This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32017G0615(01)
Council Resolution on the Structured Dialogue and the future development of the dialogue with young people in the context of policies for European cooperation in the youth field, post 2018
Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.
Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.
SL C 189, 15.6.2017, p. 1–4
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
15.6.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 189/1 |
Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.
(2017/C 189/01)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
PODSJEĆAJUĆI DA:
1. |
U Rezoluciji Vijeća o poticanju političkog sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe (1) navedeno je da će opći tematski prioritet europske suradnje za strukturirani dijalog u području mladih za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2017. biti „Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi” te da će ta tema biti zajednička nit koja će osigurati kontinuitet i dosljednost rada triju predsjedništava – nizozemskog, slovačkog i malteškog – u skladu s planom rada EU-a za mlade za razdoblje od 2016. do 2018. |
UVAŽAVAJUĆI DA:
2. |
Strukturirani dijalog proces je zasnovan na sudjelovanju, a ishodi petog radnog ciklusa temelje se na rezultatima ostvarenima zahvaljujući nacionalnim savjetovanjima održanima tijekom nizozemskog, slovačkog i malteškog predsjedanja, kao i na konferencijama EU-a za mlade u Amsterdamu u travnju 2016., Košicama u listopadu 2016. te na Malti u ožujku 2017. |
3. |
Nizozemsko predsjedništvo usredotočilo se na izazove i probleme s kojima se danas suočavaju mladi u Europi. Na konferenciji za mlade u Amsterdamu (travanj 2016.) oblikovana su pitanja za usmjeravanje savjetovanja s mladima, a nacionalne radne skupine na razini država članica pozvane su da to savjetovanje provedu i dostave povratne informacije. |
4. |
Na konferenciji za mlade u Košicama (listopad 2016.) ti su rezultati savjetovanja s mladima i predstavnicima mladih bili predmet razmatranja i rasprave, a tada su, zajedno s predstavnicima država članica, ujedno izrađene Zajedničke preporuke u okviru strukturiranog dijaloga o mladima, o kojima je, kao i o stanju mladih u Europi, u studenome 2016. raspravljalo Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. O rezultatima te rasprave obaviješten je predsjednik Europskog vijeća. |
5. |
Tijekom konferencije za mlade na Malti (ožujak 2017.) nastavljena je rasprava o Zajedničkim preporukama te su utvrđeni prioriteti i mjere za njihovu provedbu. |
PRIMA NA ZNANJE:
6. |
Zajedničke preporuke i mjere predložene u okviru strukturiranog dijaloga o mladima na temu „Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi”, u čijem su središtu sljedeće teme: pristup kvalitetnim i kritičkim informacijama, izgradnja otpornosti i samopouzdanja, nadilaženje straha i netolerancije, ususret obrazovnom sustavu kojim se ostvaruje potencijal mladih, poticanje sudjelovanja mladih u društvu, obnova povjerenja mladih u europski projekt, programi mobilnosti za sve i učinak rada s mladima i organizacija mladih za sve, kako je navedeno u Prilogu. |
POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI I POŠTUJUĆI NAČELO SUPSIDIJARNOSTI:
7. |
pri oblikovanju i provedbi budućih politika za mlade prema potrebi uzimaju u obzir Zajedničke preporuke i mjere predložene u okviru strukturiranog dijaloga o mladima; |
8. |
preispitaju proces strukturiranog dijaloga i njegove ciljeve koji se odnose na europsku suradnju u području mladih nakon 2018. te razmotre inovativne i učinkovite načine promicanja smislenog i konstruktivnog dijaloga i interakcije s mladima različitog podrijetla, organizacijama mladih, istraživačima koji se bave mladima i tvorcima politika, uključujući dionike iz drugih relevantnih sektora. |
POZIVA KOMISIJU:
9. |
da na temelju dokaza, ocjenjivanja i savjetovanjâ predloži obnovljeni proces strukturiranog dijaloga kao dio europske suradnje u području mladih nakon 2018. |
UJEDNO SE SLAŽE SA SLJEDEĆIM:
10. |
S obzirom na to da obnovljeni okvir za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) završava 2018., opći prioritet strukturiranog dijaloga s mladima i organizacijama mladih u sljedećem radnom ciklusu (od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2018.) trebao bi biti sljedeći okvir za europsku suradnju u području mladih. Naslov šestog ciklusa strukturiranog dijaloga bit će „Mladi u Europi: što slijedi?” |
11. |
Sljedeća tri predsjedništva – Estonija, Bugarska i Austrija – tijekom šestog radnog ciklusa strukturiranog dijaloga usmjerit će se na ocjenjivanje, preispitivanje i obnovu strukturiranog dijaloga s ciljem njegova daljnjeg poboljšanja i promicanja. |
(1) SL C 417, 15.12.2015., str. 10.
