Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32017G0615(01)

    Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.

    SL C 189, 15.6.2017, p. 1–4 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    15.6.2017   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 189/1


    Rezolucija Vijeća o strukturiranom dijalogu i budućem razvoju dijaloga s mladima u kontekstu politika za europsku suradnju u području mladih nakon 2018.

    (2017/C 189/01)

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    PODSJEĆAJUĆI DA:

    1.

    U Rezoluciji Vijeća o poticanju političkog sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe (1) navedeno je da će opći tematski prioritet europske suradnje za strukturirani dijalog u području mladih za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2017. biti „Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi” te da će ta tema biti zajednička nit koja će osigurati kontinuitet i dosljednost rada triju predsjedništava – nizozemskog, slovačkog i malteškog – u skladu s planom rada EU-a za mlade za razdoblje od 2016. do 2018.

    UVAŽAVAJUĆI DA:

    2.

    Strukturirani dijalog proces je zasnovan na sudjelovanju, a ishodi petog radnog ciklusa temelje se na rezultatima ostvarenima zahvaljujući nacionalnim savjetovanjima održanima tijekom nizozemskog, slovačkog i malteškog predsjedanja, kao i na konferencijama EU-a za mlade u Amsterdamu u travnju 2016., Košicama u listopadu 2016. te na Malti u ožujku 2017.

    3.

    Nizozemsko predsjedništvo usredotočilo se na izazove i probleme s kojima se danas suočavaju mladi u Europi. Na konferenciji za mlade u Amsterdamu (travanj 2016.) oblikovana su pitanja za usmjeravanje savjetovanja s mladima, a nacionalne radne skupine na razini država članica pozvane su da to savjetovanje provedu i dostave povratne informacije.

    4.

    Na konferenciji za mlade u Košicama (listopad 2016.) ti su rezultati savjetovanja s mladima i predstavnicima mladih bili predmet razmatranja i rasprave, a tada su, zajedno s predstavnicima država članica, ujedno izrađene Zajedničke preporuke u okviru strukturiranog dijaloga o mladima, o kojima je, kao i o stanju mladih u Europi, u studenome 2016. raspravljalo Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. O rezultatima te rasprave obaviješten je predsjednik Europskog vijeća.

    5.

    Tijekom konferencije za mlade na Malti (ožujak 2017.) nastavljena je rasprava o Zajedničkim preporukama te su utvrđeni prioriteti i mjere za njihovu provedbu.

    PRIMA NA ZNANJE:

    6.

    Zajedničke preporuke i mjere predložene u okviru strukturiranog dijaloga o mladima na temu „Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi”, u čijem su središtu sljedeće teme: pristup kvalitetnim i kritičkim informacijama, izgradnja otpornosti i samopouzdanja, nadilaženje straha i netolerancije, ususret obrazovnom sustavu kojim se ostvaruje potencijal mladih, poticanje sudjelovanja mladih u društvu, obnova povjerenja mladih u europski projekt, programi mobilnosti za sve i učinak rada s mladima i organizacija mladih za sve, kako je navedeno u Prilogu.

    POZIVA DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI I POŠTUJUĆI NAČELO SUPSIDIJARNOSTI:

    7.

    pri oblikovanju i provedbi budućih politika za mlade prema potrebi uzimaju u obzir Zajedničke preporuke i mjere predložene u okviru strukturiranog dijaloga o mladima;

    8.

    preispitaju proces strukturiranog dijaloga i njegove ciljeve koji se odnose na europsku suradnju u području mladih nakon 2018. te razmotre inovativne i učinkovite načine promicanja smislenog i konstruktivnog dijaloga i interakcije s mladima različitog podrijetla, organizacijama mladih, istraživačima koji se bave mladima i tvorcima politika, uključujući dionike iz drugih relevantnih sektora.

    POZIVA KOMISIJU:

    9.

    da na temelju dokaza, ocjenjivanja i savjetovanjâ predloži obnovljeni proces strukturiranog dijaloga kao dio europske suradnje u području mladih nakon 2018.

    UJEDNO SE SLAŽE SA SLJEDEĆIM:

    10.

    S obzirom na to da obnovljeni okvir za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) završava 2018., opći prioritet strukturiranog dijaloga s mladima i organizacijama mladih u sljedećem radnom ciklusu (od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2018.) trebao bi biti sljedeći okvir za europsku suradnju u području mladih. Naslov šestog ciklusa strukturiranog dijaloga bit će „Mladi u Europi: što slijedi?”

    11.

    Sljedeća tri predsjedništva – Estonija, Bugarska i Austrija – tijekom šestog radnog ciklusa strukturiranog dijaloga usmjerit će se na ocjenjivanje, preispitivanje i obnovu strukturiranog dijaloga s ciljem njegova daljnjeg poboljšanja i promicanja.


    (1)  SL C 417, 15.12.2015., str. 10.


    PRILOG

    Zajedničke preporuke u okviru strukturiranog dijaloga o mladima

    Omogućavanje svim mladima da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi

    Pristup kvalitetnim i kritičkim informacijama

    1.

    Institucije EU-a i države članice trebale bi osmisliti politike i praksu koje se temelje na dokazima, koje za cilj imaju trajno unapređivanje vještina mladih da kritički vrednuju i obrađuju informacije kako formalnim tako i neformalnim obrazovanjem, ili nastaviti s njihovom provedbom.

    2.

    Institucije EU-a i države članice trebale bi, u suradnji s organizacijama civilnog društva, pružiti potporu transparentnim, neovisnim i raznolikim medijima koje vode mladi jer se time doprinosi povećanju medijske pismenosti te kritičkog i analitičkog razmišljanja među mladima. Odbor CULT Europskog parlamenta i Europska komisija pozivaju se da pri preispitivanju programa „Erasmus+”, „Europa za građane”, „Kreativna Europa” i svih drugih relevantnih programa vode računa o tom aspektu.

