1.1.

Na devetom zasjedanju Ministarske konferencije održanom u prosincu 2013. na Baliju ministri su donijeli Odluku o „Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi”, (WT/MIN(13)/39) (u daljnjem tekstu „Odluka”). Odlukom se zahtijeva i preispitivanje njegova funkcioniranja, što bi trebalo započeti najkasnije do kraja 2017. u cilju poboljšanja stope iskorištenosti carinskih kvota. Konkretno, određeno je da se buduće funkcioniranje točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota iz Priloga A uključi u preispitivanje u skladu s točkama od 13. do 14. Odluke.

1.2.

Preispitivanje je dovršeno kada je Glavno vijeće na sastanku 9. i 10. prosinca 2019. odobrilo preporuke Odbora za poljoprivredu (CoA) iz Priloga 2. dokumentu G/AG/29. Međutim, tijekom preispitivanja provedenog u razdoblju 2017.–2019. nije postignut dogovor o pitanju budućeg funkcioniranja točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota. Umjesto toga, u skladu sa stavkom 1. odobrenih preporuka iz Priloga 2. dokumentu G/AG/29, članovi su se složili da se rok za odluku o stavku 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota odgodi za dvije godine, tj. do kraja 2021.

1.3.

U preporukama se upućuje i na potencijalnu rascjepkanost Odluke jer se odabranim članicama navedenima u Prilogu B Odluci daje pravo da prekinu primjenu točke 4. ako se članice ne dogovore o budućem funkcioniranju te točke. Izbjegavanje izuzeća za određene članice, do kojeg bi moglo doći ako se u dogovorenom roku ne postigne dogovor o budućem funkcioniranju točke 4., ostalo je važna motivacija za nekoliko članica da u raspravama o tom pitanju koje su se održale u Odboru za poljoprivredu nakon 2019. pronađu prihvatljivo rješenje za tu točku.

1.4.

U tim su raspravama članice detaljno ispitali kako bi sadašnja točka 4. funkcionirala u praksi tijekom završne faze mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota. Napomenuto je da je, na temelju sadašnje točke 4., članica uvoznica u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota obvezna promijeniti metodu upravljanja carinskim kvotama te prijeći na metodu prema načelu „prvi po redoslijedu” na carini (FCFS) ili na sustav automatskih bezuvjetnih dozvola na zahtjev, a odabir se vrši na temelju savjetovanja s konkretnom članicom izvoznicom/članicama izvoznicama. Odabrana metoda upravljanja zatim bi se zadržala najmanje dvije godine, nakon čega će, pod uvjetom da se pravodobno obavijestilo o stopama iskorištenosti za te dvije godine, to pitanje biti „zatvoreno” i primjerno označeno u registru za praćenje Tajništva.

1.5.

Na temelju posljednjeg dijela sadašnje točke 4., članice uvoznice koje su zemlje u razvoju mogu u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota odabrati alternativnu metodu upravljanja carinskim kvotama ili zadržati postojeću metodu. O odabiru alternativne metode upravljanja carinskim kvotama trebale bi obavijestiti Odbor za poljoprivredu u okviru funkcioniranja mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota. Odabrana metoda zadržala bi se najmanje dvije godine, a pitanje bi bilo „zatvoreno” pod uvjetom da se stopa iskorištenosti povećala za dvije trećine godišnjih povećanja opisanih u točki 3.(b) mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota.

1.6.

Na temelju tih rasprava članice su postigle bolje razumijevanje glavnog problema u vezi s budućim funkcioniranjem točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota, kada članica uvoznica koja je zemlja u razvoju ne postigne potrebno povećanje stope iskorištenosti a pritom zadržava postojeću metodu upravljanja carinskim kvotama ili primjenjuje alternativnu metodu.

1.7.

Napori članica da se postigne dogovor o točki 4. uglavnom su bili usmjereni na pronalaženje mogućih pristupa za rješavanje potencijalne izvanredne situacije za članicu uvoznicu koja je zemlja u razvoju kako bi se postiglo „zatvaranje” pitanja nedovoljnog iskorištavanja kvota.

1.8.

