(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/969 (2) Europska komisija („Komisija”) uvela je kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „predmetna zemlja” ili „Kina”) („izvorna uredba”). Kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 4,6 % do 35,9 % („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/649 (3) Komisija je uvela konačne antidampinške mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 0 % do 31,3 %.

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (4) Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev za reviziju („zahtjev”) podnijelo je 9. ožujka 2022. Europsko udruženje proizvođača čelika EUROFER („podnositelj zahtjeva”) u ime industrije Unije koja proizvodi određene toplovaljane plosnate proizvode od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u smislu članka 10. stavka 6. osnovne uredbe.

(5)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da bi istekom kompenzacijskih mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i ponavljanja štete za industriju Unije.

(6)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 8. lipnja 2022. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz NRK-a na temelju članka 18. stavka 2. osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (5) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(7)

Komisija je 12. svibnja 2022., prije pokretanja revizije, obavijestila kinesku vladu („kineska vlada”) (6) da je zaprimila propisno dokumentiran zahtjev te ju je pozvala na savjetovanje u skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe. Istog je dana i kineska vlada dostavila primjedbe u pisanom obliku tvrdeći da zahtjev općenito ne sadržava dostatne dokaze za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, posebno u pogledu specifičnosti navodnih subvencija za proizvođače toplovaljanih plosnatih proizvoda. Komisija je primila na znanje primjedbe kineske vlade te je tijekom ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera posvetila posebnu pozornost tim elementima.

(8)

Komisija je 5. travnja 2022. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije (7) najavila i pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka konačnih antidampinških mjera, koje su na snazi za uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz NRK-a u Uniju, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(9)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, sve poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u NRK-u i tijela Narodne Republike Kine, kao i poznate uvoznike, korisnike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje.

(11)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 27. osnovne uredbe, Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećeg obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom ispitnog postupka revizije koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 29 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Primjedbe nisu zaprimljene pa je Komisija potvrdila privremeno odabrani uzorak. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od poznatih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Sa zatraženim informacijama nije se javio nijedan nepovezani uvoznik.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban za proizvođače izvoznike i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača iz NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima. Nijedan proizvođač iz NRK-a nije dostavio zatražene informacije.

(16)

Stoga je Komisija verbalnom notom od 2. rujna 2022. obavijestila tijela NRK-a da bi pri ispitivanju nastavka ili ponavljanja subvencioniranja mogla pribjeći uporabi raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe. Tijela NRK-a nisu odgovorila na notu.

(17)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku, podnositelju zahtjeva i kineskoj vladi. Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku i podnositelja zahtjeva.

(18)

Komisija je provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete te za ispitivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih strana:

(19)

Komisija je 4. travnja 2023. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala uvesti kompenzacijske pristojbe. Svim je stranama dano razdoblje u kojem su mogle iznijeti primjedbe na tu objavu.

(20)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Stranama koje su ga zatražile omogućeno je saslušanje. CISA je zatražila saslušanje sa službama Komisije te je ono održano 12. travnja 2023.

(21)

Proizvod koji je predmet ove revizije isti je kao proizvod u početnom ispitnom postupku, tj. određeni plosnati valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno o tome jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, neplatirani i neprevučeni („proizvod iz postupka revizije”).

Ova revizija ne obuhvaća sljedeće proizvode:

Predmetni proizvod trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznake TARIC 7226191091, 7226191095), 7226 91 91 i 7226 91 99. Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe, ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu.

(22)

Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se toplim valjanjem. To je postupak oblikovanja metala pri kojem se topli metal povlači kroz jedan ili više parova toplih valjaka kako bi mu se smanjila debljina i kako bi se debljina učinila jednolikom, pri čemu je temperatura metala iznad njegove temperature rekristalizacije. Isporučiti se mogu u različitim oblicima: u kolutima (podmazani ili nepodmazani, dekapirani ili ne) te rezani na određenu dužinu (u limene ploče) ili u uske trake.

(23)

Dvije su glavne namjene toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Prvo, ti su proizvodi osnovni materijal za proizvodnju raznih proizvoda od čelika na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih plosnatih i prevučenih proizvoda od čelika. Drugo, upotrebljavaju se kao industrijski ulazni elementi koje krajnji korisnici kupuju za razne primjene, među ostalim za građevinarstvo (proizvodnja čeličnih cijevi), brodogradnju, plinske spremnike, automobile, tlačne posude i energetske vodove.

(24)

Proizvod iz ovog ispitnog postupka proizvod je iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(25)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(26)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 2. stavka (c) osnovne uredbe.

(27)

U skladu s člankom 18. osnovne uredbe i kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je najprije ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka subvencioniranja.

(28)

Komisija je kineskoj vladi 12. srpnja 2022. poslala upitnik. Od kineske vlade zatražila je da upitnik proslijedi bankama i drugim financijskim institucijama za koje kineska vlada zna da su davale zajmove subjektima iz predmetne industrije, ali i proizvođačima i distributerima toplovaljanog i hladnovaljanog čelika koji dobavljaju ulazne elemente za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije.

(29)

Komisija nije primila odgovor.

(30)

Komisija je 2. rujna 2022. verbalnom notom obavijestila kineska tijela da zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođača proizvoda iz postupka revizije svoje nalaze namjerava temeljiti na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe. Obavijestila ih je i da bi nalazi koji se temelje na raspoloživim podacima mogli biti nepovoljniji nego u slučaju suradnje kineske vlade i proizvođača.

(31)

Na to nisu primljene nikakve primjedbe. U skladu s člankom 28. osnovne uredbe Komisija je smatrala da je korištenje raspoloživih podataka nužno kako bi se utvrdio nastavak subvencioniranja u industriji toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Kini.

(32)

U skladu s tim Komisija se u analizi koristila svim raspoloživim podacima, a osobito sljedećim:

(33)

Prije analize navodnog subvencioniranja u obliku specifičnih subvencija ili programa subvencioniranja (odjeljak 3.3. i dalje u nastavku) Komisija je ocijenila državne planove, projekte i druge dokumente koji su bili relevantni za više od jedne subvencije ili programa subvencioniranja. Utvrdila je da su sve ocijenjene subvencije ili programi subvencioniranja dio provedbe središnjeg planiranja kineske vlade iz sljedećih razloga.

(34)

Komisija je u trenutačnom ispitnom postupku utvrdila da je glavni dokument relevantan za razdoblje ispitnog postupka revizije 14. petogodišnji plan za razvoj industrije sirovina, kao što je industrija čelika. Budući da je industrija čelika važan dio industrije sirovina, ona je i ključno područje koje oblikuje međunarodnu konkurentsku prednost Kine i „glavno bojište” za restrukturiranje industrijskih temelja i zeleni industrijski razvoj. Plan je usmjeren na etabliranje grupe vodećih poduzeća koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti.

(35)

U trogodišnjem akcijskom planu pokrajine Hebei o razvoju klastera u lancu industrije čelika (2020.–2022.) razrađuje se reforma mješovitog vlasništva nad poduzećima u državnom vlasništvu, uz naglasak na promicanju međuregionalnog spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru čelika.

(36)

U 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije čelika pokrajine Shangdong kao cilj se ističe konkurentnost industrije čelika te se predlaže stroga kontrola proizvodnih kapaciteta. Nadalje, navode se ciljevi optimizacije industrijskog ustroja, jačanja poticaja za inovacije, promicanja zelenog razvoja te izgradnje napredne industrijske baze za proizvodnju čelika koju odlikuje prvorazredna domaća konkurentnost i međunarodni utjecaj.

(37)

Nakon objave CISA je tvrdila da se Komisija u velikoj mjeri oslanjala na „14. petogodišnji plan” kako bi dokazala stratešku važnost relevantne industrije i time dokazala postojanje subvencija u vezi s tim konkretnim sektorom. CISA je naglasila da su „petogodišnji planovi” samo smjernice u kojima se izražavaju stajališta vezana uz budućnost politika i kao takvi nemaju obvezujuću snagu jer u takvim planovima ne postoji odredba o kršenju ili o sankcioniranju. Osim toga, CISA je u tom pogledu uputila na jednakovrijedne dokumente i izvješća Europske komisije, kao što je publikacija Komisije naslovljena „Nova industrijska strategija” u kojoj sama Komisija utvrđuje razne prioritete u smislu javnih ulaganja, što je jasan pokušaj usmjeravanja budućeg razvoja ključnih industrija EU-a.

(38)

Ta tvrdnja nije mogla biti prihvaćena. Prvo, petogodišnji planovi koje objavljuje kineska vlada nisu samo opći dokumenti sa smjernicama, već su pravno obvezujući. U 14. petogodišnjem planu sva se tijela vlasti izričito podsjećaju da s dužnom pažnjom provode planove: „Ojačat ćemo sustave upravljanja planiranjem, kao što su katalozi i popisi, prikupljanje i arhiviranje te usklađivanje i koordiniranje, izraditi popise i kataloge kao što su 14. petogodišnji posebni planovi na nacionalnoj razini, promicati arhiviranje planova oslanjajući se na nacionalnu platformu za integrirano upravljanje informacijama i objediniti različite planove u okviru jedinstvenog upravljanja. Uspostavit ćemo i poboljšati mehanizme usklađivanja i koordinacije planiranja, uskladiti planove koje su odobrili Središnji odbor KPK-a i Državno vijeće te pokrajinske razvojne planove s ovim Planom prije podnošenja na odobrenje, osigurati usklađenost prostornog planiranja na nacionalnoj razini, posebnog planiranja, regionalnog planiranja i drugih razina planiranja s ovim Planom u smislu glavnih ciljeva, smjerova razvoja, općeg rasporeda, glavnih politika, glavnih projekata te sprečavanja i kontrole rizika.” (16) Nadalje, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina predviđeno je da se „svi lokaliteti trebaju poboljšati na temelju ovog Plana i da u svoje primarne lokalne zadaće trebaju uključiti njegov glavni sadržaj i velike projekte”, a da će „sektor čelika i drugi ključni sektori sastaviti posebna mišljenja o provedbi na temelju ciljeva i zadaća ovog Plana”. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(39)

Kineska vlada u ovom ispitnom postupku nije predočila nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(40)

Uredba br. 35 Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme – Politike razvoja industrije željeza i čelika (2005.) („Uredba br. 35”) još je jedan dokument politike kojim se uređuje kineski sektor čelika. Donijelo ju je Državno vijeće, a obuhvaća različite aspekte kontrole kineske vlade nad industrijom, uključujući:

(41)

Odluka br. 40 uredba je Državnog vijeća u kojoj se za potrebe ulaganja industrijski sektori klasificiraju u različite kategorije, točnije u „poticane, ograničene i isključene projekte”. U toj se odluci navodi da je „Katalog smjernica za prilagodbu industrijske strukture”, koji je provedbena mjera iz Odluke br. 40, važna osnova za usmjeravanje ulaganja. Kineska vlada njome se služi i kao smjernicom za upravljanje projektima ulaganja te za oblikovanje i provedbu politika o javnim financijama, oporezivanju, kreditima, zemljištu, uvozu i izvozu (17). Industrija čelika navedena je kao poticana industrija u poglavlju VIII. tog Kataloga smjernica. S obzirom na njezinu pravnu prirodu Komisija je napomenula da je Odluka br. 40 uredba Državnog vijeća, koje je najviše administrativno tijelo u NRK-u. U tom je smislu Odluka pravno obvezujuća za ostala javna tijela i gospodarske subjekte (18).

