(1)

Komisija je temeljem članka 5. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 ovlaštena donijeti odluku o jednakosti u kojoj navodi da pravni i nadzorni okvir treće zemlje osigurava da agencije za kreditni rejting koje imaju odobrenje za rad ili su registrirane u toj trećoj zemlji ispunjavaju pravno obvezujuće zahtjeve koji su jednaki zahtjevima koji proizlaze iz te uredbe i koji se učinkovito nadziru i provode u toj trećoj zemlji. Da bi se smatrao jednakim, pravni i nadzorni okvir mora ispunjavati barem uvjete utvrđene u članku 5. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1060/2009.

(2)

Komisija je 28. travnja 2014. donijela Provedbenu odluku 2014/245/EU (2) u kojoj je navela da su ta tri uvjeta ispunjena i u kojoj se pravni i nadzorni okvir Brazila za agencije za kreditni rejting smatra jednakim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1060/2009 koja je tada bila na snazi.

(3)

Pravni i nadzorni okvir Brazila još uvijek ispunjava tri uvjeta koja su izvorno bila utvrđena u članku 5. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Međutim, Uredbom (EU) br. 462/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uvedeni su dodatni zahtjevi za agencije za kreditni rejting registrirane u Uniji kojima je postrožen pravni i nadzorni režim za te agencije za kreditni rejting. Ti dodatni zahtjevi uključuju pravno obvezujuća pravila za agencije za kreditni rejting o izgledima vezanima uz rejting, upravljanju sukobima interesa, zahtjevima u pogledu povjerljivosti, kvaliteti metodologija dodjele rejtinga te prezentiranju i objavljivanju kreditnih rejtinga.

(4)

U skladu s člankom 2. drugim stavkom točkom 1. podtočkom (b) Uredbe (EU) br. 462/2013, dodatni zahtjevi primjenjuju se od 1. lipnja 2018. u svrhu procjene jednakovrijednosti pravnih i nadzornih okvira trećih zemalja.

(5)

U tom kontekstu Komisija je 13. srpnja 2017. zatražila savjet od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) o jednakovrijednosti pravnog i nadzornog okvira, među ostalim Brazila, s tim dodatnim zahtjevima uvedenima Uredbom (EU) br. 462/2013 i njezinu prosudbu o značajnosti bilo kakvih razlika.

(6)

U svojem tehničkom savjetu koji je objavljen 17. studenoga 2017. ESMA je zaključila da pravni i nadzorni okvir Brazila ne sadržava dovoljno odredbi za ispunjenje ciljeva dodatnih zahtjeva uvedenih Uredbom (EU) br. 462/2013.

(7)

Uredbom (EU) br. 462/2013 uvodi se definicija izgleda vezanog uz rejting u članak 3. stavak 1. točku (w), a Uredbom (EZ) br. 1060/2009 određeni zahtjevi koji se primjenjuju na kreditne rejtinge sada se proširuju na izglede vezane uz rejting. U brazilskom okviru izgledi vezani uz rejting nisu izrijekom navedeni kao zasebni i odvojeni od kreditnog rejtinga, ali Komisija za vrijednosne papire i burzu Brazila („Comissão de Valores Mobiliários”) očekuje da se pri kreiranju izgleda vezanih uz rejting poštuju jednaki zahtjevi kao i za odgovarajuće kreditne rejtinge.

(8)

Kako bi se ojačala percepcija neovisnosti agencija za kreditni rejting u odnosu na subjekte kojima se dodjeljuje rejting, Uredbom (EU) br. 462/2013 u članku 6. stavku 4., članku 6.a i članku 6.b Uredbe (EZ) br. 1060/2009 proširuju se pravila o sukobima interesa na one koje uzrokuju dioničari ili članovi koji su na značajnom položaju u agenciji za kreditni rejting. Pravnim i nadzornim okvirom Brazila propisuje se da su agencije za kreditni rejting dužne uspostaviti odgovarajuće i učinkovite organizacijske i administrativne postupke za sprečavanje, otkrivanje, uklanjanje, ispravljanje i objavljivanje svih sukoba interesa. Međutim, pravnim i nadzornim okvirom Brazila nije izričito propisano da su agencije za kreditni rejting dužne uzeti u obzir sukobe interesa koji se odnose na dioničare. Prema tome, ne postoji zabrana dodjele kreditnog rejtinga subjektu ako član uprave agencije za kreditni rejting ili dioničar s više od 10 % udjela ili prava glasa u agenciji za kreditni rejting ima više od 10 % udjela u subjektu kojem se dodjeljuje rejting. Nije zabranjeno ni da pojedinac ili subjekt s više od 5 % udjela ili prava glasa u agenciji za kreditni rejting obavlja konzultantske poslove ili poslove savjetovanja za subjekt kojem je ta agencija za kreditni rejting dodijelila rejting.

