Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32021R2117

Uredba (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije

PE/66/2021/REV/1

SL L 435, 6.12.2021, p. 262–314 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 06/12/2021

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/2117/oj

6.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 435/262


UREDBA (EU) 2021/2117 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 2. prosinca 2021.

o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2., članak 114., članak 118. prvi stavak i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),

budući da:

(1)

U komunikaciji Komisije od 29. studenoga 2017. pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” utvrđeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. Među tim su ciljevima potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući gospodarsku, društvenu, okolišnu i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba da se za korisnike smanji administrativno opterećenje povezano sa zakonodavstvom Unije.

(2)

Budući da ZPP treba bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na međunarodnoj razini, na razini Unije, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. ZPP bi se trebao temeljiti na ostvarenju ciljeva. Unija bi stoga trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i njegovi osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Više supsidijarnost omogućuje da se u većoj mjeri uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te posebna narav poljoprivredne djelatnosti koja proizlazi iz društvene strukture poljoprivrede te strukturnih i prirodnih nejednakosti između različitih poljoprivrednih regija, a potpora prilagodi potrebama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao njezin doprinos postizanju ciljeva Unije.

(3)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (Financijska uredba) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(4)

Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, sve intervencije u okviru budućeg ZPP-a trebale bi biti dio strateškog plana koji bi uključivao vrste intervencije u određenim sektorima predviđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(5)

U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 navode se određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer više nisu primjenjive. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom tih definicija, ali ne i ovlast dodavanja novih definicija. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačnu ovlast delegiranu Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (7). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se odnose na pripremu delegiranih akata.

(6)

Trebalo bi pojednostavniti dio I. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Trebalo bi izbrisati suvišne i zastarjele definicije i odredbe kojima se Komisija ovlašćuje za donošenje provedbenih akata.

(7)

S obzirom na stečeno iskustvo trebalo bi produljiti određena razdoblja javne intervencije. Ako je otvaranje javne intervencije automatsko, razdoblje javne intervencije bi trebalo produljiti za jedan mjesec. Ako otvaranje javne intervencije ovisi o kretanjima na tržištu, razdoblje javne intervencije bi trebalo biti cijelu godinu.

(8)

U svrhu veće transparentnosti i u kontekstu međunarodnih obveza Unije, primjereno je predvidjeti objavu relevantnih informacija o količini i cijeni otkupa i prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije.

(9)

Dodjela potpore za privatno skladištenje maslinova ulja pokazala se djelotvornim sredstvom za stabilizaciju tržišta. S obzirom na stečeno iskustvo i kako bi se osigurao pristojni životni standard i stabilizacija tržišta u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina, primjereno je proširiti popis proizvoda koji su prihvatljivi za potporu za privatno skladištenje kako bi se obuhvatile i stolne masline.

(10)

Slijedom povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije trebalo bi ažurirati ograničenja potpore Unije za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama utvrđena u članku 23.a Uredbe (EU) br. 1308/2013. Radi pravne sigurnosti primjereno je predvidjeti primjenu smanjenih ograničenja s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(11)

Odredbe o programima potpore iz dijela II. glave I. poglavlja II. odjeljaka od 2. do 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer su sve vrste intervencija u dotičnim sektorima utvrđene u Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(12)

Politika Unije u području vina, s postojećim programom odobrenjâ kojim je od 2016. omogućen uređen rast nasada vinove loze, doprinijela je povećanju konkurentnosti sektora vina Unije i poticanju visokokvalitetne proizvodnje. Iako je u sektoru vina postignuta ravnoteža između proizvodnje, opskrbe, kvalitete, potražnje potrošača i izvoza na svjetsko tržište, ta ravnoteža još nije dovoljno dugotrajna ili stabilna, posebno kada se sektora vina suoči s ozbiljnim poremećajima na tržištu. Osim toga, postoji trend kontinuiranog smanjenja potrošnje vina u Uniji zbog promjena u navikama i načinu života potrošača. Posljedično, postoji opasnost da će se dugoročno liberalizacijom novih nasada vinove loze ugroziti ravnoteža koja je dosad postignuta između kapaciteta opskrbe u tom sektoru, pristojnog životnog standarda proizvođača i razumnih cijena za potrošače. To bi moglo ugroziti pozitivna kretanja postignuta zakonodavstvom i politikama Unije u proteklim desetljećima.

(13)

Postojeći program odobrenja nasada vinove loze također se smatra iznimno bitnim za osiguravanje raznolikosti vina i odgovaranja na posebnosti sektora vina Unije. Sektor vina Unije ima posebna obilježja, uključujući dugi ciklus vinograda, a obzirom da proizvodnja počinje tek više godina nakon sadnje, ali zatim traje nekoliko desetljeća, i s obzirom da su od berbe do berbe moguće znatne fluktuacije u proizvodnji. Za razliku od mnogih trećih zemalja u kojima se proizvodi vino, sektor vina Unije obilježava i vrlo velik broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što rezultira raznolikim rasponom vina. Kako bi se zajamčila gospodarska održivost njihovih projekata i poboljšala konkurentnost sektora vina Unije na svjetskom tržištu, gospodarskim subjektima u tom sektoru i proizvođačima stoga je potrebna dugoročna predvidljivost, s obzirom na znatno ulaganje koje zahtijeva sadnja vinograda.

(14)

Kako bi se u sektoru vina Unije osigurala dosadašnja postignuća i ostvarila dugoročna kvantitativna i kvalitativna ravnoteža putem kontinuiranog uređenog rasta nasada vinove loze nakon 2030., program odobrenja nasada vinove loze trebalo bi produljiti do 2045., tj. za razdoblje jednako početnom razdoblju uvedenom 2016., ali s dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja koja treba provesti 2028. i 2040., kako bi se ocijenio program i, prema potrebi, izložili prijedlozi na osnovi rezultata tih preispitivanja u sredini programskog razdoblja radi poboljšanja konkurentnosti u sektoru vina.

(15)

Omogućavanje proizvođačima da odgode ponovnu sadnju vinograda moglo bi imati pozitivan učinak na okoliš poboljšanjem sanitarnih uvjeta tla zbog manje kemijskih unosa. Stoga je, kako bi se doprinijelo boljem upravljanju tlom u vinogradarstvu, primjereno dopustiti produljenje valjanosti odobrenjâ za ponovnu sadnju s tri na šest godina ako se ponovna sadnja odvija na istoj zemljišnoj parceli.

(16)

Zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u sektoru vina Unije Uredbom (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća (9) predviđeno je produljenje do 31. prosinca 2021. valjanosti odobrenjâ za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja su istjecala u 2020. Zbog dugotrajnih učinaka krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 proizvođači koji imaju odobrenja za novu sadnju ili ponovnu sadnju, a koja istječu u 2020. i 2021., i dalje se suočavaju sa znatnim preprekama u korištenju tim odobrenjima u posljednjoj godini njihove valjanosti. Kako bi se izbjegao gubitak tih odobrenja i smanjio rizik od pogoršanja uvjeta u kojima bi se sadnja trebala provoditi, primjereno je dopustiti daljnje produljenje valjanosti odobrenjâ za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i produljenje onih koja istječu u 2021. Stoga bi sva odobrenja za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebalo produljiti do 31. prosinca 2022.

(17)

Isto tako, uzimajući u obzir promjene u izgledima na tržištu, nositelji odobrenja za sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebali bi moći ne koristiti se svojim odobrenjima, a da pritom ne podliježu administrativnim kaznama. Nadalje, kako bi se izbjegla svaka diskriminacija, proizvođačima koji su, u skladu s Uredbom (EU) 2020/2220 do 28. veljače 2021. izjavili nadležnom tijelu da ne namjeravaju iskoristiti svoje odobrenje ne znajući za mogućnost produljenja valjanost njihovih odobrenja za još jednu godinu, trebalo bi dopustiti da povuku svoju izjavu putem pisanog priopćenja nadležnom tijelu do 28. veljače 2022. i da iskoriste svoje odobrenje do 31. prosinca 2022.

(18)

Zbog poremećaja na tržištu izazvanih pandemijom bolesti COVID-19 i gospodarske nesigurnosti koju je ona uzrokovala u pogledu upotrebe tih odobrenja, odredba Uredbe (EU) br. 1308/2013 o odobrenjima za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebala bi se primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2021.

(19)

S obzirom na smanjenje stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014. – 2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (10) koja su se od 1. siječnja 2016. mogla pretvoriti u odobrenja u dotičnim državama članicama.

(20)

Trebalo bi pojasniti da države članice koje ograničavaju izdavanje odobrenjâ na regionalnoj razini za određena područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili za područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, mogu zahtijevati da se takva odobrenja upotrebljavaju u tim regijama.

(21)

Trebalo bi pojasniti da države članice, za potrebe dodjele odobrenja za sadnju vinove loze, mogu primijeniti objektivne i nediskriminirajuće kriterije prihvatljivosti i prioritetne kriterije na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Osim toga, iskustvo država članica pokazuje da je potrebno revidirati neke prioritetne kriterije kako bi se mogla dati prednost vinogradima koji doprinose očuvanju genetskih resursa vinove loze i poljoprivrednim gospodarstvima s dokazanom povećanom troškovnom učinkovitošću, konkurentnošću ili prisutnošću na tržištu.

(22)

Kako bi se osiguralo da se ne daje prednost fizičkoj ili pravnoj osobi za koju je utvrđeno da su uvjeti potrebni za stjecanje takvih pogodnosti stvoreni umjetno, primjereno je pojasniti da bi državama članicama trebalo dopustiti donošenje mjera za sprečavanje zaobilaženja pravilâ o sigurnosnom mehanizmu za nove nasade te kriterija prihvatljivosti i prioritetnih kriterija za dodjelu odobrenja za nove nasade.

(23)

Krajnji rok za podnošenje zahtjevâ za konverziju prava sadnje u odobrenja istječe 31. prosinca 2022. U nekim slučajevima okolnosti poput gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 mogle su ograničiti konverziju pravâ sadnje u odobrenja za sadnju. Iz tog razloga, kako bi se državama članicama omogućilo da očuvaju proizvodni kapacitet koji odgovara takvim pravima sadnje, primjereno je da od 1. siječnja 2023. prava sadnje koja su bila prihvatljiva za konverziju u odobrenjâ za sadnju 31. prosinca 2022., a nisu još bila pretvorena u odobrenja za sadnju, ostanu na raspolaganju dotičnim državama članicama koje ih mogu dodijeliti najkasnije do 31. prosinca 2025. kao odobrenja za nove nasade vinove loze, a da se pritom ta odobrenja ne računaju za potrebe ograničenja utvrđenih u članku 63. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(24)

U nekim državama članicama postoje tradicionalni vinogradi zasađeni sortama od kojih nije dopušteno proizvoditi vino, čija proizvodnja, uključujući proizvodnju u svrhu proizvodnje pića koja se dobivaju fermentiranjem grožđa, a koja nisu vino, nije namijenjena za tržište vina. Primjereno je pojasniti da takvi vinogradi ne podliježu obvezama krčenja i da se program odobrenjâ za sadnju vinove loze utvrđen u ovoj Uredbi ne primjenjuje na sadnju i ponovnu sadnju takvih sorti u druge svrhe osim proizvodnje vina.

(25)

Člankom 90. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuje se da se, osim ako je drukčije predviđeno u međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, na proizvode koji se uvoze u Uniju trebaju se primjenjivati pravila Unije o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla, označivanju, definicijama, oznakama i prodajnim oznakama za određene proizvode u sektoru vina, kao i o enološkim postupcima koje je odobrila Unija. Stoga je radi dosljednosti primjereno predvidjeti da bi se pravila o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz tih proizvoda također trebala primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s UFEU-om.

(26)

U okviru reforme ZPP-a odredbe o povlačenju s tržišta proizvoda koji nisu u skladu s pravilima označivanja trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013. S obzirom na to da potrošači sve više traže kontrole proizvoda, države članice trebale bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da se proizvodi koji nisu označeni u skladu s tom Uredbom ne stavljaju na tržište ili, ako su takvi proizvodi na njega već stavljeni, da se oni povuku s tržišta. Povlačenje uključuje mogućnost ispravljanja označivanja proizvoda bez njihova konačnog uklanjanja s tržišta.

(27)

S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) Uredbom (EU) 2021/2116 Europskog Parlamenta i Vijeća (12), u Uredbu (EU) br. 1308/2013 trebalo bi uključiti odredbe o provjerama i kaznama u vezi s pravilima o stavljanju na tržište, zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima.

(28)

Kako bi se proizvođačima omogućilo da upotrebljavaju sorte vinove loze koje su bolje prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima i koje su otpornije na bolesti, trebalo bi donijeti odredbe kojima se dozvoljava da oznaku izvornosti mogu nositi i proizvodi od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera, i oni od sorti vinove loze dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.

(29)

Definicije „oznaka izvornosti” i „oznaka zemljopisnog podrijetla” iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi uskladiti s definicijama iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”) odobrenog Odlukom Vijeća 94/800/EZ (13), a posebno s člankom 22. stavkom 1. Sporazuma o TRIPS-u, tako da oznaka zemljopisnog podrijetla označava proizvod kao proizvod podrijetlom iz određenog mjesta, određene regije ili određene zemlje. Radi jasnoće primjereno je izričito utvrditi da revidirana definicija oznake izvornosti uključuje tradicionalno korištene nazive. Stoga će popis zahtjeva potrebnih da bi tradicionalno korišten naziv činio oznaku izvornosti u sektoru vina utvrđen u Uredbi (EU) br. 1308/2013 zastarjeti i trebalo bi ga izbrisati. Radi dosljednosti takvo bi pojašnjenje trebalo uvesti i u definiciju oznake zemljopisnog podrijetla za sektor vina utvrđenu u Uredbi (EU) br. 1308/2013 i u definicije „oznaka izvornosti” i „oznaka zemljopisnog podrijetla” za prehrambeni sektor utvrđene u Uredbi (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(30)

Zemljopisno okruženje sa svojim je prirodnim i ljudskim čimbenicima ključan element koji utječe na kvalitetu i obilježja proizvoda od vinove loze, poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda koji imaju koristi od zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1151/2012. Posebno, kada je riječ o svježim proizvodima koji se podvrgavaju niskom stupnju prerade ili se uopće ne prerađuju, prirodni čimbenici mogu prevladavati pri određivanju kvalitete i obilježja dotičnog proizvoda, dok doprinos ljudskih čimbenika kvaliteti i obilježjima proizvoda može biti manje karakterističan. Stoga ljudski čimbenici koje bi trebalo uzeti u obzir pri opisu povezanosti kvalitete ili obilježjâ proizvoda s određenim zemljopisnim okruženjem koji treba uključiti u specifikaciju proizvoda zaštićenih oznaka izvornosti na temelju članka 94. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 7. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ne bi trebali biti ograničeni na posebne metode proizvodnje ili prerade kojima se dotičnom proizvodu daje posebna kvaliteta, već mogu uključivati čimbenike kao što su upravljanje tlom i krajobrazom, uzgojne prakse, i bilo koje druge ljudske aktivnosti kojima se doprinosi održavanju bitnih prirodnih čimbenika koji prevladavaju u određivanju zemljopisnog okruženja te kvalitete i obilježja dotičnog proizvoda.

(31)

Kako bi se osiguralo koherentno odlučivanje u pogledu zahtjeva za zaštitu i prigovora podnesenih u prethodnom nacionalnom postupku iz članka 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 49. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisiju bi trebalo pravodobno i redovito obavješćivati o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, kako je navedeno u članku 96. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013. i članku 49. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012. Iz istog razloga, ako država članica obavijesti Komisiju o nacionalnoj odluci na kojoj se temelji zahtjev za zaštitu koja će vjerojatno biti poništena na kraju nacionalnog sudskog postupka, Komisija bi trebala biti izuzeta od obveze da provede postupak kontrole iz članka 97. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 50. Uredbe (EU) br. 1151/2012 u pogledu zahtjeva za zaštitu u propisanom roku i od obveze obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja. Kako bi se podnositelja zahtjeva zaštitilo od obijesnog parničenja i kako bi se očuvalo temeljno pravo podnositelja zahtjeva na osiguravanje zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u razumnom roku, izuzeće bi trebalo ograničiti na slučajeve u kojima je zahtjev za zaštitu na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom ili slučajeve u kojima države članice smatraju da se postupak za osporavanje valjanosti zahtjeva temelji na valjanim razlozima.

(32)

Registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla trebalo bi pojednostavniti i ubrzati na način da se ocjena sukladnosti s pravilima o intelektualnom vlasništvu odvoji od ocjene sukladnosti specifikacija proizvoda sa zahtjevima utvrđenima u tržišnim standardima i pravilima za označivanje.

(33)

Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u postupku registracije. Države članice imaju znanje, stručnost i pristup podacima zahvaljujući kojima su u najboljem položaju da procijene jesu li informacije navedene u zahtjevu točne i istinite. Stoga bi države članice trebale osigurati pouzdanost i točnost rezultata te ocjene koji treba biti vjerno zabilježen u jedinstvenom dokumentu koji sadrži sažetak relevantnih elemenata specifikacije proizvoda. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija bi naknadno trebala ispitati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka, a posebno kako bi se osiguralo da sadrže potrebne informacije, da u njima nema očitih materijalnih pogrešaka, da se predstavljenim obrazloženjem podupire zahtjev te da se uzimaju u obzir pravo Unije i interesi dionika izvan države članice u kojoj se zahtjev podnosi i izvan Unije.

