(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1429 оd 26. kolovoza 2015. (3) Europska komisija („Komisija”) uvela je konačne antidampinške pristojbe na uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Tajvana („izvorne mjere”).

(2)

Komisija je 11. kolovoza 2016. najavila ponovno pokretanje antidampinškog ispitnog postupka u pogledu Tajvana (4) u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2016/1036 („osnovna uredba”). Predmetni antiapsorpcijski ispitni postupak završen je 11. travnja 2017. bez izmjene mjera na snazi (5).

(3)

Stopa antidampinških pristojbi koje su trenutačno na snazi za uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a iznosi 24,4 % za proizvođače izvoznike u uzorku, 24,6 % za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak te 25,3 % za sva ostala društva.

(4)

Stopa antidampinških pristojbi na snazi za uvoz podrijetlom iz Tajvana iznosi 6,8 %. Mjere na snazi primjenjuju se na sav uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Tajvana, uz iznimku onih koje proizvodi tajvansko društvo Chia Far Industrial Factory Co., Ltd. Budući da nije utvrđen damping, za to je društvo izvorno određena nulta stopa pristojbe.

(5)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (6) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(6)

Zahtjev za reviziju je 27. svibnja 2020. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj zahtjeva”), koja zastupa više od 25 % ukupne proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(7)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 25. kolovoza 2020. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a i Tajvana („predmetne zemlje”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (7) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(8)

Komisija je 30. rujna 2020. pokrenula antidampinški postupak u vezi s uvozom hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije u skladu s člankom 5. osnovne uredbe (8). Taj je ispitni postupak u tijeku.

(9)

Ispitnim postupkom u pogledu nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete bilo je obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u NRK-u i Tajvanu i tijela tih zemalja, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera na njih odnosi te ih pozvala na sudjelovanje.

(11)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma proizvodnje i prodaje proizvoda iz postupka revizije te osigurala dobru geografsku rasprostranjenost. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 60 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i oko 70 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniji.

(14)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je zainteresirane strane pozvala da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Komisija nije primila primjedbe na uzorak. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Tri nepovezana uvoznika javila su se kao zainteresirane strane i dostavila tražene podatke. S obzirom na mali broj primljenih odgovora, odabir uzorka nije bio potreban. Nije bilo primjedbi na tu odluku. Uvoznici su pozvani da ispune upitnik.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u i Tajvanu zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji i Predstavničkog ureda Taipeija u Europskoj uniji zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(18)

Javio se jedan proizvođač izvoznik iz Tajvana te izrazio spremnost za sudjelovanje u ispitnom postupku. S obzirom na to da se javilo malo proizvođača, Komisija je smatrala da odabir uzorka nije potreban. Od predmetnog proizvođača izvoznika zatraženo je da ispuni upitnik namijenjen proizvođačima izvoznicima.

(19)

Nijedan proizvođač iz NRK-a nije dostavio zatražene informacije niti pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je obavijestila misiju NRK-a da zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe i temeljiti svoje nalaze o nastavku ili ponavljanju dampinga i štete u vezi s NRK-om na raspoloživim podacima. Na tu obavijest nisu zaprimljene primjedbe. Stoga kineski proizvođači nisu surađivali, a nalazi povezani s uvozom iz NRK-a utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(20)

Komisija je pri pokretanju predmeta na internetskim stranicama GU-a TRADE objavila upitnike za proizvođače iz Unije u uzorku, nepovezane uvoznike i proizvođače izvoznike. Podnositelju zahtjeva poslan je dodatni upitnik.

(21)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala i upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(22)

Odgovori na upitnik zaprimljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku i Eurofera.

(23)

Nijedan nepovezani uvoznik nije odgovorio na upitnik.

(24)

Proizvođač izvoznik iz Tajvana koji se javio i prvotno pristao surađivati nije poslao odgovor na upitnik. Komisija je to društvo obavijestila o tome da smatra da više ne surađuje i da će primijeniti članak 18. osnovne uredbe. O tom je pitanju obaviješten i Predstavnički ured Taipeija u Europskoj uniji. Ni predmetno društvo ni Predstavnički ured Taipeija u Europskoj uniji nisu reagirali na dopise. Stoga tajvanski proizvođači izvoznici nisu surađivali, a kao što je to bio slučaj s Kinom (vidjeti uvodnu izjavu 19.), nalazi o nastavku ili ponavljanju dampinga i štete u pogledu Tajvana utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(25)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele različite države članice, kao i različite treće zemlje, Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu unakrsno provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoje utvrđivanje u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (9).

(26)

Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

(27)

Komisija je 2. srpnja 2021. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi kad je riječ o uvozu iz predmetnih zemalja. Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu.

(28)

Komisija je razmotrila primjedbe konzorcija uvoznika i distributera („Euranimi” (10)) i dvaju nepovezanih uvoznika („LSI” (11) i „MFT” (12)) te ih je prema potrebi uzela u obzir. Sve su predmetne stranke zatražile saslušanje, i ono im je odobreno.

(29)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku, odnosno plosnati valjani proizvodi od nehrđajućeg čelika, samo hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni, trenutačno razvrstani u oznake KN 7219 31 00, 7219 32 10, 7219 32 90, 7219 33 10, 7219 33 90, 7219 34 10, 7219 34 90, 7219 35 10, 7219 35 90, 7219 90 20, 7219 90 80, 7220 20 21, 7220 20 29, 7220 20 41, 7220 20 49, 7220 20 81, 7220 20 89, 7220 90 20 i 7220 90 80 („proizvod iz postupka revizije” ili „hladnovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika”).

(30)

Hladnovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u Uniji uglavnom proizvode integrirani proizvođači koji otpatke od nehrđajućeg čelika i legurne elemente pretvaraju u hladnovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika nakon taljenja, toplog valjanja i hladnog valjanja. Čini se da se proizvođači hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u NRK-u i, u sve većoj mjeri, u Tajvanu uglavnom oslanjaju na upotrebu primarnih sirovina, koje se prije taljenja, toplog valjanja i hladnog valjanja pretvaraju u niklovo sirovo željezo.

(31)

Proizvod iz postupka revizije upotrebljava se u velikom broju industrija na kraju proizvodnog lanca, primjerice za građevinsku i energetsku opremu, infrastrukturu, robu široke potrošnje i vozila.

(32)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(33)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(34)

Nakon konačne objave Euranimi i dva uvoznika tvrdili su da je Komisija proširila opseg proizvoda dodavanjem definiciji proizvoda iz postupka revizije određenih oznaka KN koje nisu bile obuhvaćene izvornim mjerama. Te stranke tvrde da se takvim proširenjem opsega proizvoda krši članak 11. stavak 2. osnovne uredbe.

(35)

U izvornim je mjerama predmetni proizvod definiran kako slijedi:

„Predmetni proizvod jest ravnovaljani proizvod od nehrđajućeg čelika, samo hladnovaljani (hladnoreducirani), trenutačno razvrstan u oznake KN 7219 31 00, 7219 32 10, 7219 32 90, 7219 33 10, 7219 33 90, 7219 34 10, 7219 34 90, 7219 35 10, 7219 35 90, 7220 20 21, 7220 20 29, 7220 20 41, 7220 20 49, 7220 20 81 i 7220 20 89.”

(36)

U bilješci koja je stavljena u dokumentaciju na dan pokretanja postupka (13) Komisija je objasnila da su određene vrste proizvoda koje su podvrgnute određenoj specifičnoj završnoj obradi nakon hladnog valjanja, uglavnom površinskoj obradi, uključene u definiciju proizvoda, ali odgovarajuće oznake KN (7219 90 20, 7219 90 80, 7220 90 20 i 7220 90 80) greškom nisu navedene u definiciji proizvoda iako su vrste proizvoda obuhvaćene tim oznakama KN bile dio početnog ispitnog postupka koji je rezultirao uvođenjem mjera.

(37)

Iako većina vrsta proizvoda koji su bili podvrgnuti završnoj obradi nije obuhvaćena definicijom proizvoda (jer ih se ne može smatrati „samo hladno valjanima (hladnoreduciranima)”) te stoga nisu obuhvaćene mjerama, vrste proizvoda koje su bile podvrgnute završnoj obradi „polirano”, „četkano” i „perforirano” obuhvaćene su oznakama KN 7219 90 20, 7220 90 20, 7219 90 80 i 7220 90 80, potkategorija „ostalo”, i dio su opsega proizvoda. Te vrste proizvoda obuhvaćene su potkategorijom KN „ostalo” i bile su dio početnog ispitnog postupka koji je rezultirao uvođenjem mjera. Osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva, proizvodni postupci osim nekih postupaka završne obrade i krajnje uporabe tih vrsta proizvoda ne razlikuju se od onih koje pripadaju potkategoriji KN „samo hladno valjani i dalje neobrađeni”.

(38)

Stoga, s obzirom na to da su te dodatne oznake KN bile dio predmetnog proizvoda u početnom ispitnom postupku i u trenutačnom ispitnom postupku revizije, Komisija je u skladu s time pojasnila definiciju proizvoda u napomeni navedenoj u uvodnoj izjavi 36.

(39)

Opseg proizvoda iz početnog ispitnog postupka nije proširen i njegova definicija nije promijenjena, već je samo pojašnjena. Podsjeća se da se oznake KN navode samo u informativne svrhe i nemaju obvezujući učinak na razvrstavanje proizvoda iz postupka revizije u carinsku tarifu. Stoga je tvrdnja tih strana odbačena.

(40)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a ili Tajvana.

(41)

Tijekom razmatranog razdoblja nastavio se uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a, iako na znatno nižim razinama nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013.). Prema statističkim podacima Eurostata u razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz NRK-a činio je približno 0,4 % tržišta Unije. Uvoz hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je 14 111 tona u apsolutnim vrijednostima, u usporedbi sa 143 420 tona tijekom početnog ispitnog postupka.

(42)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz NRK-a. Stoga proizvođači izvoznici nisu dostavili odgovore na upitnik, uključujući bilo kakve podatke o izvoznim cijenama i troškovima, domaćim cijenama i troškovima, potrošnji ulaznih elemenata u proizvodnom postupku, režijskim troškovima proizvodnje, kapacitetu, proizvodnji, ulaganjima itd. Isto tako, kineska vlada i proizvođači izvoznici nisu reagirali na dokaze iz dokumentacije predmeta, među ostalim ni na „Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite” (14) („Izvješće”).

