11/Sv. 032

HR

Službeni list Europske unije

179

L 319/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.11.2008.

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 713/2005 (2) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih antibiotika širokog spektra, naime amoksicilin trihidrat, ampicilin trihidrat i cefaleksin koji nisu u odmjerenim dozama ili u oblicima ili pakiranjima za prodaju na malo (dotični proizvod) i koji potpadaju pod oznake KN ex 2941 10 10, ex 2941 10 20 i ex 2941 90 00 i podrijetlom su iz Indije. Stopa pristojbe iznosi između 17,3 % i 30,3 % za poimence navedene izvoznike s preostalom stopom pristojbe od 32 % uvedenom na uvoz od ostalih izvoznika.

(2)

Nakon uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe, Vlada Indije uvažila je stajalište da su se promijenile okolnosti s obzirom na dva programa subvencija (programi Duty Entitlement Passbook i Income Tax Exemption na temelju odjeljka 80. HHC Zakona o porezu na dohodak) i da su te promjene trajne. Slijedom toga, tvrdila je da se razina subvencioniranja vjerojatno smanjila pa zato treba revidirati mjere koje su djelomično bile uspostavljene za te programe.

(3)

Komisija je provjerila dokaze koje je dostavila Vlada Indije i smatrala ih je dostatnima za opravdavanje pokretanja revizije u skladu s odredbama članka 19. osnovne Uredbe. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija je putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (3) po službenoj dužnosti pokrenula parcijalnu privremenu reviziju Uredbe (EZ) br. 713/2005.

(4)

Svrha ispitnog postupka u vezi s parcijalnom privremenom revizijom je ocijeniti potrebu za nastavak, ukidanje ili izmjenu postojećih mjera u pogledu tih trgovačkih društava koja su se okoristila jednim promijenjenim programom subvencioniranja ili objema promijenjenima programima subvencioniranja kada su dostavljeni dostatni dokazi u skladu s odgovarajućim odredbama obavijesti o pokretanju revizije. Ispitni postupak u vezi s parcijalnom privremenom revizijom također bi, ovisno o pronalascima revizije, ocijenio potrebu za revidiranjem mjera koja se primjenjuju na ostala trgovačka društva koja su surađivala u ispitnom postupku i koja određuju razinu postojećih mjera i/ili preostalih mjera primjenjivih na sva ostala trgovačka društva.

(5)

Ispitni postupak pokrio je razdoblje od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007. („razdoblje ispitnog postupka u vezi s revizijom” ili „RIPR”).

(6)

Komisija je službeno obavijestila Vladu Indije i one indijske proizvođače izvoznike koji su surađivali u prethodnom ispitnom postupku, koji su spomenuti na temelju Uredbe (EZ) br. 713/2005 i koji su navedeni u obavijesti o pokretanju parcijalne privremene revizije te za koje se uspostavilo da su se okoristili bilo kojim navodno promijenjenim programom subvencija, kao i proizvođače iz Zajednice o pokretanju ispitnog postupka. Zainteresirane stranke imale su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti saslušanje. Pisani i usmeni komentari stranaka razmotrili su se i, prema potrebi, uzeli u obzir.

(7)

U pogledu naočigled velikog broja stranaka uključenih u ovu reviziju izvoznika, uporaba tehnika uzorkovanja za ispitni postupak u vezi sa subvencioniranjem predviđena je u skladu s člankom 27. osnovne Uredbe.

(8)

Samo su dva proizvođača izvoznika postala poznata i dostavila podatke zatražene za uzorkovanje. Uporaba tehnika uzorkovanja stoga se nije smatrala potrebnom.

