(1)

U komunikaciji Komisije od 29. studenoga 2017. pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” utvrđeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. Među tim su ciljevima potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući gospodarsku, društvenu, okolišnu i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba da se za korisnike smanji administrativno opterećenje povezano sa zakonodavstvom Unije.

(2)

Budući da ZPP treba bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na međunarodnoj razini, na razini Unije, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. ZPP bi se trebao temeljiti na ostvarenju ciljeva. Unija bi stoga trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i njegovi osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Više supsidijarnost omogućuje da se u većoj mjeri uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te posebna narav poljoprivredne djelatnosti koja proizlazi iz društvene strukture poljoprivrede te strukturnih i prirodnih nejednakosti između različitih poljoprivrednih regija, a potpora prilagodi potrebama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao njezin doprinos postizanju ciljeva Unije.

(3)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (Financijska uredba) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(4)

Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, sve intervencije u okviru budućeg ZPP-a trebale bi biti dio strateškog plana koji bi uključivao vrste intervencije u određenim sektorima predviđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(5)

U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 navode se određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer više nisu primjenjive. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom tih definicija, ali ne i ovlast dodavanja novih definicija. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačnu ovlast delegiranu Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (7). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se odnose na pripremu delegiranih akata.

(6)

Trebalo bi pojednostavniti dio I. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Trebalo bi izbrisati suvišne i zastarjele definicije i odredbe kojima se Komisija ovlašćuje za donošenje provedbenih akata.

(7)

S obzirom na stečeno iskustvo trebalo bi produljiti određena razdoblja javne intervencije. Ako je otvaranje javne intervencije automatsko, razdoblje javne intervencije bi trebalo produljiti za jedan mjesec. Ako otvaranje javne intervencije ovisi o kretanjima na tržištu, razdoblje javne intervencije bi trebalo biti cijelu godinu.

(8)

U svrhu veće transparentnosti i u kontekstu međunarodnih obveza Unije, primjereno je predvidjeti objavu relevantnih informacija o količini i cijeni otkupa i prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije.

(9)

Dodjela potpore za privatno skladištenje maslinova ulja pokazala se djelotvornim sredstvom za stabilizaciju tržišta. S obzirom na stečeno iskustvo i kako bi se osigurao pristojni životni standard i stabilizacija tržišta u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina, primjereno je proširiti popis proizvoda koji su prihvatljivi za potporu za privatno skladištenje kako bi se obuhvatile i stolne masline.

(10)

Slijedom povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije trebalo bi ažurirati ograničenja potpore Unije za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama utvrđena u članku 23.a Uredbe (EU) br. 1308/2013. Radi pravne sigurnosti primjereno je predvidjeti primjenu smanjenih ograničenja s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(11)

Odredbe o programima potpore iz dijela II. glave I. poglavlja II. odjeljaka od 2. do 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer su sve vrste intervencija u dotičnim sektorima utvrđene u Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(12)

Politika Unije u području vina, s postojećim programom odobrenjâ kojim je od 2016. omogućen uređen rast nasada vinove loze, doprinijela je povećanju konkurentnosti sektora vina Unije i poticanju visokokvalitetne proizvodnje. Iako je u sektoru vina postignuta ravnoteža između proizvodnje, opskrbe, kvalitete, potražnje potrošača i izvoza na svjetsko tržište, ta ravnoteža još nije dovoljno dugotrajna ili stabilna, posebno kada se sektora vina suoči s ozbiljnim poremećajima na tržištu. Osim toga, postoji trend kontinuiranog smanjenja potrošnje vina u Uniji zbog promjena u navikama i načinu života potrošača. Posljedično, postoji opasnost da će se dugoročno liberalizacijom novih nasada vinove loze ugroziti ravnoteža koja je dosad postignuta između kapaciteta opskrbe u tom sektoru, pristojnog životnog standarda proizvođača i razumnih cijena za potrošače. To bi moglo ugroziti pozitivna kretanja postignuta zakonodavstvom i politikama Unije u proteklim desetljećima.

(13)

Postojeći program odobrenja nasada vinove loze također se smatra iznimno bitnim za osiguravanje raznolikosti vina i odgovaranja na posebnosti sektora vina Unije. Sektor vina Unije ima posebna obilježja, uključujući dugi ciklus vinograda, a obzirom da proizvodnja počinje tek više godina nakon sadnje, ali zatim traje nekoliko desetljeća, i s obzirom da su od berbe do berbe moguće znatne fluktuacije u proizvodnji. Za razliku od mnogih trećih zemalja u kojima se proizvodi vino, sektor vina Unije obilježava i vrlo velik broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što rezultira raznolikim rasponom vina. Kako bi se zajamčila gospodarska održivost njihovih projekata i poboljšala konkurentnost sektora vina Unije na svjetskom tržištu, gospodarskim subjektima u tom sektoru i proizvođačima stoga je potrebna dugoročna predvidljivost, s obzirom na znatno ulaganje koje zahtijeva sadnja vinograda.

(14)

Kako bi se u sektoru vina Unije osigurala dosadašnja postignuća i ostvarila dugoročna kvantitativna i kvalitativna ravnoteža putem kontinuiranog uređenog rasta nasada vinove loze nakon 2030., program odobrenja nasada vinove loze trebalo bi produljiti do 2045., tj. za razdoblje jednako početnom razdoblju uvedenom 2016., ali s dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja koja treba provesti 2028. i 2040., kako bi se ocijenio program i, prema potrebi, izložili prijedlozi na osnovi rezultata tih preispitivanja u sredini programskog razdoblja radi poboljšanja konkurentnosti u sektoru vina.

(15)

Omogućavanje proizvođačima da odgode ponovnu sadnju vinograda moglo bi imati pozitivan učinak na okoliš poboljšanjem sanitarnih uvjeta tla zbog manje kemijskih unosa. Stoga je, kako bi se doprinijelo boljem upravljanju tlom u vinogradarstvu, primjereno dopustiti produljenje valjanosti odobrenjâ za ponovnu sadnju s tri na šest godina ako se ponovna sadnja odvija na istoj zemljišnoj parceli.

(16)

Zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u sektoru vina Unije Uredbom (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća (9) predviđeno je produljenje do 31. prosinca 2021. valjanosti odobrenjâ za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja su istjecala u 2020. Zbog dugotrajnih učinaka krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 proizvođači koji imaju odobrenja za novu sadnju ili ponovnu sadnju, a koja istječu u 2020. i 2021., i dalje se suočavaju sa znatnim preprekama u korištenju tim odobrenjima u posljednjoj godini njihove valjanosti. Kako bi se izbjegao gubitak tih odobrenja i smanjio rizik od pogoršanja uvjeta u kojima bi se sadnja trebala provoditi, primjereno je dopustiti daljnje produljenje valjanosti odobrenjâ za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i produljenje onih koja istječu u 2021. Stoga bi sva odobrenja za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebalo produljiti do 31. prosinca 2022.