(34)

U sektoru vina, razdoblje za podnošenje prigovora trebalo bi produljiti na tri mjeseca kako bi se osiguralo da sve zainteresirane strane imaju dovoljno vremena za analizu zahtjeva za zaštitu i da mogu podnijeti izjave o prigovoru. Kako bi se osiguralo da se na temelju uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1151/2012 primjenjuje isti postupak podnošenja prigovora i državama članicama omogućilo da prigovore fizičkih ili pravnih osoba koje imaju boravište ili poslovni nastan na njihovu državnom području prosljeđuju Komisiji na usklađen i učinkovit način, prigovore fizičkih ili pravnih osoba trebalo bi podnositi putem tijelâ države članice u kojoj te osobe imaju boravište ili poslovni nastan. Kako bi se pojednostavnio postupak podnošenja prigovora, Komisiju bi trebalo ovlastiti za odbijanje nedopuštenih izjava o prigovoru u provedbenom aktu kojim se dodjeljuje zaštita dotične oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

(35)

Radi povećanja postupovne učinkovitosti i osiguravanja jedinstvenih uvjeta za dodjeljivanje zaštite oznakama izvornosti ili oznakama zemljopisnog podrijetla, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za donošenje provedbenih akata o dodjeli zaštite u sektoru vina bez primjene postupka ispitivanja u okolnostima u kojima nije podnesena nijedna dopuštena izjava o prigovoru na zahtjev za zaštitu. Ako je podnesena dopuštena izjava o prigovoru, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja kojima se dodjeljuje zaštita ili odbija zahtjev za zaštitu.

(36)

Trebalo bi pojasniti odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda od vinove loze u odnosu na kriterije za odbijanje, poništenje i supostojanje. Takvo pojašnjenje ne bi trebalo utjecati na prava koja su nositelji oznaka zemljopisnog podrijetla stekli na nacionalnoj razini ili koja postoje na temelju međunarodnih sporazuma koje su države članice sklopile za razdoblje prije uspostave sustava Unije za zaštitu proizvoda od vinove loze.

(37)

Pravila za nacionalne postupke, postupak podnošenja prigovora, klasifikaciju izmjena u izmjene na razini Unije i standardne izmjene, uključujući glavna pravila za donošenje takvih izmjena, te privremeno označivanje i prezentiranje trenutačno utvrđena u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/33 (15) važan su element za uređenje sustava za zaštitu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina. Radi dosljednosti s Uredbom (EU) br. 1151/2012 i Uredbom (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i radi lakše primjene, te bi odredbe trebalo uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.

(38)

Kad je riječ o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na odgovarajući način uzeti u obzir Opći sporazum o carinama i trgovini, uključujući njegov članak V. o slobodi provoza, koji je odobren Odlukom 94/800/EZ. U cilju bolje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i učinkovitije borbe protiv krivotvorenja u tom pravnom okviru zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla trebala bi se primjenjivati i na robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a ne pušta se u slobodan promet i na nju se odnose posebni carinski postupci poput postupaka koji se odnose na provoz, skladištenje, posebna upotreba ili prerada. Stoga bi zaštitu dodijeljenu člankom 103. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo proširiti na robu koja je u provozu preko carinskog područja Unije i zaštitu dodijeljenu člankom 103. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, člankom 13. stavkom 1. i člankom 24. Uredbe (EU) br. 1151/2012 na oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete trebalo bi proširiti na robu koja se prodaje putem interneta ili drugim načinima elektroničke trgovine. Osim toga, oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru vina također bi trebale biti zaštićene od svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe ako se odnose na proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru vina te zajamčeno tradicionalne specijalitete također bi trebalo zaštititi od zloupotrebe, imitacije i aludiranja na njih kada se odnose na proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci.

(39)

Trebalo bi biti moguće poništiti zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u okolnostima u kojima oznaka više nije u upotrebi ili ako podnositelj zahtjeva iz članka 95. Uredbe (EU) br. 1308/2013 više ne želi zadržati tu zaštitu.

(40)

S obzirom na sve veću potražnju potrošača za inovativnim proizvodima od vinove loze koji imaju nižu stvarnu alkoholnu jakost od najniže stvarne alkoholne jakosti propisane za proizvode od vinove loze u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, trebalo bi i u Uniji omogućiti proizvodnju takvih inovativnih proizvoda od vinove loze. U tu je svrhu potrebno utvrditi uvjete pod kojima se određeni proizvodi od vinove loze mogu dealkoholizirati ili djelomično dealkoholizirati te utvrditi postupke za dealkoholizaciju koji su dopušteni. Tim bi se uvjetima trebale uzeti u obzir rezolucije Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), OIV-ECO 432–2012 Piće dobiveno dealkoholizacijom vina, OIV-ECO 433–2012 Piće dobiveno djelomičnom dealkoholizacijom vina, OIV-ECO 523–2016 Vino s udjelom alkohola promijenjenim dealkoholizacijom i OIV-OENO 394A-2012 Dealkoholizacija vinâ.

(41)

Ti inovativni proizvodi od vinove loze nikada nisu bili stavljeni na tržište u Uniji kao vino. Iz tog razloga, bila bi potrebna daljnja istraživanja i eksperimentiranja kako bi se poboljšala kvaliteta tih proizvoda, a posebno kako bi se osiguralo da potpuno uklanjanje sadržaja alkohola omogućuje očuvanje različitih svojstava kvalitetnih vina koja su zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti. Stoga, iako bi djelomičnu i potpunu dealkoholizaciju trebalo odobriti za vina bez oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, samo bi djelomičnu dealkoholizaciju trebalo odobriti za vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zaštićenom oznakom izvornosti. Osim toga, kako bi se osigurala jasnoća i transparentnost i za proizvođače i za potrošače vina s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti, primjereno je predvidjeti da, ako se vina s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti mogu djelomično dealkoholizirati, njihova specifikacija proizvoda trebala bi sadržavati opis djelomično dealkoholiziranog vina i, prema potrebi, posebne enološke postupke koji treba upotrebljavati za proizvodnju djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ, kao i relevantna ograničenja u njihovoj proizvodnji.

(42)

Kako bi se potrošačima pružila veća razina informacija, obvezni podaci na temelju članka 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebali bi sadržavati nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka Međutim, proizvođači bi trebali imati mogućnost da ograniče sadržaj nutritivne deklaracije na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena samo na energetsku vrijednost i da potpunu nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka učine dostupnim elektroničkim putem pod uvjetom da oni izbjegavaju bilo kakvo prikupljanje ili praćenje korisničkih podataka i da ne pružaju informacije u marketinške svrhe. Međutim, mogućnost da se ne pruži potpuna nutritivna deklaracija na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena ne bi trebala utjecati na postojeći zahtjev da se na oznaci navode tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije. U članku 122. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU i u vezi s dopunom Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđivanjem pravila za navođenje i označivanje sastojaka. Trebalo bi dopustiti da se postojeće zalihe vina nastave stavljati na tržište i nakon datumâ početka primjene novih zahtjeva za označivanje, dok se te zalihe ne potroše. Gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode novim zahtjevima za označivanje prije nego što postanu primjenjivi.

(43)

Kako bi se osiguralo da su potrošači informirani o prirodi dealkoholiziranih vinskih proizvoda te da se pravila o označivanju i prezentiranju proizvoda u sektoru vina primjenjuju i na dealkoholizirane ili djelomično dealkoholizirane proizvode od vinove loze, trebalo bi izmijeniti članak 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, kako bi se zadržala trenutačna razina informacija o najkraćem roku trajanja koji se zahtijeva za pića s volumnim udjelom alkohola manjim od 10 % na temelju Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17), primjereno je zahtijevati da proizvodi koji su podvrgnuti postupku dealkoholizacije sa stvarnom volumnom alkoholnom jakosti manjom od 10 % sadrže, kao obvezne podatke, naznaku najkraćeg roka trajanja.

(44)

Osim toga, dio XII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 u kojem su navedeni proizvodi obuhvaćeni u sektoru vina, trenutačno obuhvaća i djelomično dealkoholizirana vina s volumnim udjelom alkohola većim od 0,5 %. Kako bi se osiguralo da su sva dealkoholizirana vina, uključujući ona s volumnim udjelom alkohola od0,5 % ili manje, obuhvaćena u sektoru vina, primjereno je izmijeniti dio XII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 dodavanjem novog unosa.

(45)

U pogledu pravila koja se odnose na uvjete upotrebe čepova u sektoru vina kako bi se osiguralo da su potrošači zaštićeni od zavaravajuće upotrebe određenih čepova povezanih s određenim pićima i od opasnih materijala za čepove koji mogu kontaminirati pića, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(46)

Pravila i zahtjevi koji se odnose na sustav kvota za šećer istekli su na kraju tržišne godine 2016./2017. Članak 124. i članci od 127. do 144. Uredbe (EU) br. 1308/2013 zastarjeli su i trebalo bi ih izbrisati.

(47)

Direktivom (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća (18) utvrđuje se izuzeće od maksimalnog roka za plaćanje za prodaju grožđa i mošta u sektoru vina. Kako bi se doprinijelo stabilnosti lanca opskrbe vinom i poljoprivrednim proizvođačima osigurala sigurnost dugotrajnih prodajnih odnosa, prodaja vina u rinfuzi trebala bi se tretirati na isti način. Stoga je primjereno predvidjeti da, odstupajući od primjenjivih maksimalnih rokova za plaćanje utvrđenih u Direktivi (EU) 2019/633, ako sektorska organizacija države članice zahtijeva mogu odlučiti da se primjenjivi maksimalni rokovi za plaćanje ne primjenjuju na prodaju vina u rinfuzi, pod uvjetom da su posebni uvjeti roka za plaćanje uključeni u standardne ugovore koje su države članice produljile na temelju članka 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 prije 31. listopada 2021. te da su ugovori o opskrbi između dobavljača vina u rinfuzi i njihovih izravnih kupaca višegodišnji ili da postanu višegodišnji.

(48)

Ako je isporuka poljoprivrednih proizvoda od strane proizvođača prerađivaču ili distributeru obuhvaćena pisanim ugovorom ili ponudom na temelju članaka 148. i 168. Uredbe (EU) br. 1308/2013, a cijena koja se plaća za isporuku izračunava se zbrajanjem različitih čimbenika utvrđenih u ugovoru, stranke bi trebale lako razumjeti te čimbenike, koji mogu uključivati objektivne pokazatelje, indekse i metode izračuna. Nadalje, države članice trebale bi moći utvrditi neobavezne pokazatelje koje mogu upotrebljavati ugovorne stranke na osnovi dostupnih objektivnih tržišnih informacija i studija.

(49)

Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije smanjio se ukupan iznos proizvodnje sirovog mlijeka u Uniji. Kako se ne bi ugrozile ugovorne ovlasti za vođenje pregovora dodijeljene organizacijama proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, trebalo bi povećati primjenjivo količinsko ograničenje količine sirovog mlijeka obuhvaćeno tim pregovorima, izraženo kao postotak ukupne proizvodnje Unije. Radi pravne sigurnosti primjereno je predvidjeti primjenu povećanih kvantitativnih ograničenja s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(50)

Kako bi se pomoglo u postizanju okolišnih ciljeva Unije, države članice trebale bi moći priznati organizacije proizvođača s posebnim ciljevima povezanima s upravljanjem nusproizvodima, preostalim tokovima i otpadom te njihovim vrednovanjem, posebno radi zaštite okoliša i poticanja kružnosti, kao i organizacije proizvođača čiji se ciljevi odnose na upravljanje uzajamnim fondovima za bilo koji sektor. Stoga je primjereno proširiti postojeći popis ciljeva organizacija proizvođača iz članka 152. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Radi povećanja transparentnosti organizacija proizvođača statuti organizacija proizvođača također bi trebali omogućiti članovima proizvođačima da na demokratičan način nadziru račune i proračune organizacije. Osim toga, kako bi se olakšale komercijalne transakcije koje obavlja organizacija proizvođača, primjereno je utvrditi da se statutom organizacije proizvođača može dopustiti da članovi proizvođači budu u izravnom kontaktu s otkupljivačima, pod uvjetom da se takvim izravnim kontaktom ne ugrožava uloga organizacije proizvođača koja se odnosi na koncentraciju opskrbe i stavljanje proizvoda na tržište te pod uvjetom da organizacija proizvođača i dalje ima isključivo diskrecijsko pravo u pogledu bitnih elemenata prodaja koje izvršava organizacija proizvođača.

(51)

S obzirom na stečeno iskustvo i razvoj sektora mlijeka i mliječnih proizvoda od završetka sustava kvota, više nije primjereno zadržati posebna pravila povezana s ciljevima i mehanizmima priznavanja predviđenima u odnosu na sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

(52)

Iskustvo u različitim sektorima pokazuje da države članice mogu priznati sektorske organizacije na različitim zemljopisnim razinama a da ne ugrožavaju ulogu i ciljeve takvih organizacija. Stoga je važno pojasniti da se države članice mogu odlučiti za priznavanje takvih sektorskih organizacija na jednoj zemljopisnoj razini ili na više njih. Sektorske organizacije trebaju raditi na postizanju posebnog cilja uzimajući u obzir interese svojih članova i potrošača. S obzirom na okolišne ciljeve Unije primjereno je proširiti popis ciljeva iz članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako bi se uključilo pružanje potrebnih informacija i provođenje potrebnih istraživanja za razvoj proizvoda koji bolje odgovaraju djelovanju u području klime i zaštiti zdravlja i dobrobiti životinja, kako bi doprinosili vrednovanju nusproizvoda i smanjenju otpada te upravljanju njime i kako bi se njima promicale i provodile mjere za sprečavanje, kontrolu i upravljanje rizicima za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okoliš, među ostalim i određivanjem, upravljanjem ili doprinošenjem takvim sredstvima s ciljem plaćanja financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i gospodarske gubitke nastale zbog promicanja i provedbe takvih mjera. Kako bi se izbjegao rizik da organizacije u određenoj fazi lanca opskrbe hranom koncentriraju više moći, države članice trebale bi priznati samo sektorske organizacije koje teže uravnoteženoj zastupljenosti organizacija u različitim fazama lanca opskrbe hranom koje čine sektorsku organizaciju.

(53)

Definiciju „gospodarskog područja” utvrđenu u članku 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 u svrhu proširenja pravila i obveznih doprinosa trebalo bi dopuniti kako bi se ta uredba prilagodila posebnostima proizvodnje proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja je priznata na temelju prava Unije. Kako bi se potaknulo održive prakse, trebalo bi biti moguće sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija povezani sa zdravljem bilja, zdravljem životinja, sigurnošću hrane i rizicima za okoliš učiniti obvezujućima za nečlanove. Međutim, zbog važnosti bioraznolikosti u sjemenskom materijalu koji se upotrebljava u ekološkoj poljoprivredi, pravila povezana s upotrebom certificiranog sjemena ne bi trebalo učiniti obvezujućima za nečlanove koje se bave ekološkom poljoprivredom.

(54)

S obzirom na važnost zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivrednu proizvodnju u Uniji te s obzirom na uspjeh uvođenja pravila za upravljanje opskrbom sirom i suhom šunkom pod oznakama zemljopisnog podrijetla u pogledu osiguravanja dodane vrijednosti i zadržavanja ugleda proizvoda te stabilizacije njihovih cijena, mogućnost primjene pravila za upravljanja opskrbom trebalo bi proširiti na poljoprivredne proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 ili Uredbom (EU) br. 1151/2012. Radi jasnoće i dosljednosti primjereno je uključiti postojeća pravila o reguliranju opskrbe u jednu odredbu koja obuhvaća sve poljoprivredne proizvode. Stoga bi države članice trebalo ovlastiti za primjenu tih pravila za reguliranje opskrbe poljoprivrednim proizvodima s oznakom zemljopisnog podrijetla na zahtjev sektorske organizacije, organizacije proizvođača ili skupine proizvođača ili gospodarskih subjekata, pod uvjetom da se najmanje dvije trećine proizvođača tog proizvoda ili njihovih zastupnika složi i, ako je to primjenjivo, da je provedeno savjetovanje s poljoprivrednim proizvođačima dotične sirovine, a u slučaju sira, zbog kontinuiteta, da su i dali svoju suglasnost. Ta bi pravila trebala podlijegati strogim uvjetima, posebno kako bi se izbjegla šteta trgovini proizvodima na drugim tržištima i kako bi se zaštitila prava manjina. Države članice trebale bi odmah objaviti donesena pravila i o njima obavijestiti Komisiju, osigurati redovite provjere i staviti izvan snage pravila u slučaju neusklađenosti. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage takva pravila ako Komisija utvrdi da pravila nisu usklađena s određenim uvjetima, da sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. S obzirom na ovlasti Komisije u području politike tržišnog natjecanja Unije i s obzirom na posebnu prirodu tih akata, Komisija bi trebala donositi takve provedbene akte a bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011.

(55)

Klauzule o podjeli vrijednosti u lancu opskrbe hranom od interesa su ne samo u ugovorima između proizvođača i prvih kupaca, već i tamo gdje se njima omogućuje poljoprivrednicima da sudjeluju u razvoju cijena u kasnijim fazama lanca. Stoga bi trebalo omogućiti da se poljoprivrednici i njihova udruženja dogovore o takvim klauzulama s akterima u kasnijim fazama proizvodnog lanca koji dolaze nakon prvih kupaca.