(9)

Uredbom (EU) br. 462/2013 uvedene su nove odredbe kojima se osigurava upotreba povjerljivih podataka samo u svrhu aktivnosti vezanih uz kreditni rejting i njihova zaštita od prijevare, krađe ili zlouporabe. U tu se svrhu člankom 10. stavkom 2.a Uredbe (EZ) br. 1060/2009 propisuje da agencije za kreditni rejting do trenutka objave sve kreditne rejtinge, izglede vezane uz rejting i s njima povezane informacije tretiraju kao povlaštene informacije. Stoga se pravnim i nadzornim okvirom Brazila pruža zaštita od zlouporabe povjerljivih informacija.

(10)

Uredbom (EU) br. 462/2013 nastoji se povećati razina transparentnosti i kvalitete metodologija dodjele rejtinga. Njome se u odjeljku D pododjeljku I. stavku 3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1060/2009 agencijama za kreditni rejting uvodi obveza da prije objave kreditnog rejtinga ili izgleda vezanog uz rejting subjektu kojem dodjeljuju rejting omoguće da ukaže na eventualne činjenične pogreške. Pravnim i nadzornim okvirom Brazila od agencije za kreditni rejting ne zahtijeva se da prije objave kreditnog rejtinga obavijeste subjekt kojem dodjeljuju rejting.

(11)

Uredbom (EU) br. 462/2013 uvedene su zaštitne mjere u članku 8. stavku 5.a, stavku 6. točkama (aa) i (ab) i stavku 7. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 kako bi se osiguralo da izmjene metodologija dodjele rejtinga za posljedicu nemaju manje stroge metodologije. Iako se u pravnom i nadzornom okviru Brazila navodi da bi agencija za kreditni rejting regulatoru i tržištu trebala objaviti sve značajne promjene u svojim metodologijama, od agencija za kreditni rejting ne zahtijeva se savjetovanje o promjenama metodologija ili ispravljanje pogrešaka u njihovim metodologijama. Iako postoji obveza priopćavanje broja subjekata kojima se dodjeljuje rejting, a koji su pogođeni promjenom metodologije, ne zahtijeva se obrazloženje ili obavješćivanje regulatora.

(12)

Uredbom (EU) br. 462/2013 jačaju se zahtjevi u pogledu prezentiranja i objavljivanja kreditnih rejtinga. U skladu s člankom 8. stavkom 2. i Prilogom I. odjeljkom D pododjeljkom I. stavkom 2.a Uredbe (EZ) br. 1060/2009, agencija za kreditni rejting dužna je popratiti objavu metodologija, modela i ključnih pretpostavki vezanih uz rejting jasnim i lako razumljivim smjernicama kojima se objašnjavaju pretpostavke, parametri, ograničenja i nesigurnosti povezani s modelima i metodologijama vezanim uz rejting koji su korišteni u postupku dodjele kreditnog rejtinga. Pravnim i nadzornim okvirom Brazila propisuje se da se u izvješća o kreditnim rejtinzima uključe metodologije za utvrđivanje kreditnog rejtinga kako bi se osiguralo da osobe koje nisu uključene u proces mogu razumjeti razloge za dodjelu određenog rejtinga. Osim toga, ne zahtijeva se navođenje činjenice da kreditni rejting predstavlja mišljenje agencije i da se na njega može osloniti samo do određene mjere.

(13)

S ciljem jačanja tržišnog natjecanja i ograničavanja razmjera sukoba interesa u sektoru agencija za kreditni rejting, Uredbom (EU) br. 462/2013 u odjeljak E pododjeljak II. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1060/2009 uvodi se zahtjev prema kojem bi naknade koje agencije za kreditni rejting naplaćuju za dodjelu kreditnih rejtinga i pomoćne usluge morale biti nediskriminirajuće i temeljiti se na stvarnim troškovima. Njime se propisuje da su agencije za kreditni rejting dužne objaviti određene financijske informacije. Iako Komisija za vrijednosne papire i burzu Brazila („Comissão de Valores Mobiliários”) može zatražiti informacije u okviru svojih nadzornih aktivnosti, pravnim i nadzornim okvirom Brazila od agencija za kreditni rejting ne zahtijeva se da nadzornim tijelima ili javnosti sustavno podnose na uvid politike određivanja cijena. Nadalje, ne postoji zahtjev da naknade koje se naplaćuju klijentima moraju biti utemeljene na troškovima i nediskriminirajuće.

(14)

S obzirom na ispitane čimbenike, pravni i nadzorni okvir Brazila ne ispunjava sve uvjete za jednakost utvrđene u članku 5. stavku 6. drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Stoga se ne može smatrati jednakim pravnom i nadzornom okviru koji je uspostavljen tom uredbom.

(15)

Stoga Provedbenu odluku 2014/245/EU treba staviti izvan snage.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,