(17)

Isto tako, uzimajući u obzir promjene u izgledima na tržištu, nositelji odobrenja za sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebali bi moći ne koristiti se svojim odobrenjima, a da pritom ne podliježu administrativnim kaznama. Nadalje, kako bi se izbjegla svaka diskriminacija, proizvođačima koji su, u skladu s Uredbom (EU) 2020/2220 do 28. veljače 2021. izjavili nadležnom tijelu da ne namjeravaju iskoristiti svoje odobrenje ne znajući za mogućnost produljenja valjanost njihovih odobrenja za još jednu godinu, trebalo bi dopustiti da povuku svoju izjavu putem pisanog priopćenja nadležnom tijelu do 28. veljače 2022. i da iskoriste svoje odobrenje do 31. prosinca 2022.

(18)

Zbog poremećaja na tržištu izazvanih pandemijom bolesti COVID-19 i gospodarske nesigurnosti koju je ona uzrokovala u pogledu upotrebe tih odobrenja, odredba Uredbe (EU) br. 1308/2013 o odobrenjima za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebala bi se primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2021.

(19)

S obzirom na smanjenje stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014. – 2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (10) koja su se od 1. siječnja 2016. mogla pretvoriti u odobrenja u dotičnim državama članicama.

(20)

Trebalo bi pojasniti da države članice koje ograničavaju izdavanje odobrenjâ na regionalnoj razini za određena područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili za područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, mogu zahtijevati da se takva odobrenja upotrebljavaju u tim regijama.

(21)

Trebalo bi pojasniti da države članice, za potrebe dodjele odobrenja za sadnju vinove loze, mogu primijeniti objektivne i nediskriminirajuće kriterije prihvatljivosti i prioritetne kriterije na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Osim toga, iskustvo država članica pokazuje da je potrebno revidirati neke prioritetne kriterije kako bi se mogla dati prednost vinogradima koji doprinose očuvanju genetskih resursa vinove loze i poljoprivrednim gospodarstvima s dokazanom povećanom troškovnom učinkovitošću, konkurentnošću ili prisutnošću na tržištu.

(22)

Kako bi se osiguralo da se ne daje prednost fizičkoj ili pravnoj osobi za koju je utvrđeno da su uvjeti potrebni za stjecanje takvih pogodnosti stvoreni umjetno, primjereno je pojasniti da bi državama članicama trebalo dopustiti donošenje mjera za sprečavanje zaobilaženja pravilâ o sigurnosnom mehanizmu za nove nasade te kriterija prihvatljivosti i prioritetnih kriterija za dodjelu odobrenja za nove nasade.

(23)

Krajnji rok za podnošenje zahtjevâ za konverziju prava sadnje u odobrenja istječe 31. prosinca 2022. U nekim slučajevima okolnosti poput gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 mogle su ograničiti konverziju pravâ sadnje u odobrenja za sadnju. Iz tog razloga, kako bi se državama članicama omogućilo da očuvaju proizvodni kapacitet koji odgovara takvim pravima sadnje, primjereno je da od 1. siječnja 2023. prava sadnje koja su bila prihvatljiva za konverziju u odobrenjâ za sadnju 31. prosinca 2022., a nisu još bila pretvorena u odobrenja za sadnju, ostanu na raspolaganju dotičnim državama članicama koje ih mogu dodijeliti najkasnije do 31. prosinca 2025. kao odobrenja za nove nasade vinove loze, a da se pritom ta odobrenja ne računaju za potrebe ograničenja utvrđenih u članku 63. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(24)

U nekim državama članicama postoje tradicionalni vinogradi zasađeni sortama od kojih nije dopušteno proizvoditi vino, čija proizvodnja, uključujući proizvodnju u svrhu proizvodnje pića koja se dobivaju fermentiranjem grožđa, a koja nisu vino, nije namijenjena za tržište vina. Primjereno je pojasniti da takvi vinogradi ne podliježu obvezama krčenja i da se program odobrenjâ za sadnju vinove loze utvrđen u ovoj Uredbi ne primjenjuje na sadnju i ponovnu sadnju takvih sorti u druge svrhe osim proizvodnje vina.

(25)

Člankom 90. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuje se da se, osim ako je drukčije predviđeno u međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, na proizvode koji se uvoze u Uniju trebaju se primjenjivati pravila Unije o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla, označivanju, definicijama, oznakama i prodajnim oznakama za određene proizvode u sektoru vina, kao i o enološkim postupcima koje je odobrila Unija. Stoga je radi dosljednosti primjereno predvidjeti da bi se pravila o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz tih proizvoda također trebala primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s UFEU-om.

(26)

U okviru reforme ZPP-a odredbe o povlačenju s tržišta proizvoda koji nisu u skladu s pravilima označivanja trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013. S obzirom na to da potrošači sve više traže kontrole proizvoda, države članice trebale bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da se proizvodi koji nisu označeni u skladu s tom Uredbom ne stavljaju na tržište ili, ako su takvi proizvodi na njega već stavljeni, da se oni povuku s tržišta. Povlačenje uključuje mogućnost ispravljanja označivanja proizvoda bez njihova konačnog uklanjanja s tržišta.

(27)

S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) Uredbom (EU) 2021/2116 Europskog Parlamenta i Vijeća (12), u Uredbu (EU) br. 1308/2013 trebalo bi uključiti odredbe o provjerama i kaznama u vezi s pravilima o stavljanju na tržište, zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima.

(28)

Kako bi se proizvođačima omogućilo da upotrebljavaju sorte vinove loze koje su bolje prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima i koje su otpornije na bolesti, trebalo bi donijeti odredbe kojima se dozvoljava da oznaku izvornosti mogu nositi i proizvodi od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera, i oni od sorti vinove loze dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.