(42)

Plan prilagodbe i revitalizacije industrije čelika (2009.) akcijski je plan za industriju čelika. Plan je usmjeren na suočavanje s međunarodnom financijskom krizom i ispunjavanje općih zahtjeva politike kineske vlade koji se odnose na održavanje rasta. Njime se ujedno nastoji „zajamčiti stabilan rad industrije” jer se ona „smatra važnom temeljnom industrijom nacionalnog gospodarstva”. U dokumentu se utvrđuje sljedeće:

(43)

U skladu s poglavljem VIII. Kataloga smjernica za prilagodbu industrijske strukture (2019.) sektor čelika u kategoriji je poticanih sektora.

(44)

S obzirom na prethodno navedene dokumente i njihove odredbe, za koje ne postoje dokazi da više nisu na snazi, Komisija je ponovila svoje zaključke iz početnog ispitnog postupka da je kineska industrija čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dalje bila ključna/strateška industrija, čiji je razvoj i dalje politički strateški cilj kineske vlade koja ga aktivno nastoji ostvariti i usmjeravati.

(45)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača iz uvodnih izjava 27. i 30. Komisija je odlučila na sljedeći način ispitati je li došlo do nastavka subvencioniranja. Komisija je najprije ispitala je li industrija toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nastavila ostvarivati korist od subvencija protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere. Zatim je analizirala ostvaruje li ta industrija korist od subvencija protiv kojih u početnom ispitnom postupku nisu uvedene kompenzacijske mjere („dodatne subvencije” ili „nove subvencije”), kako se tvrdi u zahtjevu.

(46)

S obzirom na nalaze kojima se potvrđuje nastavak subvencioniranja za većinu subvencija protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere te za neke dodatne subvencije, Komisija je odlučila da nije potrebno ispitivati sve ostale subvencije za koje je podnositelj zahtjeva tvrdio da postoje.

(47)

Nakon objave CISA je tvrdila da se nalazi dobiveni u prethodnim antisubvencijskim ispitnim postupcima ne mogu samo prenijeti na trenutačni ispitni postupak Komisije jer takvo prebacivanje tereta dokazivanja odstupa od prihvaćenog prava na obranu bilo koje strane koja je predmet takvih ispitnih postupaka. Prema CISA-i, Komisija je upotrijebila prethodne nalaze iz drugih zasebnih i nepovezanih ispitnih postupaka kako bi primjere iz gospodarske prakse u Kini prikazala kao subvencioniranje. Međutim, tim se pristupom ne dokazuje postojanje subvencioniranja za proizvod iz postupka revizije.

(48)

Komisija je smatrala da je podnositelj zahtjeva dostavio dostatne dokaze o postojanju, iznosu, prirodi, koristi i specifičnosti, u mjeri u kojoj su mu ti dokazi bili razumno dostupni. Nadalje, Komisija je smatrala i da su, s obzirom na nesuradnju, u nedavnim antisubvencijskim ispitnim postupcima EU-a povezanima s istim programima subvencioniranja koji se navode u zahtjevu također ispitani korist, specifičnost i iznosi subvencioniranja istih programa. Ti prethodni nalazi o subvencioniranju, zajedno s brojnim informacijama iz zahtjeva koje je Komisija potvrdila tijekom ovog ispitnog postupka, činili su raspoložive podatke o nastavku subvencioniranja u skladu s člankom 28. osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(49)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (19) utvrdila da su banke u državnom vlasništvu javna tijela jer obavljaju državne poslove, čime zapravo izvršavaju državne ovlasti.

(50)

U pogledu banaka koje su davale zajmove proizvođačima koji su surađivali u početnom ispitnom postupku, velika su većina banke u državnom vlasništvu. Raspoloživi podaci u početnom ispitnom postupku pokazali su da je najmanje 35 od 45 evidentiranih banaka u državnom vlasništvu, uključujući velike poslovne banke u Kini kao što su Banka Kine, Kineska banka za izgradnju te Industrijska i poslovna banka Kine. Nadalje, utvrđeno je i da su te poslovne banke u državnom vlasništvu imale prevlast na tržištu, a u svojstvu javnih tijela nudile su zajmove s kamatnim stopama nižima od tržišnih. Stoga je zaključeno da je politika kineske vlade bila davati povlaštene zajmove sektoru toplovaljanih plosnatih proizvoda.

(51)

Na temelju, među ostalim, članaka 34. i 38. Zakona o poslovnim bankama te članaka 17. i 18. Uredbe br. 40, Komisija je utvrdila i da kineska vlada povjerava i usmjerava poslovne banke u privatnom vlasništvu u Kini na davanje povlaštenih zajmova proizvođačima u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iv. osnovne uredbe.

(52)

Stoga je Komisija zaključila sljedeće: proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda dobili su od države financijski doprinos u obliku izravnog prijenosa sredstava u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe; i država i bankama u privatnom vlasništvu povjerava i usmjerava ih na davanje financijskih doprinosa tim proizvođačima u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe.

(53)

Utvrđeno je da korist u smislu članka 3. stavka 2. i članka 6. točke (b) osnovne uredbe postoji u smislu da se državni zajmovi odobravaju pod povoljnijim uvjetima nego što bi ih zajmoprimac mogao stvarno dobiti na tržištu. Budući da je utvrđeno da nedržavni zajmovi u Kini nisu prikladna tržišna referentna vrijednost (s obzirom na to da kineska vlada povjerava i usmjerava banke u privatnom vlasništvu), ta referentna vrijednost izračunana je na temelju standardne stope na zajmove Narodne banke Kine. Da bi se odrazio uobičajeni tržišni rizik, ta je stopa prilagođena dodavanjem odgovarajuće očekivane premije na obveznice koje izdaju društva s obveznicama „neinvesticijskog rejtinga” (s rejtingom BB).

(54)

Utvrđeno je da je taj program subvencioniranja specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer industrija čelika pripada kategoriji poticanih industrija u skladu s Odlukom br. 40 i jer je davanje zajmova bilo ograničeno samo na poduzeća za proizvodnju čelika koja su se u potpunosti pridržavala razvojnih politika za industriju željeza i čelika (Uredba br. 35).

(55)

Nadalje, utvrđeno je da je program specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe jer se u određenim vladinim planovima i dokumentima poticalo i upućivalo na davanje financijske potpore industriji čelika u određenim zemljopisnim regijama Kine.

(56)

Stopa subvencije utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođače izvoznike u uzorku kretala se od 1,99 % do 27,91 %.

(57)

Podnositelj zahtjeva u svojem je zahtjevu i pripadajućim prilozima (20) dostavio dokaze da kineski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje ostvaruju korist od povlaštenih zajmova i kamatnih stopa nižih od tržišnih koje im odobravaju domaće banke u Kini.

(58)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o znatnoj prisutnosti i nastavku prevlasti banaka u državnom vlasništvu na tržištu u kineskom bankarskom sektoru. U točki (67) u zahtjevu navedene su velike banke u državnom vlasništvu koje su proizvođačima toplovaljanih plosnatih proizvoda u Kini davale zajmove po povlaštenim uvjetima.

(59)

Naposljetku, podnositelj zahtjeva naveo je da kineska vlada i dalje povjerava i usmjerava privatne banke na davanje subvencioniranih zajmova u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iv. osnovne uredbe. Stoga su nalazi Komisije iz početnog ispitnog postupka i dalje valjani u tom pogledu.

(60)

Zbog nesuradnje kineske vlade nisu izneseni nikakvi argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je o trenutačnom stanju kineskog bankarskog sustava dostavio podnositelj zahtjeva.

(61)

Osim toga, ključne činjenice o uspostavi tog programa subvencioniranja i njegovu nastavku, odnosno djelovanje banaka u državnom vlasništvu kao javnih tijela, njihova prevlast u bankarskom sektoru te povjeravanje javnih ovlasti privatnim bankama i njihovo usmjeravanje, potvrđena su Izvješćem o Kini (21) i nalazima najnovijih ispitnih postupaka o gumama (22), e-biciklima (23), organski prevučenim proizvodima od čelika (24), staklenim vlaknima (25) i aluminijskoj foliji (26).

(62)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako se zbog nesuradnje iznos subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije mogao precizno utvrditi, na temelju zahtjeva, nalaza iz prethodnih ispitnih postupaka iz uvodne izjave 61. i u nedostatku naznaka o suprotnome, moglo se zaključiti da su kineski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje subvencionirani.

(63)

Predmetni program subvencioniranja i dalje je bio specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) osnovne uredbe s obzirom na to da se pravna situacija opisana u uvodnoj izjavi 54. nije promijenila i s obzirom na novi 14. petogodišnji plan za sektor čelika u kojem se potvrđuje da je industrija čelika poticana industrija.