(43)

Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe koji se odnosi na nalaze o NRK-u. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe.

(44)

Shodno tomu, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga s obzirom na NRK temeljili su se na raspoloživim podacima, posebno na informacijama u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i u podnescima zainteresiranih strana, u kombinaciji s drugim izvorima informacija, kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i GTA), statistički podaci s internetskih stranica kineske porezne i carinske uprave (15), izvješća Svjetske banke i OECD-a te neovisni izvori informacija o cijenama, neovisni izvori vijesti, podataka, analiza i konferencija za industriju željeza i čelika.

(45)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali, u pogledu NRK-a, na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak s obzirom na NRK na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(46)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak s obzirom na navodne znatne poremećaje, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik i nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe unutar utvrđenog roka.

(47)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(48)

Komisija je 30. rujna 2020. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija, koji se mogu upotrijebiti u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena, odnosno referentnih vrijednosti, utvrdila moguće reprezentativne zemlje (i to Argentinu, Brazil, Meksiko, Rusiju, Južnu Afriku i Tursku.) Komisija je primila primjedbe o prvoj bilješci od podnositelja zahtjeva, koji je izrazio sumnju u pogledu proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Argentini, Meksiku, Rusiji, Južnoj Africi i Turskoj.

(49)

Komisija je 23. prosinca 2020. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Brazilom kao reprezentativnom zemljom (16). Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija proizvođača iz reprezentativne zemlje – društva Aperam Inox America do Sul S.A. Nisu primljene primjedbe na drugu bilješku.

(50)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (17) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je u tom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza zaključila i da je prikladna primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(51)

U tim je ispitnim postupcima Komisija utvrdila da u NRK-u postoje znatne državne intervencije, zbog kojih je došlo do poremećaja djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (18). Konkretno, Komisija je zaključila da je znatan dio sektora čelika, koji je glavna sirovina u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije, i dalje u vlasništvu kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (19), ali i da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (20). Komisija je isto tako utvrdila da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Doista, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito koncentriraju u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (21). Štoviše, Komisija je zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, ponajprije kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (22). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (23) te poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebice kad je u pitanju pristup kapitalu poduzeća u NRK-u (24).

(52)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u zahtjevu, ali i u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, što je utvrđeno i prijašnjim ispitivanjima u tom smislu.

(53)

Osim Izvješća, u pritužbi je spomenuto da se nedavni nalazi u uredbi o uvođenju privremenih antidampinških pristojbi na uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Kine i drugih zemalja (25) u potpunosti primjenjuju i na hladnovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika s obzirom na to da je u obama slučajevima riječ o suštinski sličnim proizvodima, s tim da su toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika ranija faza u proizvodnom postupku hladnovaljanih proizvoda. U pritužbi je dodano i da, s obzirom na to da su kineski izvoznici hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika ujedno i proizvođači toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika (ako su integrirani) ili lokalno kupuju takve proizvode (postrojenja za ponovno valjanje), svi faktori za koje je Komisija utvrdila da utječu na proizvodnju i prodaju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Kini izravno utječu i na proizvodnju i prodaju hladnovaljanih proizvoda u toj zemlji. U tom je slučaju zahtjev sadržavao informacije o učincima narušavanja 13. petogodišnjeg plana za industriju čelika na tu industriju, kao i o odredbama 13. petogodišnjeg plana za mineralne resurse i 13. petogodišnjeg plana za industriju obojenih metala. U pritužbi se ističe da industrija čelika ima povlašten položaj u Kini, o čemu svjedoči činjenica da je uključena u Katalog smjernica za restrukturiranje industrije i Smjernice o promicanju suradnje u međunarodnom proizvodnom kapacitetu i proizvodnji opreme. Nadalje, spominje se i izvješće ministara Globalnog foruma o višku kapaciteta u industriji čelika skupine G-20, u kojem se navode sljedeće subvencije specifične za sektor koje se uvelike koriste pod okriljem kineske vlade: povlašteno financiranje koje nije u skladu s tržišnim uvjetima, dokapitalizacije ili konverzije u vlasnički kapital koje nisu u skladu s tržišnim uvjetima, bespovratna sredstva i nagrade, oslobođenja od poreza, smanjenja i povrati poreza, pružanje robe i usluga, pružanje ulaznih elemenata za nehrđajući čelik ispod tržišne cijene, uključujući željezne otpatke, sirovo željezo, koksni ugljen, nikal i ferokrom te, konačno, potpora društvima u stečaju (26).

(54)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(55)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u, Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, što je utvrđeno i prijašnjim ispitivanjima u tom smislu.

(56)

Konkretno, znatan dio sektora industrije čelika, koji je glavna sirovina u proizvodnji hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, i dalje je u vlasništvu kineske vlade. Mnogi najveći proizvođači u državnom su vlasništvu. Neki su izričito navedeni u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje od 2016. do 2020.”. Na primjer, društvo Shanxi Taiyuan Iron & Steel Co. Ltd. („Tisco”) u vlasništvu kineske države na svojim internetskim stranicama navodi da je „div u proizvodnji željeza i čelika”, koji se „razvio u izuzetan kompleks za proizvodnju željeza i čelika na veliko, koji je integriran s djelatnostima vađenja željeza, proizvodnje, prerade i isporuke željeza i čelika te trgovine njima” (27). Baosteel je još jedno veliko kinesko poduzeće u državnom vlasništvu koje se bavi proizvodnjom čelika te je dio nedavno konsolidiranog poduzeća China Baowu Steel Group Co. Ltd. (bivši Baosteel Group i Wuhan Iron & Steel) (28) .. Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, četiri od pet kineskih proizvođača čelika među 10 najvećih svjetskih proizvođača čelika u državnom su vlasništvu (29).. Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje u 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje čelika u približno deset velikih poduzeća (30). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (31). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (32). Budući da kineski izvoznici hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Međutim, na popisu kineskih proizvođača hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika koji je dostavio podnositelj pritužbe nalazi se određen broj poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući Tisco Shanxi Taigang Stainless Steel Co. Ltd, Baosteel Baoshan Iron and Steel Co. Ltd, Lisco Lianzhong Stainless Steel Corporation, Beihai Chengde Stainless Steel Co. Ltd, Jisco Jiuquan Iron and Steel Group Co. Ltd, Shougang Kaixi Stainless Steel, Baosteel Desheng Stainless Steel i Tangshan Stainless Steel Co. Ltd.

(57)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, u ispitnom postupku utvrđeno je postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i KPK-a, kao što su članovi KPK-a među višim rukovodstvom ili u upravnom odboru u brojnim društvima koja proizvode hladnovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika. U tom sektoru glavni proizvođači izvoznici u državnom vlasništvu često su vodeći svjetski proizvođači toplovaljanih i hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, neovisno o tome jesu li integrirani. Na primjer, kinesko poduzeće u državnom vlasništvu Shanxi Taiyuan Iron & Steel Co Ltd. („Tisco”) spominje na svojoj internetskoj stranici da je „golemi div u području željeza i čelika te vodeće poduzeće u globalnoj industriji nehrđajućeg čelika”, „najveće poduzeće za nehrđajući čelik koje raspolaže najvećim globalnim kapacitetom i najsuvremenijom tehnologijom i opremom”. U skladu s tim, „Tisco se razvio u iznimno opsežan kompleks za željezo i čelik, koji je integriran s poslovnim djelatnostima vađenja željeza, proizvodnje, obrade i isporuke željeza i čelika te trgovine njima” (33). Tisco je primjer proizvođača hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u kojem dužnosnike izravno imenuje kineska vlada. Primjerice, imenovani zamjenik tajnika Odbora KPK-a imenovan je i predsjednikom TISCO-a odlukom Odbora KPK-a i vlade pokrajine Shanxi (34).

(58)

I javna i privatna poduzeća u sektoru hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Sljedeći primjeri prikazuju prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade u sektoru hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Mnogi proizvođači hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika na svojim internetskim stranicama izričito naglašavaju aktivnosti razvoja partije, imaju članove partije u upravi društva i ističu svoju pripadnost KPK-u. U ispitnom postupku otkrivene su aktivnosti razvoja partije kod brojnih proizvođača hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, uključujući društva Tisco, Baosteel i Lisco.

(59)

Nadalje, u sektoru hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika na snazi su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili se na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(60)

Iako je industrija hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika specijalizirana, a tijekom ispitnog postupka nije bilo moguće potvrditi postojanje posebnih dokumenata o politikama kojima bi se usmjeravao njezin razvoj, ona ima koristi od vladina usmjeravanja i intervencija u vezi s glavnom sirovinom za proizvodnju hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, tj. čelikom.

(61)

Kineska vlada industriju čelika smatra ključnom industrijom (35). To je potvrđeno u nizu planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik, a izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, na primjer u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”, koji je vrijedio tijekom razdoblja ispitnog postupka. U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj” (36). Glavne zadaće i ciljevi iz tog plana obuhvaćaju sve aspekte razvoja te industrije (37). U 13. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj (38), koji se primjenjivao tijekom razdoblja ispitnog postupka, predviđa se pružanje potpore poduzećima koja proizvode vrste proizvoda od čelika visoke klase (39). U prvom je planu i postizanje kvalitete, trajnosti i pouzdanosti proizvoda podupiranjem društava koja upotrebljavaju tehnologije povezane s proizvodnjom, preciznim valjanjem i poboljšanjem kvalitete čistog čelika (40). U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (41) („Katalog”) čelik se navodi kao poticana industrija.

(62)

Kako se može vidjeti iz prethodnih primjera povezanih s čelikom, koji je bitna sirovina za proizvodnju hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, kineska vlada i dalje usmjerava razvoj sektora hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u skladu sa širokim rasponom alata politike i direktiva te kontrolira gotovo svaki aspekt njegova razvoja i funkcioniranja. Stoga industrija hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika ima koristi od vladina usmjeravanja i intervencija u vezi s glavnom sirovinom za proizvodnju takvih proizvoda, tj. čelikom.