(29)

Definicije „oznaka izvornosti” i „oznaka zemljopisnog podrijetla” iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi uskladiti s definicijama iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”) odobrenog Odlukom Vijeća 94/800/EZ (13), a posebno s člankom 22. stavkom 1. Sporazuma o TRIPS-u, tako da oznaka zemljopisnog podrijetla označava proizvod kao proizvod podrijetlom iz određenog mjesta, određene regije ili određene zemlje. Radi jasnoće primjereno je izričito utvrditi da revidirana definicija oznake izvornosti uključuje tradicionalno korištene nazive. Stoga će popis zahtjeva potrebnih da bi tradicionalno korišten naziv činio oznaku izvornosti u sektoru vina utvrđen u Uredbi (EU) br. 1308/2013 zastarjeti i trebalo bi ga izbrisati. Radi dosljednosti takvo bi pojašnjenje trebalo uvesti i u definiciju oznake zemljopisnog podrijetla za sektor vina utvrđenu u Uredbi (EU) br. 1308/2013 i u definicije „oznaka izvornosti” i „oznaka zemljopisnog podrijetla” za prehrambeni sektor utvrđene u Uredbi (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(30)

Zemljopisno okruženje sa svojim je prirodnim i ljudskim čimbenicima ključan element koji utječe na kvalitetu i obilježja proizvoda od vinove loze, poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda koji imaju koristi od zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1151/2012. Posebno, kada je riječ o svježim proizvodima koji se podvrgavaju niskom stupnju prerade ili se uopće ne prerađuju, prirodni čimbenici mogu prevladavati pri određivanju kvalitete i obilježja dotičnog proizvoda, dok doprinos ljudskih čimbenika kvaliteti i obilježjima proizvoda može biti manje karakterističan. Stoga ljudski čimbenici koje bi trebalo uzeti u obzir pri opisu povezanosti kvalitete ili obilježjâ proizvoda s određenim zemljopisnim okruženjem koji treba uključiti u specifikaciju proizvoda zaštićenih oznaka izvornosti na temelju članka 94. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 7. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ne bi trebali biti ograničeni na posebne metode proizvodnje ili prerade kojima se dotičnom proizvodu daje posebna kvaliteta, već mogu uključivati čimbenike kao što su upravljanje tlom i krajobrazom, uzgojne prakse, i bilo koje druge ljudske aktivnosti kojima se doprinosi održavanju bitnih prirodnih čimbenika koji prevladavaju u određivanju zemljopisnog okruženja te kvalitete i obilježja dotičnog proizvoda.

(31)

Kako bi se osiguralo koherentno odlučivanje u pogledu zahtjeva za zaštitu i prigovora podnesenih u prethodnom nacionalnom postupku iz članka 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 49. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisiju bi trebalo pravodobno i redovito obavješćivati o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, kako je navedeno u članku 96. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013. i članku 49. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012. Iz istog razloga, ako država članica obavijesti Komisiju o nacionalnoj odluci na kojoj se temelji zahtjev za zaštitu koja će vjerojatno biti poništena na kraju nacionalnog sudskog postupka, Komisija bi trebala biti izuzeta od obveze da provede postupak kontrole iz članka 97. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 50. Uredbe (EU) br. 1151/2012 u pogledu zahtjeva za zaštitu u propisanom roku i od obveze obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja. Kako bi se podnositelja zahtjeva zaštitilo od obijesnog parničenja i kako bi se očuvalo temeljno pravo podnositelja zahtjeva na osiguravanje zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u razumnom roku, izuzeće bi trebalo ograničiti na slučajeve u kojima je zahtjev za zaštitu na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom ili slučajeve u kojima države članice smatraju da se postupak za osporavanje valjanosti zahtjeva temelji na valjanim razlozima.

(32)

Registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla trebalo bi pojednostavniti i ubrzati na način da se ocjena sukladnosti s pravilima o intelektualnom vlasništvu odvoji od ocjene sukladnosti specifikacija proizvoda sa zahtjevima utvrđenima u tržišnim standardima i pravilima za označivanje.

(33)

Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u postupku registracije. Države članice imaju znanje, stručnost i pristup podacima zahvaljujući kojima su u najboljem položaju da procijene jesu li informacije navedene u zahtjevu točne i istinite. Stoga bi države članice trebale osigurati pouzdanost i točnost rezultata te ocjene koji treba biti vjerno zabilježen u jedinstvenom dokumentu koji sadrži sažetak relevantnih elemenata specifikacije proizvoda. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija bi naknadno trebala ispitati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka, a posebno kako bi se osiguralo da sadrže potrebne informacije, da u njima nema očitih materijalnih pogrešaka, da se predstavljenim obrazloženjem podupire zahtjev te da se uzimaju u obzir pravo Unije i interesi dionika izvan države članice u kojoj se zahtjev podnosi i izvan Unije.

(34)

U sektoru vina, razdoblje za podnošenje prigovora trebalo bi produljiti na tri mjeseca kako bi se osiguralo da sve zainteresirane strane imaju dovoljno vremena za analizu zahtjeva za zaštitu i da mogu podnijeti izjave o prigovoru. Kako bi se osiguralo da se na temelju uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1151/2012 primjenjuje isti postupak podnošenja prigovora i državama članicama omogućilo da prigovore fizičkih ili pravnih osoba koje imaju boravište ili poslovni nastan na njihovu državnom području prosljeđuju Komisiji na usklađen i učinkovit način, prigovore fizičkih ili pravnih osoba trebalo bi podnositi putem tijelâ države članice u kojoj te osobe imaju boravište ili poslovni nastan. Kako bi se pojednostavnio postupak podnošenja prigovora, Komisiju bi trebalo ovlastiti za odbijanje nedopuštenih izjava o prigovoru u provedbenom aktu kojim se dodjeljuje zaštita dotične oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

(35)

Radi povećanja postupovne učinkovitosti i osiguravanja jedinstvenih uvjeta za dodjeljivanje zaštite oznakama izvornosti ili oznakama zemljopisnog podrijetla, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za donošenje provedbenih akata o dodjeli zaštite u sektoru vina bez primjene postupka ispitivanja u okolnostima u kojima nije podnesena nijedna dopuštena izjava o prigovoru na zahtjev za zaštitu. Ako je podnesena dopuštena izjava o prigovoru, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja kojima se dodjeljuje zaštita ili odbija zahtjev za zaštitu.

(36)

Trebalo bi pojasniti odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda od vinove loze u odnosu na kriterije za odbijanje, poništenje i supostojanje. Takvo pojašnjenje ne bi trebalo utjecati na prava koja su nositelji oznaka zemljopisnog podrijetla stekli na nacionalnoj razini ili koja postoje na temelju međunarodnih sporazuma koje su države članice sklopile za razdoblje prije uspostave sustava Unije za zaštitu proizvoda od vinove loze.

(37)

Pravila za nacionalne postupke, postupak podnošenja prigovora, klasifikaciju izmjena u izmjene na razini Unije i standardne izmjene, uključujući glavna pravila za donošenje takvih izmjena, te privremeno označivanje i prezentiranje trenutačno utvrđena u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/33 (15) važan su element za uređenje sustava za zaštitu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina. Radi dosljednosti s Uredbom (EU) br. 1151/2012 i Uredbom (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i radi lakše primjene, te bi odredbe trebalo uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.