(64)

Stoga je Komisija zaključila da postoji dovoljno dokaza da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavilo davanje povlaštenih zajmova koje se smatra subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(65)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (27) utvrdila da bi se ustupanje prava na korištenje zemljištem koje provodi kineska vlada trebalo smatrati subvencijskom mjerom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Budući da u Kini ne postoji funkcionalno tržište zemljišta, kineska vlada dodjeljuje prava na korištenje zemljištem uz manju naknadu od primjerene, čime društva primatelji ostvaruju korist. Usporedba s vanjskom referentnom vrijednošću pokazala je da je iznos koji proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda plaćaju za prava na korištenje zemljištem znatno niži od uobičajene cijene na tržištu.

(66)

Osim toga, Komisija je utvrdila da je subvencija specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (c) osnovne uredbe jer je pristup industrijskom zemljištu zakonski ograničen samo na društva koja poštuju industrijske politike koje je donijela država. Nadalje, postupak podnošenja ponuda proveden je samo za određene transakcije, cijene su često određivale vlasti, a državne prakse u tom području nisu jasne ni transparentne.

(67)

Usporedbom s referentnim cijenama zemljišta u Tajvanu u početnom ispitnom postupku utvrđeno je da se stopa subvencije za tu mjeru za proizvođače u uzorku kreće od 1,20 % do 7,63 %.

(68)

Podnositelj zahtjeva u svojem je zahtjevu i pripadajućim prilozima (28) dostavio dokaze da kineski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje ostvaruju korist od prava na korištenje zemljištem uz manju naknadu od primjerene.

(69)

Podnositelj zahtjeva naveo je da se zakon kojim je uređeno to pitanje nije izmijenio od početnog ispitnog postupka. Privatno vlasništvo nad zemljištem u Kini je zabranjeno. Zakonom o upravljanju zemljištem, posebno njegovim člankom 2., i dalje je propisano da su sva zemljišta u Kini u krajnjem vlasništvu kineske vlade jer kolektivno pripadaju Kini. Zakonom o vlasništvu (članci 45.–48.) propisano je da je zemljište u Kini ili „u kolektivnom vlasništvu” ili „u državnom vlasništvu”. Zemljišta se ne mogu prodavati, no prava na korištenje zemljištem mogu se dodijeliti u okviru postupka javnog podnošenja ponuda, kotiranja ili dražbe.

(70)

Ni kineska vlada ni proizvođači nisu dostavili dokaze koji bi upućivali na to da industrija toplovaljanih plosnatih proizvoda više ne ostvaruje korist od ustupanja prava na korištenje zemljištem uz manju naknadu od primjerene.

(71)

Na temelju raspoloživih podataka, među ostalim relevantnih dokaza iz Izvješća o Kini (29) i nalaza najnovijih ispitnih postupaka o kompenzacijskim mjerama za gume (30), e-bicikle (31) i kabele od optičkih vlakana (32), Komisija je zaključila da se iznosi plaćeni za korištenje zemljištem i dalje subvencioniraju jer sustav koji je uspostavila kineska vlada nije u skladu s tržišnim načelima.

(72)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako se zbog nesuradnje iznos subvencioniranja nije mogao precizno utvrditi, na temelju zahtjeva, nalaza iz prethodnih ispitnih postupaka iz uvodne izjave 71. i u nedostatku naznaka o suprotnome, moglo se zaključiti da su kineski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje subvencionirani.

(73)

Subvencija je specifična u smislu članka 4. stavka 2. točaka (a) i (c) osnovne uredbe. Prava na korištenje zemljištem dodjeljuju se samo ograničenoj skupini društava. Nadalje, sektor čelika, koji je dio poticane kategorije u okviru Odluke br. 40 Državnog vijeća, jedan je od sektora koji ostvaruju korist od prava na korištenje zemljištem.

(74)

Stoga je Komisija zaključila da postoji dovoljno dokaza da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavilo ustupanje prava na korištenje zemljištem uz manju naknadu od primjerene, što se smatra subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(75)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (33) utvrdila da proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda primaju subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje se odnose na povlašteni tretman u okviru programa i politika za porez na dobit i druge izravne poreze.

(76)

Kad je riječ o trima konkretnim programima, tj. povlasticama u pogledu poreza na dobit poduzeća za proizvode iz sinergijskog iskorištavanja, prijeboju poreza na dobit poduzeća s troškovima istraživanja i razvoja te oslobođenju od poreza na korištenje zemljištem, Komisija je svoje nalaze o pravnoj osnovi, prihvatljivosti, prirodi subvencije i njezinoj specifičnosti temeljila na provjerenim odgovorima na upitnik te je na temelju toga izračunala pojedinačne stope subvencija za društva u uzorku.

(77)

Utvrđeno je da su programi za porez na dobit i druge izravne poreze u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe subvencije u obliku državnog otpisa naplate prihoda, koje pružaju korist društvima primateljima.

(78)

Utvrđeno je i da su ti programi subvencioniranja specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na to da je zakonodavstvom u skladu s kojim postupa tijelo za dodjelu subvencija pristup programima ograničen samo na određena poduzeća i industrije koji su određeni kao poticani, kao što su oni koji pripadaju industriji toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(79)

Stopa subvencije utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođače izvoznike u uzorku kretala se od 0,00 % do 0,66 %.

(80)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (34) podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze da brojni kineski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje ostvaruju korist od više programa povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere. Pravna je osnova za program povlastica u pogledu poreza na dobit poduzeća članak 28. Zakona o porezu na dobit poduzeća i članak 93. Pravilnika za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća. Nadalje, podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o prijeboju poreza na dobit poduzeća s troškovima istraživanja i razvoja, čija je pravna osnova članak 30. stavak 1. Zakona o porezu na dobit poduzeća te Pravilnik za provedbu Zakona NRK-a o porezu na dobit poduzeća.

(81)

Ispitni postupci o kabelima od optičkih vlakana (35) i aluminijskoj foliji (36) potvrdili su da su ti programi i dalje u upotrebi i da se njihova priroda nije promijenila.

(82)

Zbog nesuradnje kineske vlade nisu izneseni argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je podnositelj zahtjeva dostavio o tome da proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje ostvaruju koristi od programâ i politika za porez na dobit i druge izravne poreze.

(83)

Predmetni programi smatraju se subvencijama u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku državnog otpisa naplate prihoda, koji pruža korist društvima primateljima.

(84)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako se zbog nesuradnje iznos subvencioniranja nije mogao precizno utvrditi, na temelju zahtjeva, nalaza iz prethodnih ispitnih postupaka iz uvodne izjave 81. i u nedostatku naznaka o suprotnome, moglo se zaključiti da su kineski proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje subvencionirani.

(85)

Ti su programi specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na to da je zakonodavstvom u skladu s kojim postupa tijelo za dodjelu subvencije pristup programima ograničen samo na određena poduzeća i industrije.

(86)

Stoga je Komisija zaključila da postoji dovoljno dokaza da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavila provedba određenih programa za poreze koji se smatraju subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(87)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (37) utvrdila da proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda primaju subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje se odnose na povlašteni tretman u okviru dvaju programa za neizravne poreze i uvozne carine:

(88)

Utvrđeno je da su programi za neizravne poreze i uvozne carine subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku državnog otpisa naplate prihoda, koji pruža korist društvima primateljima.

(89)

Utvrđeno je i da su ti programi subvencioniranja specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na to da je zakonodavstvom u skladu s kojim postupa tijelo za dodjelu subvencije pristup programima ograničen samo na određena poduzeća i industrije. Osim toga, zbog nesuradnje kineske vlade Komisija nije mogla donijeti zaključak o postojanju objektivnih kriterija prihvatljivosti za određene programe, zbog čega su ti programi specifični i u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) osnovne uredbe.

(90)

Stopa subvencije utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođače izvoznike u uzorku iznosila je 1,01 %.

(91)

Zahtjev i nalazi iz najnovijih antisubvencijskih ispitnih postupaka koje je Komisija provela u vezi s poticanim industrijama u Kini, kao što su ispitni postupci o gumama (38), organski prevučenom čeliku (39) i aluminijskoj foliji (40), potvrdili su da su ti programi i dalje u upotrebi i da se njihova priroda nije promijenila.

(92)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda nisu izneseni argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je podnositelj zahtjeva dostavio o tome da proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje ostvaruju koristi od programâ i politika za neizravne poreze i uvozne carine.

(93)

Predmetni programi smatraju se subvencijama u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe u obliku državnog otpisa naplate prihoda, koji pruža korist društvima primateljima.

(94)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako se zbog nesuradnje iznos subvencioniranja nije mogao precizno utvrditi, na temelju zahtjeva, nalaza iz prethodnih ispitnih postupaka iz uvodne izjave 91. i u nedostatku naznaka o suprotnome, moglo se zaključiti da su proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje subvencionirani.

(95)

Ti su programi specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na to da je pristup programima ograničen samo na određena poduzeća i industrije.

(96)

Stoga Komisija zaključuje da postoji dovoljno dokaza da su se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije programi za neizravne poreze i uvozne carine i dalje mogli smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(97)

Komisija je u početnom ispitnom postupku (41) zaključila da su sva društva u uzorku ostvarila korist od raznih bespovratnih sredstava povezanih sa zaštitom okoliša i smanjenjem emisija te od bespovratnih sredstava povezanih s istraživanjem i razvojem, tehnološkom modernizacijom i inovacijama.

(98)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je i postojanje niza ad hoc subvencija koje su određenim proizvođačima toplovaljanih plosnatih proizvoda dodijelila državna tijela različitih razina, tj. lokalne, regionalne i nacionalne. Primjeri takvih bespovratnih sredstava bili su sredstva za patente, sredstva i nagrade za znanost i tehnologiju, sredstva za razvoj poslovanja, bespovratna sredstva za osnovnu infrastrukturu, potpore koje su se osiguravale na razini okruga ili pokrajina, sredstva za uvoz željezne rudače, sredstva za premještanje društva, posebni fond za uvođenje napredne prekomorske tehnologije, popusti na kamate u zajmovima za uvezenu opremu.