(63)

Osim toga, proizvođači hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika isto su tako korisnici državnih subvencija, što jasno ukazuje na interes države u tom sektoru. Komisija je u ispitnom postupku utvrdila da je određen broj proizvođača hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika imao koristi od izravnih državnih subvencija, uključujući društva Tisco, Baosteel i Tangsteel.

(64)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju čelika, željeza i ferolegura kao glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(65)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuća provedba zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe u sektoru hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51., ne bi utjecala na proizvođače proizvoda iz postupka revizije.

(66)

Na sektor hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 51. Ti poremećaji utječu na sektor i izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) (42).

(67)

Isto tako, u ovom ispitnom postupku nisu podneseni nikakvi dokazi kojima bi se pokazalo da na sektor hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 51. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(68)

Konačno, Komisija podsjeća na to da je za proizvodnju hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika potrebno više ulaznih elemenata. Kada proizvođači hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(69)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(70)

Kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(71)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(72)

Komisija je nakon konačne objave zaprimila dva podneska LSI-ja i Euranimija u vezi s primjenom članka 2. stavka 6.a. LSI i Euranimi tvrdili su da se nalazi o znatnim poremećajima u velikoj mjeri temelje na nalazima iz izvješća o Kini, koje, međutim, prema navodima LSI-ja i Euranimija nema formalne i materijalne značajke da bi ga se smatralo formalnim izvješćem Europske komisije te se ne može upotrijebiti kao dokazno sredstvo za potrebe utvrđivanja postojanja znatnih poremećaja. To je zato što se, s jedne strane, izvješće objavljuje kao radni dokument službi, što, prema mišljenju LSI-ja i Euranimija, nije dovoljno da bi bio formalan i, s druge strane, nije bio objavljen niti ažuriran u skladu sa zahtjevima iz članka 2. stavka 6.a osnovne antidampinške uredbe.

(73)

Komisija podsjeća da se odredbama članka 2. stavka 6.a točke (c) ne propisuje poseban format u kojem se izvješće za pojedinu zemlju mora objaviti, kao ni način njegove objave. Stoga je objavljivanje izvješća o Kini, kao radnog dokumenta službi koji predstavlja vrstu dokumenta koji ne zahtijeva prijevod na sve europske jezike ni službenu objavu u Službenom listu, u skladu s odgovarajućim pravilima. Komisija nadalje napominje da je izvješće od prosinca 2017. javno dostupno na internetskim stranicama Komisije te stoga svaka zainteresirana strana ima dovoljno prilika da opovrgne, dopuni ili komentira izvješće i dokaze na kojima se ono temelji. Ni LSI ni Euranimi ni bilo koja druga zainteresirana strana nisu pružili nikakve dokaze koji bi pokazali da je izvješće zastarjelo. Zapravo, Izvješće se uglavnom temelji na 13. petogodišnjem planu koji obuhvaća razdoblje 2016.–2020., i koji se primjenjivao tijekom RIP-a. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(74)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(75)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 48. i 49., Komisija je 30. rujna i 23. prosinca 2020. objavila dvije bilješke u dokumentaciji o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i faktora proizvodnje („prva bilješka” i „druga bilješka”). Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o zaključku da je Brazil u ovom slučaju odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(76)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su Argentina, Brazil, Meksiko, Rusija, Južna Afrika i Turska prema Svjetskoj banci zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao u NRK-u, tj. Svjetska banka ih je sve na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”.

(77)

Nakon te bilješke nisu primljene nikakve primjedbe u pogledu stupnja gospodarskog razvoja.

(78)

Komisija je u prvoj bilješci navela da u Argentini, Brazilu, Meksiku, Rusiji, Južnoj Africi i Turskoj postoji proizvodnja proizvoda iz postupka revizije. Međutim, Južna Afrika je isključena kao potencijalna reprezentativna zemlja jer je pronađen samo jedan proizvođač proizvoda iz postupka revizije, bez javno dostupnih financijskih izvještaja za razdoblje ispitnog postupka revizije.

(79)

Nakon prve bilješke podnositelj zahtjeva dostavio je primjedbe u pogledu proizvodnje proizvoda iz postupka revizije u mogućim reprezentativnim zemljama. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da društva navedena u prvoj bilješci, uz iznimku jednog društva iz Brazila, ne proizvode proizvod iz postupka revizije i podnio je detaljno objašnjenje za svako društvo. Podnositelj zahtjeva stoga je tvrdio da se proizvod u ispitnom postupku ne proizvodi u Argentini, Meksiku, Rusiji ni Turskoj.

(80)

Nakon analize i, kad je to bilo moguće, unakrsne provjere navedenih informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva, Komisija je utvrdila da društva u Argentini, Meksiku, Rusiji i Turskoj, koja su utvrđena u prvoj bilješci kao mogući proizvođači, u razdoblju ispitnog postupka revizije nisu proizvodila proizvod iz postupka revizije, već druge vrste proizvoda od čelika koje nisu obuhvaćene trenutačnim ispitnim postupkom revizije.

(81)

Kad je riječ o Južnoj Africi, nije bilo moguće utvrditi nijedno društvo koje proizvodi proizvod iz postupka revizije s javno dostupnim financijskim izvještajima. U vezi s tim nisu primljene nikakve primjedbe.

(82)

U skladu s tim, Komisija Argentinu, Meksiko, Rusiju, Južnu Afriku i Tursku više nije smatrala mogućim reprezentativnim zemljama. Komisija je stoga u drugoj bilješci zaključila da je Brazil jedina zemlja sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao u NRK-u u kojoj se u razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodio proizvod iz postupka revizije.

(83)

Komisija je dodatno provjerila raspoloživost javnih podataka u Brazilu, prije svega javnih financijskih podataka proizvođačâ proizvoda iz postupka revizije.

(84)

Komisija je tražila proizvođače hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika s javno dostupnim financijskim podacima koji bi se mogli upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih i razumnih iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Komisija je ograničila potragu na društva čiji su računi dobiti i gubitka za RIPR javno dostupni i koja su u tom razdoblju bila profitabilna. Nadalje, prednost je dana proizvođačima hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika čiji su financijski izvještaji bili javno dostupni na razini društva, a ne na konsolidiranoj razini za cijelu grupaciju. Na temelju toga u drugoj bilješci utvrđeno je jedno društvo iz Brazila, tj. Aperam Inox America do Sul S.A.

(85)

Na temelju kvalitete i pojedinosti javno dostupnih financijskih podataka u Brazilu, a uzimajući u obzir i dostupnost i reprezentativnost referentnih vrijednosti za faktore proizvodnje, Komisija je smatrala da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(86)

Komisija je pažljivo analizirala sve relevantne podatke koji su bili raspoloživi u dokumentaciji kako bi utvrdila faktore proizvodnje u Brazilu i zaključila je sljedeće:

(87)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 112., Komisija je smatrala da su za društvo Aperam Inox America do Sul S.A. javno dostupni financijski izvještaji koji bi se mogli upotrijebiti kao zamjena za određivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti.

(88)

Budući da se na temelju tih elemenata utvrdilo da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(89)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Brazil je ispunio sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom. Konkretno, u Brazilu se odvijala proizvodnja proizvoda iz postupka revizije i dostupan je cjelovit skup podataka za sve faktore proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit.

(90)

Komisija je u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine faktora proizvodnje u reprezentativnoj zemlji.

(91)

Komisija je nadalje navela da će se statistički podaci ILO-a upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih troškova rada u reprezentativnoj zemlji, dok će se državni statistički podaci, kako se navodi u uvodnoj izjavi 86., upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih troškova energije.

(92)

Komisija je u izračun uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. Kako bi se utvrdio taj iznos, poslužila se financijskim podacima jednog proizvođača iz Unije, tj. društva Aperam Stainless Europe, koje je dostavio podnositelj zahtjeva (vidjeti uvodnu izjavu 111.).

(93)

Konačno, kako je navedeno u drugoj bilješci, Komisija je za utvrđivanje troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti upotrijebila financijske podatke odabranog brazilskog društva navedenog u uvodnoj izjavi 112.

(94)

Komisija je u dvije bilješke o faktorima proizvodnje sastavila popis faktora proizvodnje i izvora koje namjerava upotrijebiti za sve faktore proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači u NRK-u upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(95)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika u postupku revizije Komisija se morala osloniti na podnositelja zahtjeva kako bi utvrdila faktore proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika.

(96)

U zahtjevu i u primjedbama na prvu bilješku podnositelj zahtjeva istaknuo je da se proizvodni postupak u Kini bitno razlikuje od postupka u Uniji. To se naročito može vidjeti u fazi taljenja, u kojoj se kineski proizvođači pretežno oslanjaju na upotrebu niklova sirovog željeza, dok su glavna sirovina proizvođača iz Unije otpaci od nehrđajućeg čelika. Podnositelj zahtjeva zatražio je od Komisije da uzme u obzir tu razliku u proizvodnom postupku i preporučio joj da vrijednost niklova sirovog željeza izračuna na temelju prosječne vrijednosti gotovinske namire za nikal na Londonskoj burzi metala (LME) za 2019., kako je dostupno iz javnih izvora (47). Druge zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe.

(97)

Komisija je u drugoj bilješci objasnila da su se izračun uobičajene vrijednosti i odgovarajući popis faktora proizvodnje temeljili samo na stupnju kvalitete čelika koji se najčešće prodavao u Uniji i izvozio u nju, u skladu s informacijama dostavljenima u zahtjevu te uzimajući u obzir primjedbe o prvoj bilješci primljene od podnositelja zahtjeva. U vezi s tim nisu primljene nikakve primjedbe.

(98)

Zbog nesuradnje Komisija nije imala detaljnije tarifne oznake za svaki faktor proizvodnje od šesteroznamenkastih oznaka HS, koje su u potpunosti odgovarale brazilskim tarifnim oznakama.