(56)

Posebna komercijalna vrijednost vina obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla proizlazi iz toga što pripadaju premijskom segmentu tržišta zahvaljujući njihovom ugledu zbog kvalitete koja proizlazi iz njihovih specifikacija proizvoda. Takva vina obično postižu više cijene na tržištu jer potrošači cijene svojstva koja su zajamčena oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla. Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, kako bi se spriječilo potkapanje vjerodostojnosti kvalitete zbog štetnih cjenovnih mjera, sektorske organizacije koje zastupaju gospodarske subjekte koji imaju koristi od te vjerodostojnosti kvalitete trebale bi moći izdavati smjernice o cijenama za prodaju odgovarajućeg grožđa. Međutim, takve bi smjernice trebale biti neobvezne kako bi se izbjeglo potpuno uklanjanje cjenovnog natjecanja između zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(57)

Članak 5. Sporazuma o poljoprivredi Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a) uključuje metode izračuna koje se mogu upotrijebiti za utvrđivanje graničnog obujma za posebne zaštitne klauzule u relevantnim sektorima. Kako bi se uzele u obzir sve moguće metode izračuna za utvrđivanje graničnog obujma za potrebe primjene dodatnih uvoznih carina, među ostalim i ako domaća potrošnja nije uzeta u obzir, trebalo bi izmijeniti članak 182. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako bi se uvažila metoda izračuna utvrđena u članku 5. stavku 4. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi.

(58)

Članke 192. i 193. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer te mjere više nisu potrebne s obzirom na završetak sustava reguliranja proizvodnje u sektoru šećera. Kako bi se osigurala da je tržište Unije odgovarajuće opskrbljeno uvozom proizvoda iz trećih zemalja, Komisiji bi trebalo dodijeliti delegirane i provedbene ovlasti za suspenziju uvoznih carina na melasu šećerne trske i melasu šećerne repe.

(59)

U Ministarskoj odluci od 19. prosinca 2015. o izvoznoj konkurenciji donesenoj na 10. ministarskoj konferenciji WTO-a u Nairobiju utvrđena su pravila o mjerama izvozne konkurencije. U pogledu izvoznih subvencija članice WTO-a moraju od datuma te odluke ukinuti svoja prava na izvozne subvencije. Stoga bi trebalo izbrisati odredbe Unije o izvoznim subvencijama utvrđene u člancima od 196. do 204. Uredbe (EU) br. 1308/2013. U vezi s izvoznim kreditima, jamstvima za izvozne kredite i programima osiguranja kredita te državnim poduzećima za izvoz poljoprivrednih proizvoda i međunarodnom pomoći u hrani, države članice mogu donijeti nacionalne mjere koje su u skladu s pravom Unije. S obzirom na to da su Unija i njezine države članice Unije članice WTO-a, te nacionale mjere trebale bi biti sukladne i pravilima utvrđenima u Ministarskoj odluci WTO-a od 19. prosinca 2015., kao stvar prava Unije i međunarodnog prava.

(60)

Unutarnje tržište oslanja se na dosljednu primjenu pravila tržišnog natjecanja u svim državama članicama. To zahtijeva kontinuiranu blisku suradnju nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje i Komisije unutar Europske mreže tijela nadležnih za tržišno natjecanje, u okviru koje se može raspravljati o pitanjima tumačenja i primjene pravila tržišnog natjecanja te koordinirati mjere za primjenu pravila tržišnog natjecanja, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 (19).

(61)

Kako bi se osiguralo da se sektorske organizacije učinkovito koriste člankom 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013, kao i radi pojednostavnjenja i smanjenja administrativnog opterećenja, za te sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija ne bi trebalo zahtijevati prethodnu odluku Komisije da nisu podložni primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a, pod uvjetom da ti sporazumi, odluke i usklađene prakse ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, Komisija bi na zahtjev podnositelja zahtjeva trebala dati mišljenje o usklađenosti takvih sporazuma, odluka i usklađenih praksi s člankom 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Neovisno o danom mišljenju Komisije da su takvi sporazumi, odluke i usklađene prakse u skladu s tim člankom, Komisija bi trebala zadržati mogućnost izjaviti, u bilo kojem trenutku nakon davanja takvog mišljenja, da će se članak 101. stavak 1. UFEU-a u budućnosti primjenjivati na dotične sporazume, odluke ili usklađene prakse ako utvrdi da relevantni uvjeti za primjenu članka 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013 više nisu ispunjeni.

(62)

Određene vertikalne i horizontalne inicijative u vezi s poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, čiji je cilj primjena zahtjeva koji su stroži od obveznih zahtjeva, mogu imati pozitivne učinke na ciljeve održivosti. Sklapanje takvih sporazuma, odluka i usklađenih praksi između proizvođača i gospodarskih subjekata na različitim razinama proizvodnje, prerade i trgovine također bi moglo ojačati položaj proizvođača u opskrbnom lancu i povećati njihovu pregovaračku moć. Stoga takve inicijative, u posebnim okolnostima, to ne bi trebalo biti podložno primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a. Kako bi se osigurala djelotvorna primjena tog novog odstupanja te u interesu smanjenja administrativnog opterećenja, za takve inicijative ne bi trebalo tražiti prethodnu odluku Komisije da nisu podložne primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a. Budući da je riječ o novom odstupanju, primjereno je predvidjeti da bi Komisija trebala izraditi smjernice za gospodarske subjekte u pogledu primjene odstupanja u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Nakon tog datuma proizvođači bi također trebali moći zatražiti mišljenje Komisije u pogledu primjene odstupanja na njihove sporazume, odluke i usklađene prakse. Komisija bi u opravdanim slučajevima trebala moći naknadno revidirati sadržaj svojeg mišljenja. Nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje trebala bi moći odlučiti da se sporazum, odluka ili usklađena praksa treba izmijeniti, prekinuti ili da se uopće ne provodi, ako smatraju da je to potrebno za zaštitu tržišnog natjecanja te bi u tom slučaju trebala obavijestiti Komisiju o svojem djelovanju.

(63)

Člankom 214.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 Finskoj se omogućuje da pod određenim uvjetima dodijeli nacionalnu potporu u južnoj Finskoj do 2022., podložno odobrenju Komisije. Dodjela te nacionalne potpore trebala bi i dalje biti dopuštena za razdoblje 2023. – 2027. Kako bi se osiguralo da se ta potpora može nastaviti dodjeljivati tijekom prijelaznog razdoblja od 2021. do 2022., novi aranžmani u pogledu tih potpora trebali bi se primjenjivati tek od 1. siječnja 2023.

(64)

Ograničenja slobodnog prometa proizvoda u sektoru voća i povrća koja proizlaze iz primjene mjera za suzbijanje širenja organizama štetnih za bilje mogu uzrokovati poteškoće na tržištu u jednoj ili više država članica. Osobito s obzirom na povećanu pojavu organizama štetnih za bilje primjereno je stoga omogućiti izvanredne mjere potpore kako bi se uzela u obzir ograničenja trgovine kao posljedica organizama štetnih za bilje te proširiti popis proizvoda za koje se mogu donijeti izvanredne mjere potpore u sektoru voća i povrća.

(65)

Postojeći Unijini tržišni opservatoriji i njezine radne skupine za poljoprivredna tržišta imaju pozitivnu ulogu u olakšavanju odluka gospodarskih subjekata i javnih tijela te u olakšavanju praćenja tržišnih kretanja. U tu svrhu te kako bi se povećala transparentnost poljoprivrednih tržišta i tržištâ hrane na razini Unije te doprinijelo stabilnosti poljoprivrednih tržišta, te instrumente trebalo bi ojačati. Stoga je primjereno uspostaviti jedinstveni formalni pravni okvir za uspostavu i rad tržišnih opservatorija Unije u bilo kojem poljoprivrednom sektoru te utvrditi relevantne obveze obavješćivanja i izvješćivanja za te opservatorije.

(66)

Na temelju statističkih podataka i informacija prikupljenih za praćenje poljoprivrednih tržišta tržišni opservatoriji Unije trebali bi u svojim izvješćima identificirati opasnosti od poremećaja na tržištu. Komisija bi trebala redovito izlagati Europskom parlamentu i Vijeću informacije o stanju u pogledu poljoprivrednih proizvoda, opasnostima od tržišnih poremećaja i mogućim mjerama koje treba poduzeti, putem redovitog sudjelovanja na sastancima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Posebnog odbora za poljoprivredu.

(67)

Radi jasnoće ulogu Komisije u pogledu njezinih postojećih obveza suradnje i razmjene informacija s nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebalo bi izričito utvrditi u članku 223. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(68)

Trebalo bi izbrisati zastarjele obveze izvješćivanja Komisije u pogledu tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda i proširenja područja primjene programa u školama. Obveze izvješćivanja koje se odnose na sektor pčelarstva trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) 2021/2115. Trebalo bi utvrditi nove obveze izvješćivanja i rokove za primjenu pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor, za uspostavu tržišnih opservatorija Unije i za primjenu izvanrednih mjera. Komisija bi također trebala izvijestiti o stanju u pogledu oznaka prodaje i klasifikacije trupova u sektoru ovčetine i kozletine.

(69)

Odredbe o pričuvi za krize u poljoprivrednom sektoru utvrđene u dijelu V. poglavlju III. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer su ažurirane odredbe o poljoprivrednoj pričuvi utvrđene u Uredbi (EU) 2021/2116.

(70)

S obzirom na postojeće odstupanje od prodajnih oznaka koje se koriste za teletinu sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom prije 29. lipnja 2007., radi dosljednosti i kako bi se potrošačima pružile nedvosmislene informacije, državama članicama trebalo bi dati mogućnost da skupinama odgovornima za zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla registrirane prije tog istog datuma dopuste odstupanje od obvezne klasifikacije trupova kod teletine.

(71)

Trebalo bi utvrditi pravila o procjeni sukoba između naziva za koji je podnesen zahtjev za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 i naziva biljne sorte ili životinjske pasmine proizvedene u Uniji kako bi se postigla pravednija ravnoteža između uključenih interesa.

(72)

Kako bi se povećala osviještenost potrošača u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012, obveznu upotrebu povezanih simbola Unije trebalo bi proširiti na promidžbene materijale.

(73)

Trebalo bi predvidjeti posebna odstupanja kojima se dopušta upotreba drugih naziva uz registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Komisija bi trebala odrediti prijelazna razdoblja za upotrebu oznaka koje sadržavaju nazive zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, u skladu s uvjetima za takva prijelazna razdoblja koji već postoje za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(74)

Trebalo bi racionalizirati i pojednostavniti postupke koji se odnose na registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta utvrđene u Uredbi (EU) br. 1151/2012 kako bi se omogućilo registriranje novih naziva u kraćim rokovima. Postupak prigovora trebalo bi pojednostavniti. U obrazloženoj izjavi o prigovoru trebali bi se navesti svi razlozi za prigovor i pojedinosti o tim razlozima. Time ne bi trebalo spriječiti tijelo ili osobu koji su podnijeli prigovor da dodaju daljnje pojedinosti i pobliže ih izlože tijekom savjetovanja iz članka 51. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(75)

Trebalo bi pojednostavniti postupak odobravanja izmjena specifikacija proizvoda utvrđen u Uredbi (EU) br. 1151/2012 uvođenjem razlikovanja između izmjena na razini Unije i standardnih izmjena. U skladu s načelom supsidijarnosti države članice trebale bi biti odgovorne za odobravanje standardnih izmjena, a Komisija bi trebala zadržati odgovornost za odobravanje izmjena na razini Unije u vezi sa specifikacijama proizvoda. Trebalo bi predvidjeti odredbe koje osiguravaju dovoljno vremena za olakšavanje neometanog prijelaza s pravila predviđenih u Uredbi (EU) br. 1151/2012 u vezi s izmjenama specifikacija proizvoda, na pravila utvrđena ovom Uredbom.

(76)

S obzirom na to da je potražnja za pčelinjim voskom među potrošačima u Uniji sve veća te da se on sve više upotrebljava u prehrambenom sektoru i blisko je povezan s poljoprivrednim proizvodima i ruralnim gospodarstvom, popis poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda utvrđen u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1151/2012 trebalo bi proširiti da se obuhvati i taj proizvod.

(77)

S obzirom na to da je broj registracija oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (21) ograničen, trebalo bi pojednostavniti pravni okvir za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za te proizvode. Na aromatizirane proizvode od vina i druga alkoholna pića, uz iznimku jakih alkoholnih pića i proizvoda od vinove loze navedenih u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, trebali bi se primjenjivati isti pravni sustav i postupci koji se primjenjuju na ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode. Područje primjene Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo bi proširiti na te proizvode. Uredbu (EU) br. 251/2014 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir ta izmjena u pogledu naslova, područja primjene i definicija te u pogledu odredaba o označivanju aromatiziranih proizvoda od vina. Trebalo bi osigurati neometan prijelaz za nazive zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014.

(78)

Kako bi se olakšala trgovina s trećim zemljama, trebalo bi utvrditi da države članice mogu dopustiti da se na ambalaži aromatiziranih proizvoda od vina proizvedenih za izvoz ili na oznaci koja je na nju pričvršćena navedu nazivi koje zahtijevaju treće zemlje uključujući na jezicima koji nisu službeni jezici Unije, pod uvjetom da se na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena također nalaze odgovarajući nazivi utvrđeni u Prilogu II.

(79)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s dopunom naziva i opisa aromatiziranih proizvoda od vina utvrđenih u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 251/2014 kako bi se prilagodili uzimajući u obzir tehnički napredak, znanstveni razvoj i razvoj na tržištu, zdravlje potrošača ili potrebe potrošača za informacijama.

(80)

Kako bi se potrošačima pružila veća razina informacija, obvezno označivanje aromatiziranih proizvoda od vina nutritivnom deklaracijom i popisom sastojaka trebalo bi dodati u Uredbu br. 251/2014. Međutim, proizvođači bi trebali imati mogućnost da ograniče sadržaj nutritivne deklaracije na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena samo na energetsku vrijednost, a da potpunu nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka učine dostupnim elektroničkim putem pod uvjetom da oni izbjegavaju bilo kakvo prikupljanje ili praćenje korisničkih podataka i da ne pružaju informacije u marketinške svrhe. Međutim, mogućnost da se na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena ne pruži potpuna nutritivna deklaracija ne bi trebala utjecati na postojeći zahtjev da se na oznaci navode tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s dopunom Uredbe (EU) br. 251/2014 utvrđivanjem detaljnh pravila za navođenje i označivanje sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina. Trebalo bi dopustiti da se postojeće zalihe aromatiziranih proizvoda od vina nastave stavljati na tržište i nakon datumâ početka primjene novih zahtjeva za označivanje, dok se te zalihe ne potroše. Gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode novim zahtjevima za označivanje prije nego što postanu primjenjivi.

(81)

Primjereno je dopustiti dodavanje ograničene količine jakih alkoholnih pića aromatiziranim vinima bilo koje kategorije utvrđene u točki A. Priloga II. Uredbi (EU) br. 251/2014. S obzirom na to da tehnički napredak danas omogućuje proizvodnju vermuta bez dodavanja alkohola, više ne bi trebalo zahtijevati dodavanje alkohola vermutu. S obzirom na potražnju potrošača, primjereno je dopustiti da se kombinacijom crnog i bijelog vina proizvodi Glühwein. Kako bi se uzelo u obzir aromatizirano piće na bazi vina koje postoji na poljskom tržištu, primjereno je stvoriti novu kategoriju pod nazivom „wino ziołowe”, kojom se u pravu Unije utvrđuju tradicionalni zahtjevi za njegovu proizvodnju.

(82)

S obzirom na njegovu malu veličinu, udaljenost i specifičnu situaciju u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, lokalna tržišta na Réunionu posebno su izložena fluktuacijama cijena. Sektorske organizacije okupljaju proizvođače i druge gospodarske subjekte u različitim fazama lanca opskrbe hranom i mogu imati ulogu u potpori održavanju i diversifikaciji lokalne proizvodnje. U specifičnom kontekstu sigurnosti opskrbe hranom na Réunionu primjereno je, odstupajući od članka 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, predvidjeti da, ako se pravila priznate sektorske organizacije proširuju na gospodarske subjekte koji nisu članovi sektorske organizacije, Francuska nakon savjetovanja s relevantnim dionicima može odlučiti da gospodarski subjekti koji nisu članovi sektorske organizacije dužni su plaćati financijske doprinose za djelatnosti obuhvaćene proširenim pravilima koje su od općeg gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije se djelatnosti obavljaju isključivo na Réunionu u pogledu proizvoda koji su namijenjeni lokalnom tržištu.

(83)

Uredbe (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 251/2014 i (EU) br. 228/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(84)

Trebalo bi uspostaviti prijelazne aranžmane za zahtjeve za zaštitu i za registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koji su podneseni prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, za rashode nastale prije 1. siječnja 2023. u okviru programa potpore za maslinovo ulje i stolne masline, voće i povrće, vino, pčelarske proizvode i hmelj, za operativne programe priznatih organizacija proizvođača ili njihovih udruženja u sektoru voća i povrća i za programe potpore u sektoru vina, utvrđene u člancima od 29. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(85)

Kako bi se osigurao neometan prijelaz na novi pravni okvir utvrđen u Uredbi (EU) 2021/2115, izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 povezane s tim novim pravnim okvirom trebale bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023.