(99)

Utvrđeno je da su ta bespovratna sredstva i druge ad hoc subvencije subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer je riječ o prijenosu sredstava kineske vlade proizvođačima predmetnog proizvoda u obliku bespovratnih sredstava.

(100)

Utvrđeno je i da su specifične na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, s obzirom na to da se čini da su ograničene na određena društva ili projekte u određenim regijama i/ili industriji čelika, ili na temelju članka 4. stavka 2. točke (b), s obzirom na to da uvjeti prihvatljivosti i stvarni kriteriji odabira kojima se određuje prihvatljivost poduzeća nisu transparentni ni objektivni niti se primjenjuju automatski.

(101)

Stopa subvencije utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođače izvoznike u uzorku kretala se od 0,09 % do 1,45 %.

(102)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (42) podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze da brojni proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje ostvaruju korist od programâ bespovratnih sredstava.

(103)

Nalazi iz najnovijih antisubvencijskih ispitnih postupaka koje je Komisija provela u vezi s poticanim industrijama u Kini, kao što su ispitni postupci o organski prevučenom čeliku (43) i aluminijskoj foliji (44), potvrdili su da su ti programi i dalje u upotrebi i da se njihova priroda nije promijenila.

(104)

Većina subvencija dodijeljena je kako bi se financirali određeni projekti ili imovina, nagradila štednja energije ili zaštita okoliša i modernizirale čeličane.

(105)

Podnositelj zahtjeva dostavio je i dokaze, na temelju analize godišnjih financijskih izvještaja određenih društava, da je u razdoblju od 2018. do 2021. najmanje 12 proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda primilo subvencije.

(106)

Sva bespovratna sredstva i druge ad hoc subvencije koji su analizirani tijekom revizije zbog isteka mjera u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe čine subvenciju u obliku izravnog prijenosa sredstava u pogledu bespovratnih sredstava i sličnih prijenosa sredstava.

(107)

Zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda nisu izneseni argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je podnositelj zahtjeva dostavio o tome da proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje ostvaruju koristi od bespovratnih sredstava ili pogodnosti dodijeljenih ad hoc.

(108)

Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača Komisija nije imala informacije o pojedinim društvima na osnovi kojih bi izračunala iznos subvencija dodijeljenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako se zbog nesuradnje iznos subvencioniranja nije mogao precizno utvrditi, na temelju zahtjeva, nalaza iz prethodnih ispitnih postupaka iz uvodne izjave 103. i u nedostatku naznaka o suprotnome, moglo se zaključiti da su proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje subvencionirani.

(109)

Te subvencije smatrale su se pravno ili činjenično specifičnima u smislu članka 4. stavka 2. osnovne uredbe. Zbog nesuradnje kineske vlade i kineskih proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda smatra se da su dodijeljene ograničenom broju proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda i/ili zbog načina na koji su se tijela za dodjelu subvencija koristila diskrecijskim pravom pri njihovoj dodjeli.

(110)

Stoga je Komisija zaključila da postoji dovoljno dokaza da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nastavila dodjela bespovratnih sredstava proizvođačima koja se smatra subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(111)

Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (45) sadržavao je opsežne dokaze da je u razdoblju od 2016. do 2019. više kineskih proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda bilo uključeno u drugu generaciju instrumenata zamjene duga za vlasnički udio, pri čemu je ukupan dug iznosio 237 milijardi CNY. Tvrdi se da je nepodmireni dug proizvođača čelika u državnom vlasništvu prema poslovnim bankama u državnom vlasništvu poništen u zamjenu za vlasnički udio angažmanom različitih vrsta provedbenih agencija, koje su nebankovne financijske institucije u nadležnosti Kineskog regulatornog tijela za bankarstvo i osiguranje. Najčešći oblik provedbenih agencija za zamjenu duga za vlasnički udio jesu društva za ulaganje u financijsku imovinu koja su izdvojena iz banaka ili osiguravajućih društava. U zahtjevu se nadalje tvrdilo da su provedbene agencije osnovane isključivo da bi se riješili veliki loši krediti u ključnim industrijama, među ostalim sektoru čelika, i da bi se restrukturirali dugovi poduzeća u državnom vlasništvu, među ostalim zamjenom duga za vlasnički udio.

(112)

Budući da kineska vlada nije dostavila nikakve informacije o tom programu, Komisija je svoje nalaze o tom programu donijela na temelju informacija iz zahtjeva i informacija iz antisubvencijskog ispitnog postupka koji je Komisija provela u vezi sa sektorom čelika u Kini, odnosno u vezi s organski prevučenim čelikom (46).

(113)

Kako je prethodno ispitano u uvodnoj izjavi 91., Komisija je utvrdila da su toplovaljani plosnati proizvodi poticana industrija, a u odjeljku 3.4.1. utvrdila je da proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda koriste povlašteno financiranje zahvaljujući činjenici da je kineska vlada imala politiku davanja povlaštenih zajmova sektoru toplovaljanih plosnatih proizvoda putem banaka u državnom vlasništvu i banaka u privatnom vlasništvu kojima je kineska vlada povjerila davanje takvih povlaštenih zajmova proizvođačima toplovaljanih plosnatih proizvoda i usmjeravala ih na to. Nadalje, Komisija je utvrdila da je kineska vlada izgradila cijeli regulatorni ekosustav oko koncepta zamjene duga za vlasnički udio, koji obuhvaća sve veći broj i sve više vrsta vjerovnika, ciljnih društava, provedbenih agencija, ulagača, platformi za usluge i nadzornih institucija. Iako se u dokumentima kineske vlade dosljedno naglašava tržišna usmjerenost tog sustava, u njima se sudionike podsjeća i na to da se od njih očekuje da služe općem dobru i pridonose ostvarenju ciljeva nacionalne gospodarske politike.

(114)

Prema dokumentu „Smjernice o reguliranju poslovanja financijskih institucija koje se odnosi na upravljanje imovinom”, na koji se upućuje u zahtjevu, financijske institucije potiču se na prikupljanje sredstava izdavanjem proizvoda za upravljanje imovinom radi ulaganja u područja koja ispunjavaju zahtjeve nacionalnih strategija i industrijskih politika te zahtjeve nacionalnih politika strukturnih reformi na strani ponude pod pretpostavkom usklađenosti sa zakonima i propisima te održivosti poslovanja. Nadalje, financijske institucije potiču se i na prikupljanje sredstava izdavanjem proizvoda za upravljanje imovinom kako bi se poduprla transformacija gospodarske strukture, poduprle legalizirane zamjene duga za vlasnički udio usmjerene na tržište te smanjila zaduženost poduzeća.

(115)

U zahtjevu se upućuje i na dokument „Mišljenja o rješavanju problema viška kapaciteta u industriji čelika i ostvarivanju oporavka”, u kojem se ističe potreba za povećanjem financijske potpore poduzećima u sektoru čelika i za privlačenjem ulagačkog kapitala iz izvora koji nisu državni proračun i financijske institucije, primjerice proizvoda za upravljanje imovinom, mirovinskih fondova itd. Nadalje, u dokumentu se poziva na razvoj tržišno utemeljenih pristupa smanjenju korporativnog duga i potporu bankama u rješavanju rizičnog duga prenošenjem problematičnih kreditnih pozicija korporacijama za upravljanje imovinom.

(116)

„Mišljenja o potpori industriji čelika i ugljena u rješavanju problema viška kapaciteta i ostvarivanju oporavka”, koja su 2016. objavili Narodna banka Kine i regulatorna tijela koja nadziru bankarski sektor, sektor osiguranja i sektor vrijednosnih papira, daju upute o tome kako pomoći industrijama čelika i ugljena u rješavanju problema prekomjernog kapaciteta i nesolventnosti. To se postiže poduzećima u kojima „financijske usluge imaju vodeću ulogu”, a koja bi industriji ugljena i čelika omogućila da poboljšaju svoju financijsku, tehnološku i okolišnu učinkovitost. Nadalje, poduzećima koja se pridržavaju nacionalnih industrijskih politika i mogu ispuniti više nejasno definiranih uvjeta koji se odnose na restrukturiranje, solventnost i zaštitu okoliša može se odobriti prilagodba kreditnog razdoblja.

(117)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera navedene su informacije o uspostavi sustava zajedničkih konferencija pod vodstvom Državnog vijeća kojim su preispitane i odobrene regulatorne politike i politike potpore, uključujući provedbu novog kruga zamjena duga za vlasnički udio. Istodobno su razrađeni zajednički mehanizmi kažnjavanja kojima se sankcionira kršenje pravila. Nadalje, zajednička konferencija pozvala je na primjenu transakcija zamjene duga za vlasnički udio na način kojim se pogoduje poduzećima i industrijama koje imaju veliku važnost za gospodarsku preobrazbu i nacionalnu sigurnost.

(118)

Na konferenciji o financijskom radu Središnjeg odbora Komunističke partije Kine (CPCCC) 2017. glavni tajnik Xi Jinping potvrdio je dugogodišnja stajališta da financijske institucije svoju ulogu moraju prvenstveno tumačiti kao službu realnom gospodarstvu te da moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi pridonijele otklanjanju njegovih slabih točaka. U svojoj je izjavi pojasnio da je dužnost financijskog sektora da služi realnom gospodarstvu tako što ga štiti od financijskih rizika. Na taj bi način financijski sektor trebao poboljšati učinkovitost i kvalitetu usluga te usmjeriti više sredstava u glavna i slaba područja gospodarskog i društvenog razvoja. Osim toga, država sudjeluje u razduživanju gospodarstva čvrstom provedbom razborite monetarne politike i davanjem prednosti smanjenju zaduženosti u poduzećima u državnom vlasništvu.

(119)

Na sastanku Stalnog odbora kineskog Državnog vijeća održanom 2017. razduživanje poduzeća u državnom vlasništvu stavljeno je u središte opće zadaće korporativnog razduživanja. Stalni odbor predložio je razvoj relevantnih mjera fiskalne potpore za prekomjerno zaduženu imovinu u državnom vlasništvu u industriji čelika i ugljena. Raspravljao je i o uspostavi dopunskog mehanizma za kapital u državnom vlasništvu te stavljanju na raspolaganje kapitala potrebnog za transformaciju i modernizaciju.