PRILOG
Zajedničke preporuke u okviru strukturiranog dijaloga o mladima
Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi
Pristup kvalitetnim i kritičkim informacijama
1. |
Institucije EU-a i države članice trebale bi osmisliti politike i praksu koje se temelje na dokazima, koje za cilj imaju trajno unapređivanje vještina mladih da kritički vrednuju i obrađuju informacije kako formalnim tako i neformalnim obrazovanjem, ili nastaviti s njihovom provedbom. |
2. |
Institucije EU-a i države članice trebale bi, u suradnji s organizacijama civilnog društva, pružiti potporu transparentnim, neovisnim i raznolikim medijima koje vode mladi jer se time doprinosi povećanju medijske pismenosti te kritičkog i analitičkog razmišljanja među mladima. Odbor CULT Europskog parlamenta i Europska komisija pozivaju se da pri preispitivanju programa „Erasmus+”, „Europa za građane”, „Kreativna Europa” i svih drugih relevantnih programa vode računa o tom aspektu. |
Mladi pod pritiskom: izgradnja otpornosti i samopouzdanja
1. |
S obzirom na to da se u obrazovnom okružju od mladih sve više očekuju konkurentni rezultati, nacionalna nadležna tijela mladima moraju osigurati dovoljno vremena i prostora za aktivnosti koje im pomažu razviti otpornost, samosvijest i samopouzdanje. |
2. |
Nacionalna nadležna tijela trebala bi provoditi obrazovanje o mentalnoj dobrobiti i mentalnom zdravlju, kako putem sustava formalnog obrazovanja tako i u neformalnom okružju. Cilj je ukloniti stigmu podizanjem razine osviještenosti te mladima omogućiti da nauče kako očuvati svoje mentalno zdravlje i kako da o tom pitanju komuniciraju s vršnjacima. |
Nadvladavanje straha i netolerancije – iskustvo raznolikosti
1. |
Europska i nacionalna tijela trebala bi povećati financiranje i institucionalnu potporu za uspostavu lokalnih programa i razmjena na nacionalnoj razini kako bi se svim mladima omogućio izravan kontakt s drugim mladim osobama koje su drugačijeg podrijetla i koje dolaze iz drugačijih životnih situacija, kako bi se jačale međukulturne kompetencije, suzbijala diskriminacija, promicala empatija i solidarnost te kako bi iskusili dobrobiti koje proizlaze iz različitosti. |
2. |
Kako bi svi mladi živjeli u raznolikoj Europi, EU i nacionalna nadležna tijela moraju osmisliti ili poduprijeti programe osposobljavanja i usavršavanja za učitelje i nastavnike te školske zajednice kako bi se stvorilo sigurno i uključivo okružje u kojemu mladi mogu razvijati kompetencije za nadilaženje straha i diskriminacije. |
Ususret obrazovnom sustavu kojim se ostvaruje potencijal mladih
1. |
Od svih država članica tražimo predanost osiguravanju usluga usmjeravanja i savjetovanja koje će na svim stupnjevima obrazovanja mlade osnažiti kako bi se mogli razvijati i pronaći svoj životni put. |
2. |
Obrazovanje mlade ne oprema potrebnim praktičnim vještinama važnima za suvremeno društvo. Pozivamo sve države članice da potaknu uključivanje praktičnih životnih vještina u obrazovanje kako bi mladi mogli aktivno sudjelovati u raznolikim društvima i na radnome mjestu. |
Poticanje društvenog angažmana mladih, posebno za ranjive skupine
1. |
Obrazovne institucije i lokalni dionici trebali bi, u suradnji s mladima, pružati prilagođenu potporu i dostupne usluge te stvarati prostor za smislenu interakciju kako bi svi mladi mogli otkriti i prihvatiti svoje vrijednosti i identitet koje imaju kao pojedinci. To je temelj izgradnje uzajamnog povjerenja među mladima različitog podrijetla. |
2. |
Europska komisija i države članice trebale bi svakoj mladoj osobi osigurati mogućnost da, bez obzira na svoju osobnu i socijalnu situaciju, slobodno sudjeluje u volonterskim aktivnostima tako što će ih učiniti dostupnima. Angažman bi, na primjer u organizacijama mladih, trebalo osigurati s ciljem stvaranja osjećaja pripadnosti i osnaživanja mladih kao građana. |
Obnova povjerenja mladih u europski projekt
1. |
Europska komisija i Europski forum mladih trebali bi surađivati na analizi i razumijevanju načina na koji mladi pristupaju informacijama iz EU-a i o EU-u te osmisliti komunikacijsku strategiju kako bi se mlade Europljane informiralo o EU-u i o tome kako mogu pozitivno utjecati na europski projekt. |
2. |
Kako bi se premostio jaz između mladih i EU-a i njegovih politika, u svim bi državama članicama trebalo organizirati nacionalne i/ili regionalne festivale mladih EU-a povezane s europskim inicijativama. Na tim bi festivalima, na kojima bi se spojile društvene, političke i kulturne aktivnosti, trebalo okupiti mlade različita podrijetla. Takvim će se događajima putem zabavnog druženja potaknuti učenje i rasprava o EU-u i mogućnostima koje iz njega proizlaze te oblikovati njegove politike. |
Program mobilnosti: zapošljavanje i obrazovanje dostupno svima
1. |
Države članice i Europska komisija trebale bi nastaviti s naporima na svladavanju postojećih prepreka koje mlade sprečavaju u pristupu mobilnosti. Pristup programima mobilnosti trebalo bi pojednostavniti i bolje ga prilagoditi različitim potrebama mladih. Trebalo bi ponuditi informacije i usmjeravanje kako bi se povećala razina osviještenosti o prilikama za mobilnost. |
2. |
Države članice EU-a trebale bi izraditi pravni okvir za priznavanje i vrednovanje kompetencija stečenih s pomoću programa mobilnosti na nacionalnoj i europskoj razini. Time se neće samo osigurati jednak pristup raznovrsnim mogućnostima za učenje, nego i vrednovati stečene vještine te doprinijeti socijalnom uključivanju mladih. |
Utjecaj rada s mladima i organizacija mladih za sve
1. |
Države članice i Europska komisija trebale bi promicati i podupirati niz virtualnih i fizičkih prostora posvećenih kvalificiranom radu s mladima kako bi se odgovorilo na potrebe i interese svih mladih. |
2. |
Europska komisija i države članice trebale bi dodijeliti dostatna operativna sredstva kako bi se u okviru rada s mladima i organizacija mladih mogao provoditi održiv rad s mladima koji je pristupačan, relevantan i smislen za sve mlade. |