(86)

Kako bi se osigurala nesmetana provedba predviđenih mjera, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013

Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Opće odredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP)

Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i odredbe donesene na temelju te uredbe primjenjuju se na mjere navedene u ovoj Uredbi.

(*1)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranjui nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njom i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 187.).”;"

2.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. briše se;

(b)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije navedene u Uredbi (EU) 2021/2116 i Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom.

4.   Komisija je, u skladu s člankom 227., ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se mijenjaju definicije koje se odnose na sektore utvrđene u Prilogu II. u mjeri potrebnoj za ažuriranje definicija s obzirom na kretanja na tržištu bez dodavanja novih definicija.

(*2)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).”;"

3.

članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Stope konverzije za rižu

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju stope konverzije za rižu u različitim fazama prerade.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

4.

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Tržišne godine

Utvrđuju se sljedeće tržišne godine:

(a)

od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine za sektore voća i povrća, prerađenog voća i povrća i banana;

(b)

od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor osušene krme i sektor dudovog svilca;

(c)

od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

i.

sektor žitarica;

ii.

sektor sjemena;

iii.

sektor lana i konoplje;

iv.

sektor mlijeka i mliječnih proizvoda;

(d)

od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;

(e)

od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže i u pogledu stolnih maslina;

(f)

od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera i u pogledu maslinovog ulja.”;

5.

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Razdoblja javne intervencije

Javna intervencija dostupna je za:

(a)

običnu pšenicu, od 1. listopada do 31. svibnja;

(b)

tvrdu (durum) pšenica, ječam i kukuruz, tijekom cijele godine;

(c)

neoljuštenu rižu, tijekom cijele godine;

(d)

govedinu i teletinu, tijekom cijele godine;

(e)

maslac i obrano mlijeko u prahu, od 1. ožujka do 30. rujna.”;

6.

članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Države članice Komisiji dostavljaju sve potrebne informacije kako bi se omogućilo praćenje usklađenosti s načelima utvrđenima u stavku 1.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o uvjetima pod kojima su proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije otkupljeni, ili prodani tijekom prethodne godine. Te pojedinosti obuhvaćaju relevantne količine te kupovne i prodajne cijene.”;

7.

u članku 17. prvom stavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

maslinovo ulje i stolne masline;”;

8.

dio II. glava I. poglavlje II. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

POGLAVLJE II.

Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama”;

(b)

naslov „Odjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)

u članku 23. stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11.   Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš, uključujući održivu ambalažu te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.”;

(d)

članak 23.a mijenja se kako slijedi:

i.

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 220 804 135 EUR po školskoj godini. U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

(a)

za voće i povrće u školama: 130 608 466 EUR po školskoj godini;

(b)

za mlijeko u školama: 90 195 669 EUR po školskoj godini.”;

ii.

u stavku 2. trećem podstavku briše se posljednja rečenica;

iii.

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ne premašujući ukupnu granicu od 220 804 135 EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava.”;

(e)

odjeljci od 2. do 6., kojima su obuhvaćeni članci od 29. do 60., brišu se;

9.

članak 61. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 61

Trajanje

Program odobrenja nasada vinove loze uspostavljen u ovom poglavlju primjenjuje se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2045., a Komisija provodi dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2028. i 2040. kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge.”;

10.

članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.

sljedeći se podstavak umeće nakon prvog podstavka:

„Odstupajući od prvog podstavka države članice mogu odlučiti da su odobrenja iz članka 66. stavka 1. valjana šest godina od datuma njihove dodjele ako se ponovno sadi na istoj parceli ili istim parcelama na kojima je izvršeno krčenje. U takvim se odobrenjima jasno navodi parcela ili parcele na kojima će se odvijati krčenje i ponovna sadnja.”;

ii.

drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Odstupajući od prvog podstavka, valjanost odobrenja dodijeljenih u skladu s člankom 64. i člankom 66. stavkom 1., koja istječu u 2020. i 2021., produljuje se do 31. prosinca 2022.

Proizvođači koji imaju odobrenja u skladu s člankom 64. i člankom 66. stavkom 1. ove Uredbe, koja istječu u 2020. i 2021., ne podliježu, odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, administrativnoj kazni iz članka 89. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013, pod uvjetom da do 28. veljače 2022. obavijeste nadležna tijela da ne namjeravaju iskoristiti svoja odobrenja i da ne žele koristiti produljenje njihove valjanosti kako je navedeno u trećem podstavku ovog stavka. Ako su proizvođači koji imaju odobrenja čija je valjanost produljena do 31. prosinca 2021. izjavili nadležnom tijelu do 28. veljače 2021. da ne namjeravaju iskoristiti svoja odobrenja njima se dopušta povući svoju izjavu putem pisanog priopćenja nadležnom tijelu do 28. veljače 2022. i iskoristiti svoja odobrenja u produljenom razdoblju valjanosti predviđenom u trećem podstavku.”;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sadnju ili ponovnu sadnju na područjima namijenjenima eksperimentalnim svrhama, na uspostavljanje zbirki sorti vinove loze namijenjenih očuvanju genetskih resursa ili za proizvodnju cijepova, na područja čiji su proizvodi od vina ili vinove loze namijenjeni isključivo za potrošnju u kućanstvu vinogradara ili na područja koja je potrebno nanovo zasaditi zbog obveznog otkupa od javnog interesa na temelju nacionalnog prava.”;

11.

članak 63. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice svake godine stavljaju na raspolaganje odobrenja za novu sadnju koja predstavlja:

(a)

1 % ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili

(b)

1 % površine koju čini područje stvarno zasađeno vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja 2015., i područje obuhvaćeno pravima sadnje koja su dodijeljena proizvođačima na njihovu državnom području u skladu s člankom 85.h, 85.i ili 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koja su bila dostupna za pretvaranje u odobrenja 1. siječnja 2016., kako je navedeno u članku 68. ove Uredbe.”;

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice koje ograničavaju izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, u skladu s prvim podstavkom točkom (b), mogu zatražiti da se takva odobrenja koriste u tim regijama.”;

(c)

stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

potrebom izbjegavanja poznatog rizika od obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;”;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„(c)

željom da doprinesu razvoju dotičnih proizvoda, istodobno čuvajući kvalitetu tih proizvoda.”;

(d)

umeće se sljedeći stavak:

„3.a   Države članice mogu poduzeti sve regulatorne mjere potrebne kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobiđu mjere ograničavanja poduzete u skladu sa stavcima 2. i 3.”;

12.

članak 64. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugom podstavku uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice mogu, za potrebe ovog članka, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini:”;

(b)

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako ukupna površina obuhvaćena prihvatljivim zahtjevima iz stavka 1. u određenoj godini premašuje površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se dodjeljuju prema razmjernoj razdjeli hektara svim podnositeljima zahtjeva na osnovi površine za koju su podnijeli zahtjev za odobrenje. Pri takvoj dodjeli može se utvrditi minimalna i/ili maksimalna površina po podnositelju zahtjeva te se ta dodjela ujedno može djelomično ili u potpunosti provesti u skladu s jednim ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih prioritetnih kriterija koji se mogu primjenjivati na nacionalnoj ili regionalnoj razini.”;

ii.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša ili očuvanju genetskih resursa vinove loze;”;

iii.

točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava u vinogradarskom sektoru koja pokazuju povećanu troškovnu učinkovitost ili konkurentnost ili prisutnost na tržištima;”;

iv.

točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)

područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava za uzgoj vinove loze;”;

(c)

umeće se sljedeći stavak:

„2.b   Države članice mogu poduzeti sve potrebne regulatorne mjere kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobilaze kriterije ograničavanja koje primjenjuju u skladu sa stavcima 1., 2. i 2.a.”;

13.

u članku 65. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pri primjeni članka 63. stavka 2. država članica uzima u obzir preporuke priznatih strukovnih organizacija u sektoru vina iz članaka 152., 156. i 157., zainteresiranih skupina proizvođača iz članka 95. ili drugih vrsta strukovnih organizacija priznatih na temelju zakonodavstva te države članice, pod uvjetom da takvim preporukama prethodi sporazum sklopljen između relevantnih predstavničkih strana na referentnom zemljopisnom području.”;

14.

članak 68. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Od 1. siječnja 2023. površina koja odgovara površini obuhvaćenoj pravima sadnje koja su bila prihvatljiva za konverziju u odobrenjâ za sadnju valjana 31. prosinca 2022., a nisu još bila pretvorena u odobrenja u skladu sa stavkom 1. ostaju na raspolaganju dotičnim državama članicama, koje mogu dodijeliti odobrenja u skladu s člankom 64. najkasnije do 31. prosinca 2025.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Područja obuhvaćena odobrenjima dodijeljenima na temelju stavaka 1. i 2.a ovog članka neće se računati za potrebe članka 63.”;

15.

u članku 81. dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Površine zasađene u druge svrhe osim proizvodnje vina sa sortama vinove loze koje, u slučaju država članica osim onih iz stavka 3., nisu klasificirane ili koje, u slučaju država članica iz stavka 3., nisu usklađene s odredbama stavka 2. drugog podstavka, ne podliježu obvezi krčenja.

Sadnja i ponovna sadnja sorti vinove loze iz prvog podstavka u svrhe koje nisu proizvodnja vina ne podliježu programu odobrenja za sadnju vinove loze utvrđenom u dijelu II. glavi I. poglavlju III.”;

16.

članak 86. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 86.

Zadržavanje, izmjena i poništenje neobaveznih rezerviranih napomena

Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača, među ostalim i u pogledu proizvodnih metoda i održivosti u lancu opskrbe, razvoj znanosti i tehničkog znanja, stanje na tržištu i promjene tržišnih standarda i međunarodnih standarda, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se:

(a)

rezervira dodatna neobavezna rezervirana napomena te utvrđuju uvjeti njezina korištenja;

(b)

izmjenjuju uvjeti korištenja neobvezne rezervirane napomene; ili

(c)

poništava neobavezna rezervirana napomena.”;

17.

članak 90. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, odredbe koje se odnose na oznaku izvornosti, oznaku zemljopisnog podrijetla i označivanje vina utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja te definicije, oznake i prodajne oznake iz članka 78. ove Uredbe, primjenjuju se na proizvode koji su uvezeni u Uniju i obuhvaćeni tarifnim oznakama KN 2009 61, 2009 69, 2204 i, ako je to primjenjivo, ex 2202 99 19 (drugo dealkoholizirano vino s volumnom jakosti alkohola koja ne premašuje 0,5 %.)”;

(b)

u stavku 3. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, uvoz proizvodâ iz stavka 1. podliježe predočenju:”;

18.

u dijelu II. glavi II. poglavlju I. odjeljku 1. dodaje se sljedeći pododjeljak:

„Pododjeljak 4.a

Provjere i kazne

Članak 90.a

Provjere i kazne povezane s pravilima o stavljanju na tržište

1.   Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se proizvodi iz članka 119. stavka 1. koji nisu označeni u skladu s ovom Uredbom ne stavljaju na tržište ili da se, ako su već stavljeni na tržište, povuku s tržišta.

2.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje Komisija može donijeti, uvoz proizvoda navedenih u članku 189. stavku 1. točkama (a) i (b) u Uniju podliježe provjerama kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti previđeni u stavku 1. tog članka.

3.   Države članice, na temelju analize rizika, provode provjere kako bi provjerile jesu li proizvodi iz članka 1. stavka 2. u skladu s pravilima utvrđenima u ovome odjeljku te primjenjuju administrativne kazne, ako je to primjereno.

4.   Ne dovodeći u pitanje akte koji se odnose na sektor vina donesene na temelju članka 58. Uredbe (EU) 2021/2116, u slučaju povrede pravila Unije u sektoru vina države članice primjenjuju razmjerne, učinkovite i odvraćajuće administrativne kazne u skladu s glavom IV. poglavljem I. te uredbe. Države članice ne primjenjuju takve kazne ako se radi o manjoj neusklađenosti.

5.   Kako bi se zaštitila sredstva Unije te identitet, podrijetlo i kvaliteta vina Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227., kojima se dopunjuje ova Uredba, koji se odnose na:

(a)

uspostavu ili održavanje analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara, a koja se treba izgraditi na osnovi uzoraka koje su prikupile države članice;

(b)

pravila kojima se uređuju kontrolna tijela i uzajamna pomoć među njima;

(c)

pravila kojima se uređuje zajednička upotreba nalaza država članica.

6.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju sve mjere potrebne za:

(a)

postupke koji se odnose na dotične baze podataka država članica i na analitičke baze izotopnih podataka iz stavka 5. točke (a);

(b)

postupke koji se odnose na suradnju i pomoć između kontrolnih tijela i organa;

(c)

u vezi s obvezom iz stavka 3., pravila za obavljanje provjera sukladnosti s tržišnim standardima, pravila kojima se uređuju tijela odgovorna za obavljanje provjera te pravila u vezi sa sadržajem, učestalošću i fazom stavljanja na tržište na koju se te provjere trebaju primjenjivati.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

19.

u članku 92. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Međutim, pravila utvrđena u ovom odjeljku ne primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1.,4., 5.,6., 8. i 9. ako su ti proizvodi bili podvrgnuti potpunoj dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E.”;

20.

članak 93. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

„oznaka izvornosti” znači naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:

i.

čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određenog zemljopisnog okruženja;

ii.

podrijetlom iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;

iii.

koji je proizveden od grožđa koje potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iv.

čija se proizvodnja odvija na tom zemljopisnom području; i

v.

koji je dobiven od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.

(b)

„oznaka zemljopisnog podrijetla” znači naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:

i.

čija se specifična kvaliteta, ugled ili druga obilježja mogu pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu;

ii.

koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;

iii.

koji ima najmanje 85 % grožđa korištenog za njegovu proizvodnju potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iv.

proizvodnja kojeg se odvija na tom zemljopisnom području; i

v.

koji se dobiva od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis. ”;

(b)

stavak 2. briše se;

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Proizvodnjom kako je navedena u stavku 1. točki (a) podtočke iv. i točke (b) podtočke iv. obuhvaćene su sve uključene aktivnosti, od berbe grožđa do dovršetka procesa proizvodnje vina, uz iznimku berbe grožđa koje ne potječe iz dotičnog zemljopisnog područja iz stavka 1. točke (b) podtočke iii. te uz iznimku svih postupaka provedenih nakon proizvodnje.”;

21.

članak 94. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju:”;

(b)

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)

detalje o poveznici iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. ili, već prema slučaju točke (b) podtočke i.:

i.

u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili obilježja proizvoda i zemljopisnog okruženja iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i.; pojedinosti koje se odnose na ljudske čimbenike tog zemljopisnog okruženja mogu, ako je to relevantno, ograničiti na opis upravljanja tlom, biljnim materijalom i krajobrazom, uzgojnih praksi ili bilo kojeg drugog relevantnog ljudskog doprinosa održavanju prirodnih čimbenika zemljopisnog okruženja iz te točke;

ii.

u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost određene kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i.;”;

ii.

dodaju se sljedeći podstavci:

„Specifikacija proizvoda može sadržavati opis doprinosa oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla održivom razvoju.

Ako se vino ili vina mogu djelomično dealkoholizirati, specifikacija proizvoda sadrži i opis djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ u skladu s drugim podstavkom točkom (b) mutatis mutandis i, prema potrebi, posebne enološke postupke koji se upotrebljavaju za proizvodnju djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ, kao i relevantna ograničenja u njihovoj proizvodnji.”;

22.

članak 96. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Ako država članica koja ocjenjuje zahtjev smatra da su uvjeti ispunjeni, ona provodi nacionalni postupak kojim se osigurava odgovarajuće objavljivanje specifikacija proizvoda barem na internetu i prosljeđuje zahtjev Komisiji.

Prilikom prosljeđivanja zahtjeva za zaštitu Komisiji na temelju prvog podstavka ovog stavka, država članica uključuje izjavu da smatra da zahtjev podnositelja zahtjeva ispunjava sve uvjete u vezi sa zaštitom predviđene ovim odjeljkom i odredbe donesene na temelju njega te da potvrđuje da jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d) predstavlja vjeran sažetak specifikacije proizvoda.

Države članice obavješćuju Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje su zaprimile u okviru nacionalnog postupka.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji u skladu sa stavkom 5. i o svim zahtjevima koji su na nacionalnoj razini poništeni odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom ”;

23.

u članku 97. stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Komisija ispituje zahtjeve za zaštitu koje primi u skladu s člankom 96. stavkom 5. Komisija provjerava sadrže li zahtjevi tražene informacije te ima li u njima očitih pogrešaka, uzimajući u obzir ishod prethodnog nacionalnog postupka koji je provela dotična država članica. Ta se kontrola posebno odnosi na jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d).

Kontrola koju provodi Komisija ne bi trebala trajati dulje od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva od države članice. Ako se to razdoblje premaši, Komisija podnositelje zahtjeva u pisanom obliku obavješćuje o razlozima kašnjenja.

3.   Komisija se izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu kontrole iz stavka 2. drugog podstavka i obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja ako kada primi priopćenje države članice u vezi sa zahtjevom za registraciju podnesenom Komisiji u skladu s člankom 96. stavkom 5. u kojem se:

(a)

obavješćuje Komisiju da je zahtjev na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom; ili

(b)

traži od Komisije da suspendira kontrolu iz stavka 2. jer je započet nacionalni sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva, a država članica smatra da se taj postupak temelji na valjanim razlozima.