(99)

Uzimajući u obzir sve podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva i izostanak drugih primjedbi na dvije bilješke o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti u pogledu faktora proizvodnje, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i tarifne oznake:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika

(100)

Kako bi utvrdila nenarušene cijene materijala dostavljenog do vrata tvornice proizvođača, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom i s obzirom na to da nije bilo proizvođača koji surađuju u NRK-u, Komisija je upotrijebila uvozne cijene u reprezentativnoj zemlji kako su zabilježene u bazi GTA za svaki materijal koji se upotrebljava u proizvodnji hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika osim nikla.

(101)

Nikal se upotrebljavao za izračun ulaznih vrijednosti feronikla i niklova sirovog željeza koji nisu uvezeni u Brazil u razdoblju ispitnog postupka revizije i koji čine otprilike trećinu uobičajene vrijednosti franko tvornica. Nadalje, obujam uvoza nikla u Brazilu nije se smatrao reprezentativnim. Stoga, kako bi se izračunale nenarušene referentne vrijednosti za feronikal i niklovo sirovo željezo, u skladu s informacijama predstavljenima u zahtjevu razmatrale su se sljedeće pretpostavke:

(102)

Ta je metodologija objašnjena u drugoj bilješci (vidjeti uvodnu izjavu 49.) i nije primljena nijedna primjedba.

(103)

Ta je uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja, osim NRK-a. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 71. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(104)

Isključen je i obujam uvoza u reprezentativnu zemlju iz zemalja koje nisu članice WTO-a, a koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (49). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(105)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača izvoznika, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je primijenila prosjek uvozne pristojbe u reprezentativnoj zemlji na odgovarajućim razinama. Nadalje, Komisija je dodala domaće troškove prijevoza izračunane po kilogramu na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva.

(106)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost troškova radne snage Komisija je upotrijebila statističke podatke ILO-a (50) zajedno s javno dostupnim informacijama o dodatnim troškovima rada poslodavaca u Brazilu (51).

(107)

U statističkim podacima ILO-a navedeni su podaci o prosječnim tjednim odrađenim satima po zaposlenoj osobi u proizvodnom sektoru u Brazilu tijekom RIPR-a (52).

(108)

Komisija je na temelju tih podataka izračunala satnicu u proizvodnji, kojoj su dodani dodatni troškovi povezani s radom koje snosi poslodavac.

(109)

Informacije o cijeni električne energije koju naplaćuje jedan od najvećih dobavljača električne energije u Brazilu, društvo EDP Brasil, bile su dostupne (53). Informacije su bile dovoljno detaljne za utvrđivanje cijene električne energije i cijene za upotrebu distribucijskog sustava (modalidade tarifária azul) koju plaćaju industrijski korisnici.

(110)

Treba napomenuti da u Brazilu regulatorno tijelo Agência Nacional de Energia Elétrica (54) („ANEEL”) obvezuje dobavljače električne energije na povećanje tarifa za određeni postotak kako bi se regulirala potrošnja električne energije u zemlji. ANEEL upotrebljava sustav oznaka (55) (zeleno, žuto, crveno 1 i crveno 2) kako bi signalizirao treba li cijena električne energije ostati u skladu s prijedlogom dobavljača (zeleno) ili biti uvećana za 0,01343 BRL/kWh (žuto), 0,04169 BRL/kWh (crveno 1) ili 0,06243 BRL/kWh (crveno 2). Oznake svaki mjesec objavljuje ANEEL i u razdoblju ispitnog postupka bile su dostupne na internetskim stranicama društva EDP Brasil (56). Pri utvrđivanju nenarušenih troškova električne energije Komisija je uzela u obzir oznake koje su se primjenjivale tijekom razdoblja ispitnog postupka i u skladu s tim prilagodila cijenu.

(111)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u prethodno navedene faktore proizvodnje.

(112)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika, Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Uz faktore proizvodnje sažete u prethodnoj uvodnoj izjavi 99. izračunani su režijski troškovi proizvodnje. S obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača izračun tih režijskih troškova proizvodnje temeljio se na omjeru režijskih troškova proizvodnje podijeljenih s troškovima proizvodnje koji su prijavljeni za proizvodnju jedne tone čelika stupnja kvalitete koji se najčešće proizvodio i prodavao u Uniji. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(113)

Za troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit Komisija se poslužila financijskim podacima brazilskog proizvođača Aperam Inox America do Sul S.A. (57) Komisija je izračunala postotak troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti nad troškovima prodane robe. Javno dostupna revidirana računovodstvena dokumentacija tog društva stavljena je na raspolaganje zainteresiranim stranama kao prilog drugoj bilješci.

(114)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost za osnovnu vrstu proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(115)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije koje je podnositelj naveo u zahtjevu o potrošnji svakog faktora proizvodnje (sirovine, rad i energija) za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije kako je opisano u uvodnim izjavama od 100. do 109. Komisija je pomnožila omjere potrošnje s nenarušenim troškovima po jedinici utvrđenima u Brazilu, kako je opisano u odjeljku (d).

(116)

Izračun je napravljen za jednu osnovnu vrstu hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, tj. za stupanj kvalitete 304, što je bio stupanj kvalitete čelika koji se najčešće prodavao u Uniji i izvozio u nju (vidjeti uvodnu izjavu 97.).

(117)

Drugo, kako bi dobila nenarušene troškove proizvodnje Komisija je na nenarušene troškove proizvodnje dodala postotak režijskih troškova proizvodnje, utvrđenih kako je opisano u uvodnoj izjavi 111.

(118)

Konačno, osim troškova proizvodnje koji su utvrđeni kako je opisano u uvodnim izjavama od 115. do 116., Komisija je primijenila troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit u reprezentativnoj zemlji utvrđene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 112. Troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 7,5 %, a dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 14,5 %.

(119)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Zbog činjenice da nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao uobičajena vrijednost utvrđena je na razini cijele zemlje.

(120)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata na razini CIF koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Stoga je izvozna cijena CIF umanjena za troškove pomorskog prijevoza i osiguranja (58) te domaće troškove prijevoza u Kini (59).

(121)

Komisija je usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost za jednu vrstu proizvoda (vidjeti uvodnu izjavu 115.), utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, s izvoznom cijenom kako je prethodno utvrđena.

(122)

Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža za uvoz iz Kine, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 17,9 %.

(123)

Komisija je zaključila da je uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Kine u razdoblju ispitnog postupka revizije bio dampinški. Međutim, obujam predmetnog uvoza bio je ograničen te činio 1,8 % ukupnog uvoza i odgovarao tržišnom udjelu od 0,4 %. Stoga je Komisija ispitala i vjerojatnost nastavka dampinga.

(124)

Slijedom nalaza o dampingu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju da se dopusti istek mjera, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije i odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji.

(125)

S obzirom na nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača, proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka, a posebno informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(126)

Prema podnositelju zahtjeva proizvodni kapacitet u NRK-u znatno premašuje aktualni obujam proizvodnje i unutarnju potražnju na kineskom tržištu. Stoga je Komisija smatrala da je odstupanje između proizvodnog kapaciteta i stvarne proizvodnje i potražnje na kineskom tržištu, kako je prikazano u nastavku, reprezentativno za proizvod iz postupka revizije.

(127)

Prema podacima dostavljenima u zahtjevu proizvodnja hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u NRK-u u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila je 16 milijuna tona, dok je vidljiva potrošnja iznosila 14,8 milijuna tona, a proizvodni kapacitet 18,0 milijuna tona. Stoga je, prema podnositelju zahtjeva, neiskorišteni proizvodni kapacitet za proizvod iz postupka revizije u NRK-u iznosio 2 milijuna tona, što je činilo 62,5 % potrošnje hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije, a proizvodni kapacitet povećao se za 64 % s 11,0 milijuna tona u prethodnom postupku (2013.) na 18,0 milijuna tona u RIPR-u.

(128)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatne kapacitete koji bi se, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za proizvodnju hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika za izvoz u Uniju.

(129)

Na snazi je širok spektar mjera trgovinske zaštite i drugih ograničenja uvoza protiv izvoza hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a. Prema bazi podataka Global Trade Alert antidampinške mjere primjenjuju se u Brazilu, Kanadi, Maleziji, Meksiku, Tajvanu, Tajlandu, Ujedinjenoj Kraljevini, SAD-u i Vijetnamu, a u SAD-u se primjenjuju kompenzacijske pristojbe. Ne samo da te mjere pokazuju da se nepoštene trgovačke prakse kineskih proizvođača hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika nastavljaju, nego one i ograničavaju pristup kineskih proizvođača navedenim tržištima.

(130)

Osim toga, tržište Unije vrlo je veliko, s ukupnom godišnjom potrošnjom većom od 3,2 milijuna tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, što čini 62,5 % kineskog neiskorištenog kapaciteta.

(131)

S obzirom na mjere trgovinske zaštite na drugim tržištima i veličinu tržišta Unije, Komisija je zaključila da je tržište Unije privlačno za kineske proizvođače hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika i da će oni, ako se dopusti istek trenutačnih mjera, vjerojatno (pre)usmjeriti izvoz prema Uniji.

(132)

Budući da kineski proizvođači nisu surađivali, Komisija se poslužila odgovarajućim statističkim podacima o uvozu za određene zemlje iz baze podataka GTA (60) radi analize kineskih izvoznih cijena za Uniju i za treće zemlje.

(133)

Komisija je u razdoblju ispitnog postupka revizije utvrdila šest najvećih uvoznika hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz NRK-a: Južna Koreja, Rusija, Vijetnam, Turska, Indija i Indonezija. Oni su u razdoblju ispitnog postupka revizije činili 36 % kineskog izvoza proizvoda iz postupka revizije.

(134)

Komisija je usporedila te pripadajuće izvozne cijene s kineskom izvoznom cijenom za Uniju na temelju cijena franko tvornica. Utvrdila je da su kineske izvozne cijene za tih šest zemalja bile u prosjeku [19 %–37 %] niže od prosječnih kineskih prodajnih cijena za Europsku uniju.

(135)

Komisija je na osnovu toga zaključila da je razlika u razini cijena između, s jedne strane, kineskih izvoznih cijena za Uniju i, s druge strane, kineskih izvoznih cijena za druga glavna izvozna tržišta jasan poticaj kineskim proizvođačima izvoznicima da pojačaju damping za tržište Unije.