(38)

Kad je riječ o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na odgovarajući način uzeti u obzir Opći sporazum o carinama i trgovini, uključujući njegov članak V. o slobodi provoza, koji je odobren Odlukom 94/800/EZ. U cilju bolje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i učinkovitije borbe protiv krivotvorenja u tom pravnom okviru zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla trebala bi se primjenjivati i na robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a ne pušta se u slobodan promet i na nju se odnose posebni carinski postupci poput postupaka koji se odnose na provoz, skladištenje, posebna upotreba ili prerada. Stoga bi zaštitu dodijeljenu člankom 103. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo proširiti na robu koja je u provozu preko carinskog područja Unije i zaštitu dodijeljenu člankom 103. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, člankom 13. stavkom 1. i člankom 24. Uredbe (EU) br. 1151/2012 na oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete trebalo bi proširiti na robu koja se prodaje putem interneta ili drugim načinima elektroničke trgovine. Osim toga, oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru vina također bi trebale biti zaštićene od svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe ako se odnose na proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru vina te zajamčeno tradicionalne specijalitete također bi trebalo zaštititi od zloupotrebe, imitacije i aludiranja na njih kada se odnose na proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci.

(39)

Trebalo bi biti moguće poništiti zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u okolnostima u kojima oznaka više nije u upotrebi ili ako podnositelj zahtjeva iz članka 95. Uredbe (EU) br. 1308/2013 više ne želi zadržati tu zaštitu.

(40)

S obzirom na sve veću potražnju potrošača za inovativnim proizvodima od vinove loze koji imaju nižu stvarnu alkoholnu jakost od najniže stvarne alkoholne jakosti propisane za proizvode od vinove loze u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, trebalo bi i u Uniji omogućiti proizvodnju takvih inovativnih proizvoda od vinove loze. U tu je svrhu potrebno utvrditi uvjete pod kojima se određeni proizvodi od vinove loze mogu dealkoholizirati ili djelomično dealkoholizirati te utvrditi postupke za dealkoholizaciju koji su dopušteni. Tim bi se uvjetima trebale uzeti u obzir rezolucije Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), OIV-ECO 432–2012 Piće dobiveno dealkoholizacijom vina, OIV-ECO 433–2012 Piće dobiveno djelomičnom dealkoholizacijom vina, OIV-ECO 523–2016 Vino s udjelom alkohola promijenjenim dealkoholizacijom i OIV-OENO 394A-2012 Dealkoholizacija vinâ.

(41)

Ti inovativni proizvodi od vinove loze nikada nisu bili stavljeni na tržište u Uniji kao vino. Iz tog razloga, bila bi potrebna daljnja istraživanja i eksperimentiranja kako bi se poboljšala kvaliteta tih proizvoda, a posebno kako bi se osiguralo da potpuno uklanjanje sadržaja alkohola omogućuje očuvanje različitih svojstava kvalitetnih vina koja su zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti. Stoga, iako bi djelomičnu i potpunu dealkoholizaciju trebalo odobriti za vina bez oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, samo bi djelomičnu dealkoholizaciju trebalo odobriti za vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zaštićenom oznakom izvornosti. Osim toga, kako bi se osigurala jasnoća i transparentnost i za proizvođače i za potrošače vina s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti, primjereno je predvidjeti da, ako se vina s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti mogu djelomično dealkoholizirati, njihova specifikacija proizvoda trebala bi sadržavati opis djelomično dealkoholiziranog vina i, prema potrebi, posebne enološke postupke koji treba upotrebljavati za proizvodnju djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ, kao i relevantna ograničenja u njihovoj proizvodnji.

(42)

Kako bi se potrošačima pružila veća razina informacija, obvezni podaci na temelju članka 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebali bi sadržavati nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka Međutim, proizvođači bi trebali imati mogućnost da ograniče sadržaj nutritivne deklaracije na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena samo na energetsku vrijednost i da potpunu nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka učine dostupnim elektroničkim putem pod uvjetom da oni izbjegavaju bilo kakvo prikupljanje ili praćenje korisničkih podataka i da ne pružaju informacije u marketinške svrhe. Međutim, mogućnost da se ne pruži potpuna nutritivna deklaracija na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena ne bi trebala utjecati na postojeći zahtjev da se na oznaci navode tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije. U članku 122. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU i u vezi s dopunom Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđivanjem pravila za navođenje i označivanje sastojaka. Trebalo bi dopustiti da se postojeće zalihe vina nastave stavljati na tržište i nakon datumâ početka primjene novih zahtjeva za označivanje, dok se te zalihe ne potroše. Gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode novim zahtjevima za označivanje prije nego što postanu primjenjivi.

(43)

Kako bi se osiguralo da su potrošači informirani o prirodi dealkoholiziranih vinskih proizvoda te da se pravila o označivanju i prezentiranju proizvoda u sektoru vina primjenjuju i na dealkoholizirane ili djelomično dealkoholizirane proizvode od vinove loze, trebalo bi izmijeniti članak 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, kako bi se zadržala trenutačna razina informacija o najkraćem roku trajanja koji se zahtijeva za pića s volumnim udjelom alkohola manjim od 10 % na temelju Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17), primjereno je zahtijevati da proizvodi koji su podvrgnuti postupku dealkoholizacije sa stvarnom volumnom alkoholnom jakosti manjom od 10 % sadrže, kao obvezne podatke, naznaku najkraćeg roka trajanja.

(44)

Osim toga, dio XII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 u kojem su navedeni proizvodi obuhvaćeni u sektoru vina, trenutačno obuhvaća i djelomično dealkoholizirana vina s volumnim udjelom alkohola većim od 0,5 %. Kako bi se osiguralo da su sva dealkoholizirana vina, uključujući ona s volumnim udjelom alkohola od0,5 % ili manje, obuhvaćena u sektoru vina, primjereno je izmijeniti dio XII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 dodavanjem novog unosa.

(45)

U pogledu pravila koja se odnose na uvjete upotrebe čepova u sektoru vina kako bi se osiguralo da su potrošači zaštićeni od zavaravajuće upotrebe određenih čepova povezanih s određenim pićima i od opasnih materijala za čepove koji mogu kontaminirati pića, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(46)

Pravila i zahtjevi koji se odnose na sustav kvota za šećer istekli su na kraju tržišne godine 2016./2017. Članak 124. i članci od 127. do 144. Uredbe (EU) br. 1308/2013 zastarjeli su i trebalo bi ih izbrisati.