Izuzeće proizvodi učinke dok država članica ne obavijesti Komisiju da je izvorni zahtjev ponovno uspostavljen ili da država članica povlači svoj zahtjev za suspenziju.

4.   Ako na temelju kontrole provedene na temelju stavka 2. ovog članka Komisija smatra da su uvjeti iz članaka 93., 100. i 101. ispunjeni, ona donosi provedbene akte o objavi, u Službenom listu Europske unije, jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) i upućivanja na objavu specifikacije proizvoda tijekom prethodnog nacionalnog postupka. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

Ako na osnovi kontrole provedene na temelju stavka 2. ovog članka Komisija smatra da uvjeti utvrđeni u člancima 93., 100. i 101. nisu ispunjeni, ona donosi provedbene akte o odbijanju zahtjeva.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

24.

članci 98. i 99. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 98.

Postupak podnošenja prigovora

1.   U roku od tri mjeseca od datuma objave jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) u Službenom listu Europske unije tijela države članice ili treće zemlje, ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u trećoj zemlji i koja ima legitimni interes, Komisiji može podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru na predloženu zaštitu.

Bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u državi članici koja nije država članica koja je proslijedila zahtjev za zaštitu i koja ima legitimni interes može podnijeti izjavu o prigovoru putem tijela države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje izjave o prigovoru na temelju prvog podstavka.

2.   Ako Komisija smatra da je prigovor dopušten, poziva tijelo ili fizičku ili pravnu osobu koji su podnijeli prigovor te tijelo, fizičku ili pravnu osobu koji su podnijeli zahtjev za zaštitu da provedu odgovarajuća savjetovanja tijekom razumnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca. Poziv se izdaje u roku od pet mjeseci od datuma objave zahtjeva za zaštitu na koji se odnosi obrazložena izjava o prigovoru u Službenom listu Europske unije. Pozivu se prilaže preslika obrazložene izjave o prigovoru. U bilo kojem trenutku tijekom ta tri mjeseca Komisija može na zahtjev tijela, fizičke ili pravne osobe koji su podnijeli zahtjev produljiti rok za savjetovanje za najviše tri mjeseca.

3.   Tijelo ili osoba koji su podnijeli prigovor i tijelo ili osoba koji su podnijeli zahtjev za zaštitu započinju savjetovanja iz stavka 2. bez nepotrebne odgode. Oni jedni drugima pružaju potrebne informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za zaštitu usklađen s ovom Uredbom i odredbama donesenima na temelju nje.

4.   Ako tijelo ili osoba koji su podnijeli prigovor i tijelo ili osoba koji su podnijeli zahtjev za zaštitu postignu sporazum, podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ili tijela države članice ili treće zemlje iz koje je zahtjev za zaštitu podnesen obavješćuju Komisiju o rezultatima savjetovanja i o svim čimbenicima koji su omogućili postizanje sporazuma, uključujući mišljenja stranaka. Ako su pojedinosti objavljene na temelju članka 97. stavka 4. znatno izmijenjene, Komisija ponavlja kontrolu iz članka 97. stavka 2. nakon što je proveden nacionalni postupak kojim se osigurava odgovarajuća objava tih izmijenjenih pojedinosti. Ako se nakon postizanja sporazuma specifikacije proizvoda ne izmijene ili ako izmjene nisu znatne, Komisija u skladu s člankom 99. stavkom 1. donosi odluku kojom se oznaci izvornosti ili oznaci zemljopisnog podrijetla dodjeljuje zaštita neovisno o primitku dopuštene izjave o prigovoru.

5.   Ako se sporazum ne postigne, podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ili tijela države članice ili treće zemlje iz koje je zahtjev za zaštitu podnesen obavješćuju Komisiju o rezultatima provedenih savjetovanja i o svim povezanim informacijama i dokumentima. Komisija donosi odluku u skladu s člankom 99. stavkom 2. kojom dodjeljuje zaštitu ili odbija zahtjev.

Članak 99.

Odluka o zaštiti

1.   Ako ne primi dopuštenu izjavu o prigovoru u skladu s člankom 98., Komisija donosi provedbene akte kojima se dodjeljuje zaštita. Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

2.   Ako primi dopuštenu izjavu o prigovoru, Komisija donosi provedbene akte kojima se dodjeljuje zaštita ili odbija zahtjev. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

3.   Zaštitom dodijeljenom na temelju ovog članka ne dovodi se u pitanje obveza proizvođača da se pridržavaju drugih propisa Unije osobito onih koji se odnose na stavljanje proizvodâ na tržište i označivanje hrane.”;

25.

članak 102. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 102.

Odnos sa žigovima

1.   Ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla registrirana na temelju ove Uredbe, registracija žiga čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 103. stavkom 2. i koji se odnosi na proizvod iz jedne od kategorija navedenih u dijelu II. Priloga VII. odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga bio podnesen nakon datuma podnošenja Komisiji zahtjeva za registraciju u vezi s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.

Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom poništavaju se.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 101. stavak 2. ove Uredbe, žig čija je upotreba u suprotnosti s člankom 103. stavkom 2. ove Uredbe, a za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili uspostavljen upotrebom, u slučaju da predmetno zakonodavstvo predviđa tu mogućnost, u dobroj vjeri na području Unije prije datuma na koji je zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla bio podnesen Komisiji, može se i dalje upotrebljavati i obnavljati neovisno o registraciji oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje razlozi za ništavost ili opoziv žiga na temelju Direktive (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) ili na temelju Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (*4).

U takvim slučajevima dopušta se upotreba oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kao i upotreba relevantnih žigova.

(*3)  Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23.12.2015., str. 1.)."

(*4)  Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).”;"

26.

članak 103. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu upotrebu tog zaštićenog naziva, uključujući upotrebu za proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci:

i.

za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićenog naziva; ili

ii.

ako se takvom upotrebom iskorištava, umanjuje ili narušava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

svaku zloupotrebu, imitaciju ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u vezi s:

(a)

robom koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar carinskog područja Unije; i

(b)

robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.

Za robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja, skupina proizvođača ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da, u okviru trgovine, u Uniju unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.”;

27.

članak 105. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 105.

Izmjene specifikacija proizvoda

1.   Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih i tehničkih spoznaja ili kako bi se izmijenilo razgraničenje zemljopisnog područja iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka točke (d). Zahtjevi sadržavaju opis i u njima su navedeni razlozi za zatražene izmjene.

2.   Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na njihovu važnost: izmjene na razini Unije koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i standardne izmjene koje treba rješavati na razini države članice ili treće zemlje.

Za potrebe ove Uredbe „izmjena na razini Unije” znači izmjena specifikacije proizvoda koja:

(a)

uključuje izmjenu naziva zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

sastoji se od izmjene, brisanja ili dodavanja kategorije proizvoda od vinove loze iz Priloga VII. dijela II.;

(c)

mogla bi dovesti do poništavanja povezanosti iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. za zaštićene oznake izvornosti ili povezanosti iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i. za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;ili

(d)

ima za posljedicu dodatna ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

„Standardna izmjena” znači svaka izmjena specifikacije proizvoda koja nije izmjena na razini Unije.

„Privremena izmjena” znači standardna izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili je povezana s elementarnim nepogodama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su službeno priznala nadležna tijela.

3.   Izmjene na razini Unije odobrava Komisija. Postupak za odobrenje slijedi postupak utvrđen u članku 94. i člancima od 96. do 99. mutatis mutandis.

Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije koje dostavljaju treće zemlje ili proizvođači iz trećih zemalja sadržavaju dokaz da je tražena izmjena u skladu s propisima o zaštiti oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji su na snazi u toj trećoj zemlji.

Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije odnose se isključivo na izmjene na razini Unije. Ako se zahtjev za izmjenu na razini Unije odnosi i na standardne izmjene, smatra se da dijelovi koji se odnose na standardne izmjene nisu podneseni i postupak za izmjene na razini Unije primjenjuje se samo na dijelove koji se odnose na izmjenu na razini Unije.

Kontrola takvih zahtjeva usmjerava se na predložene izmjene na razini Unije.

4.   Standardne izmjene odobravaju i objavljuju države članice na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje dotičnog proizvoda te ih priopćuju Komisiji.

Kada je riječ o trećim zemljama, izmjene se odobravaju u skladu s pravom koje se primjenjuje u dotičnoj trećoj zemlji.;

28.

članak 106. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 106.

Poništenje

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje, ili fizičke ili pravne osobe koja ima legitimni interes, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna od sljedećih okolnosti ili više njih:

(a)

više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućom specifikacijom proizvoda;

(b)

najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;

(c)

podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

29.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 106.a

Privremeno označivanje i prezentiranje

Nakon što se zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla proslijedi Komisiji, proizvođači je mogu navesti pri označivanju i prezentiranju proizvoda da je zahtjev podnesen te upotrijebiti nacionalne logotipe i oznake u skladu s pravom Unije, posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011.

Simboli Unije koji naznačuju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i oznake Unije „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se staviti na oznaku tek nakon objave odluke o zaštiti te oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ako se zahtjev odbije, svi proizvodi od vinove loze koji su označeni u skladu s prvim stavkom mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.”;

30.

članak 111. briše se;

31.

u dijelu II. poglavlju II. odjeljku 2. dodaje se sljedeći pododjeljak:

„Pododjeljak 4.

Provjere u vezi s oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima

Članak 116.a

Provjere

1.   Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi se zaustavila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zaštićenih tradicionalnih izraza iz ove Uredbe.

2.   Države članice određuju nadležno tijelo odgovorno za provedbu provjera u vezi s obvezama utvrđenima u ovom odjeljku. U tu se svrhu primjenjuju članak 4. stavci 2. i 4. i članak 5. stavci 1., 4. i 5. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (*5).

3.   Unutar Unije, nadležno tijelo iz stavka 2. ovog članka ili jedno ili više delegiranih tijela u smislu članka 3. točke 5. Uredbe (EU) 2017/625 koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda u skladu s kriterijima utvrđenima u glavi II. poglavlju III. te uredbe provodi provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda godišnje, kako tijekom proizvodnje vina, tako i tijekom ili poslije kondicioniranja vina.

4.   Komisija donosi provedbene akte o sljedećem:

(a)

komunikacijama koje države članice trebaju dostaviti Komisiji;

(b)

pravilima kojima se uređuje tijelo odgovorno za provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda, uključujući slučajeve kada se zemljopisno područje nalazi u trećoj zemlji;

(c)

aktivnostima koje države članice trebaju provesti kako bi se spriječila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zaštićenih tradicionalnih izraza;

(d)

provjerama i kontrolama koje trebaju provesti države članice, uključujući testiranje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

(*5)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).”;"

32.

članak 119. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

oznaku kategorije proizvoda od vinove loze u skladu s Prilogom VII. dijelom II. Za kategorije proizvoda od vinove loze definirane u Prilogu VII. dijelu II. točki 1. i točkama od 4. do 9., ako su ti proizvodi podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E, uz oznaku kategorije navodi se:

i.

izraz „dealkoholizirano” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi najviše 0,5 %; ili

ii.

izraz „djelomično dealkoholizirano” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi više od 0,5 %, a manje od najmanje stvarne alkoholne jakosti te kategorije prije dealkoholizacije.”;

ii.

dodaju se sljedeće točke:

„(h)

nutritivnu deklaraciju na temelju članka 9. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

(i)

popis sastojaka na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

(j)

u slučaju proizvoda od vinove loze koji su podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E., čija stvarna volumna alkoholna jakost iznosi manje od 10 %, najkraći rok trajanja na temelju članka 9. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) br. 1169/2011.;”

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), za proizvode od vinove loze koji nisu bili podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E., upućivanje na kategoriju proizvoda od vinove loze može se izostaviti za vina čije oznake uključuju naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.”;

(c)

dodaju se sljedeći stavci:

„4.   Odstupajući od stavka 1. točke (h), nutritivna deklaracija na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena može se ograničiti na energetsku vrijednost koja se može izraziti simbolom (E) za energiju. U tim slučajevima potpuna nutritivna deklaracija pruža se elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. Ta se nutritivna deklaracija ne prikazuje zajedno s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište te se korisnički podaci ne prikupljaju niti prate;

5.   Odstupajući od stavka 1. točke (i) popis sastojaka može se pružiti elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. U tim se slučajevima primjenjuju sljedeći zahtjevi:

(a)

korisnički podaci ne prikupljaju se niti se prate;

(b)

popis sastojaka ne prikazuje se s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište; i

(c)

naznaka za pojedinosti iz članka 9. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1169/2011 navode se izravno na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena.

Naznaka iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka sastoji se od riječi „sadrži” iza koje slijedi naziv tvari ili proizvoda kako je naveden u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1169/2011.”;

33.

članak 122. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (b) mijenja se kako slijedi:

i.

točka ii. briše se;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„vi.

pravila za navođenje i označivanje sastojaka radi primjene članka 119. stavka 1. točke i.”;

(b)

u točki (c) dodaje se sljedeća točka:

„iii.

izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje”;

(c)

u točki (d) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

uvjete za upotrebu određenih oblika boca i zatvarača te popis određenih posebnih oblika boca;”;

34.

dio II. glava II. poglavlje II. odjeljak I. mijenja se kako slijedi:

(a)

članak 124. briše se;

(b)

naslov „Pododjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)

u članku 125. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Sporazumi unutar sektora sukladni su uvjetima kupnje utvrđenima u Prilogu X.”;

(d)

pododjeljci 2. i 3. kojima su obuhvaćeni članci od 127. do 144. brišu se;

35.

u članku 145. stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice koje u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a predviđaju restrukturiranje i konverziju vinograda u skladu s člankom 58. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) 2021/2115 u okviru ZPP-a] dužne su na temelju registra vinograda svake godine do 1. ožujka dostaviti Komisiji ažurirani popis svojeg proizvodnog potencijala.”;

36.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 147.a

Kašnjenja u plaćanjima za prodaju vina u rinfuzi

Odstupajući od članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2019/633, a na zahtjev sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. ove Uredbe koja djeluje u sektoru vina, države članice mogu predvidjeti da se zabrana iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) Direktive (EU) 2019/633 ne primjenjuje na plaćanja izvršena na temelju ugovorâ o opskrbi između proizvođačâ ili preprodavačâ vina i njihovih izravnih kupaca za prodajne transakcije koje se odnose na vino u rinfuzi pod uvjetom:

(a)

da se posebni uvjeti kojima se omogućuje da se plaćanja obavljaju nakon 60 dana uključe u standardne ugovore za prodajne transakcije koje se odnose na vino u rinfuzi koje je prije 30. listopada 2021. država članica učinila obvezujućima na temelju članka 164. ove Uredbe te da država članica to proširenje standardnih ugovora obnavlja od tog datuma bez znatnih promjena uvjeta plaćanja koje bi bile na štetu dobavljačâ vina u rinfuzi; i

(b)

da su ugovori o opskrbi između dobavljača vina u rinfuzi i njihovih izravnih kupaca višegodišnji ili da postanu višegodišnji.”;

37.

u članku 148. stavku 2. točka (c) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

cijenu isporuke koja se plaća i koja je:

statična i utvrđena ugovorom, i/ili

izračunana kombiniranjem raznih čimbenika utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati objektivne pokazatelje, indekse i metode izračuna konačne cijene koji su lako dostupni i razumljivi i u kojima se odražavaju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka; ti se pokazatelji mogu temeljiti na relevantnim cijenama, kao i proizvodnim i tržišnim troškovima;; u tu svrhu države članice mogu utvrditi pokazatelje u skladu s objektivnim kriterijima koji se temelje na provedenim studijama o proizvodnji i lancu opskrbe hranom; ugovorne stranke mogu se pozivati na te pokazatelje ili na sve druge pokazatelje koje smatraju relevantnima,”;

38.

u članku 149. stavku 2. točka (c) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 4 % ukupne proizvodnje Unije,”;

39.

članak 150. briše se;

40.

članak 151. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im se dostavlja svakog mjeseca i prosječnu cijenu koju su platili. Potrebno je naznačiti radi li se o mlijeku iz ekološkog ili neekološkog uzgoja.”;

(b)

treći stavak se zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice obavješćuju Komisiju o količinama sirovog mlijeka i prosječnim cijenama iz prvog stavka.”;

41.

članak 152. stavak 1. točka (c) mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka vii. zamjenjuje se sljedećim:

„vii.

vrednovanje nusproizvoda, preostalih tokova i osobito otpada i upravljanje njima posebno kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala, potaknula bioraznolikost te potaknula kružnost;”;

(b)

točka x. zamjenjuje se sljedećim:

„x.

upravljanje uzajamnim fondovima;”;

42.

članak 153. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

pravila koja članovima proizvođačima omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke te njezinu računovodstvenu dokumentaciju i proračune;”;

(b)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   U statutu organizacije proizvođača može se predvidjeti mogućnost da članovi proizvođači budu u izravnom kontaktu s otkupljivačima pod uvjetom da se takvim izravnim kontaktom ne ugrožava koncentracija ponude i stavljanje proizvoda na tržište koje obavlja organizacija proizvođača. Smatra se da je koncentracija ponude osigurana ako organizacija proizvođača u pregovorima dogovori i odredi bitne elemente prodaje poput cijene, kvalitete i količine.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Stavci 1., 2. i 2.a ne primjenjuju se na organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.”;

43.

u članku 154. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što treba odrediti dotična država članica; takvim odredbama ne sprečava se priznavanje organizacija proizvođača koje su posvećene proizvodnji manjih razmjera;”;

44.

