do razvoja, lansiranja i korištenja. Dugoročne i visoko rizične aktivnosti traže predvidivost, sigurnost i trajnu predanost.

1.3

EU treba kritičnu masu. Unutarnje svemirsko tržište zahtijeva bavljenje s dobro definiranim pojmom europskih ravnopravnih uvjeta konkurencije, i iz unutarnjih i iz vanjskih razloga.

1.4

Proaktivna industrijska politika potrebna je kao odgovor velikim institucionalnim tržištima diljem svijeta koja imaju sve veći strateški i tehnološki utjecaj. Konkurentnost europske industrije mora se poboljšati. Još uvijek je potrebno s vremenom prevladati znatne unutarnje prepreke.

1.5

Industrijska politika EU-a trebala bi objediniti različite strategije država članica te usuglasiti nacionalne preferencije unutar jedinstvenog okvira.

1.6

Sve strane trebaju raditi u istom pravcu. ESA ima posebno mjesto. Njezin rad iznimno je uspješan i nepobitan. U novoj organizaciji ESA će, uz svoju tradicionalnu ulogu, postati podupiratelj svemirskih projekata prema pravilima EU-a. Uspostavit će se nove metode i odnosi. Zahtijevaju dobro razvijenu koordinaciju te dobru usklađenost između svih sudionika, tj. usluga Komisije, ESA-e, i država članica.

1.7

Potrebni su službeni dogovori oko konzultacija s industrijom, posebno s obzirom na mala i srednja poduzeća. Dostatan dio proračuna Copernicusa mora se rezervirati za nove usluge i nove aplikacije.

1.8

Svemirski sektor traži visoko kvalificiranu radnu snagu, na temelju odgovarajućih ugovora. Potrebna je kontinuirana briga oko prikladnih vještina, koje će se osigurati kroz suvremeno obrazovanje i obuku, čime će se olakšati mobilnost.

1.9

Strateška sigurnost i pitanja obrane pokretačka su snaga za svemirsku politiku u svim zemljama. Nove svemirske politike i radnje EU-a temelje se na članku 173. i, posebice, na članku 189. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Moraju biti ugrađeni u uži sporazum između država članica u vezi sa sigurnošću i obranom te tako i u širu perspektivu vanjske politike EU-a. S druge strane, iskustva svemirske politike mogu u određenim dobro definiranim područjima biti primjer za europsku obranu. Njih je potrebno uzeti u obzir u nadolazećoj raspravi o europskoj obrani.

1.10

Politika svemirske industrije EU-a doista može biti poticaj konkurentnoj, solidnoj, učinkovitoj i uravnoteženoj industrijskoj bazi u Europi, tako da podržava vladine usluge kao i poduzeća i građane. Sektor je još uvijek krhak. Kriza sa sobom donosi nove nesigurnosti. Ono što je sada važno jest provedba!

1.11

S takvom pozadinom, EGSO u potpunosti podupire pet ciljeva koje je definirala Komisija: koherentan i stabilan regulatorni okvir, snažnu industrijsku osnovu, uključujući mala i srednja poduzeća, konkurentnost i učinkovitost troškova, tržišta za aplikaciju i usluge, te tehnološki nezavisan i neovisan pristup svemiru (3).

1.12

Položaj Europe u svijetu potrebno je konsolidirati i ojačati davanjem podrške radu i konkurentnosti europske industrije, držeći korak s ambicijama drugih nacija koje putuju u svemir te vodećom svjetskom tehnologijom, promovirajući učinkovitost troškova uz lance vrijednosti, razvijajući tržišta za primjenu u svemiru te usluge.

2.1

Zbog pitanja sigurnosti i obrane, svemirska politika razvila se izvan okvira Ugovora o EU-u. Države članice imale su svoje vlastite svemirske strategije. Zajednički europski interesi u određenoj su mjeri kanalizirani putem istraživanja i razvoja i industrijskih projekata ESA-e.

2.2

Godine 2003. Okvirnim sporazumom inicirana je nova faza između ESA-e i EU-a. FP7 uključio se u istraživačke projekte i u industrijsku politiku te je industrijska politika EU-a po sektorima postala nadomak ruke. Investicije na višoj i nižoj razini su se intenzivirale, konkurencija se povećala, specijalizirano privatno poslovanje razvilo je nove primjene i usluge.

2.3

EGSO snažno podupire strategiju EU-a glede kombiniranja koncepcije ESA-e s užom uključenošću europskih institucija kao i konkretnim prijedlozima i odlukama u tu svrhu (4).