(136)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(137)

Štoviše, Komisija je utvrdila da kineski proizvođači izvoznici na svojim najvažnijim izvoznim tržištima prodaju po znatno nižim cijenama nego u Uniji i da je mnogo drugih država uvelo mjere trgovinske zaštite u pogledu kineskog izvoza hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika.

(138)

Nadalje, Komisija je utvrdila i da u razdoblju ispitnog postupka revizije čak i sâm neiskorišteni kapacitet u Kini čini više od 60 % potrošnje u Uniji i da je tržište Unije zbog veličine i cijena vrlo privlačno kineskim proizvođačima izvoznicima.

(139)

Prema tome, s obzirom na neprekinuti damping u razdoblju ispitnog postupka revizije, ponašanje u pogledu određivanja cijena kineskih izvoznika na tržištima trećih zemalja, postojeći neiskorišteni kapacitet u NRK-u, veličinu tržišta Unije i prevladavajuće cijene na tom tržištu te mjere trgovinske zaštite i druga ograničenja uvoza protiv izvoza hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a na ostalim važnim tržištima Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi se, ako se dopusti istek mjera, dumping iz NRK-a nastavio i da bi se u svakom slučaju ponovno javio u znatno povećanom obujmu.

(140)

U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Tajvana nastavio se na približno istim razinama kao i u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013.). Prema Eurostatu uvoz hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Tajvana činio je tržišni udio od 5,3 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, u usporedbi s tržišnim udjelom od 5,1 % tijekom početnog ispitnog postupka. Razina uvoza iz Tajvana blago se smanjila sa 169 097 tona u apsolutnim vrijednostima u razdoblju početnog ispitnog postupka na 165 540 tona u RIPR-u.

(141)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz Tajvana. Stoga proizvođači izvoznici nisu dostavili odgovore na upitnik, uključujući podatke o izvoznim cijenama i troškovima, domaćim cijenama i troškovima, potrošnji ulaznih elemenata u proizvodnom postupku, režijskim troškovima proizvodnje, kapacitetima, proizvodnji, ulaganjima itd.

(142)

Komisija je stoga obavijestila tajvanska tijela da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o Tajvanu. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe.

(143)

Slijedom toga, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga s obzirom na Tajvan temeljili su se na raspoloživim podacima, posebno na informacijama u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u kombinaciji s drugim izvorima informacija, kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i GTA).

(144)

Kako je spomenuto u uvodnima izjavama od 140. do 142., nesuradnja proizvođača izvoznika iz Tajvana prisilila je Komisiju da za određivanje uobičajene vrijednosti upotrijebi raspoložive podatke. U tu su svrhu upotrijebljene informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva.

(145)

Da bi se utvrdila uobičajena vrijednost, Komisija se poslužila prilagođenim prosječnim domaćim prodajnim cijenama u Tajvanu za različite stupnjeve kvalitete i dimenzije hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika za 2019., kako je naveo podnositelj zahtjeva na temelju podataka o istraživanju tržišta. Prema podnositelju zahtjeva te je cijene trebalo prilagoditi na profitabilnu razinu jer se smatralo da domaće prodajne cijene u Tajvanu donose gubitak s obzirom na pritisak na cijene zbog znatnog uvoza koji se probija na tajvansko tržište.

(146)

Komisija je pretpostavku podnositelja zahtjeva da domaće prodajne cijene u Tajvanu donose gubitak i da se stoga trebaju prilagoditi smatrala razumnom jer je bila potkrijepljena i činjenicom da je uvoz sve više prodirao na tajvansko tržište i time što je najveći tajvanski proizvođač proizvoda iz postupka revizije u svojem izvještaju iz 2019. prijavio ukupan gubitak (61).

(147)

U skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe uobičajena vrijednost bila je stoga izračunana dodavanjem razumne dobiti prodajnoj cijeni koja donosi gubitak, za koju se smatra da uključuje trošak proizvodnje i troškove prodaje te opće i administrativne troškove za domaću prodaju istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji ne surađuje. U nedostatku druge pouzdane i provjerene vrijednosti dobiti Komisija je iskoristila dobit koju je prijavio podnositelj zahtjeva, tj. 6 %. Komisija nije imala naznake da bi ta dobit mogla premašiti uobičajenu profitnu maržu koju ostvaruje proizvođač izvoznik.

(148)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz Tajvana Komisija je za određivanje izvozne cijene morala upotrebljavati raspoložive podatke.

(149)

Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju cijena tajvanskog izvoza proizvoda iz postupka revizije kako je prijavljeno u Eurostatu. Iz tog je izračuna bio isključen izvoz društva Chia Far Industrial Factory Co., Ltd, jedinog tajvanskog proizvođača s antidampinškom stopom od 0 %, koji je zbog toga formalno isključen iz postupka. Taj je uvoz prema obujmu činio manje od 10 % uvoza iz Tajvana. Tako dobivene cijene CIF prema Eurostatu prilagođene su na razinu franko tvornica umanjenjem za troškove prijevoza i osiguranja te domaće troškove prijevoza u Tajvanu (62).

(150)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvoda iz postupka revizije na temelju cijena franko tvornica.

(151)

Prethodnom usporedbom dobivena je dampinška marža od 12 % za cijelu zemlju za izvoz iz Tajvana u Uniju, izražena kao postotak vrijednosti CIF. Stoga je zaključeno da se damping nastavio u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(152)

Komisija je stoga zaključila da se damping iz Tajvana nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija nadalje primjećuje da je obujam dampinškog izvoza bio znatan i činio 5,3 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(153)

Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Tajvanu, privlačnost tržišta Unije i odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji.

(154)

Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva neiskorišteni kapaciteti tajvanskih proizvođača 2019. iznosili su 638 000 tona, što odgovara tržišnom udjelu od 18,5 % u Uniji.

(155)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da tajvanski proizvođači izvoznici imaju znatne neiskorištene kapacitete koji bi se, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za izvoz proizvoda iz postupka revizije u Uniju.

(156)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je u pogledu veličine Unija nakon Kine drugo najveće jedinstveno tržište za proizvod iz postupka revizije, uz ukupnu potrošnju veću od 3,2 milijuna tona u razdoblju ispitnog postupka revizije (vidjeti uvodnu izjavu 172.). Njegova je veličina važan čimbenik koji doprinosi njegovoj privlačnosti.

(157)

Unatoč uvedenim antidampinškim mjerama, tajvanski proizvođači izvoznici nastavili su prodavati hladnovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u znatnom obujmu na tržištu Unije, zbog čega je ono njegovo daleko najvažnije izvozno tržište (vidjeti uvodnu izjavu 160.). Ta činjenica pokazuje i da je tržište Unije bitno i zanimljivo odredište za tajvansku industriju.

(158)

Ti čimbenici pokazuju da je Unija privlačno izvozno tržište za tajvanske proizvođače izvoznike.

(159)

Zbog nesuradnje tajvanskih proizvođača izvoznika usporedba tajvanskih cijena izvoza u Uniju s tajvanskim cijenama izvoza na druga izvozna tržišta u razdoblju ispitnog postupka revizije temeljila se na podacima iz GTA-e.

(160)

Prema bazi podataka GTA u razdoblju ispitnog postupka revizije Unija je bila najvažnije izvozno tržište za Tajvan (22 % izvoza). Drugo najvažnije izvozno odredište za Tajvan bila je Turska (7 % izvoza), nakon čega slijedi 11 zemalja koje su pojedinačno činile od 3 % do 6 % tajvanskog izvoza. Komisija je utvrdila da su tajvanske izvozne cijene za Tursku, kao i za neke od tih 11 zemalja, bile (ponekad znatno) niže od izvoznih cijena za Uniju.

(161)

Stalan te i dalje znatan tržišni udio tajvanskog izvoza u Uniju tijekom RIPR-a potvrđuje da su razine cijena za Uniju bile privlačne.

(162)

Komisija je na osnovi toga zaključila da je razlika u razini cijena između tajvanskih izvoznih cijena za Uniju s jedne strane i tajvanskih izvoznih cijena za druga glavna izvozna tržišta s druge strane jasan poticaj tajvanskim proizvođačima izvoznicima da dodatno povećaju damping za tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(163)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije tajvanski izvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(164)

Nadalje, Komisija je utvrdila da je neiskorišteni kapacitet u Tajvanu itekako znatan i da odgovara 18,5 % ukupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(165)

Štoviše, o privlačnosti tržišta Unije svjedoči činjenica da je riječ o jednom od najvećih tržišta na svijetu i da su tajvanski proizvođači izvoznici unatoč uvedenim mjerama na njemu nastavili prodavati u znatnom obujmu.

(166)

Osim toga, u ispitnom postupku pokazalo se da su cijene tajvanskog izvoza na nekoliko važnih tržišta trećih zemalja bile itekako niže od tajvanskih prodajnih cijena za Uniju.

(167)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi se, ako se dopusti istek mjera, damping iz Tajvana nastavio i da bi vjerojatno došlo do znatnog porasta uvoza po dampinškim cijenama.

(168)

Stoga je Komisija zaključila da postoji vjerojatnost nastavka dampinga ako se mjere ne produže.

(169)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodilo je 13 poznatih proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(170)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila oko 3,1 milijun tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka koji se odnose na industriju Unije, odnosno odgovora na upitnik koje je primila od Eurofera i proizvođačâ iz Unije u uzorku, a koje je usporedila na daljinu.

(171)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., tri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak koji čini više od 60 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Svi su oni vertikalno integrirani proizvođači.

(172)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju: (a) unakrsno provjerenih podataka Eurofera o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji, izravnom ili neizravnom prodajom, djelomično unakrsno provjerenih s proizvođačima iz Unije u uzorku, i (b) uvoza proizvoda iz postupka revizije iz svih trećih zemalja, prema izvješćima Eurostata.

(173)

Potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(174)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za 13 %.

(175)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz predmetnih zemalja na temelju statističkih podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno u uvodnoj izjavi 171.

(176)

Uvoz iz predmetnih zemalja tijekom predmetnog razdoblja kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(177)

Uvoz iz NRK-a bio je vrlo nizak tijekom cijelog razmatranog razdoblja, iako se u razmatranom razdoblju povećao za 66 % i udvostručio svoj tržišni udio.