(120)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da su zamjene duga za vlasnički udio financijski doprinos u obliku dokapitalizacije i/ili zajma u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe ili u obliku otpisa prihoda nastalog otpisom ili nepodmirenjem duga u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Država je taj financijski doprinos osigurala putem javnih tijela uključenih u te transakcije, tj. četiriju provedbenih agencija i različitih banaka u državnom vlasništvu. U izostanku suradnje kineske vlade u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je zaključila da dokazi u dokumentaciji u dovoljnoj mjeri pokazuju da su provedbene agencije javna tijela jer ih je kineska vlada osnovala isključivo da bi riješila velike loše kredite u ključnim industrijama, među ostalim sektoru čelika, i restrukturirala dugove poduzeća u državnom vlasništvu. Stoga se smatralo da su njihovi postupci zapravo izvršavanje državnih ovlasti.

(121)

Nadalje, zahtjev je sadržavao dokaze da je velik broj dugova otpisan bez uobičajenih trgovačkih analiza jer kineska vlada nije provela procjenu o tome bi li uobičajeni privatni ulagač zamijenio te dugove za vlasnički udio u očekivanju da će s vremenom ostvariti razumnu stopu povrata. Zahtjev je sadržavao informacije da je kineska vlada zamijenila velike iznose dugova za vlasnički udio kako bi smanjila omjer obveza i imovine proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda radi povećanja njihove konkurentnosti bez provođenja uobičajene trgovačke analize koju bi napravio privatni ulagač. Nakon podrobne analize informacija iz zahtjeva i zbog nepostojanja drugih informacija u dokumentaciji, Komisija je zaključila da te mjere stoga donose korist u smislu članka 6. točke (a) osnovne uredbe.

(122)

Zamjene duga za vlasnički udio financijski su doprinos u obliku dokapitalizacije i/ili zajma u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe ili u obliku otpisa prihoda nastalog otpisom ili nepodmirenjem duga u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe.

(123)

S obzirom na izostanak suradnje kineske vlade i kineskih proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda tijekom predmetne revizije, Komisija je nakon podrobne analize informacija iz zahtjeva i zbog nepostojanja drugih informacija u dokumentaciji zaključila da te mjere stoga donose korist u smislu članka 6. točke (a) osnovne uredbe.

(124)

Subvencija je bila specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) osnovne uredbe jer nisu postojali objektivni kriteriji za dodjelu subvencija i jer nije bilo jasno pod kojim se uvjetima proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda mogu, odnosno ne mogu uključiti u program. Zamjene su također bile specifične u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (c) osnovne uredbe jer su javna tijela imala znatna diskrecijska prava u dodjeli subvencije i samo su određeni sektori ostvarili korist od subvencije, npr. oni u kojima postoji prekomjerni kapacitet.

(125)

Stoga je Komisija zaključila da postoji dovoljno dokaza da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda u NRK-u ostvarivali korist od financijske pomoći za smanjenje korporativnog duga prezaduženih društava u obliku zamjena duga za vlasnički udio koje se smatraju subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(126)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da su proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dalje ostvarivali korist od subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(127)

Nastavno na utvrđivanje postojanja subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije.

(128)

Budući da proizvođači iz NRK-a nisu surađivali, Komisija je svoje nalaze u pogledu kapaciteta ostalih proizvođača temeljila na raspoloživim podacima te se oslonila na podatke iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i druge dostupne izvore.

(129)

Na Kinu je 2020. otpadalo 56,5 % svjetske proizvodnje sirovog čelika, u usporedbi s 53,3 % 2019. (47) U izjavi s 88. sjednice Odbora za čelik OECD-a iz rujna 2020. navedeno je da su se „unatoč globalnom negativnom šoku u pogledu potražnje, proizvodnja i zalihe u Kini znatno povećali u odnosu na razine iz prethodne godine”. Nadalje, Odbor za čelik izrazio je „zabrinutost zbog odstupanja od globalnog trenda u Kini, gdje je proizvodnja čelika dosegnula rekordne količine u prvoj polovini 2020. i gdje su zalihe dosegnule povijesno visoku razinu. Ta kretanja stvaraju rizik od prekomjerne ponude u Kini, čime se pogoršavaju neravnoteže na globalnoj razini nastale zbog šokova u potražnji prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19.” Tendenciju neograničenog proširenja kapaciteta za proizvodnju čelika u Kini dodatno podupire „izrazito ublažavanje uvjeta za dobivanje zajmova” u kombinaciji s pojačanim ulaganjima velikih proizvođača čelika, dok su manji akteri još uvijek izvan sustava kontrole kapaciteta. Osim toga, u izvješću OECD-a iz veljače 2021. ističe se sve veći prekomjerni kapacitet za proizvodnju čelika širom svijeta, koji posebno stvaraju azijske zemlje, uključujući Kinu (48).

(130)

Kineska vlada ima ambiciozne planove za svoju industriju čelika (49) jer se nastoji riješiti zastarjelih postrojenja i nekonkurentnih poduzeća s prekomjernim troškovima te se usmjeriti na poticanje i promicanje proizvođača čelika koji posluju u skladu s državnim politikama i prioritetima. Cilj je očistiti industriju, ojačati vodeće aktere i eliminirati poduzeća koja postižu slabe rezultate i ona koja ne poštuju državne prioritete (ili nisu usklađena s njima). Cilj je potaknuti stvaranje „nove generacije predvodnika u industriji”. To se postiže politikama kao što su sustav zamjene kapaciteta i zamjena duga za vlasnički udio, kojima se državi daje vrlo široko diskrecijsko pravo u vezi s poslovanjem pojedinačnih poduzeća. Svrha je povećati kapacitete „odabranih” aktera, tj. uspješnijih proizvođača koji prate trenutačne ciljeve države u pogledu industrije čelika.

(131)

U podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera procijenjeno je da je 2020. ukupni kineski kapacitet za proizvodnju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika iznosio 345 milijuna tona, a proizvodnja i kineska potrošnja 314 milijuna tona. Na temelju toga procijenjeno je da su neiskorišteni kapaciteti u Kini 2020. iznosili 31 milijun tona, što odražava neiskorištene kapacitete u razdoblju ispitnog postupka revizije i što je gotovo jednako ukupnoj potrošnji na slobodnom tržištu Unije (oko 35 milijuna tona) u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(132)

Usporavanje potražnje za čelikom u Kini početkom 2021. jest i bit će glavni pokretač rasta izvoza. Posljedična neravnoteža između kapaciteta i potražnje vjerojatno će povećati pritisak na proizvođače da se okrenu izvozu. Kineski kapaciteti preveliki su u usporedbi sa stvarnim potrebama kineskog gospodarstva.

(133)

Na temelju toga vjerojatno je da će, ako mjere isteknu, kineski proizvođači svoje neiskorištene kapacitete u velikoj mjeri usmjeriti na tržište Unije po subvencioniranim cijenama.

(134)

Tržište Unije jedno je od najvećih tržišta određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na svijetu. Kinesko tržište ne može apsorbirati višak kapaciteta za proizvodnju čelika, a velika tržišta trećih zemalja zatvorena su za kineski izvoz jer su na njima na snazi antidampinške, zaštitne ili druge mjere protiv NRK-a (50). Osim toga, razine cijena u Uniji (prosječna cijena koju je industrija Unije naplaćivala iznosila je 734 EUR/t tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije) više su od prosječne cijene koju kineski proizvođači izvoznici naplaćuju ostatku svijeta (714 EUR/t na razini CIF). Budući da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 206., toplovaljani plosnati proizvodi vrlo osjetljivi na cijene, u slučaju isteka mjera kineski izvoznici imali bi snažan poticaj za usmjeravanje izvoza u Uniju.

(135)

Podnositelj zahtjeva u svojem je zahtjevu tvrdio da zaštitne mjere Unije povezane s čelikom, koje se primjenjuju na proizvod iz postupka revizije, same po sebi ne bi bile dostatne za zaštitu tržišta Unije od uvoza znatnih količina po subvencioniranim cijenama. Budući da Kina nema kvotu za pojedinu zemlju za proizvod iz postupka revizije, kineski proizvođači imaju pristup velikom obujmu raspoloživom u sklopu preostale kvote u okviru koje bi mogli usmjeriti izvoz na tržište Unije ako kompenzacijske mjere isteknu. Prema tome, ako bi se kompenzacijske mjere stavile izvan snage, vjerojatno je da bi se obujam kineskog izvoza znatno povećao u okviru preostale kvote i preplavio tržište Unije prije nego što bi bilo koja pristojba izvan kvote u okviru zaštitne mjere postala primjenjiva.

(136)

Komisija je na temelju raspoloživih podataka zaključila da postoji dovoljno dokaza o tome da se subvencioniranje industrije toplovaljanih plosnatih proizvoda u NRK-u nastavilo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i da je vjerojatno da će se nastaviti i u budućnosti. Nije bilo dokaza koji bi upućivali na zaključak da će predmetne subvencije i programi subvencioniranja biti obustavljeni u bliskoj budućnosti.

(137)

Subvencioniranjem industrije toplovaljanih plosnatih proizvoda kineskim se proizvođačima omogućuje da održe svoje proizvodne kapacitete na razini koja je znatno veća od domaće potražnje i koja bi čak mogla pokriti cjelokupnu potrošnju u Uniji.

(138)

Stoga je Komisija utvrdila da bi stavljanje kompenzacijskih mjera izvan snage vjerojatno dovelo do preusmjeravanja znatnog obujma subvencioniranog uvoza proizvoda iz postupka revizije na tržište Unije. Kineska vlada industriji toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje nudi različite programe subvencioniranja, a Komisija je utvrdila da je industrija toplovaljanih plosnatih proizvoda ostvarila korist od niza takvih programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(139)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodio je 21 proizvođač u Uniji. Ti proizvođači čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(140)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila približno 70 milijuna tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik i odgovor na makroekonomski upitnik koji je dostavio EUROFER. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., proizvođači iz Unije odabrani u uzorak činili su 29 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(141)

Proizvod iz postupka revizije smatra se primarnim materijalom za proizvodnju različitih proizvoda s dodanom vrijednošću na kraju proizvodnog lanca, počevši od hladnovaljanih proizvoda. S obzirom na to da je industrija Unije uglavnom vertikalno integrirana te da proizvodi i proizvod iz postupka revizije i proizvode na kraju proizvodnog lanca, prema potrebi zasebno su analizirani ograničeno tržište i slobodno tržište.