(47)

Direktivom (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća (18) utvrđuje se izuzeće od maksimalnog roka za plaćanje za prodaju grožđa i mošta u sektoru vina. Kako bi se doprinijelo stabilnosti lanca opskrbe vinom i poljoprivrednim proizvođačima osigurala sigurnost dugotrajnih prodajnih odnosa, prodaja vina u rinfuzi trebala bi se tretirati na isti način. Stoga je primjereno predvidjeti da, odstupajući od primjenjivih maksimalnih rokova za plaćanje utvrđenih u Direktivi (EU) 2019/633, ako sektorska organizacija države članice zahtijeva mogu odlučiti da se primjenjivi maksimalni rokovi za plaćanje ne primjenjuju na prodaju vina u rinfuzi, pod uvjetom da su posebni uvjeti roka za plaćanje uključeni u standardne ugovore koje su države članice produljile na temelju članka 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 prije 31. listopada 2021. te da su ugovori o opskrbi između dobavljača vina u rinfuzi i njihovih izravnih kupaca višegodišnji ili da postanu višegodišnji.

(48)

Ako je isporuka poljoprivrednih proizvoda od strane proizvođača prerađivaču ili distributeru obuhvaćena pisanim ugovorom ili ponudom na temelju članaka 148. i 168. Uredbe (EU) br. 1308/2013, a cijena koja se plaća za isporuku izračunava se zbrajanjem različitih čimbenika utvrđenih u ugovoru, stranke bi trebale lako razumjeti te čimbenike, koji mogu uključivati objektivne pokazatelje, indekse i metode izračuna. Nadalje, države članice trebale bi moći utvrditi neobavezne pokazatelje koje mogu upotrebljavati ugovorne stranke na osnovi dostupnih objektivnih tržišnih informacija i studija.

(49)

Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije smanjio se ukupan iznos proizvodnje sirovog mlijeka u Uniji. Kako se ne bi ugrozile ugovorne ovlasti za vođenje pregovora dodijeljene organizacijama proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, trebalo bi povećati primjenjivo količinsko ograničenje količine sirovog mlijeka obuhvaćeno tim pregovorima, izraženo kao postotak ukupne proizvodnje Unije. Radi pravne sigurnosti primjereno je predvidjeti primjenu povećanih kvantitativnih ograničenja s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(50)

Kako bi se pomoglo u postizanju okolišnih ciljeva Unije, države članice trebale bi moći priznati organizacije proizvođača s posebnim ciljevima povezanima s upravljanjem nusproizvodima, preostalim tokovima i otpadom te njihovim vrednovanjem, posebno radi zaštite okoliša i poticanja kružnosti, kao i organizacije proizvođača čiji se ciljevi odnose na upravljanje uzajamnim fondovima za bilo koji sektor. Stoga je primjereno proširiti postojeći popis ciljeva organizacija proizvođača iz članka 152. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Radi povećanja transparentnosti organizacija proizvođača statuti organizacija proizvođača također bi trebali omogućiti članovima proizvođačima da na demokratičan način nadziru račune i proračune organizacije. Osim toga, kako bi se olakšale komercijalne transakcije koje obavlja organizacija proizvođača, primjereno je utvrditi da se statutom organizacije proizvođača može dopustiti da članovi proizvođači budu u izravnom kontaktu s otkupljivačima, pod uvjetom da se takvim izravnim kontaktom ne ugrožava uloga organizacije proizvođača koja se odnosi na koncentraciju opskrbe i stavljanje proizvoda na tržište te pod uvjetom da organizacija proizvođača i dalje ima isključivo diskrecijsko pravo u pogledu bitnih elemenata prodaja koje izvršava organizacija proizvođača.

(51)

S obzirom na stečeno iskustvo i razvoj sektora mlijeka i mliječnih proizvoda od završetka sustava kvota, više nije primjereno zadržati posebna pravila povezana s ciljevima i mehanizmima priznavanja predviđenima u odnosu na sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

(52)

Iskustvo u različitim sektorima pokazuje da države članice mogu priznati sektorske organizacije na različitim zemljopisnim razinama a da ne ugrožavaju ulogu i ciljeve takvih organizacija. Stoga je važno pojasniti da se države članice mogu odlučiti za priznavanje takvih sektorskih organizacija na jednoj zemljopisnoj razini ili na više njih. Sektorske organizacije trebaju raditi na postizanju posebnog cilja uzimajući u obzir interese svojih članova i potrošača. S obzirom na okolišne ciljeve Unije primjereno je proširiti popis ciljeva iz članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako bi se uključilo pružanje potrebnih informacija i provođenje potrebnih istraživanja za razvoj proizvoda koji bolje odgovaraju djelovanju u području klime i zaštiti zdravlja i dobrobiti životinja, kako bi doprinosili vrednovanju nusproizvoda i smanjenju otpada te upravljanju njime i kako bi se njima promicale i provodile mjere za sprečavanje, kontrolu i upravljanje rizicima za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okoliš, među ostalim i određivanjem, upravljanjem ili doprinošenjem takvim sredstvima s ciljem plaćanja financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i gospodarske gubitke nastale zbog promicanja i provedbe takvih mjera. Kako bi se izbjegao rizik da organizacije u određenoj fazi lanca opskrbe hranom koncentriraju više moći, države članice trebale bi priznati samo sektorske organizacije koje teže uravnoteženoj zastupljenosti organizacija u različitim fazama lanca opskrbe hranom koje čine sektorsku organizaciju.

(53)

Definiciju „gospodarskog područja” utvrđenu u članku 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 u svrhu proširenja pravila i obveznih doprinosa trebalo bi dopuniti kako bi se ta uredba prilagodila posebnostima proizvodnje proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja je priznata na temelju prava Unije. Kako bi se potaknulo održive prakse, trebalo bi biti moguće sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija povezani sa zdravljem bilja, zdravljem životinja, sigurnošću hrane i rizicima za okoliš učiniti obvezujućima za nečlanove. Međutim, zbog važnosti bioraznolikosti u sjemenskom materijalu koji se upotrebljava u ekološkoj poljoprivredi, pravila povezana s upotrebom certificiranog sjemena ne bi trebalo učiniti obvezujućima za nečlanove koje se bave ekološkom poljoprivredom.