(178)

Uvoz iz Tajvana povećao se za 10 % od 2017. do 2018., ali se od 2018. do RIPR-a smanjio za 28 postotnih bodova, pri čemu je tijekom razmatranog razdoblja zadržan tržišni udio od oko 5,5 %.

(179)

Uvoz jednog tajvanskog proizvođača izvoznika za koji se u početnom ispitnom postupku utvrdilo da nije dampinški, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 4., oduzet je od dampinškog uvoza u analizi štete. Obujam i tržišni udio tog uvoza ne mogu se otkriti zbog povjerljivosti, no utvrđeno je da je riječ o vrlo malom obujmu i tržišnom udjelu znatno manjem od 1 % te da u razmatranom razdoblju nisu utjecali na trend rasta obujma i tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja.

(180)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata.

(181)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja (EUR/tona)

(182)

Kad je u riječ o uvozu iz Tajvana, od 2017. do 2018. uočen je porast prosječne jedinične cijene, no od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije cijena uvoza iz Tajvana vratila se na razinu iz 2017. Prosječne cijene uvoza iz Tajvana bile su manje od prosječnih cijena industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(183)

Uvoz tajvanskog proizvođača izvoznika, za koji se u početnom ispitnom postupku utvrdilo da nije dampinški, zbog neznatnog obujma nije utjecao na razinu i kretanja prosječne jedinične cijene uvoza iz Tajvana.

(184)

Kod kineske uvozne cijene moglo se vidjeti silazno kretanje u razmatranom razdoblju, što je dovelo do 6 % niže cijene u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s cijenom na početku razmatranog razdoblja. Prosječna jedinična cijena kineskog uvoza bila je viša od cijena industrije Unije, no obujam uvoza iz NRK-a bio je vrlo malen (tržišni udio od 0,4 %).

(185)

Budući da proizvođači izvoznici NRK-a i Tajvana nisu surađivali, Komisija je u razdoblju ispitnog postupka revizije odredila sniženje cijena usporedbom:

(186)

Uvoz tajvanskog proizvođača izvoznika za koji se u početnom ispitnom postupku utvrdilo da nije dampinški isključen je iz tog izračuna sniženja cijena.

(187)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(188)

Usporedba je za uvoz iz Tajvana pokazala prosječno sniženje cijena na tržištu Unije za 16,9 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, unatoč primijenjenim antidampinškim pristojbama.

(189)

Uvoz iz NRK-a nije snizio cijene na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije s obzirom na to da su cijene s antidampinškim pristojbama bile više od cijena industrije Unije. Međutim, kada se promatraju kineske izvozne cijene u ostale treće zemlje (63), potonje cijene doista su bile niže od cijena na tržištu Unije za 29,3 %. Isto tako, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 249., trenutačne uvozne cijene bez antidampinških pristojbi, premda bi i dalje bile malo više od cijena industrije Unije (64), dovele bi do marže sniženja ciljnih cijena od 6,7 %.

(190)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja koje nisu NRK i Tajvan uglavnom je bio iz Koreje, Indije i Indonezije.

(191)

Obujam uvoza, tržišni udio i cijene uvoza proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja

(192)

Uvoz iz Koreje povećao se u razmatranom razdoblju, što je dovelo do povećanja njegova tržišnog udjela s 4,0 % u 2017. na 5,1 % u RIPR-u. Međutim, cijene korejskog uvoza bile su približno 9 % više od cijena uvoza iz predmetnih zemalja (65) tijekom čitavog razmatranog razdoblja.

(193)

Uvoz iz Indije povećao se od 2017. do 2018., ali je nakon toga počeo padati. To je dovelo do ukupnog pada u smislu apsolutne vrijednosti u razmatranom razdoblju. Međutim, pad indijskog uvoza bio je manje ozbiljan od ukupnog pada potrošnje u Uniji, pa se tako indijski tržišni udio ipak povećao s 3,1 % u 2017. na 3,4 % tijekom RIPR-a.

(194)

Indonezija je u razmatranom razdoblju povećala svoj obujam uvoza za gotovo šest i pol puta, a njezin tržišni udio povećao se s 0,4 % na 2,8 %.

(195)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 8., uvoz hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije predmet je usporednog antidampinškog ispitnog postupka (66) te se za taj uvoz privremeno utvrdilo (67) da je dampinški i da snižava cijene industrije Unije.

(196)

Uvoz iz drugih trećih zemalja smanjio se u razmatranom razdoblju i prema apsolutnom obujmu i prema tržišnom udjelu. Prosječne prodajne cijene uvoza iz drugih trećih zemalja bile su znatno više u razmatranom razdoblju od ponderiranih prosječnih uvoznih cijena iz predmetnih zemalja i prodajnih cijena proizvođača iz Unije.

(197)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(198)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(199)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora Eurofera koji se odnosio na sve proizvođače iz Unije i koji je, kad je to bilo nužno, provjeren usporedbom s odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka unakrsno provjerena na daljinu reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(200)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(201)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja.

(202)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(203)

Obujam proizvodnje industrije Unije naglo se smanjio za 16 % u razmatranom razdoblju. Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na stvarni kapacitet, što znači da su prilagodbe, koje se smatraju standardom u toj industriji, uzete u obzir za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada. Nakon uvođenja izvornih mjera neki proizvođači iz Unije pokrenuli su modernizaciju svojih proizvodnih kapaciteta. Ta modernizacija dovela je do neznatnog povećanja proizvodnih kapaciteta od 4 % u razmatranom razdoblju.

(204)

Kao rezultat smanjene proizvodnje i neznatno povećanog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 19 % u razmatranom razdoblju i pala je na razinu ispod 70 % tijekom RIPR-a.

(205)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(206)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 15 % u predmetnom razdoblju. To je dovelo i do smanjenja tržišnog udjela za 1,2 postotna boda u razmatranom razdoblju.

(207)

Prethodno navedeni iznosi koji se odnose na proizvodnju i obujam prodaje u apsolutnim vrijednostima, iz kojih je očigledno silazno kretanje u razmatranom razdoblju, pokazuju da industrija Unije nije mogla rasti u apsolutnim vrijednostima. Malen rast u odnosu na potrošnju bio je moguć samo zato što je industrija Unije odlučila odgovoriti na pritisak dampinškog uvoza na cijenu snižavanjem svojih prodajnih cijena.

(208)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(209)

Razina zaposlenosti u industriji Unije koja se odnosi na proizvodnju hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika povećala se za 4 % od 2017. do 2019. te se smanjila za 2 postotna boda od 2019. do RIPR-a, što je dovelo do povećanja od 2 % u razmatranom razdoblju. S obzirom na naglo smanjenje proizvodnje, produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena u tonama godišnje proizvodnje po zaposleniku (u ekvivalentu punog radnog vremena), smanjila se za znatnih 18 % u razmatranom razdoblju.

(210)

Komisija je u uvodnim izjavama 123. i 152. zaključila da se damping iz predmetnih zemalja nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je zaključila i da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga iz NRK-a i Tajvana ako se mjere ne produže.

(211)

Nadalje, u usporednom antidampinškom ispitnom postupku u vezi s hladnovaljanim proizvodima od nehrđajućeg čelika iz Indije i Indonezije Komisija je privremeno utvrdila da je na stanje industrije Unije znatno utjecao dampinški uvoz i iz tih zemalja.

(212)

Iz analiziranih makroekonomskih pokazatelja vidljivo je da je, unatoč antidampinškim mjerama koje su na snazi od 2015., gospodarski položaj industrije Unije i dalje nepovoljan. Stoga se nije mogao utvrditi oporavak od prethodnog dampinga, a industrija Unije i dalje je u vrlo osjetljivom položaju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržište Unije.

(213)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

(214)

Nakon što su se prosječne jedinične prodajne cijene malo povećale za 3 % od 2017. do 2018., smanjile su se za 6 postotnih bodova od 2018. do RIPR-a, što je dovelo do pada od 3 % u razmatranom razdoblju. U istom su se razdoblju troškovi proizvodnje istodobno povećali za 5 %, nakon čega su se stabilizirali na razinu troškova koja je bila 3 % veća nego na početku razmatranog razdoblja. Kretanje troškova uvelike je potaknuto znatnim poskupljenjem sirovina kao što su nikal i ferokrom. Zbog sprečavanja rasta cijena dampinškim uvozom iz Tajvana industrija Unije to povećanje troškova nije uspjela prenijeti na svoje prodajne cijene i čak ih je bila prisiljena smanjiti.

(215)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(216)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku pali su za 3 % u razmatranom razdoblju. To pokazuje da su proizvođači iz Unije kao reakciju na pogoršanje tržišnih okolnosti uspjeli smanjiti troškove rada u pokušaju ograničenja štete.

(217)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(218)

U razmatranom razdoblju razina završnih zaliha smanjila se za 21 %. To je kretanje bilo popraćeno smanjenjem obujma proizvodnje. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne mogu smatrati važnim pokazateljem štete za ovu industriju. To je potvrđeno i analizom kretanja završnih zaliha, izraženom kao postotak proizvodnje. Kako je prethodno navedeno, taj se pokazatelj u razmatranom razdoblju kretao u rasponu od 5 % do 7 % obujma proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku.

(219)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja

(220)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(221)

Ukupna profitabilnost pala je sa 7,6 % u 2017. na 0,4 % tijekom RIPR-a. Svi ostali financijski pokazatelji, tj. novčani tok, ulaganja i prinos na imovinu, očito su slijedili isto silazno kretanje.

(222)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok kontinuirano se smanjivao tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do toga da je u RIPR-u bio 52 % manji nego na početku razdoblja ispitnog postupka.

(223)

Ulaganja su neto knjigovodstvena vrijednost imovine. Bila su stabilna od 2017. do 2018., no može se primijetiti nagli pad od 13 postotnih bodova od 2018. do 2019. Povrat ulaganja označava dobit izraženu kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, što odražava razinu amortizacije imovine. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježen je kontinuiran i znatan pad od 80 %.