Postoji široka podrška za pristup koji je Kostarika predložila u neslužbenom tekstu, prema kojem bi članica uvoznica koja je zemlja u razvoju i koja ne ispunjava potreban standard stope iskorištenosti (tj. dvije trećine godišnjih povećanja kako je opisano u točki 3.(b) mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota) nakon dvije godine u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota, ako je primjenjivala alternativnu metodu upravljanja ili zadržala postojeću metodu, podlijegala zahtjevu u pogledu standarda iz prve rečenice točke 4. ako to zatraže zainteresirane članice izvoznice. Ako to ne zatraže, pitanje bi se označilo kao „zatvoreno” nakon dvije godine u završnoj fazi, čak i ako nije postignuto potrebno povećanje stope iskorištenosti. Tim se prijedlogom nastoji osigurati da to pitanje u završnoj fazi mehanizma konačno bude „zatvoreno” ili „razriješeno”.

1.9.

Jedno dodatno pitanje koje je nedavno postavljeno u toj raspravi odnosilo se na odnos između obveza koje proizlaze iz mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota i posebnih odredbi o upravljanju carinskim kvotama koje bi članica uvoznica mogla imati u skladu sa svojim rasporedu koncesija. Članice su općenito potvrdile da koncesije i obveze iz rasporeda imaju prvenstvo te da je uloga Odluke i njezina mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota promicati učinkovitu provedbu obveza iz rasporeda, a ne njihova izmjena. Članice su se pritom posebno vodile točkom 5. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota, kojom se izričito uspostavlja hijerarhija između obveza na temelju obuhvaćenih sporazuma (koji u skladu s člankom II:7. GATT-a iz 1994. uključuju rasporede članica za robu) i odredaba mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota te navodi da „u slučaju bilo kakvog sukoba prevladavaju odredbe obuhvaćenih sporazuma”.

1.10.

Na temelju tih rasprava predloženi nacrt odluke o budućoj primjeni točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota (kako je navedeno u Prilogu ovom izvješću) sadržava sljedeće elemente:

1.11.

U točki 14. Odluke zahtijeva se da se u preporukama Glavnog vijeća u vezi s točkom 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota odredi poseban i različit tretman. U tom pogledu nacrt odluke sadržava preporuke za buduće funkcioniranje točke 4. i u njemu se zadržava postojeća odredbu o posebnom i različitom tretmanu u okviru predložene podtočke 4.b. jer se navodi da članica uvoznica koja je zemlja u razvoju u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota može zadržati postojeću metodu upravljanja carinskim kvotama ili primijeniti alternativnu metodu upravljanja te riješiti to pitanje tako što će pokazati potrebno povećanje stope iskorištenosti. Ta mogućnost, kao i u sadašnjoj točki 4. Odluke, ostaje nepromijenjena. Ako u sljedeće dvije godine članica uvoznica koja je zemlja u razvoju ne postigne potrebno povećanje stope iskorištenosti u tim okolnostima, predloženom odlukom može se od članice zahtijevati da provede zahtjev u pogledu „standarda” iz prvog dijela sadašnje točke 4. (tj. načelo „prvi po redoslijedu” na carini ili sustav automatskog izdavanja dozvola). Valja istaknuti da obveza primjene te odredbe nije automatska čak ni nakon isteka te dvije godine. Umjesto toga, predložena obveza primjenjivala bi se samo na zahtjev konkretne članice izvoznice. Ako se takav zahtjev ne podnese, unatoč tome što članica uvoznica koja je zemlja u razvoju ne ispunjava potreban standard stope iskorištenosti, pitanje nedovoljnog iskorištavanja kvota označilo bi se kao „zatvoreno”.

1.12.

Odbor za poljoprivredu ponovno se sastao 9. studenoga 2021. na svojem 99. redovitom sastanku kako bi raspravio suspendiranu točku dnevnog reda 2 D(i), koja se odnosila na provedbu Odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama. Na tom sastanku Odbor je dogovorio da će nacrt odluke (1) iz Priloga ovom izvješću podnijeti na razmatranje Glavnom vijeću i da će ga nakon toga podnijeti dvanaestoj Ministarskoj konferenciji (MC-12) kako bi ministri donijeli odluku.

1.

Točka 4. Priloga A Odluci s Balija o upravljanju carinskim kvotama glasi kako slijedi:

2

Od tada se točke od 13. do 15. Odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama, zajedno s Prilogom B, prestaju primjenjivati.