(9)

Međutim, jedan od navedenih proizvođača izvoznika naveo je u svome odgovoru na uzorkovanje da se nije okoristio dvama navodno promijenjenim programima subvencija (tj. programima Duty Entitlement Passbook i Income Tax Exemption na temelju odjeljka 80. HHC Zakona o porezu na dohodak) tijekom razdoblja ispitnog postupka koji je doveo do mjera na snazi ili tijekom RIPR-a. Osim toga, ovo trgovačko društvo nije surađivalo u početnom ispitnom postupku i nije utvrđena nikakva posebna potreba za prilagođavanjem preostalih mjera koje se primjenjuju na sva ostala trgovačka društva, uključujući na ovo. Trgovačko društvo stoga nije ispunilo uvjete za prihvatljivost u pogledu opsega ispitnog postupka u vezi s parcijalnom privremenom revizijom kako je određeno točkom 4. obavijesti o pokretanju revizije pa, stoga, nije moglo sudjelovati u ovom ispitnom postupku u vezi s revizijom. Trgovačko društvo obaviješteno je u skladu s time.

(10)

Komisija je poslala upitnike jedinom proizvođaču izvozniku koji surađuje i koji je ispunjavao uvjete za ovu reviziju (Ranbaxy Laboratories Ltd) i Vladi Indije. Dobiveni su odgovori i od tog proizvođača i od Vlade Indije.

(11)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za određivanje subvencioniranja. Posjete radi provjere obavljene su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih stranaka:

(12)

Vlada Indije i ostale zainteresirane stranke bile su obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo predložiti izmjenu stope pristojbe primjenjive na jedinog indijskog proizvođača koji surađuje i produljenje postojećih mjera za sva ostala trgovačka društva koji su nisu surađivala u ovoj parcijalnoj privremenoj reviziji. Također su dobile razuman rok za očitovanje. Svi prijedlozi i sve primjedbe potpuno su uzeti u razmatranje kako je određeno u nastavku teksta.

(13)

Proizvod koji je obuhvaćen ovom revizijom isti je proizvod kao i onaj na koji se odnosi Uredba Vijeća (EZ) br. 713/2005, naime amoksicilin trihidrat, ampicilin trihidrat i cefaleksin koji nisu u odmjerenim dozama ili u oblicima ili pakiranjima za prodaju na malo, koji potpadaju pod oznake KN ex 2941 10 10, ex 2941 10 20 i ex 2941 90 00, podrijetlom iz Indije.

(14)

Na temelju podataka koje su dostavili Vlada Indije i jedini proizvođač izvoznik koji surađuje i odgovora na upitnik Komisije, istraženi su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(15)

Gore navedeni programi od (a) do (d) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. (Zakon o vanjskoj trgovini). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je izdavati obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima „Izvozna i uvozna politika” koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito unosi najnovije podatke. Za RIPR u ovom je slučaju relevantan jedan dokument Izvozne i uvozne politike, tj. petogodišnji plan koji se odnosi na razdoblje od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009. (politika EXIM-a 2004.-2009”.). Nadalje, Vlada Indije također iznosi postupke kojima se uređuje politika EXIM-a 2004.-2009. u „Priručniku o postupcima — od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009., Svezak I.” (HOP I. 2004.-2009”.). Priručnik o postupcima također se redovito dopunjava.

(16)

Programi poreza na dohodak koji su definirani gore u točki (e) temelje se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961., koji se svake godine izmjenjuje Zakonom o financijama.

(17)

Program kreditiranja izvoza koji je definiran gore u točki (f) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regulativi banaka iz 1949., koji dozvoljava Centralnoj banci Indije („RBI”) da daje komercijalnim bankama naloge u vezi s kreditiranjem izvoza.

(18)

U skladu s člankom 11. stavkom 10. osnovne Uredbe, Komisija je pozvala Vladu Indije na dodatna savjetovanja u vezi s promijenjenim i nepromijenjenim programima s ciljem razjašnjavanja stvarnog stanja u pogledu navodnih programa i pronalaženja sporazumnog rješenja. Nakon tih savjetovanja i u nedostatku sporazumnog rješenja u pogledu tih programa, Komisija je sve ove programe uključila u ispitni postupak u vezi sa subvencioniranjem.