članak 157. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice mogu na zahtjev priznati sektorske organizacije na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i na razini gospodarskih područja iz članka 164. stavka 2 u posebnom sektoru navedenom u članku 1. stavku 2. koji:”

(b)

u stavku 1. točka (c) mijenja se kako slijedi:

i.

podtočka vii. zamjenjuje se sljedećim:

„vii.

pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih radi inovacija, racionalizacije, poboljšanja i prilagođavanja proizvodnje te, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, u smjeru proizvoda koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima potrošača, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda, uključujući posebna obilježja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te zaštitu okoliša, klime te zdravlja i dobrobiti životinja;”;

ii.

točka xiv. zamjenjuje se sljedećim:

„xiv.

doprinos upravljanju nusproizvodima i razvoju inicijativa za njihovo vrednovanje te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;”;

iii.

točka xvi. zamjenjuje se sljedećim:

„xvi.

promicanje i provedba mjera za sprečavanje i kontrolu rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima, među ostalim osnivanjem uzajamnih fondova i upravljanjem njima ili doprinošenjem takvim fondovima radi isplate financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i ekonomske gubitke koji proizlaze iz promicanja i provedbe takvih mjera;”;

(c)

stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„1.a   Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se sektorskoj organizaciji koja djeluje u nekoliko sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da sektorska organizacija ispunjava uvjete iz stavka 1. za svaki sektor za koji zahtijeva priznavanje.”;

(d)

stavak 3. briše se.

45.

članak 158. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ca)

nastoje postići uravnoteženu zastupljenost organizacija u fazama lanca opskrbe kako je navedeno u članku 157. stavku 1. točki (a), a koje čine sektorsku organizaciju;”;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Države članice mogu priznati sektorske organizacije u svim sektorima koje su postojale prije 1. siječnja 2014., bilo da su priznate na zahtjev ili su uspostavljene zakonom, čak i ako ne ispunjavaju uvjet utvrđen u članku 157. stavku 1. točki (b).”;

46.

članak 163. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Države članice mogu priznati sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda pod uvjetom da te organizacije:

(a)

ispunjavaju uvjete iz članka 157.;

(b)

obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(c)

obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);

(d)

ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvodima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

2.   Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 2. travnja 2012. na osnovi nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka trebaju smatrati priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157. stavka 1.”;

(b)

u stavku 3. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;”;

47.

članak 164. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za potrebe ovog odjeljka „gospodarsko područje” znači zemljopisno područje koje se sastoji od proizvodnih regija koje se dodiruju ili susjednih proizvodnih regija u kojima su uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište ujednačeni ili, za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja je priznata pravom Unije, zemljopisno područje navedeno u specifikaciji proizvoda.”;

(b)

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.

točke (l), (m) i (n) zamjenjuju se sljedećim:

„(l)

upotrebu certificiranog sjemena osim ako se upotrebljava za ekološku proizvodnju u smislu Uredbe (EU) 2018/848 i praćenje kvalitete proizvoda;

(m)

sprečavanje fitosanitarnih rizika, rizika za zdravlje životinja, sigurnost hrane i okoliš te upravljanje njima;

(n)

upravljanje nusproizvodima i njihovo vrednovanje;”;

ii.

drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ta pravila ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima, niti onemogućiti ulazak novih gospodarskih subjekata na tržište, u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku 210. stavku 4. niti na drugi način biti neusklađena s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.”;

48.

članak 165. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 165.

Financijski doprinosi nečlanova

Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji imaju koristi od tih aktivnosti, plaćaju toj organizaciji pun ili djelomičan iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokrivanju troškova koji nastaju kao izravna posljedica obavljanja jedne ili više predmetnih aktivnosti. Sve organizacije koje primaju takav doprinos od nečlanova na temelju ovog članka, na zahtjev člana ili nečlana koji financijski doprinosi djelatnostima organizacije, stavljaju na raspolaganje one dijelove svojeg godišnjeg proračuna koji se odnose na obavljanje djelatnosti navedenih u članku 164. stavku 4.”;

49.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 166.a

Uređivanje opskrbe poljoprivrednim proizvodima sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 167. i 167.a ove Uredbe, na zahtjev organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznatih na temelju članka 152. stavka 1. ili članka 161. stavka 1. ove Uredbe, sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. stavka 1. ove Uredbe, skupine gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili skupine proizvođača iz članka 95. stavka 1. ove Uredbe, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuće propise za uređivanje opskrbe poljoprivrednim proizvodima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe koji imaju koristi od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili na temelju članka 93. stavak (1) točaka (a) i (b) ove Uredbe.

2.   Pravila iz stavka 1. ovog članka podliježu postojanju prethodnog sporazuma koji se treba sklopiti između najmanje dvije trećine proizvođača proizvoda iz stavka 1. ovog članka ili njihovih zastupnika, što čini najmanje dvije trećine proizvodnje tog proizvoda u zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i točke (b) podtočke iv. ove Uredbe za vino. Ako proizvodnja proizvoda iz stavka 1. ovog članka uključuje preradu, a specifikacija proizvoda iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili članka 94. stavka 2. ove Uredbe ograničava nabavu sirovine na određeno zemljopisno područje, države članice u svrhu pravila koja treba utvrditi u skladu sa stavkom 1. ovog članka zahtijevaju:

(a)

da se provede savjetovanje s proizvođačima sirovine u određenom zemljopisnom području prije sklapanja sporazuma iz ovog stavka; ili

(b)

da najmanje dvije trećine proizvođača sirovine ili njihovih zastupnika, koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje sirovine koja se upotrebljava za preradu na određenom zemljopisnom području ujedno budu stranke sporazuma iz ovog stavka.

3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka za proizvodnju sira koji ima koristi od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, pravila iz stavka 1. ovog članka podliježu postojanju prethodnog sporazuma između najmanje dvije trećine proizvođača mlijeka ili njihovih zastupnika koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje sirovog mlijeka koje se upotrebljava za proizvodnju tog sira i, prema potrebi, najmanje dvije trećine proizvođača tog sira ili njihovih zastupnika koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje tog sira u zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

Za potrebe prvog podstavka 1. ovog stavka u pogledu sira koji ima koristi od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zemljopisno područje podrijetla sirovog mlijeka, kako je navedeno na specifikaciji proizvoda za taj sir, mora biti istovjetno zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012 u vezi s tim sirom.

4.   Pravila iz stavka 1.:

(a)

obuhvaćaju samo uređivanje opskrbe dotičnim proizvodom i, prema potrebi, sirovine, a cilj im je prilagođavanje opskrbe tim proizvodom potražnji;

(b)

imaju učinak samo na dotični proizvod i, prema potrebi, na dotičnu sirovinu;

(c)

mogu biti obvezujuća najviše tri godine, ali se mogu obnoviti nakon tog razdoblja slijedom novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;

(d)

ne nanose štetu trgovi drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila;

(e)

ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja dotičnog proizvoda na tržište;

(f)

ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(g)

ne uzrokuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;

(h)

ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;

(i)

doprinose održavanju kvalitete dotičnog proizvoda ili razvoju dotičnog proizvoda;

(j)

ne dovode u pitanje članak 149. i članak 152. stavak 1.a.

5.   Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.

6.   Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. Ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, države članice stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.

7.   Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.

8.   Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ovog članka ako Komisija utvrdi da ta pravila ne ispunjavaju uvjete iz stavka 4. ovog članka, sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. i 3. ove Uredbe.”;

50.

u članku 168. stavku 4. točka (c) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

cijenu isporuke koja je:

statična i utvrđena ugovorom i/ili

izračunana kombiniranjem raznih čimbenika utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati objektivne pokazatelje, indekse i metode izračuna konačne cijene koji su lako dostupni i razumljivi i u kojima se odražavaju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenih poljoprivrednih proizvoda; ti se pokazatelji mogu temeljiti na relevantnim cijenama, kao i proizvodnim i tržišnim troškovima; u tu svrhu države članice mogu utvrditi pokazatelje u skladu s objektivnim kriterijima koji se temelje na provedenim studijama o proizvodnji i lancu opskrbe hranom; ugovorne stranke mogu se pozivati na te pokazatelje ili na sve druge pokazatelje koje smatraju relevantnima.”;

51.

članak 172. briše se;

52.

članak 172.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 172.a

Podjela vrijednosti

Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu klauzulu o podjeli vrijednosti u sektoru šećera, poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, mogu se s gospodarskim subjektima iz kasnijih faza dogovoriti o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način treba među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta roba.

Članak 172.b

Smjernice sektorskih organizacija u pogledu prodaje grožđa za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. ove Uredbe koje djeluju u sektoru vina mogu pružiti neobvezujuće pokazatelje o smjernicama za cijene koji se odnose na prodaju grožđa za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti/zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla pod uvjetom da se takvim smjernicama ne uklanja tržišno natjecanje u pogledu znatnog dijela dotičnih proizvoda.”;

53.

u članku 182. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Granični obujam jednak je postotku od 125 %, 110 % ili 105 %, ovisno o tome jesu li mogućnosti pristupa tržištu, definirane kao uvoz izražen kao postotak odgovarajuće domaće potrošnje tijekom prethodne tri godine, manje od ili jednake postotku od 10 %, veće od 10 %, ali manje od ili jednake postotku od 30 %, ili veće od 30%.

Ako se ne uzima u obzir domaća potrošnja granični obujam jednak je postotku od 125 %.”;

54.

članci 192. i 193. brišu se;

55.

u poglavlju IV. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 193.a

Suspenzija uvoznih carina na melasu

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem pravila o potpunoj ili djelomičnoj suspenziji uvoznih carina na melasu obuhvaćenu oznakom KN 1703.

2.   Pri primjeni pravila iz stavka 1. ovog članka Komisija može donijeti provedbene akte kako bi potpuno ili djelomično suspendirala uvozne carine na melasu obuhvaćenu oznakom KN 1703, bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”;

56.

u dijelu III. poglavlje VI. koje sadrži članke od 196. do 204. briše se;

57.

članak 206. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, a u skladu s člankom 42. UFEU-a, članci od 101. do 106. UFEU-a i provedbene odredbe koje se na njih odnose primjenjuju se, podložno člancima od 207. do 210.a ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i prakse iz članka 101. stavka 1. i članka 102. UFEU-a koji se odnose na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili trgovinu njima.”;

58.

članak 208. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 208.

Vladajući položaj

Za potrebe ovog poglavlja, „vladajući položaj” znači položaj gospodarske moći koji uživa neko poduzeće, a koji mu omogućava da spriječi održavanje učinkovitog tržišnog natjecanja na relevantnom tržištu tako što mu daje moć da se ponaša do znatne mjere neovisno o svojim konkurentima, dobavljačima ili kupcima te naposljetku potrošačima.”;

59.

članak 210. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija priznatih na temelju članka 157. ove Uredbe koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva navedenih u članku 157. stavku 1. točki (c) ove Uredbe ili, u pogledu sektorâ maslinova ulja, stolnih maslina i duhana, ciljeva navedenih u članku 162. ove Uredbe, i koji nisu neusklađeni s pravom Unije na temelju stavka 4. ovog članka.

Sporazumi, odluke i usklađene prakse koji ispunjavaju uvjete iz prvog podstavka ovog stavka ne zabranjuju se jer se ne zahtijeva prethodna odluka u tom smislu.

2.   Priznate sektorske organizacije mogu zatražiti mišljenje Komisije o sukladnosti sporazuma, odluka i usklađenih praksi iz stavka 1. ovog članka. Komisija sektorskoj organizaciji tražiteljici šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva.

Ako Komisija utvrdi u bilo kojem trenutku nakon izdavanja mišljenja da više nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka, ona izjavljuje da se ubuduće članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađenu praksu te u skladu s time obavješćuje sektorsku organizaciju.

Komisija može promijeniti sadržaj mišljenja na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice, osobito ako je sektorska organizacija tražiteljica dostavila netočne informacije ili zloupotrijebila mišljenje.”;

(b)

stavci 3., 5. i 6. brišu se.

60.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 210.a

Vertikalne i horizontalne inicijative za održivost

1.   Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume, odluke i usklađene prakse proizvođača poljoprivrednih proizvoda koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu poljoprivrednim proizvodima i kojima je cilj primjena standarda održivosti višeg od standarda koji se zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom, pod uvjetom da ti sporazumi, odluke i usklađene prakse nameću samo ona ograničenja tržišnog natjecanja koja su neophodna za postizanje tog standarda.

2.   Stavak 1. primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađene prakse proizvođača poljoprivrednih proizvoda stranke kojih su nekoliko proizvođača ili stranke kojih su jedan ili više proizvođača i jedan ili više gospodarskih subjekata na različitim razinama proizvodnje, prerade i trgovine, u lancu opskrbe hranom, uključujući distribuciju.

3.   Za potrebe stavka 1. „standard održivosti” znači standard kojim se nastoji doprinijeti sljedećem cilju ili više njih:

(a)

okolišni ciljevi, uključujući ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, održiva upotreba krajobraza, vode i tla te njihova zaštita, prijelaz na kružno gospodarstvo, uključujući smanjenje rasipanja hrane, sprječavanje i kontrola onečišćenja, te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ;

(b)

proizvodnja poljoprivrednih proizvoda na načine kojima se smanjuje upotreba pesticida i upravlja rizicima koji proizlaze iz njihove upotrebe ili kojom se smanjuje opasnost od antimikrobne otpornosti u poljoprivrednoj proizvodnji; i

(c)

zdravlje i dobrobit životinja.

4.   Sporazumi, odluke i usklađene prakse koji ispunjavaju uvjete iz ovog članka ne zabranjuju se jer se ne zahtijeva prethodna odluka u tom smislu.

5.   Komisija izdaje smjernice za gospodarske subjekte o uvjetima za primjenu ovog članka najkasnije do 8. prosinca 2023.

6.   Od 8. prosinca 2023. proizvođači iz stavka 1. mogu zatražiti mišljenje Komisije o sukladnosti sporazuma, odluka i usklađenih praksi iz stavka 1. ovog članka. Komisija podnositelju zahtjeva šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva.

Ako Komisija u bilo kojem trenutku nakon izdavanja mišljenja utvrdi da više nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 1., 3. i 7. ovog članka, ona izjavljuje da se ubuduće članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađenu praksu te u skladu s time obavješćuje proizvođača.

Komisija može promijeniti sadržaj mišljenja na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice, osobito ako je podnositelj zahtjeva dostavio netočne informacije ili zloupotrijebio mišljenje.

7.   Nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 može u pojedinačnim slučajevima odlučiti da ubuduće sporazume, odluke i usklađene prakse iz stavka 1. treba izmijeniti, prekinuti ili da se uopće ne provode, ako zaključi da je je takva odluka potrebna kako bi se spriječilo isključivanje tržišnog natjecanja ili ako smatra da su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.

U odnosu na sporazume, odluke i usklađene prakse kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka pri čemu ne primjenjuje postupak iz članka 229. stavka 2. i stavka 3.

Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju nakon pokretanja prve službene mjere istrage te bez odgode obavješćuje Komisiju o svim donesenim odlukama nakon njihova donošenja.

Odluke iz ovog stavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.”;

61.

članak 212. briše se;

62.

članak 214.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 214.a

Nacionalna plaćanja za određene sektore u Finskoj

Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2023. – 2027. Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2022. na temelju ovog članka, pod uvjetom:

(a)

da se ukupni iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da u 2027. ne premaši 67 % iznosa dodijeljenog u 2022.; i

(b)

da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za dotične sektore.

Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. ove Uredbe.”;

63.

u članku 218. stavku 2. briše se redak za Ujedinjenu Kraljevinu;

64.

članak 219. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete dotično tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma sklopljenih u skladu s UFEU-om i pod uvjetom da se sve druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe čine nedostatnima ili neodgovarajućima.”;

(b)

četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takve mjere mogu, u mjeri i u razdoblju potrebnom za rješavanje poremećaja ili prijetnji od poremećaja na tržištu proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih na temelju ove Uredbe, prilagoditi ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, među ostalim i prema potrebi za određene količine ili razdoblja, ili biti u obliku programa privremenog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje, osobito u slučajevima prekomjerne opskrbe.”;

65.

dio V. poglavlje I. odjeljak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Mjere tržišne potpore koje se odnose na bolesti životinja i organizme štetne za bilje te gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili bilja”;

(b)

članak 220. mijenja se kako slijedi:

i.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Mjere koje se odnose na bolesti životinja i organizme štetne za bilje te gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili bilja”;

ii.

u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja ili širenja organizama štetnih za bilje; i”;

iii.

u stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

„(-a)

voća i povrća;”;

iv.

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) mogu se poduzeti jedino ako je dotična država članica brzo poduzela zdravstvene, veterinarske ili fitosanitarne mjere kako bi se suzbila bolest ili pratio, kontrolirao i iskorijenio štetni organizam ili spriječilo njegovo širenje, i samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je strogo potrebno za potporu dotičnom tržištu.”;

66.

u dijelu V. umeću se sljedeće poglavlje i članci:

„Poglavlje I.a

Transparentnost tržištâ

Članak 222.a

Tržišni opservatoriji Unije

1.   Kako bi se poboljšala transparentnost unutar lanca opskrbe hranom, pružile informacije radi odabirâ gospodarskih subjekata i javnih tijela, olakšalo praćenje kretanja tržišta i prijetnji od tržišnog poremećaja, Komisija uspostavlja tržišne opservatorije Unije.