(54)

S obzirom na važnost zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivrednu proizvodnju u Uniji te s obzirom na uspjeh uvođenja pravila za upravljanje opskrbom sirom i suhom šunkom pod oznakama zemljopisnog podrijetla u pogledu osiguravanja dodane vrijednosti i zadržavanja ugleda proizvoda te stabilizacije njihovih cijena, mogućnost primjene pravila za upravljanja opskrbom trebalo bi proširiti na poljoprivredne proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 ili Uredbom (EU) br. 1151/2012. Radi jasnoće i dosljednosti primjereno je uključiti postojeća pravila o reguliranju opskrbe u jednu odredbu koja obuhvaća sve poljoprivredne proizvode. Stoga bi države članice trebalo ovlastiti za primjenu tih pravila za reguliranje opskrbe poljoprivrednim proizvodima s oznakom zemljopisnog podrijetla na zahtjev sektorske organizacije, organizacije proizvođača ili skupine proizvođača ili gospodarskih subjekata, pod uvjetom da se najmanje dvije trećine proizvođača tog proizvoda ili njihovih zastupnika složi i, ako je to primjenjivo, da je provedeno savjetovanje s poljoprivrednim proizvođačima dotične sirovine, a u slučaju sira, zbog kontinuiteta, da su i dali svoju suglasnost. Ta bi pravila trebala podlijegati strogim uvjetima, posebno kako bi se izbjegla šteta trgovini proizvodima na drugim tržištima i kako bi se zaštitila prava manjina. Države članice trebale bi odmah objaviti donesena pravila i o njima obavijestiti Komisiju, osigurati redovite provjere i staviti izvan snage pravila u slučaju neusklađenosti. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage takva pravila ako Komisija utvrdi da pravila nisu usklađena s određenim uvjetima, da sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. S obzirom na ovlasti Komisije u području politike tržišnog natjecanja Unije i s obzirom na posebnu prirodu tih akata, Komisija bi trebala donositi takve provedbene akte a bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011.

(55)

Klauzule o podjeli vrijednosti u lancu opskrbe hranom od interesa su ne samo u ugovorima između proizvođača i prvih kupaca, već i tamo gdje se njima omogućuje poljoprivrednicima da sudjeluju u razvoju cijena u kasnijim fazama lanca. Stoga bi trebalo omogućiti da se poljoprivrednici i njihova udruženja dogovore o takvim klauzulama s akterima u kasnijim fazama proizvodnog lanca koji dolaze nakon prvih kupaca.

(56)

Posebna komercijalna vrijednost vina obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla proizlazi iz toga što pripadaju premijskom segmentu tržišta zahvaljujući njihovom ugledu zbog kvalitete koja proizlazi iz njihovih specifikacija proizvoda. Takva vina obično postižu više cijene na tržištu jer potrošači cijene svojstva koja su zajamčena oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla. Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, kako bi se spriječilo potkapanje vjerodostojnosti kvalitete zbog štetnih cjenovnih mjera, sektorske organizacije koje zastupaju gospodarske subjekte koji imaju koristi od te vjerodostojnosti kvalitete trebale bi moći izdavati smjernice o cijenama za prodaju odgovarajućeg grožđa. Međutim, takve bi smjernice trebale biti neobvezne kako bi se izbjeglo potpuno uklanjanje cjenovnog natjecanja između zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(57)

Članak 5. Sporazuma o poljoprivredi Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a) uključuje metode izračuna koje se mogu upotrijebiti za utvrđivanje graničnog obujma za posebne zaštitne klauzule u relevantnim sektorima. Kako bi se uzele u obzir sve moguće metode izračuna za utvrđivanje graničnog obujma za potrebe primjene dodatnih uvoznih carina, među ostalim i ako domaća potrošnja nije uzeta u obzir, trebalo bi izmijeniti članak 182. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako bi se uvažila metoda izračuna utvrđena u članku 5. stavku 4. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi.

(58)

Članke 192. i 193. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer te mjere više nisu potrebne s obzirom na završetak sustava reguliranja proizvodnje u sektoru šećera. Kako bi se osigurala da je tržište Unije odgovarajuće opskrbljeno uvozom proizvoda iz trećih zemalja, Komisiji bi trebalo dodijeliti delegirane i provedbene ovlasti za suspenziju uvoznih carina na melasu šećerne trske i melasu šećerne repe.

(59)

U Ministarskoj odluci od 19. prosinca 2015. o izvoznoj konkurenciji donesenoj na 10. ministarskoj konferenciji WTO-a u Nairobiju utvrđena su pravila o mjerama izvozne konkurencije. U pogledu izvoznih subvencija članice WTO-a moraju od datuma te odluke ukinuti svoja prava na izvozne subvencije. Stoga bi trebalo izbrisati odredbe Unije o izvoznim subvencijama utvrđene u člancima od 196. do 204. Uredbe (EU) br. 1308/2013. U vezi s izvoznim kreditima, jamstvima za izvozne kredite i programima osiguranja kredita te državnim poduzećima za izvoz poljoprivrednih proizvoda i međunarodnom pomoći u hrani, države članice mogu donijeti nacionalne mjere koje su u skladu s pravom Unije. S obzirom na to da su Unija i njezine države članice Unije članice WTO-a, te nacionale mjere trebale bi biti sukladne i pravilima utvrđenima u Ministarskoj odluci WTO-a od 19. prosinca 2015., kao stvar prava Unije i međunarodnog prava.

(60)

Unutarnje tržište oslanja se na dosljednu primjenu pravila tržišnog natjecanja u svim državama članicama. To zahtijeva kontinuiranu blisku suradnju nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje i Komisije unutar Europske mreže tijela nadležnih za tržišno natjecanje, u okviru koje se može raspravljati o pitanjima tumačenja i primjene pravila tržišnog natjecanja te koordinirati mjere za primjenu pravila tržišnog natjecanja, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 (19).

(61)

Kako bi se osiguralo da se sektorske organizacije učinkovito koriste člankom 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013, kao i radi pojednostavnjenja i smanjenja administrativnog opterećenja, za te sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija ne bi trebalo zahtijevati prethodnu odluku Komisije da nisu podložni primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a, pod uvjetom da ti sporazumi, odluke i usklađene prakse ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, Komisija bi na zahtjev podnositelja zahtjeva trebala dati mišljenje o usklađenosti takvih sporazuma, odluka i usklađenih praksi s člankom 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Neovisno o danom mišljenju Komisije da su takvi sporazumi, odluke i usklađene prakse u skladu s tim člankom, Komisija bi trebala zadržati mogućnost izjaviti, u bilo kojem trenutku nakon davanja takvog mišljenja, da će se članak 101. stavak 1. UFEU-a u budućnosti primjenjivati na dotične sporazume, odluke ili usklađene prakse ako utvrdi da relevantni uvjeti za primjenu članka 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013 više nisu ispunjeni.