(19)

Detaljni opis programa nalazi se u stavcima 4.1.1. do 4.1.14. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavljima 4.1. do 4.30. HOP-a I. 2004.-2009. Ovaj se program zvao Advance Licence tijekom prethodnog ispitnog postupka u vezi s revizijom, koji je Uredbom (EZ) br. 713/2005 doveo do uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe koja je trenutačno na snazi.

(20)

AA se sastoji od šest podprograma, kako je podrobnije opisano u uvodnoj izjavi 21. Ti se pod-programi, inter alia, razlikuju prema području prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima stekli su uvjete za fizički izvoz prema AA-u i za AA za godišnji zahtjev. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika stekli su uvjete za AA za djelomičnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju „procijenjene izvozne” kategorije navedene u stavku 8.2. politike EXIM-a 2004.-2009., kao što su dobavljači izvozno orijentiranih jedinica („EOU”), stekli su uvjete za AA za procijenjeni izvoz. Konačno, dobavljači koji djelomično opskrbljuju proizvođače izvoznike stekli su uvjete za „procijenjene izvozne” olakšice prema pod-programima „Nalog za preliminarno propuštanje” (ARO) i podakreditiva u zemlji.

(21)

Preliminarna odobrenja (advance authorisations) mogu se izdati za:

(22)

Nakon što je Uredbom (EZ) br. 713/2005 uvedena konačna kompenzacijska pristojba koja je trenutačno na snazi, Vlada Indije promijenila je sustav provjere koji se primjenjuje na AA. Konkretno, u svrhu provjere koju obavljaju indijske vlasti, nositelj preliminarnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i iskorištavanju robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u posebnom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. HOP-a I. 2004.-2009.), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih podataka i kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svim pogledima. Pa ipak, navedene odredbe primjenjuju se samo na preliminarna odobrenja izdana 13. svibnja 2005. ili nakon tog datuma. Što se tiče svih preliminarnih odobrenja (advance authorisation) ili preliminarnih dozvola (advance licence) izdanih prije tog datuma, od vlasnika tih odobrenja/dozvola zahtijeva se da slijede prethodno primjenjive odredbe o provjeri, tj. da vode točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji u vezi s dozvolom i iskorištavanju uvezene robe u formatu utvrđenom u Dodatku 18. (poglavlje 4.30. i Dodatak 18. HOP-a I. 2002.-2007.).

(23)

Što se tiče potprograma koje je jedini proizvođač izvoznik koji surađuje koristio tijekom RIPR-a, tj. fizički izvoz i djelomičnu opskrbu, Vlada Indije određuje opseg i vrijednost uvoznog odobrenja i izvozne obveze te su oni upisani u odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće transakcije na odobrenje. Vlada Indije na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi (SION-i) određuje opseg dozvoljenog uvoza prema ovom programu. SION-i postoje za većinu proizvoda uključujući dotični proizvod i objavljeni su u HOP-u II. 2004.-2009. Nakon što je Uredbom Vijeća (EZ) br. 713/2005 uvedena konačna kompenzacijska pristojba koja je trenutačno na snazi, norme SION za dotični proizvod bile su primjenjive samo do rujna 2005. Nove su norme izdane u rujnu 2006. (za amoksicilin trihidrat) i u travnju 2007. (za ampicilin trihidrat i cefaleksin). U međuvremenu su se primjenjivale ad hoc norme.

(24)

Uvezeni ulazni materijali ne mogu se prenositi i moraju se iskoristiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Izvozna obveza mora se ispuniti unutar određenog vremenskog roka nakon izdavanja odobrenja (24 mjeseci uz dva moguća produljenja od po šest mjeseci).

(25)

Ispitni postupak u vezi s revizijom ustanovio je da su sirovine uvezene na temelju različitih odobrenja/dozvola i različitih normi SION te da su zatim pomiješane i fizički uključene u proizvodni postupak iste izvezene robe. Uzimajući u obzir gore navedeno, nije bilo moguće ustanoviti da li zahtjevi norme SION, utvrđeni na temelju posebnih odobrenja/dozvola, u pogledu ulaznih materijala oslobođenih od carina premašuju materijal potreban za proizvodnju referentne količine nastalog izvoznog proizvoda.