(142)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenom tržištu nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene, ako postoje, utvrđuju se unutar grupa u skladu s raznim cjenovnim politikama. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda, a cijene se određuju prema tržišnim uvjetima.

(143)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost istovjetnog proizvoda te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenom ili slobodnom tržištu. Komisija je utvrdila da je približno 60 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bilo namijenjeno ograničenom tržištu.

(144)

Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji utvrdila na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača u Uniji, prema podacima iz odgovora EUROFER-a na makroekonomski upitnik, i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja prema podacima Eurostata. Potrošnja na ograničenom tržištu Unije utvrđena je na temelju ograničene upotrebe i ograničene prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije, prema podacima iz odgovora EUROFER-a na makroekonomski upitnik.

(145)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tisućama tona)

(146)

Ukupna potrošnja u Uniji smanjila se 2019. za 7 % te se 2020. naglo smanjila za dodatnih 12 % zbog pada potražnje prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Međutim, nakon tog smanjenja uslijedio je solidan oporavak potaknut oporavkom potražnje za čelikom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, koja je ipak i dalje bila 6 % manja nego 2018.

(147)

Potrošnja na slobodnom tržištu kretala se slično ukupnoj potrošnji u Uniji. Naglo se smanjila za 19 % do 2020. i snažno se oporavila tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te je dosegnula razinu od 1 % iznad razine iz 2018.

(148)

Kretanje potrošnje na ograničenom tržištu bilo je gotovo istovjetno kretanju ukupne potrošnje u Uniji: do 2020. potrošnja se naglo smanjila za 18 %, nakon čega je uslijedio oporavak koji je, međutim, dosegnuo samo 89 % razine iz 2018.

(149)

Ukupno gledajući, ukupna potrošnja u Uniji smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja.

(150)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju usporedbe obujma uvoza i potrošnje na slobodnom tržištu Unije kako je navedeno u tablici 2.

(151)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tisućama tona), tržišni udio i cijene (EUR/t)

(152)

Nakon uvođenja mjera 2017. uvoz iz Kine pao je na neznatnu razinu te je 2018. imao zanemariv tržišni udio od 0,002 %. Od 2018. do 2020. uvoz se dodatno smanjio. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a skočio je u travnju 2021. u usporedbi s niskim razinama tijekom prethodne tri godine. Tržišni udio, s druge strane, ostao je vrlo nizak i iznosio je 0,1 %.

(153)

Prema podacima Eurostata, kineske uvozne cijene bile su 2018., 2019. i 2020. iznimno visoke, iako su se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izrazito smanjile. Iznimno visoke uvozne cijene od 2018. do 2020. vjerojatno su povezane s činjenicom da je Kina u Uniju izvozila zanemarive količine, što se ne može smatrati pouzdanim.

(154)

Komisija je smatrala da kineske uvozne cijene u podacima Eurostata tijekom razmatranog razdoblja nisu reprezentativne za prosječne cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda zbog vrlo malog obujma uvoza iz NRK-a tijekom tog razdoblja te da se ne mogu upotrijebiti za donošenje smislenih ili relevantnih zaključaka.

(155)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvoz iz trećih zemalja

(156)

Ukupni uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja osim predmetne zemlje smanjio se od 2018. do 2020. za 26 %, da bi se 2021. naglo povećao te dosegnuo tržišni udio od 28 %, što je 20 % više od razine iz 2018. Ukupno gledano, Unija uvozi toplovaljane plosnate proizvode iz više od 40 zemalja iz cijelog svijeta. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pet najvećih izvoznika toplovaljanih plosnatih proizvoda u EU bili su Rusija, Indija, Turska, Egipat i Tajvan, koji čine 18 % slobodnog tržišta Unije i 65 % ukupnog uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda. Rusija je pojedinačno bila najveći izvoznik s tržišnim udjelom od 5,8 %, dok se tržišni udio svake od preostale četiri zemlje kretao između 2 % i 4 %. Nijedna druga zemlja nema tržišni udio veći od 2 %. Kad je riječ o najvećim izvoznicima, na uvoz iz Rusije (51) i Turske (52) trenutačno se primjenjuju antidampinške mjere.

(157)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(158)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koji su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(159)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, visina iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(160)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(161)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 143.–144., kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu proizvodnju predmetnog proizvoda te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenom ili slobodnom tržištu. Ako je to bilo relevantno i moguće, Komisija je zasebno analizirala pokazatelje štete povezane sa slobodnim i ograničenim tržištem.

(162)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(163)

Obujam proizvodnje industrije Unije kretao se slično kao ukupna potrošnja u Uniji te se tijekom razmatranog razdoblja ukupno smanjio za približno 8 %, zabilježio znatan pad 2020., nakon čega je uslijedio oporavak zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 146.

(164)

Iako se proizvodni kapacitet industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja blago povećao za 3 %, iskorištenost kapaciteta slijedila je isto negativno kretanje kao obujam proizvodnje i potrošnja te se od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 10 %.

(165)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio na slobodnom tržištu (u tisućama tona)

(166)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije u razmatranom se razdoblju kretao uglavnom slično potrošnji. Iz razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 146. smanjio se između 2018. i 2020. te se u razdoblju ispitnog postupka revizije počeo oporavljati. Međutim, oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje je bio ispod razine iz 2018.

(167)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije u smislu potrošnje u Uniji blago se povećao od 2018. do 2020., sa 77 % na 79 %, da bi se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za sedam postotnih bodova na 72 %. Kako je prikazano u tablici 4., to se smanjenje objašnjava činjenicom da se tržišni udio uvoza iz trećih zemalja od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije povećao za 7 %, što objašnjava gubitak udjela industrije Unije na slobodnom tržištu.

Tablica 6.

Obujam prodaje na ograničenom tržištu Unije i tržišni udio (u tisućama tona)

(168)

Obujam prodaje industrije Unije na ograničenom tržištu (koji se sastoji od ograničene upotrebe i ograničene prodaje na tržištu Unije) smanjio se od 2018. do 2020. za 18 % i oporavio 2021. za 7 postotnih bodova, što je dovelo do ukupnog smanjenja od 11 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 45 milijuna tona na 40 milijuna tona od početka do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući, ograničeno tržište i slobodno tržište slijedili su isti trend. Stoga je Komisija zaključila da razvoj ograničenog tržišta nije imao znatan utjecaj na rezultate industrije Unije na slobodnom tržištu.

(169)

Udio na ograničenom tržištu industrije Unije (izražen kao postotak ukupne proizvodnje) ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja te se kretao u rasponu od 58,1 % do 60,5 %.

(170)

U kontekstu smanjenja potrošnje i proizvodnje industrija Unije izgubila je obujam prodaje i tržišni udio na slobodnom tržištu. Ukupno gledano, industrija Unije nije zabilježila rast tijekom razmatranog razdoblja.

(171)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(172)

Od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije broj zaposlenika uključenih u proizvodnju proizvoda iz postupka revizije slijedio je kretanje obujma proizvodnje u Uniji: od 2018. do 2020. naglo se smanjio, da bi se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije blago oporavio. Ukupno gledano, to je rezultiralo smanjenjem od 7 % tijekom razmatranog razdoblja.

(173)

Produktivnost radne snage industrije Unije, koja se mjeri kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku, ukupno je gledano ostala stabilna tijekom razmatranog razdoblja.

(174)

Komisija je zaključila da postoji dovoljno dokaza da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvođači nastavili primati subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere za Kinu, prethodno određen u odjeljku o subvencijama, je znatan.

(175)

Antisubvencijske mjere koje su uvedene nakon početnog ispitnog postupka omogućile su industriji Unije da se oporavi od prethodnog subvencioniranja, što je vidljivo iz podataka za 2018. To su potvrdili i nalazi Komisije u antidampinškom ispitnom postupku protiv toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske (53).

(176)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/t)

(177)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se od 2018. do 2020. za 17 %, da bi se 2021. znatno povećale za 34 %. Na kretanje jediničnih prodajnih cijena tijekom razmatranog razdoblja utjecali su ozbiljni poremećaji uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 te povratak potražnje nakon pandemije. Visoka potražnja za čelikom, ograničena ponuda i povećani trošak proizvodnje bili su čimbenici koji su 2021. utjecali na iznenadno i znatno povećanje jedinične prodajne cijene.

(178)

Jedinični trošak proizvodnje povećao se u predmetnom razdoblju za 29 %. Međutim, 2019. trošak proizvodnje se povećao, dok su se jedinične prodajne cijene smanjile. Nemogućnost industrije Unije da u svojoj prodajnoj cijeni uzme u obzir povećani trošak proizvodnje posljedica je velikog obujma dampinškog uvoza iz Turske, koji je negativno utjecao na cijene. 2020. smanjili su se i troškovi proizvodnje i prodajne cijene, ali u manjoj mjeri. Uzrok tome bilo je usporavanje tržišta tijekom pandemije bolesti COVID-19, što je znatno snizilo cijene, no manje je utjecalo na trošak proizvodnje. Jedinični trošak proizvodnje skočio je 2021. zbog naglog porasta cijena energije i robe. Međutim, zbog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 porasla je i potražnja, a cijene su se također znatno povećale (više od 50 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije), čak i više od troškova proizvodnje u istom razdoblju.

(179)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(180)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada povećali su se za 22 %. Iako se broj zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjio, prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se u odnosu na 2018.

(181)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(182)

Tijekom razmatranog razdoblja zalihe toplovaljanih plosnatih proizvoda industrije Unije kontinuirano su se smanjivale, uz drastično smanjenje 2020., što se objašnjava posljedicama pandemije bolesti COVID-19, nakon čega je uslijedio oporavak 2021. Industriju toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji karakteriziraju okvirni ugovori (mjesečni, tromjesečni, godišnji) između proizvođača i kupaca kojima se određuju količine i cijene. Ti okvirni ugovori provode se narudžbenicama u skladu s potrebama klijenata. Zbog toga industrija Unije može planirati svoju proizvodnju i zalihe. Međutim, kako je utvrđeno i u početnom ispitnom postupku, zalihe se ne smatraju važnim pokazateljem štete za tu industriju jer industrija Unije većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi na temelju konkretnih narudžbi korisnika.