(224)

Loši financijski rezultati industrije Unije od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije ograničili su njezinu sposobnost prikupljanja kapitala. Industrija Unije kapitalno je intenzivna i karakteriziraju je znatna ulaganja. Povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja nije dovoljan za pokrivanje takvih znatnih ulaganja.

(225)

Razvoj mikropokazatelja i makropokazatelja tijekom razmatranog razdoblja pokazao je da se financijska situacija industrije Unije pogoršala.

(226)

Ispitni postupak upućuje na zaključak da je industrija Unije na pritiske dampinškog uvoza iz Tajvana na cijene mogla odgovoriti samo snižavanjem svojih prodajnih cijena kako bi zadržala (pa čak i malo povećala) svoj tržišni udio u razmatranom razdoblju. Cijene industrije Unije smanjile su se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, dok bi se u uvjetima poštenog tržišnog natjecanja očekivalo njihovo povećanje u omjeru usporedivim s rastom troškova proizvodnje, koji su porasli za 3 %. To je stanje ozbiljno utjecalo na profitabilnost industrije Unije, koja je u razmatranom razdoblju pala za gotovo 94 % i završila na vrlo niskoj i neodrživoj razini tijekom RIPR-a.

(227)

Potrošnja u Uniji u razmatranom se razdoblju znatno smanjila, a i obujam prodaje i obujam proizvodnje industrije Unije slijedili su taj trend. Proizvodni kapacitet neznatno se povećao, a do njega su doveli pozitivni izgledi za industriju Unije nakon uvođenja izvornih mjera.

(228)

Međutim, proizvođači iz Unije zabilježili su naglo smanjenje produktivnosti i iskorištenosti kapaciteta u razmatranom razdoblju. Ti sve lošiji rezultati donekle se mogu objasniti malim povećanjem zaposlenosti i kapaciteta te su uglavnom uzrokovani smanjenjem potrošnje u Uniji i istodobnim povećanjem dampinškog uvoza.

(229)

Međutim, financijski pokazatelji proizvođača iz Unije u potpunosti upućuju na pretrpljenu štetu. Industrija Unije zabilježila je povećanje troškova proizvodnje u razmatranom razdoblju, što je, uz smanjenje prodajnih cijena, dovelo do pada profitabilnosti sa 7,6 % u 2017. na 0,4 % tijekom RIPR-a. Sličan negativan razvoj može se vidjeti u odnosu na ostale financijske pokazatelje: ulaganja (–13 %), povrat ulaganja (–80 %) i novčani tok (–52 %).

(230)

U skladu s time, pokazatelji štete upućuju na to da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom RIPR-a jer je smanjila svoje prodajne cijene unatoč rastućim troškovima proizvodnje, što je dovelo do gubitka profitabilnosti, a to je negativno utjecalo na ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok.

(231)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(232)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(233)

Ispitnim postupkom ustanovljeno je da se obujam uvoza iz NRK-a u cijelom razmatranom razdoblju zadržao ispod razine de minimis. Nadalje, cijene kineskog uvoza tijekom čitavog razmatranog razdoblja bile su više od cijena industrije Unije i nisu snizile cijene industrije Unije.

(234)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije mogla biti posljedica uvoza iz Kine.

(235)

Kad je riječ o Tajvanu, Komisija je zaključila da je stalno sprečavanje rasta cijena zbog dampinškog uvoza ključan čimbenik koji negativno utječe na gospodarsko stanje industrije Unije.

(236)

Osim dampinškog uvoza iz Indije i Indonezije, dampinški uvoz iz Tajvana, zbog svojeg obujma, tržišnog udjela i niskih cijena, utječe na ponašanje cijena europske industrije.

(237)

Kao odgovor na cjenovno natjecanje tajvanskih proizvođača izvoznika, europska industrija morala je smanjiti svoje prodajne cijene, što je negativno utjecalo na njezinu profitabilnost i ostale financijske pokazatelje. Štoviše, čak i uz takvo smanjenje cijena proizvođači iz Unije i dalje se nisu mogli natjecati s cijenama tajvanskih izvoznika, koje su unatoč antidampinškim mjerama na snazi bile niže od cijena industrije Unije u cijelom razmatranom razdoblju.

(238)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila posljedica uvoza iz Tajvana.

(239)

Nakon konačne objave LSI i Euranimi tvrdili su da uvoz iz Tajvana nije mogao prouzročiti štetu industriji Unije jer je njezin tržišni udio bio stabilan i usporediv s tržišnim udjelom Koreje koja nije bila dio ovog ispitnog postupka.

(240)

Međutim, cijene uvoza iz Tajvana, unatoč sličnom obujmu i tržišnom udjelu kao uvoz iz Koreje, bile su znatno niže od cijena uvoza iz Koreje. Osim toga, uvoz iz Tajvana nastavio je biti dampinški, po cijenama nižima od cijena industrije Unije i određenima na štetnoj razini čak i s trenutačnim mjerama na snazi. U slučaju isteka mjera očekuje se daljnje povećanje marži sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena.

(241)

Stoga je tvrdnja tih strana odbačena.

(242)

Komisija je u uvodnoj izjavi 231. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U uvodnoj izjavi 238. Komisija je isto tako utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica uvoza iz Tajvana. Stoga je Komisija, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koja je posljedica uvoza iz Kine i nastavka štete koja je posljedica uvoza iz Tajvana ako se dopusti istek mjera.

(243)

Kako bi utvrdila postoji li vjerojatnost nastavka i/ili ponavljanja štete koja je izvorno nastala zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja, Komisija je razmotrila sljedeće elemente: 1. neiskorišteni kapacitet u predmetnim zemljama i privlačnost tržišta Unije i 2. učinak potencijalnog uvoza i razine cijena takvog uvoza iz tih zemalja na stanje u industriji Unije dopusti li se da mjere isteknu.

(244)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 126., proizvođači izvoznici u NRK-u imaju znatan neiskorišteni kapacitet, koji uvelike premašuje trenutačan obujam proizvodnje i domaću potrošnju u toj zemlji. Taj neiskorišteni kapacitet, koji iznosi 62,5 % ukupne potrošnje u Uniji u RIPR-u, mogao bi se iskoristiti za izvoz u Uniju ako se dopusti istek mjera.

(245)

Kineski proizvođači izvoznici izvozili su na svoja glavna tržišta trećih zemalja po cijenama koje su približno 30 % niže od njihovih izvoznih cijena za Uniju i od prosječnih prodajnih cijena proizvođača iz Unije na tržištu Unije.

(246)

Stoga je, ako se uzme u obzir razina cijena izvoza iz NRK-a na tržišta ostalih trećih zemalja, izvoz u Uniju potencijalno mnogo privlačniji za kineske izvoznike. Nadalje, ako se nakon usporednog antidampinškog ispitnog postupka na uvoz iz Indije i Indonezije uvedu konačne mjere, očekuje se da će se cijene na tržištu Unije povisiti do poštene razine, čime bi se dodatno povećala privlačnost tržišta Unije. Štoviše, u toj bi se situaciji kineski proizvođači izvoznici na europskom tržištu susreli s manje cjenovnog natjecanja s indijskim i indonezijskim izvoznicima.

(247)

Zbog toga se razumno može očekivati da će, ako mjere isteknu, kineski proizvođači izvoznici znatno povećati obujam dampinškog uvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju. To je očekivanje dodatno potkrijepljeno dostupnošću znatnih neiskorištenih kapaciteta u NRK-u.

(248)

Komisija je razmotrila vjerojatne razine cijena uvoza iz NRK-a ako se dopusti istek mjera na temelju razine uvoznih cijena tijekom RIPR-a i izvoznih cijena za treće zemlje te njihov učinak na stanje industrije Unije.

(249)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 233., cijene kineskog uvoza u RIPR-u s uključenim trenutačnim antidampinškim pristojbama bile su više od cijena industrije Unije i njihova razina nije bila štetna (68). Međutim, trenutačne uvozne cijene bez antidampinških pristojbi, iako i dalje malo više od cijena industrije Unije (69), dovele bi do marže sniženja ciljnih cijena od 7,1 % u usporedbi s ciljnom cijenom utvrđenom na temelju troška proizvodnje industrije Unije tijekom RIPR-a i ciljne dobiti od 8,7 %, kako je utvrđena u usporednom antidampinškom ispitnom postupku protiv Indije i Indonezije (70).

(250)

Nadalje, trenutačna relativno visoka razina cijena kineskih izvoznika na tržištu Unije odnosi se na vrlo ograničeni obujam, vjerojatno većinom za specijalizirane proizvode visoke klase, ako se i dalje mogu prodavati na tržištu unatoč antidampinškim pristojbama od približno 25 % (71). Stoga se čini da su kineske cijene pri izvozu u treće zemlje, koji uključuje goleme količine, reprezentativnije za procjenu učinka potencijalnog uvoza iz NRK-a na stanje industrije Unije ako mjere isteknu. Prosječne kineske cijene za izvoz u treće zemlje bez antidampinških pristojbi na granicama Unije dovele bi do marže sniženja ciljnih cijena od 58,4 % u usporedbi s ciljnom cijenom utvrđenom na temelju troška proizvodnje industrije EU-a tijekom RIPR-a i ciljne dobiti od 8,7 %, kako je utvrđena u usporednom ispitnom postupku protiv Indije i Indonezije.

(251)

To pokazuje da bi se, ako se dopusti istek mjera, uvoz iz Kine vjerojatno odvijao po štetnim razinama cijena te time povećao pritisak na cijene industrije Unije, koja bi u tom slučaju izgubila obujam prodaje ili bila prisiljena smanjiti svoje razine cijena.

(252)

Uzimajući u obzir prethodne nalaze, posebno prisutnost neiskorištenog kapaciteta u NRK-u, privlačnost tržišta Unije i očekivane razine cijena uvoza iz NRK-a u slučaju izostanka antidampinških mjera te njihov utjecaj na industriju Unije, zaključuje se da bi izostanak mjera najvjerojatnije doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama i da bi se materijalna šteta početno izazvana dampinškim uvozom iz NRK-a vjerojatno ponovila.

(253)

Nakon konačne objave LSI i Euranimi tvrdili su da Komisija nije pružila dostatne dokaze da će se uvoz iz NRK-a ponovno pojaviti po sniženim cijenama i da će u budućnosti postati štetan.