(26)

Ispitni postupak u vezi s revizijom također je ustanovio da se zahtjevi za provjerom koje utvrđuju vlasti Indije ili nisu poštovali ili se još nisu testirali u praksi. Potrebni registri stvarne potrošnje i registri zaliha (tj. Dodatak 18.) nisu postojali za preliminarna odobrenja izdana prije 13. svibnja 2005. Potrebni registri stvarne potrošnje i registri zaliha korišteni su za preliminarna odobrenja izdana nakon 13. svibnja 2005., ali Vlada Indije još nije bila provjerila sukladnost tih registara sa zahtjevima politike EXIM-a. U potonjem slučaju, registre je provjerio samo vanjski ovlašteni računovođa kako se zahtijeva odgovarajućim indijskim zakonodavstvom navedenim u uvodnoj izjavi 22. Pa ipak, niti trgovačko društvo niti ovlašteni računovođa nisu vodili nikakvu evidenciju o provođenju ovog certifikacijskog postupka. Nije postojao nikakav plan revizije niti ikakav drugi popratni materijal o provedenoj reviziji, nisu postojali nikakvi zabilježeni podaci o korištenoj metodologiji niti posebni zahtjevi potrebni za tako precizan posao koji zahtijeva iscrpno tehničko znanje o proizvodnim postupcima, zahtjevima politike EXIM-a i računovodstvenim postupcima. Uzimajući u obzir ovo stanje, smatra se da ispitivani izvoznik nije mogao dokazati da su ispunjene odgovarajuće odredbe EXIM-a.

(27)

Jedini proizvođač koji surađuje iznio je svoje primjedbe o AA-u. Trgovačko je društvo tvrdilo da, unatoč stanju opisanom u uvodnoj izjavi 24., bilo je moguće ustanoviti da li zahtjevi norme SION utvrđeni na temelju posebnih odobrenja premašuju materijale potrebne za proizvodnju referentne količine nastalog izvoznog proizvoda i da je trgovačko društvo vodilo iznimno pedantnu evidenciju stvarne potrošnje. U tom se pogledu napominje da je evidencija stvarne potrošnje potvrdila da nije bilo moguće ustanoviti pouzdanu referentnu vrijednost za dano odobrenje (tj. za materijale potrebne za proizvodnju referentne količine), uzimajući u obzir razne primjenjive norme SION i nepovezanu mješavinu sirovina korištenih za proizvodnju. Nadalje, ustanovljeno je da su sirovine pokrivene ovim programom korištene za proizvode koji nisu dotični proizvod. Time je praktički onemogućen svaki pokušaj izračuna prinosa za proizvod iz ispitnog postupka. Nadalje, trgovačko društvo nije vodilo evidenciju potrošnje koja se zahtijeva politikom EXIM-a, a čiji je cilj osigurati razumljiv način praćenja i provjere stvarne potrošnje, što predstavlja povredu odgovarajućih odredaba Vlade Indije. Trgovačko je društvo također tvrdilo da članak 26. stavak 1. osnovne Uredbe ne ovlašćuje Komisiju da ispituje evidenciju neovisnog ovlaštenog računovođe. Prema trgovačkom društvu, certifikat se mora prihvatiti osim ako postoje razlozi za sumnju da je ovlašteni računovođa krivotvorio certifikat. U ovom se pogledu podsjeća da postupak provjere koji je proveo ovlašteni računovođa i izdavanje odgovarajućeg certifikata čine dio sustava provjere koji je Vlada Indije uvela u svojoj politici EXIM-a, kako je opisano u uvodnoj izjavi 22. Stoga je Komisija bila obvezna ispitati da li se navedeni sustav provjere učinkovito primjenjivao. Nadalje, u skladu s odredbama članka 11. stavka 8. osnovne Uredbe, Komisija je morala ispitati podatke dostavljene tijekom ispitnog postupka na kojem se pronalasci temelje.