(62)

Određene vertikalne i horizontalne inicijative u vezi s poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, čiji je cilj primjena zahtjeva koji su stroži od obveznih zahtjeva, mogu imati pozitivne učinke na ciljeve održivosti. Sklapanje takvih sporazuma, odluka i usklađenih praksi između proizvođača i gospodarskih subjekata na različitim razinama proizvodnje, prerade i trgovine također bi moglo ojačati položaj proizvođača u opskrbnom lancu i povećati njihovu pregovaračku moć. Stoga takve inicijative, u posebnim okolnostima, to ne bi trebalo biti podložno primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a. Kako bi se osigurala djelotvorna primjena tog novog odstupanja te u interesu smanjenja administrativnog opterećenja, za takve inicijative ne bi trebalo tražiti prethodnu odluku Komisije da nisu podložne primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a. Budući da je riječ o novom odstupanju, primjereno je predvidjeti da bi Komisija trebala izraditi smjernice za gospodarske subjekte u pogledu primjene odstupanja u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Nakon tog datuma proizvođači bi također trebali moći zatražiti mišljenje Komisije u pogledu primjene odstupanja na njihove sporazume, odluke i usklađene prakse. Komisija bi u opravdanim slučajevima trebala moći naknadno revidirati sadržaj svojeg mišljenja. Nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje trebala bi moći odlučiti da se sporazum, odluka ili usklađena praksa treba izmijeniti, prekinuti ili da se uopće ne provodi, ako smatraju da je to potrebno za zaštitu tržišnog natjecanja te bi u tom slučaju trebala obavijestiti Komisiju o svojem djelovanju.

(63)

Člankom 214.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 Finskoj se omogućuje da pod određenim uvjetima dodijeli nacionalnu potporu u južnoj Finskoj do 2022., podložno odobrenju Komisije. Dodjela te nacionalne potpore trebala bi i dalje biti dopuštena za razdoblje 2023. – 2027. Kako bi se osiguralo da se ta potpora može nastaviti dodjeljivati tijekom prijelaznog razdoblja od 2021. do 2022., novi aranžmani u pogledu tih potpora trebali bi se primjenjivati tek od 1. siječnja 2023.

(64)

Ograničenja slobodnog prometa proizvoda u sektoru voća i povrća koja proizlaze iz primjene mjera za suzbijanje širenja organizama štetnih za bilje mogu uzrokovati poteškoće na tržištu u jednoj ili više država članica. Osobito s obzirom na povećanu pojavu organizama štetnih za bilje primjereno je stoga omogućiti izvanredne mjere potpore kako bi se uzela u obzir ograničenja trgovine kao posljedica organizama štetnih za bilje te proširiti popis proizvoda za koje se mogu donijeti izvanredne mjere potpore u sektoru voća i povrća.

(65)

Postojeći Unijini tržišni opservatoriji i njezine radne skupine za poljoprivredna tržišta imaju pozitivnu ulogu u olakšavanju odluka gospodarskih subjekata i javnih tijela te u olakšavanju praćenja tržišnih kretanja. U tu svrhu te kako bi se povećala transparentnost poljoprivrednih tržišta i tržištâ hrane na razini Unije te doprinijelo stabilnosti poljoprivrednih tržišta, te instrumente trebalo bi ojačati. Stoga je primjereno uspostaviti jedinstveni formalni pravni okvir za uspostavu i rad tržišnih opservatorija Unije u bilo kojem poljoprivrednom sektoru te utvrditi relevantne obveze obavješćivanja i izvješćivanja za te opservatorije.

(66)

Na temelju statističkih podataka i informacija prikupljenih za praćenje poljoprivrednih tržišta tržišni opservatoriji Unije trebali bi u svojim izvješćima identificirati opasnosti od poremećaja na tržištu. Komisija bi trebala redovito izlagati Europskom parlamentu i Vijeću informacije o stanju u pogledu poljoprivrednih proizvoda, opasnostima od tržišnih poremećaja i mogućim mjerama koje treba poduzeti, putem redovitog sudjelovanja na sastancima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Posebnog odbora za poljoprivredu.

(67)

Radi jasnoće ulogu Komisije u pogledu njezinih postojećih obveza suradnje i razmjene informacija s nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebalo bi izričito utvrditi u članku 223. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(68)

Trebalo bi izbrisati zastarjele obveze izvješćivanja Komisije u pogledu tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda i proširenja područja primjene programa u školama. Obveze izvješćivanja koje se odnose na sektor pčelarstva trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) 2021/2115. Trebalo bi utvrditi nove obveze izvješćivanja i rokove za primjenu pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor, za uspostavu tržišnih opservatorija Unije i za primjenu izvanrednih mjera. Komisija bi također trebala izvijestiti o stanju u pogledu oznaka prodaje i klasifikacije trupova u sektoru ovčetine i kozletine.

(69)

Odredbe o pričuvi za krize u poljoprivrednom sektoru utvrđene u dijelu V. poglavlju III. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer su ažurirane odredbe o poljoprivrednoj pričuvi utvrđene u Uredbi (EU) 2021/2116.

(70)

S obzirom na postojeće odstupanje od prodajnih oznaka koje se koriste za teletinu sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom prije 29. lipnja 2007., radi dosljednosti i kako bi se potrošačima pružile nedvosmislene informacije, državama članicama trebalo bi dati mogućnost da skupinama odgovornima za zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla registrirane prije tog istog datuma dopuste odstupanje od obvezne klasifikacije trupova kod teletine.

(71)

Trebalo bi utvrditi pravila o procjeni sukoba između naziva za koji je podnesen zahtjev za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 i naziva biljne sorte ili životinjske pasmine proizvedene u Uniji kako bi se postigla pravednija ravnoteža između uključenih interesa.

(72)

Kako bi se povećala osviještenost potrošača u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012, obveznu upotrebu povezanih simbola Unije trebalo bi proširiti na promidžbene materijale.