2.4

U kasnijim mišljenjima EGSO naglašava značaj svemirskih politika EU-a za javne službe, poduzeća i, posebice, građane. Podupire pozitivne pomake u nekoliko specifičnih područja kao što su Europski program za promatranje Zemlje (GMES), GMES – svemirska komponenta, te Svemirska strategija koja koristi građanima (5).

2.5

Godine 2012. EGSO je zagovarao dovođenje financiranja GMES-a unutar višegodišnjeg financijskog okvira od 2014. do 2020 (6). Dana 8. veljače 2013. Vijeće je odlučilo shodno tome dodjeljujući 3,78 milijuna eura za GMES – od sada pod nazivom Copernicus – 6,3 milijarde eura za Galileo, te 1,7 milijardi eura za istraživanje i razvoj unutar Obzora 2020. Odluku još mora odobriti EP.

2.6

Nedavna komunikacija EK-a o industrijskoj politici u svemirskom sektoru predstavlja korak dalje, potreban s obzirom na to da "Europa u svemiru trenutno gubi prednost u odnosu na većinu, ako ne i na sve ostale nacije koje putuju u svemir" (7).

3.1

Okolnosti su se drastično izmijenile. Investicije diljem svijeta od strane novih nacija koje putuju u svemir brzo rastu. SAD i nadalje ostaje najjači sudionik. Promet SAD-a u ovom sektoru oko deset je puta veći nego u Europi. Kina i Indija postaju ozbiljni takmaci. Nedavno je Rusija najavila da će značajno povećati svoj proračun za svemir.

3.2

Strateška pitanja autonomije i samodostatnosti osnovna su pitanja. Cjelokupno je tržište u Kini, Indiji, Japanu, te skoro i u Rusiji, 100 % institucionalizirano. U SAD-u ono iznosi više od 70 %. To je svakako suprotno od stanja u Europi gdje 50 % tržišta ovisi o privatnom sektoru. Potrebno je napomenuti da u smislu volumena, 20 % tržišnog udjela privatnog sektora u SAD-u predstavlja više od 50 % privatnog tržišnog udjela u Europi.

3.3

Globalno tržište raste dok se konkurencija intenzivira uslijed dolaska novih nacija koje putuju u svemir. To ugrožava teško stečeni položaj europske industrije jer se stvaraju prepreke, dok novopridošli sudionici provode agresivnu izvoznu politiku. Uslijed smanjenja proračuna za obranu, američki svemirski sektor također se orijentira na izvoz diljem svijeta.

3.4

U takvim okolnostima, EGSO u potpunosti podržava cilj održanja nezavisnog europskog pristupa svemiru kao što je navedeno u nizu zaključaka Vijeća te u komunikacijama EK-a. Više nego ranije, Vijeće i Komisija s pravom naglašavaju potrebu za europskom autonomijom u strateškim područjima svemirskog sektora, promovirajući i štiteći nezavisan europski pristup svemiru.

3.5

Europa trenutno još uvijek uvelike ovisi o američkim tehnologijama. Napori za smanjenjem te ovisnosti koji bi osigurali sigurnost neprekinute isporuke znanja i materijala visoke tehnologije zahtijevaju veće napore vlada, ESA-e i EU-a.

3.6

Kao odgovor predvidivosti dugoročnih i visoko rizičnih aktivnosti, neophodni su izvjesnost i trajna predanost. Na putu do pune zrelosti sektor je još uvijek krhak, posebice tamo gdje se to tiče malih i srednjih poduzeća koja su ključna za razvoj primjena. Sadašnja kriza samo pridonosi osjetljivosti.

4.1

U ovom izazovnom okruženju Komisija je predstavila svoj prijedlog aktivne industrijske politike EU-a na temelju članaka 173. i 189. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

4.2

Po prvi put Komisija je provela dubinsku analizu izazova kao rezultat konzultacija s nizom javnih i privatnih strana. Ta naširoko prihvaćena analiza vodeći je element za skok od sadašnjih približno 4 milijardi eura proračuna ESA-e na dodatnih 11 milijardi eura svemirskog proračuna od 2014. do 2020. S obzirom na agresivnu politiku ostalih nacija koje putuju u svemir, to je odlučujući korak naprijed.

4.3

To dodatno financiranje također je dobra početna točka u sektoru koji naginje k znatnom rastu u sljedećem desetljeću i to iz dva razloga:

4.4

Sve se veći broj aktivnosti koristi uslugama u svemiru: sigurnost, poljoprivreda, transport, regionalni razvoj, promatranje oceana, meteorologija, telekomunikacije, emitiranje programa, smanjenje digitalnih razlika.