Činjenica da niti trgovačko društvo niti dodijeljeni ovlašteni računovođa nisu vodili nikakvu evidenciju o provjerama provedenima radi izdavanja certifikata u skladu s politikom EXIM-a pokazuje da trgovačko društvo nije bilo u položaju dokazati ispunjavanje odgovarajućih odredaba politike EXIM-a. Trgovačko je društvo opovrgnulo činjenicu da Vlada Indije još nije provjerila sukladnost registara društva sa zahtjevima politike EXIM-a, ali nije dostavilo nikakve konkretne dokaze koji potkrjepljuju tu tvrdnju. Također je tvrdilo da je stvarna potrošnja jedinog proizvođača koji surađuje bila veća od normi SION-a za svaki ulazni faktor i da nije bilo pretjeranog smanjenja carina. Pa ipak, uzimajući u obzir stvarno stanje utvrđeno na licu mjesta (tj. mješavinu ulaznih faktora i proizvedenih proizvoda, korištenje različitih normi SION-a, nedostatak registara stvarne potrošnje u skladu s politikom EXIM-a) i do ispunjenja potrebnih konačnih koraka provjere od strane Vlade Indije, svaki izračun u pogledu stvarne potrošnje i posljedičnog pretjeranog smanjenja carina po odobrenju/dozvoli i normi SION nije bio izvediv. Stoga se sve navedene tvrdnje moraju odbiti. Naposljetku, trgovačko je društvo dostavilo primjedbe o računalnoj pogrešci koja se smatrala utemeljenom i koja je uzeta u obzir prilikom izračuna iznosa subvencije.

(28)

Izuzeće od uvoznih carina je subvencija u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe, tj. financijski doprinos Vlade Indije koja je prenijela olakšicu na ispitivanog izvoznika.

(29)

Osim toga, AA za fizički izvoz i AA za djelomičnu opskrbu jasno de iure zavise o ostvarenom izvozu te se stoga smatra da su posebni i na njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) osnovne Uredbe. Bez izvozne obveze, trgovačko društvo ne može dobiti olakšicu prema ovim programima.

(30)

Ni jedan od ova dva pod-programa koja se koriste u ovom slučaju ne mogu se smatrati dozvoljenim sustavima povrata carine ili sustavima povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. osnovne Uredbe. Oni nisu u skladu s pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) osnovnoj Uredbi. Vlada Indije nije učinkovito primjenjivala svoj sustav provjere ili postupak za potvrđivanje jesu li i u kojem iznosu ulazni faktori potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. poglavlje II. članak 4. osnovne Uredbe i, u slučaju programa povrata kao zamjene, Prilog III. poglavlje II. članak 2. osnovne Uredbe). Sami SION-i ne mogu se smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje budući da su ulazni materijali koji su oslobođeni od carine i koji su uvezeni na temelju odobrenja/dozvola s različitim prinosima SION-a pomiješani u isti proizvodni postupak za izvoznu robu. Ova vrsta postupka ne omogućuje Vladi Indije da dovoljno precizno provjeri koje su količine ulaznih faktora potrošene u proizvodnji za izvoz i pod kojim bi ih referentnim vrijednostima SION-a trebalo usporediti. Nadalje, učinkovita kontrola Vlade Indije na temelju ispravno vođenog registra potrošnje ili nije provedena ili još nije dovršena. Osim toga, Vlada Indije nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih faktora koji se koriste, iako bi to obično trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. poglavlje II. članak 5. i Prilog III. poglavlje II. članak 3. osnovne Uredbe). Naposljetku, uključivanje ovlaštenih računovođa u postupak provjere nije dovelo do poboljšanja sustava provjere budući da ne postoje iscrpna pravila o tome kako bi ovlašteni računovođe trebali provoditi povjerene zadatke i da podaci dostavljeni tijekom ispitnog postupka nisu mogli jamčiti ispunjenje navedenih pravila određenih na temelju osnovne Uredbe.