    Mladi pod pritiskom: izgradnja otpornosti i samopouzdanja

    1.

    S obzirom na to da se u obrazovnom okružju od mladih sve više očekuju konkurentni rezultati, nacionalna nadležna tijela mladima moraju osigurati dovoljno vremena i prostora za aktivnosti koje im pomažu razviti otpornost, samosvijest i samopouzdanje.

    2.

    Nacionalna nadležna tijela trebala bi provoditi obrazovanje o mentalnoj dobrobiti i mentalnom zdravlju, kako putem sustava formalnog obrazovanja tako i u neformalnom okružju. Cilj je ukloniti stigmu podizanjem razine osviještenosti te mladima omogućiti da nauče kako očuvati svoje mentalno zdravlje i kako da o tom pitanju komuniciraju s vršnjacima.

    Nadvladavanje straha i netolerancije – iskustvo raznolikosti

    1.

    Europska i nacionalna tijela trebala bi povećati financiranje i institucionalnu potporu za uspostavu lokalnih programa i razmjena na nacionalnoj razini kako bi se svim mladima omogućio izravan kontakt s drugim mladim osobama koje su drugačijeg podrijetla i koje dolaze iz drugačijih životnih situacija, kako bi se jačale međukulturne kompetencije, suzbijala diskriminacija, promicala empatija i solidarnost te kako bi iskusili dobrobiti koje proizlaze iz različitosti.

    2.

    Kako bi svi mladi živjeli u raznolikoj Europi, EU i nacionalna nadležna tijela moraju osmisliti ili poduprijeti programe osposobljavanja i usavršavanja za učitelje i nastavnike te školske zajednice kako bi se stvorilo sigurno i uključivo okružje u kojemu mladi mogu razvijati kompetencije za nadilaženje straha i diskriminacije.

    Ususret obrazovnom sustavu kojim se ostvaruje potencijal mladih

    1.

    Od svih država članica tražimo predanost osiguravanju usluga usmjeravanja i savjetovanja koje će na svim stupnjevima obrazovanja mlade osnažiti kako bi se mogli razvijati i pronaći svoj životni put.

    2.

    Obrazovanje mlade ne oprema potrebnim praktičnim vještinama važnima za suvremeno društvo. Pozivamo sve države članice da potaknu uključivanje praktičnih životnih vještina u obrazovanje kako bi mladi mogli aktivno sudjelovati u raznolikim društvima i na radnome mjestu.

    Poticanje društvenog angažmana mladih, posebno za ranjive skupine

    1.

    Obrazovne institucije i lokalni dionici trebali bi, u suradnji s mladima, pružati prilagođenu potporu i dostupne usluge te stvarati prostor za smislenu interakciju kako bi svi mladi mogli otkriti i prihvatiti svoje vrijednosti i identitet koje imaju kao pojedinci. To je temelj izgradnje uzajamnog povjerenja među mladima različitog podrijetla.

    2.

    Europska komisija i države članice trebale bi svakoj mladoj osobi osigurati mogućnost da, bez obzira na svoju osobnu i socijalnu situaciju, slobodno sudjeluje u volonterskim aktivnostima tako što će ih učiniti dostupnima. Angažman bi, na primjer u organizacijama mladih, trebalo osigurati s ciljem stvaranja osjećaja pripadnosti i osnaživanja mladih kao građana.

    Obnova povjerenja mladih u europski projekt

    1.

    Europska komisija i Europski forum mladih trebali bi surađivati na analizi i razumijevanju načina na koji mladi pristupaju informacijama iz EU-a i o EU-u te osmisliti komunikacijsku strategiju kako bi se mlade Europljane informiralo o EU-u i o tome kako mogu pozitivno utjecati na europski projekt.

    2.

    Kako bi se premostio jaz između mladih i EU-a i njegovih politika, u svim bi državama članicama trebalo organizirati nacionalne i/ili regionalne festivale mladih EU-a povezane s europskim inicijativama. Na tim bi festivalima, na kojima bi se spojile društvene, političke i kulturne aktivnosti, trebalo okupiti mlade različita podrijetla. Takvim će se događajima putem zabavnog druženja potaknuti učenje i rasprava o EU-u i mogućnostima koje iz njega proizlaze te oblikovati njegove politike.

    Program mobilnosti: zapošljavanje i obrazovanje dostupno svima

    1.

    Države članice i Europska komisija trebale bi nastaviti s naporima na svladavanju postojećih prepreka koje mlade sprečavaju u pristupu mobilnosti. Pristup programima mobilnosti trebalo bi pojednostavniti i bolje ga prilagoditi različitim potrebama mladih. Trebalo bi ponuditi informacije i usmjeravanje kako bi se povećala razina osviještenosti o prilikama za mobilnost.

    2.

    Države članice EU-a trebale bi izraditi pravni okvir za priznavanje i vrednovanje kompetencija stečenih s pomoću programa mobilnosti na nacionalnoj i europskoj razini. Time se neće samo osigurati jednak pristup raznovrsnim mogućnostima za učenje, nego i vrednovati stečene vještine te doprinijeti socijalnom uključivanju mladih.

    Utjecaj rada s mladima i organizacija mladih za sve

    1.

    Države članice i Europska komisija trebale bi promicati i podupirati niz virtualnih i fizičkih prostora posvećenih kvalificiranom radu s mladima kako bi se odgovorilo na potrebe i interese svih mladih.

    2.

    Europska komisija i države članice trebale bi dodijeliti dostatna operativna sredstva kako bi se u okviru rada s mladima i organizacija mladih mogao provoditi održiv rad s mladima koji je pristupačan, relevantan i smislen za sve mlade.


    Top