4.5

Osim toga, svemir daje podršku cijelom nizu globalnih pitanja kao što su klimatske promjene, sigurnost hrane, ribarstvo, sječa šuma, nadziranje prirodnih resursa, motrenje katastrofa. Europa bi trebala biti opremljena vlastitim globalnim sustavom kako bi u potpunosti igrala svoju ulogu u skladu sa svojim ekonomskim položajem u svijetu. Svijest javnosti potrebno je podići na višu razinu.

4.6

EGSO u potpunosti podržava odluku da EU, u kreiranju potrebnih uvjeta, iskoristi prilike koje pruža proaktivna industrijska politika. To vidi kao konkretnu razradu šireg koncepta industrijske politike EU-a kao što je izneseno u komunikacijama EK-a o industrijskoj politici iz 2010. i 2012.

4.7

Ta bi politika, osmišljavanjem i razvijanjem svemirskih sustava kao i pokretanjem i korištenjem programa, trebala osigurati neovisan pristup Europe svemiru i s njime povezanim tehnologijama. Samodostatnost i nezavisna provjera podataka neophodna je, posebice u odnosu na Kinu, pa čak i u odnosu na prijateljske nacije kao što je SAD, s kojima se Europa nužno natječe.

4.8

Glavna masa industrijskih politika, koje pokreću nacionalne strategije, i dalje ostaje u državama članicama. Te su strategije dio šireg područja politike sigurnosti i obrane što također objašnjava usku vezu između vlada, nacionalnog istraživanja i industrija. To vodi do unutarnjih prepreka te na taj način do fragmentacije i rascjepkanosti kao i do zaostajanja Europe.

4.9

Time se ističe da je potreba za ravnopravnim uvjetima konkurencije preduvjet za svaku industrijsku politiku EU-a. Komisija bi trebala razraditi jasne kriterije kako bi precizno definirala pojam "ravnopravnih uvjeta konkurencije". Takav dobro definirani pojam također je neophodan za svaku mjeru "reciprociteta" u međusobno otvorenim međunarodnim tržištima s trećim zemljama.

4.10

EGSO inzistira da ravnopravni uvjeti konkurencije te transparentna unutarnja konkurencija unutar Unije mora biti krajnji cilj. To će značajno pomoći u držanju koraka s ostatkom svijeta.

4.11

S obzirom na politiku Komisije o istraživanju i razvoju, EGSO spominje dva važna pitanja kojima je potrebno udovoljiti:

4.12

Ta pitanja potrebno je razmatrati u vezi sa sve manjim proračunima za istraživanje i razvoj u državama članicama. Cjelokupni izdaci ostaju više ili manje jednaki zbog kompenziranja financijskog sudjelovanja Komisije. Jedina je iznimka Njemačka koja je nedavno povećala svoj svemirski proračun za istraživanje i razvoj za 10 %.

4.13

Kao što je EGSO napomenuo u nekoliko navrata, uspješna industrijska politika je dijagonalna: potrebno je osigurati koordinaciju među različitim glavnim upravama EK-a kako bi se postigli svi ciljevi koje je Glavna uprava za poduzeća iznijela, na primjer, s Glavnom upravom za veze u pogledu SatCom-a, i s Glavnom upravom za trgovinu u pogledu otvaranja tržišta i garantiranja "sigurnosti dobave" ključnih komponenti.

5.1

Znanost i tehnologija su temelj. EGSO još jedanput ističe velik značaj ESA-e za europsku svemirsku politiku. S obzirom na prepreke koje je potrebno prijeći u svakom međuvladinom okviru, prethodni i sadašnji rad ESA-e je neupitan. Od samog početka ESA je značajno doprinosila europskim svemirskim aktivnostima takvima kakve jesu. ESA je imala nezamjenjivu ulogu u istraživanju i razvoju svemira te, u određenom opsegu, također u industrijskim aktivnostima, i to ne samo zbog pozitivnih omjera troškova i kvalitete proizvoda.

5.2

ESA je dobro opremljen partner za nacionalne vlade i industrije. Shodno tome, njezina su postignuća veoma prikladan dio u lancu koji tvori i pojačava osnovu europske industrije. Štoviše, uspostavljeni sustav „prikladne dobiti“ ohrabrio je vlade da drže na oku cjelokupan rad u istraživanju i razvoju kao i naredne aktivnosti u dotičnim zemljama.