(73)

Trebalo bi predvidjeti posebna odstupanja kojima se dopušta upotreba drugih naziva uz registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Komisija bi trebala odrediti prijelazna razdoblja za upotrebu oznaka koje sadržavaju nazive zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, u skladu s uvjetima za takva prijelazna razdoblja koji već postoje za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(74)

Trebalo bi racionalizirati i pojednostavniti postupke koji se odnose na registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta utvrđene u Uredbi (EU) br. 1151/2012 kako bi se omogućilo registriranje novih naziva u kraćim rokovima. Postupak prigovora trebalo bi pojednostavniti. U obrazloženoj izjavi o prigovoru trebali bi se navesti svi razlozi za prigovor i pojedinosti o tim razlozima. Time ne bi trebalo spriječiti tijelo ili osobu koji su podnijeli prigovor da dodaju daljnje pojedinosti i pobliže ih izlože tijekom savjetovanja iz članka 51. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(75)

Trebalo bi pojednostavniti postupak odobravanja izmjena specifikacija proizvoda utvrđen u Uredbi (EU) br. 1151/2012 uvođenjem razlikovanja između izmjena na razini Unije i standardnih izmjena. U skladu s načelom supsidijarnosti države članice trebale bi biti odgovorne za odobravanje standardnih izmjena, a Komisija bi trebala zadržati odgovornost za odobravanje izmjena na razini Unije u vezi sa specifikacijama proizvoda. Trebalo bi predvidjeti odredbe koje osiguravaju dovoljno vremena za olakšavanje neometanog prijelaza s pravila predviđenih u Uredbi (EU) br. 1151/2012 u vezi s izmjenama specifikacija proizvoda, na pravila utvrđena ovom Uredbom.

(76)

S obzirom na to da je potražnja za pčelinjim voskom među potrošačima u Uniji sve veća te da se on sve više upotrebljava u prehrambenom sektoru i blisko je povezan s poljoprivrednim proizvodima i ruralnim gospodarstvom, popis poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda utvrđen u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1151/2012 trebalo bi proširiti da se obuhvati i taj proizvod.

(77)

S obzirom na to da je broj registracija oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (21) ograničen, trebalo bi pojednostavniti pravni okvir za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za te proizvode. Na aromatizirane proizvode od vina i druga alkoholna pića, uz iznimku jakih alkoholnih pića i proizvoda od vinove loze navedenih u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, trebali bi se primjenjivati isti pravni sustav i postupci koji se primjenjuju na ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode. Područje primjene Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo bi proširiti na te proizvode. Uredbu (EU) br. 251/2014 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir ta izmjena u pogledu naslova, područja primjene i definicija te u pogledu odredaba o označivanju aromatiziranih proizvoda od vina. Trebalo bi osigurati neometan prijelaz za nazive zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014.

(78)

Kako bi se olakšala trgovina s trećim zemljama, trebalo bi utvrditi da države članice mogu dopustiti da se na ambalaži aromatiziranih proizvoda od vina proizvedenih za izvoz ili na oznaci koja je na nju pričvršćena navedu nazivi koje zahtijevaju treće zemlje uključujući na jezicima koji nisu službeni jezici Unije, pod uvjetom da se na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena također nalaze odgovarajući nazivi utvrđeni u Prilogu II.

(79)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s dopunom naziva i opisa aromatiziranih proizvoda od vina utvrđenih u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 251/2014 kako bi se prilagodili uzimajući u obzir tehnički napredak, znanstveni razvoj i razvoj na tržištu, zdravlje potrošača ili potrebe potrošača za informacijama.

(80)

Kako bi se potrošačima pružila veća razina informacija, obvezno označivanje aromatiziranih proizvoda od vina nutritivnom deklaracijom i popisom sastojaka trebalo bi dodati u Uredbu br. 251/2014. Međutim, proizvođači bi trebali imati mogućnost da ograniče sadržaj nutritivne deklaracije na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena samo na energetsku vrijednost, a da potpunu nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka učine dostupnim elektroničkim putem pod uvjetom da oni izbjegavaju bilo kakvo prikupljanje ili praćenje korisničkih podataka i da ne pružaju informacije u marketinške svrhe. Međutim, mogućnost da se na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena ne pruži potpuna nutritivna deklaracija ne bi trebala utjecati na postojeći zahtjev da se na oznaci navode tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s dopunom Uredbe (EU) br. 251/2014 utvrđivanjem detaljnh pravila za navođenje i označivanje sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina. Trebalo bi dopustiti da se postojeće zalihe aromatiziranih proizvoda od vina nastave stavljati na tržište i nakon datumâ početka primjene novih zahtjeva za označivanje, dok se te zalihe ne potroše. Gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode novim zahtjevima za označivanje prije nego što postanu primjenjivi.

(81)

Primjereno je dopustiti dodavanje ograničene količine jakih alkoholnih pića aromatiziranim vinima bilo koje kategorije utvrđene u točki A. Priloga II. Uredbi (EU) br. 251/2014. S obzirom na to da tehnički napredak danas omogućuje proizvodnju vermuta bez dodavanja alkohola, više ne bi trebalo zahtijevati dodavanje alkohola vermutu. S obzirom na potražnju potrošača, primjereno je dopustiti da se kombinacijom crnog i bijelog vina proizvodi Glühwein. Kako bi se uzelo u obzir aromatizirano piće na bazi vina koje postoji na poljskom tržištu, primjereno je stvoriti novu kategoriju pod nazivom „wino ziołowe”, kojom se u pravu Unije utvrđuju tradicionalni zahtjevi za njegovu proizvodnju.

(82)

S obzirom na njegovu malu veličinu, udaljenost i specifičnu situaciju u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, lokalna tržišta na Réunionu posebno su izložena fluktuacijama cijena. Sektorske organizacije okupljaju proizvođače i druge gospodarske subjekte u različitim fazama lanca opskrbe hranom i mogu imati ulogu u potpori održavanju i diversifikaciji lokalne proizvodnje. U specifičnom kontekstu sigurnosti opskrbe hranom na Réunionu primjereno je, odstupajući od članka 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, predvidjeti da, ako se pravila priznate sektorske organizacije proširuju na gospodarske subjekte koji nisu članovi sektorske organizacije, Francuska nakon savjetovanja s relevantnim dionicima može odlučiti da gospodarski subjekti koji nisu članovi sektorske organizacije dužni su plaćati financijske doprinose za djelatnosti obuhvaćene proširenim pravilima koje su od općeg gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije se djelatnosti obavljaju isključivo na Réunionu u pogledu proizvoda koji su namijenjeni lokalnom tržištu.

(83)

Uredbe (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 251/2014 i (EU) br. 228/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(84)

Trebalo bi uspostaviti prijelazne aranžmane za zahtjeve za zaštitu i za registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koji su podneseni prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, za rashode nastale prije 1. siječnja 2023. u okviru programa potpore za maslinovo ulje i stolne masline, voće i povrće, vino, pčelarske proizvode i hmelj, za operativne programe priznatih organizacija proizvođača ili njihovih udruženja u sektoru voća i povrća i za programe potpore u sektoru vina, utvrđene u člancima od 29. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(85)

Kako bi se osigurao neometan prijelaz na novi pravni okvir utvrđen u Uredbi (EU) 2021/2115, izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 povezane s tim novim pravnim okvirom trebale bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023.

(86)

Kako bi se osigurala nesmetana provedba predviđenih mjera, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,