(254)

Suprotno tvrdnjama stranaka, Komisija je svoju analizu temeljila na čvrstim činjenicama.

(255)

Prvo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 121., čak i uz trenutačnu relativno visoku razinu cijena, kineski izvoznici nastavili su svoju dampinšku praksu u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(256)

Drugo, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 249., trenutačna razina kineskih izvoznih cijena već bi bila štetna bez antidampinških pristojbi, tj. imala bi maržu štete od 7,1 % u usporedbi s ciljnom cijenom proizvođača iz Unije.

(257)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 250., ta marža štete povećala bi se na zabrinjavajuću razinu od 58,4 % ako se razina cijena kineskog izvoza u Uniju smanji na razinu kineske izvozne cijene u treće zemlje. Ta razina cijena za treće zemlje mogla bi se smatrati mnogo reprezentativnijom od trenutačne razine kineskih izvoznih cijena u Uniju, uzimajući u obzir vrlo mali obujam potonjih u razmatranom razdoblju.

(258)

Naposljetku, u uvodnoj izjavi 244. naveden je znatan neiskorišteni kapacitet za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije u NRK-u, koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz u Uniju u slučaju isteka mjera.

(259)

Stoga je tvrdnja tih strana odbačena.

(260)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 154., proizvođači izvoznici u Tajvanu imaju znatan neiskorišteni kapacitet, koji uvelike premašuje trenutačan obujam proizvodnje i domaću potrošnju u Tajvanu. Taj neiskorišteni kapacitet, koji iznosi 18,5 % ukupne potrošnje u Uniji u RIPR-u, mogao bi se iskoristiti za izvoz u Uniju ako se dopusti istek mjera.

(261)

Za tajvanske izvozne cijene za treće zemlje, iako su malo više od tajvanskih izvoznih cijena za Uniju, i dalje je utvrđeno da su približno 17 % niže od cijena proizvođača iz Unije na tržištu Unije.

(262)

Stoga je, ako se uzme u obzir razina cijena na tržištu Unije, izvoz u Uniju potencijalno mnogo privlačniji za tajvanske izvoznike od izvoza u druge zemlje.

(263)

Nadalje, ako se na uvoz iz Indije i Indonezije uvedu konačne antidampinške mjere, očekuje se da će se cijene na tržištu Unije povisiti do poštene razine, čime bi se dodatno povećala privlačnost tržišta Unije. Štoviše, u toj bi se situaciji tajvanski proizvođači izvoznici na europskom tržištu susreli s manje natjecanja s indijskim i indonezijskim izvoznicima.

(264)

Zbog toga se razumno može očekivati da će, ako mjere isteknu, tajvanski proizvođači izvoznici znatno povećati obujam dampinškog uvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju. To je očekivanje dodatno potkrijepljeno dostupnošću znatnih neiskorištenih kapaciteta u Tajvanu.

(265)

Komisija je razmotrila vjerojatnu razinu cijena uvoza iz Tajvana ako se dopusti istek mjera na temelju razine uvoznih cijena tijekom RIPR-a te njihov učinak na stanje industrije Unije.

(266)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 261., cijene tajvanskog uvoza u RIPR-u s uključenim trenutačnim antidampinškim pristojbama bile su niže od cijena industrije Unije za 16,9 %. Odgovarajuća marža sniženja ciljnih cijena iznosila je 36,8 % u usporedbi s ciljnom cijenom utvrđenom na temelju troška proizvodnje industrije EU-a tijekom RIPR-a i ciljne dobiti od 8,7 %, kako je utvrđena u usporednom antidampinškom ispitnom postupku protiv Indije i Indonezije. Bez antidampinških pristojbi te bi se marže povećale na 22,1 % za sniženje cijena i 43,6 % za sniženje ciljnih cijena.

(267)

To pokazuje da bi se, ako se dopusti istek mjera, uvoz iz Tajvana vjerojatno nastavio odvijati po štetnim razinama cijena te time povećao pritisak na cijene industrije Unije, koja bi u tom slučaju izgubila obujam prodaje ili bila prisiljena smanjiti svoje razine cijena.

(268)

Uzimajući u obzir prethodne nalaze, posebno prisutnost neiskorištenih kapaciteta u Tajvanu, privlačnost tržišta Unije i očekivane razine cijena uvoza iz Tajvana u slučaju izostanka antidampinških mjera te njihov utjecaj na industriju Unije, zaključuje se da bi istek postojećih mjera najvjerojatnije doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Tajvana po štetnim cijenama i da bi se materijalna šteta vjerojatno nastavila.

(269)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika, distributera i korisnika.

(270)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(271)

Industrija Unije sastoji se od 13 proizvođača koji se nalaze u nekoliko država članica i u njoj je izravno zaposleno 13 660 zaposlenika povezanih s proizvodom iz postupka revizije. Nijedan proizvođač iz Unije nije se protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u odjeljku 4. u analizi pokazatelja štete, cjelokupna je industrija Unije zabilježila pogoršanje stanja i negativno je pogođena dampinškim uvozom.

(272)

Očekuje se da će zadržavanje antidampinških pristojbi omogućiti industriji Unije da pokrije svoje rastuće troškove proizvodnje i poboljša svoju financijsku situaciju unatoč gubitku prodaje zbog sve manjeg tržišta. Posljedica toga bilo bi poboljšanje profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za ovu kapitalno intenzivnu industriju. Podsjeća se da se niz ključnih pokazatelja štete negativno kretao tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su ozbiljno pogođeni pokazatelji koji se odnose na financijske rezultate proizvođača iz Unije.

(273)

Iako su antidampinške mjere na snazi u velikoj mjeri spriječile da dampinški uvoz iz predmetnih zemalja uđe na tržište Unije, u razdoblju ispitnog postupka revizije industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu uzrokovanu uvozom iz Tajvana po dampinškim cijenama. Stanje industrije Unije vjerojatno će se dodatno pogoršati ako se mjere ne produlje i ako se ponovi dodatna šteta uzrokovana dampinškim uvozom iz Kine.

(274)

Komisija je utvrdila da se šteta uzrokovana uvozom iz Tajvana i dalje nastavlja te da je vrlo vjerojatno da će se šteta koju je izvorno uzrokovao uvoz iz Kine ponoviti ako mjere isteknu. Priljev znatnih obujama dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja nanio bi daljnju štetu industriji Unije. Time bi se pogoršao već i sada vrlo nepovoljan položaj industrije Unije.

(275)

Komisija je stoga zaključila da je zadržavanje antidampinških mjera protiv predmetnih zemalja u interesu industrije Unije.

(276)

Komisija je stupila u kontakt sa svim nepovezanim uvoznicima, trgovcima i korisnicima koji su joj poznati. Međutim, nijedan od njih nije odgovorio na upitnik niti je surađivao u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(277)

Nakon objave Euranimi i LSI tvrdili su da su trenutačno suočeni s nedovoljnom opskrbom proizvodom iz postupka revizije u Uniji, uzrokovanom nestašicom sirovina na svjetskoj razini. Osim toga, pandemija bolesti COVID-19 prouzročila je neravnotežu između ponude i potražnje, što je dovelo do povećanja cijena i manjka sirovina i hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Zaštitne mjere za čelik dodatno su pogoršale nestašicu hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika.

(278)

Poremećaji u opskrbnom lancu prouzročeni pandemijom bolesti COVID-19 iznimne su prirode i nisu specifični za opskrbni lanac hladnovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Iz tablice 5. vidljivo je da su postojali različiti izvori opskrbe, a tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja čak se povećao tijekom razmatranog razdoblja, dok su zaštitne mjere već bile na snazi. Koreja je u razmatranom razdoblju uspjela povećati svoj izvoz u Uniju u apsolutnom i relativnom smislu, a i Južna Afrika je ostala prisutna na tržištu Unije. Nadalje, unatoč antidampinškim mjerama, čini se da su proizvodi iz Tajvana i dalje konkurentni jer se tijekom razmatranog razdoblja i dalje nastavio njihov uvoz u Uniju.

(279)

Na temelju toga Komisija je zaključila da učinci produženja antidampinških mjera na uvoznike i korisnike ne premašuju pozitivan učinak mjera na industriju Unije.

(280)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da nije bilo uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz predmetnih zemalja.

(281)

Na temelju zaključaka koje je donijela o nastavku dampinga iz predmetnih zemalja, nastavku i ponavljanju štete koja je izvorno nastala zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja te o interesu Unije, Komisija smatra da bi trebalo zadržati antidampinške mjere na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika koji su samo hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni iz NRK-a i Tajvana.

(282)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a i Tajvana koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(283)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (72). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(284)

Sve zainteresirane strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se zadrže postojeće mjere za uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a i Tajvana. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Komisija je razmotrila sve primljene primjedbe.

(285)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 (73), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(286)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (74) Komisija je uvela zaštitnu mjeru u odnosu na određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (75) ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2024. Proizvod iz postupka revizije pripada jednoj od kategorija proizvoda koje obuhvaća zaštitna mjera. U skladu s tim, nakon što se carinske kvote uspostavljene u okviru zaštitne mjere premaše, i carinske pristojbe iznad kvote i antidampinška pristojba trebale bi se početi plaćati za isti uvoz. Budući da bi kumulacija antidampinških mjera i zaštitnih mjera mogla dovesti do većeg učinka na trgovinu od željenog, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote za proizvod iz postupka revizije dok god je na snazi pristojba u okviru zaštitne mjere.

(287)

To znači da ako carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 postane primjenjiva na proizvod iz postupka revizije i premaši razinu antidampinških pristojbi na temelju ove Uredbe, naplaćuje se samo carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159. U razdoblju istodobne primjene zaštitne mjere i antidampinških pristojbi suspendira se naplata pristojbi uvedenih na temelju ove Uredbe. Ako carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 postane primjenjiva na proizvod iz postupka revizije, a određena je na razini nižoj od razine antidampinških pristojbi u ovoj Uredbi, carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se povrh razlike između te pristojbe i više razine antidampinških pristojbi uvedenih na temelju ove Uredbe. Suspendira se dio iznosa antidampinških pristojbi koje nisu naplaćene.

(288)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije donio mišljenje,