5.3

Međutim, postupno je postalo očito da je potrebno otvoriti nove putove ako EU doista želi biti konkurentan globalni igrač. Okvirni sporazum iz 2003. između ESA-e i EU-a počeo je dodavati politike EU-a i financijske resurse kao i jačati konkurenciju i konkurentnost. Došlo je do uspješnog partnerstva između ESA-e i EU-a. Trajna obveza ESA-e bit će čvrst temelj za svaku politiku svemirske industrije EU-a.

5.4

Nadalje, okolnosti koje se brzo mijenjaju zahtijevaju točnu procjenu procedura i postupaka za optimalnu iskoristivost financijskih resursa kako bi se dala podrška trajnoj konkurentnosti i otpornosti europskih poduzeća.

5.5

Uloga ESA-e u stvaranju zdrave osnove za korištenje vlastitih europskih svemirskih sustava kroz fokusiranu i integriranu primjenu je priznata, međutim, podršku koju može dati politikama EU-a tek je potrebno u potpunosti ostvariti. Uža suradnja između EU-a i ESA-e trebala bi stvoriti snažnu dinamiku u tom smislu.

5.6

Od novih se pristupa i mehanizama zahtijeva da održavaju namjernu politiku uspješnog razvoja i održivog korištenja operativnih svemirskih sustava. Isto tako, potrebno je uspostaviti učinkovitu europeizaciju resursa kako bi se održala tri cilja:

5.7

Nedavne odluke su u skladu s modernizacijom koju je EGSO branio u svom mišljenju iz 2008. godine (8). U to je vrijeme EGSO naglašavao da sve veća zrelost svemirskog tržišta zahtijeva više fleksibilnosti koja, u vrijeme sve bržih tehnoloških ciklusa i sve veće sinergije i aplikacija, u pravilu nije zajamčena fiksnim obrascima odnosa koji su rezultat principa prikladne dobiti koji primjenjuje ESA (9).

5.8

Nagle promjene potrebno je izbjegavati. Stoga je EGSO zagovarao analizu i dijalog o željenim postignućima Europe za deset godina: "dijalog bi trebao uključivati način na koji se ESA financira, dinamičan doprinos srednje velikih poduzeća te održavanje najviše razine konkurencije" (10).

5.9

Rezoluciju Vijeća iz studenog prošle godine u vezi s odnosom između EU-a i ESA-e (11) u pogledu novog financijskog okvira, usvojenu 8. veljače, EGSO smatra konkretnom primjenom svoje preporuke iz 2008. godine. EU ulazi u novu fazu.

5.10

U provedbi odluka, ESA će, koristeći svoje dugotrajno iskustvo, postati odgovorna za izvršnu upravu, no to će se odvijati na temelju pravila EU-a. Ako se dobro primijeni, uspostavit će se optimalna ravnoteža između kompetencija ESA-e i uobičajenih tržišnih mehanizama EU-a.

5.11

Još se ne može predvidjeti kako će dogovorene metode rada funkcionirati, posebice ne u prvoj fazi. Unatoč manjim promjenama tijekom zadnjih par godina u kojima su bili promicani marketinški pristupi, potrebno je uspostaviti nov odnos sa znanošću i istraživanjem u svemiru. Odbor stoga pozdravlja razvoj radnih distinktivnih kriterija između načela prikladne dobiti koje se uobičajeno primjenjuje u ESA-i (svrha čega je gajiti i koristiti svestranu svemirsku industriju u Europi) te pravila unutarnjeg tržišta EU-a, koja obvezuju Komisiju, kako bi se razvila plodna suradnja između Komisije i ESA-e te nadalje jačalo europsku svemirsku industriju.

5.12

O ovoj se dimenziji također govori u dodatnom mišljenju Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI) na ovu temu. U međuvremenu je bilo moguće pružiti zadovoljavajuće odgovore na neka od kritičnih pitanja koja se tamo postavljaju.

6.1

U izradi nacrta svemirske politike prema članku 189., potrebno je primijeniti paralelne kompetencije Komisije i država članica što je više moguće. Države članice također trebaju poduzeti inicijativu da međusobno surađuju na posebnim pitanjima. Komisija takve procese može nadzirati.

6.2

Potrebno je definirati prave uvjete u mijenjanju konkurentnog i dinamičnog okoliša kao podršku čvrstoj konkurentnoj osnovi za industriju EU-a. Stoga EGSO inzistira da se od sada pa nadalje industriji dade formalno mjesto u savjetodavnim tijelima, posebice kada se radi o područjima u kojima djeluju manja poduzeća. Zahtjeve je potrebno definirati na otvoren i transparentan način.