(183)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(184)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(185)

Profitabilnost je varirala tijekom razmatranog razdoblja, iako se ukupna profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja povećala za 5,7 postotnih bodova. Nakon uvođenja mjera 2017. industrija se oporavila te je 2018. zabilježila dobit. Međutim, gubici su nastali 2019., a profitabilnost je dosegnula najnižu razinu, odnosno –18 %, 2020., na vrhuncu pandemije, dok se 2021. dobit snažno oporavila i dosegnula 14,1 %. Istodobno, nakon uvođenja mjera protiv NRK-a, dampinški uvoz po niskim cijenama iz Turske naglo se povećao, što objašnjava pad profitabilnosti 2019. To smanjenje profitabilnosti zatim su pogoršali šokovi uzrokovani globalnom pandemijom 2020., kao što su poremećaji u lancu opskrbe i pad potrošnje čelika. Nagli porast potražnje za čelikom u kombinaciji s povećanim prodajnim cijenama doveo je do neuobičajeno visoke dobiti 2021., koja je bila iznimna godina za industriju Unije.

(186)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok kretao se na sličan način kao profitabilnost: drastično smanjenje u razdoblju 2019.–2020., nakon čega je uslijedio snažan oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(187)

Od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije ulaganja su se povećala za 82 %. Ukupno gledajući, tijekom razmatranog razdoblja tokovi ulaganja slijedili su bimodalnu distribuciju: ulaganja su se znatno povećala 2019., nakon čega je uslijedio pad 2020. i drugi vrhunac 2021. Općenito, ulaganja su bila usmjerena na poboljšanje kvalitete i zelenih praksi u proizvodnji.

(188)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije povrat ulaganja znatno se poboljšao u usporedbi s 2018. Štoviše, tijekom razmatranog razdoblja povrat ulaganja povećao se za 8,3 postotna boda. Kretao se na sličan način kao i profitabilnost: drastično smanjenje 2019. i 2020., nakon čega je uslijedio snažan oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(189)

Nije bilo utjecaja na sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, u kojem je došlo do brzog oporavka od pandemije.

(190)

Nakon uvođenja kompenzacijskih mjera na uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine 2017. uvoz iz Kine smanjio se i ostao ispod razine de minimis tijekom razmatranog razdoblja, što je industriji Unije omogućilo da se počne oporavljati od štetnih učinaka subvencioniranog uvoza iz Kine te se ta industrija, kako je potvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/1100 (54) o uvozu toplovaljanih plosnatih proizvoda podrijetlom iz Turske, oporavila do kraja 2018. Međutim, oporavak gospodarskog stanja industrije Unije naglo se zaustavio i preokrenuo 2019., kad se industrija Unije morala natjecati sa znatnim obujmom jeftinog dampinškog uvoza iz Turske, koji ju je prisilio da cijene smanji na razinu manju od troškova kako bi zadržala tržišni udio te je tako nanio materijalnu štetu industriji Unije (55). Komisija je u srpnju 2021. uvela konačne mjere protiv Turske te se, zahvaljujući različitim čimbenicima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 185., gospodarsko stanje industrije Unije poboljšalo i do kraja 2021. vratilo u stanje slično onom iz 2018. Stoga se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije više nije smatrala oštećenom.

(191)

Točnije, gotovo svi pokazatelji štete, posebno proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje i prodajne cijene, zaposlenost i produktivnost, dobit, novčani tok i povrat ulaganja, slijedili su sličan trend tijekom razmatranog razdoblja. Taj trend obilježilo je smanjenje 2019., još izraženije smanjenje 2020. i oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije na razine slične onima na početku razmatranog razdoblja 2018. Razlog tog nepravilnog trenda uglavnom je podudaranje znatnog priljeva jeftinog dampinškog uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske i jedinstvene dinamike uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Ograničenja kretanja i prekidi industrijske aktivnosti doveli su do iznimno niske potrošnje i slabe potražnje za čelikom 2020., dok su se potražnja za čelikom i cijene čelika naglo povećale 2021. tijekom oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, što je, među ostalim, dovelo do iznimno visoke dobiti za industriju čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(192)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 8. osnovne uredbe.

(193)

Međutim, pokazatelji se ne mogu analizirati bez uzimanja u obzir iznimno povoljnih uvjeta na tržištu čelika koji su prevladavali 2021. Međutim, usporavanje industrijske aktivnosti uzrokovano pandemijom i posljedično smanjenje potražnje za čelikom doveli su 2020. do ozbiljnog pada rezultata industrije čelika i globalnog gospodarstva općenito. Potrošnja čelika znatno se oporavila 2021., potaknuta oporavkom potražnje, a isto vrijedi i za cijene čelika.

(194)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 192., Komisija je zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. S druge strane, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 138., Komisija je utvrdila da bi stavljanje kompenzacijskih mjera izvan snage vjerojatno dovelo do preusmjeravanja znatnog obujma subvencioniranog uvoza proizvoda iz postupka revizije na tržište Unije. Komisija je stoga u skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete uzrokovane subvencioniranim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(195)

Komisija je u tom pogledu ispitala proizvodni i neiskorišteni kapacitet u Kini, privlačnost tržišta Unije i vjerojatne cijene uvoza iz Kine te njihov učinak na industriju Unije.

(196)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 131., proizvođači u Kini imaju znatan neiskorišteni kapacitet. Štoviše, procijenjeni kineski neiskorišteni kapacitet odgovara količini od 89 % potrošnje na slobodnom tržištu EU-a. Ako se dopusti da mjere isteknu, taj bi se neiskorišteni kapacitet mogao upotrijebiti za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije radi izvoza u Uniju. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 132., smanjenje potražnje za čelikom u Kini jest i bit će glavni pokretač rasta izvoza. Posljedična neravnoteža između kapaciteta i potražnje u Kini vjerojatno će povećati pritisak na kineske proizvođače da se okrenu izvozu.

(197)

Osim toga, jedno od glavnih tržišta – SAD – zaštićeno je antidampinškim mjerama povezanima s proizvodom iz postupka revizije, čime se kineskim proizvođačima ograničava pristup tom tržištu.

(198)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 134., tržište Unije jedno je od najvećih tržišta određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na svijetu. Nadalje, kinesko tržište ne može apsorbirati višak kapaciteta za proizvodnju čelika, a velika tržišta trećih zemalja zatvorena su za kineski izvoz jer su na njima na snazi antidampinške, zaštitne ili druge mjere protiv NRK-a. Osim toga, razine cijena u Uniji više su od prosječne cijene koju kineski izvoznici naplaćuju ostatku svijeta. Stoga bi tržište Unije bilo privlačan cilj za postojeći neiskorišteni kapacitet u NRK-u ako se antisubvencijske mjere stave izvan snage.

(199)

Nakon objave CISA je osporavala zaključke o privlačnosti tržišta Unije tvrdeći da se kineska industrija čelika oslanja na svoje domaće tržište i da je kineska domaća potrošnja deset puta veća od potrošnje na slobodnom tržištu EU-a. Nadalje je istaknula da od 1. kolovoza 2021. određeni proizvodi od čelika, uključujući toplovaljani plosnati čelik, više ne ispunjavaju uvjete za povrat PDV-a na izvoz, što ima odvraćajući učinak na izvoz i preusmjerava kinesku proizvodnju čelika prema kineskoj domaćoj industriji.

(200)

Komisija je potvrdila da je kineska domaća potrošnja toplovaljanih plosnatih proizvoda znatno veća od potrošnje na slobodnom tržištu EU-a, ali kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 196., proizvođači u Kini imaju znatan neiskorišteni kapacitet koji ne mogu iskoristiti na svojem domaćem tržištu. Stoga, ako se dopusti istek mjera, kineske proizvođače ništa ne sprečava da taj neiskorišteni kapacitet iskoriste za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije za izvoz u Uniju. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 132., smanjenje potražnje za čelikom u Kini jest i bit će glavni pokretač rasta izvoza. Posljedična neravnoteža između kapaciteta i potražnje u Kini vjerojatno će povećati pritisak na kineske proizvođače da se okrenu izvozu. Kad je riječ o navodnoj promjeni u sustavu PDV-a, Komisija je napomenula da CISA nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila argument da je promjena u sustavu povrata PDV-a dovela ili će dovesti do znatnih promjena u izvoznom ponašanju kineskih proizvođača. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju kao nepotkrijepljenu.

(201)

Uzimajući u obzir mali obujam uvoza iz NRK-a od 2018. do 2021., Komisija je smatrala da uvozne cijene navedene u podacima Eurostata nisu pouzdane za utvrđivanje vjerojatnih cijena uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine ako ne postoje antidampinške mjere. Umjesto toga, Komisija je kao reprezentativne uzela zamjenske izvozne cijene iz NRK-a u sve treće zemlje osim Unije („ostatak svijeta”).

(202)

Komisija je utvrdila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineske izvozne cijene (razina FOB) u ostatak svijeta u prosjeku iznosile 660 EUR po toni. Na temelju te cijene i kako bi utvrdila vjerojatnu cijenu po kojoj bi kineski izvoz stigao na granicu Unije, Komisija je dodala trošak osiguranja i vozarine. Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je kao najbolje raspoložive podatke upotrijebila troškove upotrijebljene u početnom ispitnom postupku, tj. 52 EUR po toni ili 7,9 % cijene po toni. U skladu s tim Komisija je zaključila da bez mjera vjerojatna uvozna cijena CIF kineskog izvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniju ne bi bila veća od 712 EUR po toni.

(203)

S obzirom na to da su zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika upotrijebljeni statistički podaci, bilo je moguće utvrditi samo prosječnu cijenu po toni za velik broj različitih vrsta proizvoda. Stoga, u nedostatku informacija na razini vrste proizvoda, Komisija nije mogla provesti precizan izračun sniženja cijena, već se morala ograničiti na usporedbu prosječnih cijena po toni.