2.   Komisija može odlučiti za koje se poljoprivredne sektore navedene u članku 1. stavku 2. uspostavljaju tržišni opservatoriji Unije.

3.   Tržišni opservatoriji Unije stavljaju na raspolaganje statističke podatke i informacije potrebne za praćenje tržišnih kretanja i prijetnji od tržišnog poremećaja, a posebno:

(a)

proizvodnje, opskrbe i zaliha;

(b)

cijena, troškova i, koliko je to moguće, profitnih marži na svim razinama lanca opskrbe hranom;

(c)

kratkoročnih i srednjoročnih predviđanja kretanja tržišta;

(d)

uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, posebno popunjavanja tarifnih kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda u Uniju.

Tržišni opservatoriji Unije izrađuju izvješća koja sadrže elemente iz prvog podstavka.

4.   Države članice prikupljaju informacije iz stavka 3. i pružaju ih Komisiji.

Članak 222.b

Komisijina izvješća o tržišnim kretanjima

1.   Tržišni opservatoriji Unije uspostavljeni na temelju članka 222.a u svojim izvješćima identificiraju prijetnje od tržišnog poremećaja povezan sa znatnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili na druge događaje ili okolnosti koje imaju slične učinke.

2.   Komisija redovito izlaže Europskom parlamentu i Vijeću informacije o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda, razlozima tržišnih poremećaja i mogućim mjerama koje treba poduzeti u odgovoru na te tržišne poremećaje, osobito mjerama koje su predviđene u dijelu II., glavi I., poglavlju I. i člancima 219., 220., 221. i 222., kao i obrazloženjima za te mjere.”;

67.

u članku 223. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama, Unijinim i nacionalnim nadzornim tijelima za financijsko tržište, nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, podložno zaštiti osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.

Komisija surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 596/2014 i s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), kako bi im pomogla da ispune svoje zadaće utvrđene u Uredbi (EU) 596/2014.”;

68.

članak 225. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (a) briše se;

(b)

točke (b) i (c) brišu se;

(c)

točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

do 31. prosinca 2025. a zatim svakih sedam godina, o primjeni pravila tržišnog natjecanja utvrđenih u ovoj Uredbi na poljoprivredni sektor u svim državama članicama;”;

(d)

umeću se sljedeće točke:

„(da)

do 31. prosinca 2023. o tržišnim opservatorijima Unije uspostavljenima u skladu s člankom 222.a;

(db)

do 31. prosinca 2023. a zatim svake tri godine o upotrebi kriznih mjera, osobito onih koje su donesene na temelju članaka od 219. do 222.;

(dc)

do 31. prosinca 2024. o upotrebi novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija radi poboljšane tržišne transparentnosti kako je navedeno u članku 223.;

(dd)

do 30. lipnja 2024. o oznakama prodaje i klasifikaciji trupova u sektoru ovčetine i kozletine;”;

69.

u dijelu V. briše se poglavlje III. koje sadrži članak 226.

70.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu I.a brišu se prvi i drugi redak (oznake KN 0709 99 60 i 0712 90 19);

(b)

u dijelu I.d unos u prvom retku (oznaka KN 0714) zamjenjuje se sljedećim:

„ ex 0714 – Manioka, indijska maranta, kaćun i slični korijeni i gomolji s visokim sadržajem škroba ili inulina, svježi, rashlađeni, smrznuti ili suhi, neovisno jesu li rezani ili u obliku peleta ili ne, osim slatkog krumpira iz podbroja 0714 20 i jeruzalemskih artičoka iz podbroja ex 0714 90 90; srž sago-drveta”;

(c)

dio IX. mijenja se kako slijedi:

i.

opis u petom retku (oznaka KN 0706) zamjenjuje se sljedećim:

„Mrkva, bijela repa, cikla, turovac, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće (22), svježe ili rashlađeno

(22)  To obuhvaća stočnu korabu.”;"

ii.

opis u osmom retku (oznaka KN ex 0709) zamjenjuje se sljedećim:

„Drugo povrće, svježe ili rashlađeno, osim povrća iz podbrojeva 0709 60 91, 0709 60 95, ex 0709 60 99 roda Pimenta, 0709 92 10 i 0709 92 90 ”;

iii.

umeću se sljedeći retci:

„ 0714 20 slatki krumpir

ex 0714 90 90 čičoka”;

(d)

u dijelu X. brišu se isključenja za kukuruz šećerac;

(e)

u dijelu XII dodaje se sljedeći unos:

„(e)

ex 2202 99 19: – – – drugo, dealkoholizirano vino čija volumna alkoholna jakost ne premašuje 0,5 % vol.”;

(f)

u dijelu XXIV. odjeljku 1. unos „0709 60 99” zamjenjuje se sljedećim:

„ ex 0709 60 99: – – – drugi, roda Pimenta”;

71.

u Prilogu II., dio II. mijenja se kako slijedi:

(a)

u odjeljku A točki 4. briše se druga rečenica;

(b)

odjeljak B briše se;

72.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„STANDARDNA KVALITETA RIŽE I ŠEĆERA IZ ČLANKA 1.a UREDBE (EU) br. 1370/2013 (*6)

(*6)  Uredba Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (SL L 346, 20.12.2013., str. 12.).;”;"

(b)

u dijelu B briše se odjeljak I.;

73.

Prilog VI. briše se;

74.

Prilog VII. mijenja se kako slijedi:

(a)

dio I. mijenja se kako slijedi:

i.

u točki II. dodaje se sljedeći podstavak:

„Na zahtjev skupine iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 relevantna država članica može odlučiti da se uvjeti iz te točke ne primjenjuju na meso životinja vrste goveda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1151/2012., registriranom prije 29. lipnja 2007.”;

ii.

u točki III.1 podtočki A. briše se redak za Ujedinjenu Kraljevinu;

iii.

u točki III.1. podtočki B. briše se redak za Ujedinjenu Kraljevinu;

(b)

dio II. mijenja se kako slijedi:

i.

dodaje se sljedeći uvodni tekst:

„Kategorije proizvoda od vinove loze jesu one utvrđene u točkama od (1) do (17). Kategorije proizvoda od vinove loze utvrđene u točki (1) i točkama od (4) do (9) mogu biti podvrgnute potpunoj ili djelomičnoj dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E nakon što u potpunosti postignu svoja svojstva kako je opisano u tim točkama.”;

ii.

u točki 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % volumena i najviše 22 % volumena. Iznimno, te za vina duljeg odležavanja, ta se ograničenja mogu razlikovati za određena likerska vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla s popisa koji je utvrdila Komisija putem delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 75. stavkom 2., pod uvjetom da:

vina podvrgnuta postupku odležavanja ispunjavaju definiciju likerskih vina, i

stvarna alkoholna jakost dugo odležanog vina nije manja od 14 % volumena;”;

(c)

Dodatak I. mijenja se kako slijedi:

i.

točka 1. podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Irskoj, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj i Švedskoj: vinogradarska područja tih država članica;”

ii.

u točki 2. podtočki (g) riječ „područje” zamjenjuje se izrazom „vinogradarska regija”;

iii.

točka 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim vinogradarskim regijama: Dealurile Munteniei și Olteniei zajedno s vinogradima Dealurile Buzăului, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, južna vinska regija, uključujući pješčane i druge pogodne regije;”;

iv.

točka 4. podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)

u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora;”;

v.

u točki 6. dodaje se sljedeća točka:

„(h)

u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija.”;

75.

Prilog VIII. mijenja se kako slijedi:

(a)

dio I. mijenja se kako slijedi:

i.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Pojačavanje, dokiseljavanje, otkiseljavanje u određenim vinogradarskim zonama i dealkoholizacija”;

ii.

u odjeljku B točka 7. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

podići ukupnu volumnu alkoholnu jakost proizvodâ iz stavka 6. za proizvodnju vinâ sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na razinu koju trebaju odrediti države članice.”;

iii.

odjeljak C. zamjenjuje se sljedećim:

„C.   Dokiseljavanje i otkiseljavanje

1.

Svježe grožđe, mošt, djelomično fermentirani mošt, mlado vino u vrenju i vino mogu se podvrgnuti dokiseljavanju i otkiseljavanju.

2.

Dokiseljavanje proizvodâ iz točke 1. može se provoditi samo do granice od 4 g/L izraženo kao vinska kiselina, ili 53,3 miliekvivalenta po litri.

3.

Otkiseljavanje vina može se provoditi samo do granice od 1 g/L izraženo kao vinska kiselina, ili 13,3 miliekvivalenta po litri.

4.

Mošt namijenjen koncentriranju može se djelomično otkiseljavati.

5.

Dokiseljavanje i pojačavanje, osim pri odstupanjima koja donosi Komisija putem delegiranih akata na temelju članka 75. stavka 2., te dokiseljavanje i otkiseljavanje jednog te istog proizvoda međusobno se isključuju.”;

iv.

u odjeljku D točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Dokiseljavanje i otkiseljavanje vina obavlja se samo u vinogradarskoj zoni gdje je ubrano grožđe upotrijebljeno za proizvodnju dotičnog vina.”;

v.

dodaje se sljedeći odjeljak:

„E.   Postupci dealkoholizacije

Svaki od niže navedenih postupaka dealkoholizacije, bilo da se primjenjuje samostalno ili u kombinaciji s drugim navedenim postupkom dealkoholizacije, dopušten je kako bi se smanjio dio etanola ili gotovo sav sadržaj etanola u proizvodima od vinove loze iz Priloga VII. dijela II. točke 1. i točaka od 4. do 9.:

(a)

djelomično isparavanje u vakuumu;

(b)

membranske tehnike;

(c)

destilacija.

Postupci dealkoholizacije koji se koriste ne smiju dovesti do organoleptičkih nedostataka proizvoda od vinove loze. Uklanjanje etanola iz proizvoda od vinove loze ne smije se provoditi zajedno s povećavanjem udjela šećera u moštu.”;

(b)

u dijelu II. odjeljku B točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na proizvode namijenjene za proizvodnju, u Irskoj i Poljskoj, proizvoda obuhvaćenih oznakom KN 2206 00 za koje države članice mogu dopustiti upotrebu sastavljenog imena koje uključuje prodajnu oznaku „vino”.”;

76.

u prilogu X. točki II. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Cijena iz stavka 1. primjenjuje se na šećernu repu dobre, prikladne i utržive kvalitete čiji udio šećera pri preuzimanju iznosi 16 %.

Cijena se prema prethodnom dogovoru između stranaka povećava ili smanjuje kako bi se uzela u obzir odstupanja od kvalitete iz prvog podstavka.”;

77.

u prilogu X. točki XI. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Kako je opisano u Prilogu II. dijelu II. odjeljku A točki 6., sporazumi unutar sektora sadrže mehanizme mirenja i/ili posredovanja i arbitražne klauzule.”;

78.

prilozi XI., XII. i XIII. brišu se.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1151/2012

Uredba (EU) br. 1151/2012 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

svojstvima dodane vrijednosti koja su posljedica poljoprivrednih metoda ili metoda prerade koje se koriste prilikom njihove proizvodnje ili mjesta njihove proizvodnje ili stavljanja na tržište ili njihova moguća doprinosa održivom razvoju.”;

2.

u članku 2. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na jaka alkoholna pića ili proizvode od vinove loze kako su definirani u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, uz iznimku vinskog octa.

3.   Registracijama na temelju članka 52., ne dovodi se u pitanje obveza proizvođača da se pridržavaju drugih propisa Unije osobito onih koji se odnose posebice na stavljanje proizvodâ na tržište i označivanje hrane.”;

3.

u članku 5. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Za potrebe ove Uredbe „oznaka izvornosti” je naziv, koji može biti tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod:

(a)

koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;

(b)

čija su kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo posljedica određenog zemljopisnog okruženja i i njegovih urođenih prirodnih i ljudskih čimbenika; i

(c)

čije se sve faze proizvodnje odvijaju u točno određenom zemljopisnom području.

2.   Za potrebe ove Uredbe „oznaka zemljopisnog podrijetla” je naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod:

(a)

koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili određene zemlje;

(b)

čija se kvaliteta, ugled ili druge karakteristike u bitnom pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu i

(c)

kod kojeg se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u točno određenom zemljopisnom području.”;

4.

u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Naziv se ne može registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ako je u suprotnosti s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošača moglo dovesti u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda ili dovesti do zabune između proizvoda s registriranom oznakom i dotične sorte ili pasmine.

Uvjeti navedeni u prvom podstavku ocjenjuju se u odnosu na stvarnu upotrebu osporavanih naziva, među ostalim na upotrebu naziva biljne sorte ili životinjske pasmine izvan njezina područja podrijetla i upotrebu naziva biljne sorte zaštićene drugim pravom intelektualnog vlasništva.”;

5.

u članku 7. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

detalje koji uspostavljaju sljedeće:

i.

u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili obilježja proizvoda i zemljopisnog okruženja iz članka 5. stavka 1., iako se pojedinosti koje se odnose na ljudske čimbenike tog zemljopisnog okruženja mogu, ako je to relevantno, ograničiti na opis upravljanja tlom i krajobrazom, uzgojnih praksi ili bilo kojeg drugog relevantnog ljudskog doprinosa održavanju prirodnih čimbenika zemljopisnog okruženja iz tog stavka;

ii.

u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost između specifične kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 5. stavka 2.;”;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Specifikacija proizvoda može sadržavati opis doprinosa oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla održivom razvoju.”;

6.

u članku 10. stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 51. stavka 1. prihvatljiva je samo ako je Komisija zaprimi unutar roka utvrđenog u tom stavku i ako:”;

7.

u članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji su stavljeni na tržište pod zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom u skladu s postupcima utvrđenima ovom Uredbom, na etiketi i na promidžbenim materijalima moraju se nalaziti s njima povezani znakovi Unije. Pravila o označivanju iz članka 13. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 za prezentiranje obveznih podataka primjenjuju se na registrirani naziv proizvoda. Oznake „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” ili s njima povezane kratice „ZOI” ili „ZOZP” mogu se staviti na etiketu.”;

8.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

bilo kakvog izravnog ili neizravnog komercijalnog korištenja registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom, ili ako se korištenjem tog naziva iskorištava, umanjuje ili narušava ugled zaštićenog naziva, uključujući kad se ti proizvodi koriste kao sastojak;”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Zaštita iz stavka 1. primjenjuje se i u vezi s:

(a)

robom koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar carinskog područja Unije; i

(b)

robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.

Za robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja, grupa ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da, u okviru trgovine, u Uniju unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući pakiranje, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.”;

9.

članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2. osim kada je na temelju članka 49. stavka 3. podnesena prihvatljiva izjava o prigovoru.”;

(b)

u stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka na do 15 godina u valjano opravdanim slučajevima kada se dokaže:”;

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 16.a

Postojeće oznake zemljopisnog podrijetla za aromatizirane proizvode od vina

Nazivi upisani u registar uspostavljen na temelju članka 21. Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*7) automatski se upisuju kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla u registar iz članka 11. ove Uredbe. Odgovarajuće specifikacije smatraju se specifikacijama za potrebe članka 7. ove Uredbe.

(*7)  Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).”;"

11.

u članku 21. stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 51. stavka 1. prihvatljiva je samo ako je Komisija zaprimi prije isteka roka i ako:”;

12.

u članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište kao zajamčeno tradicionalni specijaliteti registrirani u skladu s ovom Uredbom, znak iz stavka 2. ovog članka, ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, nalazi se na etiketi i promidžbenim materijalima. Pravila o označivanju utvrđena u članku 13. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 za prezentiranje obveznih podataka primjenjuju se na registrirani naziv proizvoda. Oznaka „zajamčeno tradicionalni specijalitet” ili odgovarajuća kratica „ZTS” može se nalaziti na etiketi.

Kod označivanja zajamčeno tradicionalnih specijaliteta proizvedenih izvan Unije, uporaba znaka nije obvezna.”;

13.

članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Registrirani nazivi zaštićeni su od svake zloupotrebe, imitacije ili aludiranja, uključujući u pogledu proizvoda koji se upotrebljavaju kao sastojci, ili od svakog drugog postupka koji bi mogao dovesti potrošača u zabludu.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Zaštita iz stavka 1. primjenjuje se i u vezi s robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.”;

14.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 24.a

Prijelazna razdoblja za upotrebu zajamčeno tradicionalnih specijaliteta

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se odobrava prijelazno razdoblje od najviše pet godina kako bi se za proizvode čija se oznaka sastoji od naziva koji je u suprotnosti s člankom 24. stavkom 1., ili čija oznaka sadržava takav naziv, omogućio nastavak upotrebe oznake pod kojom su stavljeni na tržište pod uvjetom da se prihvatljivom izjavom o prigovoru na temelju članka 49. stavka 3. ili članka 51. pokaže da se taj naziv zakonito upotrebljavao na tržištu Unije najmanje pet godina prije datuma objave predviđene člankom 50. stavkom 2. točkom (b).

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2. osim u slučajevima u kojima je na temelju članka 49. stavka 3. podnesena prihvatljiva izjava o prigovoru.”;

15.

u članku 49. dodaje se sljedeći stavak:

„8.   Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom koji je podnesen Komisiji, u skladu sa stavkom 4., i o svim zahtjevima koji su na nacionalnoj razini poništeni odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom.”;

16.

članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 50.