6.3

Među pitanjima koja je potrebno razmotriti jesu slobodna i otvorena politika u vezi s podacima, kvalitetom, standardima i certificiranjem. Usluge pružaju i tijela javnog sektora i privatni sudionici, što zahtijeva učinkovit nadzor.

6.4

Dobro uspostavljeni konzultativni dogovori bit će podrška golemom potencijalu koji imaju mala i srednja poduzeća. Dovoljan dio proračuna za Copernicus i Galileo potrebno je koristiti za razvoj novih usluga i aplikacija.

6.5

Uslijed intenziteta tehnologije, radna snaga je, u prosjeku gledano, visoko kvalificirana. Svemir diljem svijeta zapošljava 800 000 zaposlenika, od kojih 25 % u SAD-u, a 4 % (!) u Europi. Postoji sve veća potreba za fakultetski obrazovanim zaposlenicima koji bi osnažili europske potencijale te stvorili pozitivne sinergije. Zadovoljavajući ugovori o radu trebaju biti pravilo kako bi se povećala privlačnost sektora.

6.6

Svemir pobuđuje maštu mladih. EGSO ustraje na aktivnoj politici rada, utemeljenoj na suvremenom obrazovanju i edukaciji te promicanoj unutar višeg tehničkog obrazovanja, uključujući i blisku suradnju s istraživanjem i inovacijama. To će također poticati poželjnu i adekvatnu mobilnost.

6.7

S obzirom na velik značaj institucionalnog tržišta, industrijska politika u svemirskom sektoru usko je povezana s politikom nabave. Ona treba udovoljiti visokim zahtjevima kvalitete i transparentnosti. EGSO ističe da bi industrija uvelike pozdravila pripremu posebne politike za svemirsku nabavu, u koju bi EU bio direktno uključen, jednom kada njezin opseg bude definiran između Komisije i država članica.

6.8

Takva će politika utrti put EU-u za preuzimanje njegove uloge vlasnika europskih svemirskih infrastruktura i korisnika svemirskih usluga u cilju ostvarenja brojnih javnih politika.

6.9

EGSO ističe važnu ulogu koju trebaju odigrati regije i regionalne aktivnosti kako bi poduprle razvojne aktivnosti svemirske industrije. Uloga regija je podcijenjena. One moraju biti adekvatno obaviještene i opremljene kako bi imale koristi od mogućeg pozitivnog utjecaja od učinkovite uporabe svemirskih usluga.

6.10

Nedostaju zadovoljavajuće kvantitativne tržišne mjere, što rezultira nedostatkom pouzdanih podataka o konačnom učinku istraživanja svemira na nižim razinama primjene. Analitičko znanje na višim i nižim razinama potrebno je produbiti.

6.11

Analiza Euroconsulta u kojoj se, između ostalog, tvrdi da u SAD-u investicije više razine stvaraju dvostruko više profitabilnih aktivnosti na nižoj razini nego u Europi je pobijana, ali analitički nikad nije opovrgnuta (12). Drugi je za EU zanimljiv model, jedinstven u svojoj vrsti, ažurirana analiza o gospodarskom utjecaju različitih segmenata britanske svemirske industrije (13).

6.12

EGSO potiče Komisiju, ESA, i države članice da idu za zajedničkom analizom različitih segmenata sektora te da ih stave u svjetsku perspektivu. Objedinjene brojke o (novom) zapošljavanju, stopama rasta te primjenama, ojačat će relevantnost sektora i održati trajnu podršku javnosti.

7.1

Slično svemirskoj politici europskih takmaca, svemirska politika EU-a bi, prema gledištu EGSO-a, bila plodonosnija da je ugrađena u dogovor između država članica u vezi sa strateškim pitanjima obrane i sigurnosti koji se gradi te, stoga, u širu perspektivu vanjske politike EU-a. Tu poveznicu trebalo bi također uključiti u narednu raspravu o europskoj obrani, gdje to bude prikladno.

7.2

Europska suradnja u svemiru znatno je više razvijena od bilo kojeg sektora obrane. Svemirske aktivnosti povezane s obranom mogu se također povezati s razradom obrambene politike EU-a kao piloti ili primjeri za zajedničke obrambene projekte. EGSO bilježi da je takav prijedlog već ponuđen još davne 1987. godine! No otuda se nikad nije krenulo dalje.