(204)

Tako utvrđena kineska izvozna cijena uspoređena je s ponderiranim prosječnim prodajnim cijenama proizvođača iz Unije u uzorku tijekom ispitnog postupka revizije koje su naplaćene kupcima na tržištu Unije, prilagođenima na razinu franko tvornica.

(205)

Usporedba cijena izvršena je na istoj razini trgovine i, po analogiji s preciznom metodologijom izračuna sniženja cijena, rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Pokazalo se da bi cijene kineskog izvoza u Uniju u prosjeku bile za približno 8 % niže od prosječnih cijena industrije Unije.

(206)

Toplovaljani plosnati proizvodi vrlo su osjetljivi na cijenu i, kako je zabilježeno u početnom ispitnom postupku o uvozu toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine i u ispitnom postupku o identičnom proizvodu iz Turske, prilično skromno sniženje cijena u kombinaciji s velikim obujmom lako može imati znatan i neposredan utjecaj na rezultate industrije Unije (56). U oba je ispitna postupka zbog marži sniženja cijena manjih od 5 % industrija Unije bila prisiljena sniziti prodajne cijene (ili izgubiti tržišni udio) u tolikoj mjeri da joj je u kratkom roku nanesena materijalna šteta.

(207)

S obzirom na to da se industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije netom oporavila od turbulentnog i gospodarski zahtjevnog razdoblja, uključujući pandemiju bolesti COVID-19, te da ima akumulirane gubitke, njezino stanje i dalje je osjetljivo. Osim toga, Komisija je utvrdila da kineska vlada industriji toplovaljanih plosnatih proizvoda i dalje nudi različite programe subvencioniranja te da je industrija toplovaljanih plosnatih proizvoda ostvarila korist od niza takvih programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je vrlo vjerojatno da bi ponavljanje jeftinog subvencioniranog uvoza iz Kine u znatnom obujmu po cijenama nižima od cijena u Uniji imalo znatan negativan učinak na rezultate industrije Unije, posebno u pogledu proizvodnje, obujma prodaje i prodajnih cijena, profitabilnosti i potreba za ulaganjima, što bi dovelo do ponavljanja materijalne štete.

(208)

Nakon objave CISA je osporavala odabir razmatranog razdoblja za potrebe analize štete. Tvrdila je da su dampinški uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske u povećanom obujmu 2019., usporavanje gospodarskog rasta uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19 i snažan oporavak nakon pandemije iskrivili dokaze koji su bili osnova za analizu dampinga i štete. Tvrdila je da je Komisija trebala analizirati neko drugo razdoblje te predložila da se ispita produljeno razdoblje koje obuhvaća jednu ili dvije godine prije razmatranog razdoblja (2016. – 2018.) i razdoblje nakon RIPR-a (2022.).

(209)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Podsjetila je da je u svojoj analizi štete priznala i pažljivo razmotrila elemente za koje je CISA navela da su mogli iskriviti dokaze tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je nadalje primijetila da bi ti isti elementi svejedno bili prisutni čak i da se razmatralo produljeno razdoblje prije razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je predložila CISA. Kad je riječ o razdoblju ispitnog postupka revizije, Komisija je podsjetila da je člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe propisano: „...odabire se ispitno razdoblje, a koje kad se radi o dampingu uobičajeno pokriva ispitno razdoblje ne kraće od šest mjeseci odmah po pokretanju ispitnog postupka. Podaci u vezi razdoblja nakon ispitnog razdoblja uobičajeno se ne uzimaju u obzir.” Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da se od Komisije ne može zahtijevati da u svoje izračune uvrsti čimbenike koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka, osim ako ti čimbenici ne otkrivaju nova kretanja zbog kojih je predložena antidampinška pristojba očito neprimjerena (57). Isto bi se obrazloženje, po analogiji, trebalo primjenjivati na ispitne postupke revizije pokrenute na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. CISA nije dostavila nikakve dokaze koji bi upućivali na to da je ponovno uvođenje pristojbe očito neprimjereno zbog kretanja koja su uslijedila nakon razdoblja ispitnog postupka revizije.

(210)

Na temelju navedenoga zaključuje se da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja subvencioniranog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama, a time i vjerojatnog ponavljanja materijalne štete.

(211)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antisubvencijskih mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa.

(212)

Industrija Unije nalazi se u 15 država članica (Austrija, Belgija, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska). U njoj je u vezi s proizvodom iz postupka revizije zaposleno više od 38 000 zaposlenika.

(213)

Bez mjera industrija Unije više neće biti zaštićena od vjerojatnog povećanja subvencioniranog uvoza iz Kine, što će uzrokovati materijalnu štetu. Učinak antisubvencijskih mjera bit će pozitivan za proizvođače iz Unije jer će mjere pomoći industriji Unije da se nastavi oporavljati od subvencioniranog uvoza i posljedica pandemije bolesti COVID-19. Stoga je u jasnom interesu industrije Unije da se mjere zadrže.

(214)

Komisija je stupila u kontakt sa svim poznatim korisnicima i nepovezanim uvoznicima. Nijedan korisnik ni nepovezani uvoznik nije se javio ni surađivao u ovom ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik. S obzirom na izostanak suradnje korisnika i nepovezanih uvoznika te u nedostatku naznaka koje bi upućivale na suprotno, nastavak mjera ne smatra se protivnim interesu korisnika i uvoznika.

(215)

Nadalje, Komisija je analizirala bi li mjere protiv Kine imale negativan učinak na sigurnost opskrbe jer postoje i mjere na toplovaljane plosnate proizvode protiv Turske, Brazila, Irana i Rusije. Razina iskorištenosti kapaciteta industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 75 %, a ukupni proizvodni kapacitet premašivao je ukupnu potrošnju u Uniji za 18 milijuna tona, prema podacima iz makroekonomskog upitnika koje je dostavio EUROFER. Osim toga, unatoč mjerama protiv nekih od glavnih izvoznika toplovaljanih plosnatih proizvoda, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvod iz postupka revizije u Uniju je izvozilo gotovo 40 zemalja, što pokazuje da uvođenje mjera ne bi utjecalo na diversifikaciju opskrbe. Iz tih razloga i zbog nesuradnje korisnika i uvoznika Komisija je zaključila da ne postoje potencijalni rizici na razini opskrbe za korisnike na kraju proizvodnog lanca.

(216)

Nakon objave CISA je uputila na zaštitnu mjeru EU-a za uvoz, među ostalim, toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine, kojom se kineskim proizvođačima znatno ograničava mogućnost izvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda na tržište EU-a i ograničava slobodni tijek trgovine na štetu proizvođača na kraju proizvodnog lanca i krajnjih korisnika.

(217)

Komisija je podsjetila da se predmetna zaštitna mjera ne može smatrati trajnom i da mjera koja je trenutačno na snazi (58) ne utječe na procjenu vjerojatnosti povećanja uvoza ako se ukinu kompenzacijske pristojbe. S obzirom na privremenu prirodu zaštitne mjere za čelik, Komisija je utvrdila da ta mjera ne može utjecati na njezine zaključke u ovom ispitnom postupku. Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 215., ukupni proizvodni kapacitet industrije Unije premašio je ukupnu potrošnju u Uniji, a nekoliko ostalih trećih zemalja izvozilo je toplovaljane plosnate proizvode u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, zaštitna mjera redovito se preispituje i prema potrebi prilagođava kako bi se osigurala dostatna opskrba čelikom na tržištu Unije. Stoga zaštitne mjere ne bi predstavljale rizik za sigurnost opskrbe za korisnike na kraju proizvodnog lanca.

(218)

Osim toga, CISA je tvrdila i da bi se uvođenjem mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) otežao pristup tržištu EU-a s obzirom na opsežne obveze izvješćivanja i dodatne naknade povezane s tim mehanizmom.

(219)

Komisija je podsjetila da će CBAM stupiti na snagu tek u listopadu 2023. i da će tijekom prijelaznog razdoblja, do 2026., uvoznici morati samo izvješćivati o emisijama ugrađenima u njihovu robu, a neće imati financijskih troškova. Razlog za to prijelazno razdoblje jest stranama omogućiti vrijeme za prilagodbu prije uspostave konačnog sustava i smanjiti rizik od poremećaja u trgovini. U skladu s tim Komisija je smatrala da je prerano za procjenu mogućeg učinka CBAM-a na buduće trgovinske tokove toplovaljanih plosnatih proizvoda te je odbacila tu tvrdnju.

(220)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv nastavka primjene postojećih mjera na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugih legiranih čelika podrijetlom iz NRK-a.

(221)

CISA je nakon objave tvrdila da bi trenutačne antisubvencijske mjere trebalo suspendirati u skladu s člankom 24. stavkom 4. osnovne uredbe jer su ispunjena oba uvjeta iz prethodno navedenog članka 24. stavka 4. osnovne uredbe. Tvrdila je da su se tržišni uvjeti privremeno promijenili do te mjere da nije vjerojatno da bi suspenzija dovela do nastavka ili nastanka štete. U tom je pogledu CISA istaknula očekivano smanjenje obujma uvoza iz Rusije i Ukrajine, nedostatnu opskrbu nakon incidenata u postrojenjima za toplovaljane plosnate proizvode u Europskoj uniji i povećanje cijena predmetnog proizvoda.

(222)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je općenita i nepotkrijepljena. S druge strane, ispitnim postupkom revizije utvrđeno je da bi se šteta vjerojatno ponovila u slučaju izostanka mjera i, mutatis mutandis, u slučaju suspenzije.

(223)

Na temelju Komisijinih zaključaka o nastavku subvencioniranja, ponavljanju štete i interesu Unije, trebalo bi zadržati antisubvencijske mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz NRK-a.

(224)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih kompenzacijskih pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne kompenzacijske pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati kompenzacijsku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(225)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti podataka navedenih u deklaraciji te moraju osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(226)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 23. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe za cijelu zemlju.

(227)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi kompenzacijske pristojbe.

(228)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (59). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(229)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te obavijesti također im je odobreno razdoblje za iznošenje prigovora.

(230)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (60), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(231)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,