Razmatranje od strane Komisije i objava u svrhu prigovora

1.   Komisija ispituje zahtjeve za registraciju koje primi u skladu s člankom 49. stavcima 4. i 5. Komisija provjerava sadržavaju li zahtjevi potrebne informacije te ima li u njima očitih pogrešaka, pri čemu uzima u obzir ishod postupka razmatranja i prigovora koji je provela dotična država članica.

Razmatranje koje provodi Komisija ne bi trebalo trajati dulje od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva od države članice. Ako se to razdoblje premaši, Komisija podnositelja zahtjeva u pisanom obliku obavješćuje o razlozima kašnjenja.

Komisija barem svaki mjesec objavljuje popis naziva za koje su joj podneseni zahtjevi za registraciju te datum njihova podnošenja.

2.   Ako, na temelju razmatranja provedenog na temelju stavka 1. ovog članka, Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 5. i 6. u pogledu zahtjevâ za registraciju u okviru sustava navedenog u glavi II. ili da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. u pogledu zahtjevâ u okviru sustava navedenog u glavi III., Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje:

(a)

za zahtjeve u okviru sustava navedenog glave II., jedinstveni dokument i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda;

(b)

za zahtjeve u okviru sustava navedenog u glavi III., specifikaciju.;

3.   Komisija se izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu razmatranja iz stavka 1. i za obavješćivanje podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja ako primi obavijest države članice u vezi sa zahtjevom za registraciju podnesenom Komisiji u skladu s člankom 49. stavkom 4. u kojem se:

(a)

obavješćuje Komisiju da je zahtjev na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom; ili

(b)

traži od Komisije da suspendira razmatranje iz stavka 1. jer je započet nacionalni sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva, a država članica smatra da se taj postupak temelji na valjanim razlozima.

Izuzeće proizvodi učinke dok država članica ne obavijesti Komisiju da je izvorni zahtjev ponovno uspostavljen ili da država članica povlači svoj zahtjev za suspenziju.”;

17.

članak 51. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   U roku od tri mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije, nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u trećoj zemlji i koja ima legitimni interes, Komisiji mogu podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru.

Bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u državi članici koja nije država članica iz koje je zahtjev podnesen, i koja ima legitimni interes, može podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru državi članici u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u roku kojim se omogućuje podnošenje prigovora na temelju prvog podstavka.

2.   Komisija ispituje prihvatljivost obrazložene izjave o prigovoru na temelju razloga za prigovor utvrđenih u članku 10. u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te na temelju razloga za prigovor utvrđenih u članku 21. u pogledu zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.

3.   Ako smatra da je obrazložena izjava o prigovoru prihvatljiva, Komisija u roku od pet mjeseci od datuma objave zahtjeva u Službenom listu Europske unije poziva nadležno tijelo ili osobu koji su podnijeli obrazloženu izjavu o prigovoru i nadležno tijelo ili tijelo koji su podnijeli zahtjev Komisiji da pristupe odgovarajućim savjetovanjima tijekom razumnog razdoblja u trajanju koje nije dulje od tri mjeseca.

Nadležno tijelo ili osoba koji su podnijeli obrazloženu izjavu o prigovoru i nadležno tijelo ili tijelo koji su podnijeli zahtjev započinju takva odgovarajuća savjetovanja bez nepotrebne odgode. Jedni drugima pružaju relevantne informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za registraciju sukladan uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako se ne postigne sporazum, te se informacije dostavljaju Komisiji.

U bilo kojem trenutku tijekom razdoblja savjetovanja Komisija može na zahtjev podnositelja zahtjeva produljiti rok za savjetovanja za najviše tri mjeseca.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Obrazložena izjava o prigovoru i drugi dokumenti koje treba dostaviti Komisiji u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. sastavljaju se na jednom od službenih jezika Unije.”;

18.

u članku 52. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ako na temelju informacija koji su joj dostupni iz postupka razmatranja provedenog na temelju članka 50. stavka 1. prvog podstavka smatra da nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 5. i 6., u pogledu sustava kvalitete navedenih u glavi II., ili u članku 18., u pogledu sustava kvalitete navedenih u glavi III., Komisija donosi provedbene akte kojima se odbija zahtjev. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

2.   Ako ne zaprimi nijednu prihvatljivu obrazloženu izjavu o prigovoru na temelju članka 51., Komisija donosi provedbene akte kojima se registrira naziv, bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

19.

članak 53. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Članak 53.

Izmjene specifikacija proizvoda”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na njihovu važnost: izmjene na razini Unije koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i standardne izmjene koje treba rješavati na razini države članice ili treće zemlje.

Za potrebe ove Uredbe, „izmjena na razini Unije” znači izmjena specifikacije proizvoda koja:

(a)

uključuje promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, ili upotrebe tog naziva;

(b)

može dovesti do poništavanja poveznice na koju se upućuje u članku 5. stavku 1. točki (b) za zaštićene oznake izvornosti ili poveznice na koju se upućuje u članku 5. stavku 2. točki (b) za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)

odnosi se na zajamčeno tradicionalni specijalitet; ili

(d)

podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

„Standardna izmjena” znači svaka izmjena specifikacije proizvoda koja nije izmjena na razini Unije.

„Privremena izmjena” znači standardna izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili privremena izmjena koja je potrebna zbog elementarnih nepogoda ili nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su formalno priznala nadležna tijela.

Izmjene na razini Unije odobrava Komisija. Postupak odobrenja slijedi postupak utvrđen u člancima od 49. do 52., mutatis mutandis.

Razmatranje zahtjeva usredotočuje se na predloženu izmjenu. Ako je to primjereno, Komisija ili dotična država članica može pozvati podnositelja zahtjeva da izmijeni druge elemente specifikacija proizvoda.

Standardne izmjene odobrava i objavljuje država članica na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje dotičnog proizvoda te ih priopćuje Komisiji. Treće zemlje odobravaju standardne izmjene u skladu s pravom koje se primjenjuje u dotičnoj trećoj zemlji te ih priopćuju Komisiji.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Radi olakšavanja upravnog postupka u vezi s izmjenama na razini Unije i standardnim izmjenama specifikacija proizvoda, među ostalim kada izmjena ne uključuje promjenu jedinstvenog dokumenta, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 56., kojima se dopunjuju pravila postupka zahtjeva za izmjenu.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila o postupcima, obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu za izmjene na razini Unije te o postupcima i obliku standardnih izmjena i obavješćivanju Komisije o njima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

20.

u Prilogu I. točki I. dodaju se sljedeće alineje:

„–

aromatizirana vina kako su definirana u članku 3. stavku 2. Uredbe (EU) br. 251/2014,

ostala alkoholna pića, uz iznimku jakih alkoholnih pića i proizvodâ od vinove loze kako su definirana u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013.,

pčelinji vosak.”;

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) br. 251/2014

1.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91”;

2.

u članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina.”;

3.

u članku 2. briše se točka 3.;

4.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina zaštićenih na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012.”;

(b)

dodaju se sljedeći stavci:

„6.   U slučaju aromatiziranih proizvoda od vina proizvedenih u Uniji koji su namijenjeni izvozu u treće zemlje čije zakonodavstvo zahtijeva drukčije nazive, države članice mogu dopustiti da ti nazivi prate nazive navedene u Prilogu II. Ti dodatni nazivi mogu biti na drugim jezicima koji nisu službeni jezici Unije.

7.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 33. radi dopune Priloga II. kako bi se uzelo u obzir tehnički napredak, znanstveni razvoj i razvoj na tržištu, zdravlje potrošača ili potrebe potrošača za informacijama.”;

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 6.a

Nutritivna deklaracija i popis sastojaka

1.   Označivanje aromatiziranih proizvoda od vina koji se stavljaju na tržište u Uniji sadržava sljedeće obvezne podatke:

(a)

nutritivnu deklaraciju na temelju članka 9. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1169/2011; i

(b)

popis sastojaka na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1169/2011.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), nutritivna deklaracija na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena može se ograničiti na energetsku vrijednost koja se može izraziti simbolom „E” za energiju. U tim slučajevima potpuna nutritivna deklaracija pruža se elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. Ta se nutritivna deklaracija ne prikazuje zajedno s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište te se korisnički podaci ne prikupljaju niti prate.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (b) popis sastojaka može se pružiti elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. U tim slučajevima primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

(a)

ne prikupljaju se niti prate korisnički podaci;

(b)

popis sastojaka ne prikazuje se s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište; i

(c)

naznaka pojedinosti iz članka 9. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1169/2011 navodi se izravno na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena.

Naznaka iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka sastoji od riječi „sadrži” iza koje slijedi naziv tvari ili proizvoda kako je naveden u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1169/2011.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 33. kojima se dopunjuje ova Uredba detaljnijim određivanjem pravila za navođenje i označivanje sastojaka radi primjene ovog članka stavka 1. točke (b).”;

6.

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Naziv oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 pojavljuje se prilikom označivanja proizvoda na jeziku ili jezicima na kojima je registriran, čak i u slučaju kada oznaka zemljopisnog podrijetla zamjenjuje naziv aromatiziranog proizvoda od vina u skladu s člankom 5. stavkom 4. ove Uredbe.

Ako je naziv oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 napisan nelatiničnim slovima, može se navesti i na jednom ili više službenih jezika Unije.”;

7.

članak 9. briše se;

8.

Poglavlje III., koje sadržava članke od 10. do 30., briše se.

9.

članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 7. prosinca 2021. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6.a stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 8. prosinca 2023. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2., članka 5. stavka 7., članka 6.a stavka 4., članka 28., članka 32. stavka 2. i članka 36. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke slijedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2., članka 5. stavka 7., članka 6.a stavka 4., članka 28., članka 32. stavka 2. i članka 36. stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

10.

u točki 1.(a) Priloga I. dodaje se sljedeća podtočka:

„iv.

jaka alkoholna pića u količini koja ne prelazi 1 % ukupnog volumena.”;

11.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu A. stavku 3. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–

s mogućim dodatkom alkohola; i”

(b)

dio B. mijenja se kako slijedi:

i.

u točki 8. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–

koje se dobiva isključivo od crnog ili bijelog vina ili oboje,”;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„14.

Wino ziołowe

Aromatizirano piće na bazi vina:

(a)

koje se dobiva od vina i u kojem proizvodi od vinove loze čine najmanje 85 % ukupnog volumena,

(b)

koje je aromatizirano isključivo aromatičnim pripravcima dobivenim od bilja ili začina ili oboje,

(c)

koje nije obojeno,

(d)

čija stvarna volumna alkoholna jakost izražena volumenom nije manja od 7 %.”.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) br. 228/2013

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 22.a

Sektorski sporazumi na Réunionu

1.   Na temelju članka 349. Ugovora, odstupajući od članka 101. stavka 1. Ugovora i neovisno o članku 164. stavku 4. prvom podstavku točkama od (a) do (n) Uredbe (EU) br. 1308/2013 ako sektorska organizacija priznata na temelju članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 djeluje isključivo na Réunionu i za koju se smatra da predstavlja proizvodnju ili preradu jednog određenog proizvoda ili trgovinu njime, Francuska može, na zahtjev te organizacije, na druge gospodarske subjekte koji nisu članovi te sektorske organizacije proširiti pravila usmjerena na potporu održavanju i diversifikaciji lokalne proizvodnje kako bi se povećala sigurnost opskrbe hranom na Réunionu, pod uvjetom da se ta pravila primjenjuju samo na one gospodarske subjekte čije se djelatnosti obavljaju isključivo na Réunionu u pogledu proizvoda koji su namijenjeni lokalnom tržištu. Neovisno o članku 164. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013, sektorska organizacija smatra se reprezentativnom na temelju ovog članka ako čini najmanje 70 % obujma proizvodnje, trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda.

2.   Odstupajući od članka 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, ako se pravila priznate sektorske organizacije koja djeluje isključivo na Réunionu prošire na temelju stavka 1. ovog članka i ako su djelatnosti obuhvaćene tim pravilima u općem gospodarskom interesu gospodarskih subjekata čije se djelatnosti obavljaju isključivo na Réunionu u pogledu proizvoda koji su namijenjeni lokalnom tržištu, Francuska, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, može odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi organizacije, ali djeluju na tom lokalnom tržištu, organizaciji trebaju platiti pun ili djelomičan iznos financijskih doprinosa koji plaćaju njezini članovi u mjeri u kojoj su takvi doprinosi namijenjeni pokrivanju troškova koji su nastaju kao izravna posljedica obavljanja predmetnih aktivnosti.

3.   Francuska obavješćuje Komisiju o svakom sporazumu čije je područje primjene prošireno u skladu s ovim člankom.”.

Članak 5.

Prijelazne odredbe

1.   Pravila primjenjiva prije 7. prosinca 2021. nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za zaštitu, zahtjeve za odobrenje izmjene i zahtjeve za poništenje oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 prije 7. prosinca 2021. te na zahtjeve za registraciju i zahtjeve za poništenje zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 prije 7. prosinca 2021.

2.   Pravila koja se primjenjuju prije 7. prosinca 2021. nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za izmjenu specifikacije proizvoda s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 prije 8. lipnja 2022.

3.   Pravila primjenjiva prije 7. prosinca 2021. nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za zaštitu, zahtjeve za odobrenje izmjene i zahtjeve za poništenje naziva aromatiziranih vina kao oznake zemljopisnog podrijetla koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014 prije 7. prosinca 2021. Međutim, odluka o registraciji donosi se na temelju članka 52. Uredbe (EU) br. 1151/2012 kako je izmijenjen člankom 2. točkom 18. ove Uredbe.

4.   Članci od 29. do 38. te članci od 55. do 57. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2022. u pogledu rashoda nastalih i plaćanja izvršenih za operacije provedene prije 1. siječnja 2023. u okviru programâ potpore iz tih članaka.

5.   Članci od 58. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2022. u pogledu rashoda nastalih i plaćanja izvršenih prije 1. siječnja 2023. u okviru programâ potpore iz tih članaka.

6.   Priznate organizacije proizvođača ili njihova udruženja u sektoru voća i povrća koje imaju operativni program kako je navedeno u članku 33. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji je država članica odobrila za razdoblje nakon 31. prosinca 2022., najkasnije do 15. rujna 2022. toj državi članici dostavljaju zahtjev u kojem traže da se njihov operativni program:

(a)

izmijeni kako bi se ispunili zahtjevi iz Uredbe (EU) 2021/2115; ili

(b)

zamijeni novim operativnim programom odobrenim na temelju Uredbe (EU) 2021/2115; ili

(c)

nastavi do njegovog završetka pod uvjetima koji se primjenjuju na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Ako takve priznate organizacije proizvođača ili njihova udruženja ne dostave takve zahtjeve do 15. rujna 2022., njihovi operativni programi odobreni na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 završavaju 31. prosinca 2022.

7.   Programi potpore u sektoru vina iz članka 40. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati do 15. listopada 2023. Članci od 39. do 54. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2022. u pogledu:

(a)

rashoda nastalih i plaćanja izvršenih za operacije provedene na temelju te uredbe prije 16. listopada 2023. u okviru programa potpore iz članaka od 39. do 52. te uredbe;

(b)

rashoda nastalih i plaćanja izvršenih za operacije provedene u skladu s člancima 46. i 50. te uredbe prije 16. listopada 2025., pod uvjetom da su do 15. listopada 2023. te operacije djelomično provedene i da nastali rashodi iznose najmanje 30 % njihovih ukupnih planiranih rashoda te da se takve operacije u potpunosti provedu do 15. listopada 2025.

8.   Vino koje ispunjava zahtjeve u pogledu označivanja iz članka 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i aromatizirani proizvodi od vina koji ispunjavaju pravila u pogledu označivanja iz Uredbe (EU) br. 251/2014 u oba slučaja primjenjive prije 8. prosinca 2023. i koji su proizvedeni i označeni prije tog datuma mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.

Članak 6.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. točka 8. podtočka (d) podtočka i., točka 8. podtočka (d) podtočka iii., točka 10. podtočka (a) podtočka ii. i točka 38. primjenjuju se od 1. siječnja 2021.

Članak 2. točka 19. podtočka (b) primjenjuje se od 8. lipnja 2022.

Članak 1. točka 1., točka 2. podtočka (b), točka 8. podtočka (a), točka 8. podtočka (b), točka 8. podtočke (e), točka 18., točka 31., točka 35., točka 62., točka 68. podtočka (a), točka 69. i točka 73. primjenjuju se od 1. siječnja 2023.

Članak 1. točka 32. podtočka (a) podtočka ii. i točka 32. podtočka (c) i članak 3. točka 5. primjenjuju se od 8. prosinca 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2 prosinca 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

J. VRTOVEC


(1)   SL C 62, 15.2.2019., str. 214.

(2)   SL C 86, 7.3.2019., str. 173.

(3)   SL C 41, 1.2.2019., str. 1.

(4)  Stajalište Europskog parlamenta od 23. studenoga 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 2. prosinca 2021.

(5)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(7)   SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(8)  Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (vidjeti stranicu 1. ovoga Službenog lista).

(9)  Uredba (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022. (SL L 437, 28.12.2020., str. 1.).

(10)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(11)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(12)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog Parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (vidjeti stranicu 187. ovoga Službenog lista).

(13)  Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(14)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(15)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 оd 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja (SL L 9, 11.1.2019., str. 2.).

(16)  Uredba (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008 (SL L 130, 17.5.2019., str. 1.).

(17)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 ( SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

(18)  Direktiva (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (SL L 111, 25.4.2019., str. 59.).

(19)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).

(20)  Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

(21)  Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).


Top