(31)

Ova dva potprograma stoga su podložna uvođenju kompenzacijskih mjera.

(32)

U nedostatku dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, olakšica na koju se mogu uvesti kompenzacijske mjere je smanjenje ukupnih uvoznih carina koje normalno dospijevaju po uvozu ulaznih faktora. U tom je pogledu upozoreno da osnovna Uredba ne predviđa samo kompenziranje „viška” smanjenja carina. U skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) alinejom ii. i Prilogom I. točkom (i) osnovne Uredbe, samo se višak smanjenja carina može kompenzirati, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz priloga II. i III. osnovnoj Uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako je ustanovljeno nepostojanje prikladnog postupka praćenja, gornji izuzetak za program povrata nije primjenjiv, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (neostvareni prihod), umjesto pravila za sve navodne viškove smanjenja. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. osnovne Uredbe, nije na vlasti koja provodi ispitni postupak da izračuna takav višak smanjenja. Naprotiv, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) alinejom ii. osnovne Uredbe, ona samo treba utvrditi dostatni dokaz za pobijanje prikladnosti navodnog sustava provjere.

(33)

Iznos subvencije za izvoznika koji je koristio AA izračunan je na temelju oprosta uvoznih carina (osnovnih carina i posebnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju dva pod-programa koja su se koristila za dotični proizvod tijekom RIPR-a (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) osnovne Uredbe, pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne Uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljivao se prema izvoznom prometu od prodaje dotičnog proizvoda tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(34)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za jedinog proizvođača koji je surađivao tijekom RIPR-a iznosi 8,2 %.

(35)

Detaljni opis DEPB-a nalazi se u stavku 4.3. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavlju 4. HOP-a I. 2004.-2009.

(36)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(37)

Prihvatljivi izvoznik može se prijaviti za kredite DEPB-a koji se izračunavaju kao postotak vrijednosti izvezenih proizvoda prema ovome programu. Takve su stope DEPB-a odredile indijske vlasti za većinu proizvoda, uključujući i dotični proizvod. One se određuju na temelju SION-a, uzimajući u obzir predviđeni sadržaj uvoznih faktora u izvoznom proizvodu i carine na takav predviđeni uvoz, bez obzira na to jesu li uvozne carine bile doista plaćene ili ne.

(38)

Da bi ispunjavao uvjete za olakšice prema ovome programu, trgovačko društvo mora izvoziti. U trenutku izvozne transakcije, izvoznik mora vlastima u Indiji dati deklaraciju u kojoj se navodi da se izvoz odvija prema DEPB-u. Da bi se roba izvezla, indijska carinska tijela izdaju, tijekom postupka otpremanja, izvoznu otpremnicu. Taj dokument, inter alia, sadržava iznos kredita DEPB-a koji će se dodijeliti za tu izvoznu transakciju. U tom trenutku, izvoznik zna koliku će olakšicu primiti. Kada carinska tijela jednom izdaju izvoznu otpremnicu, Vlada Indije ne može više odlučivati o dodjeljivanju kredita DEPB-a. Relevantna stopa DEPB-a za izračun olakšice je ona koja se primjenjivala u vrijeme kada je izdana izvozna deklaracija. Stoga, ne postoji nikakva mogućnost retroaktivne izmjene razine olakšice.

(39)

Krediti DEPB-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 12 mjeseci od dana izdavanja. Mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih proizvoda koji se mogu uvoziti bez ograničenja, osim osnovnih sredstava. Roba koja se uveze uz takve kredite može se prodavati na domaćem tržištu (podliježe porezu na promet) ili se može drukčije koristiti.

(40)

Zahtjevi za kredite DEPB-a popunjavaju se elektronički i mogu pokriti neograničeni broj izvoznih transakcija. De facto, ne postoje strogi rokovi koji se primjenjuju za kredite DEPB-a. Elektronički sustav korišten za upravljanje DEPB-om ne isključuje automatski izvozne transakcije koje su izvan rokova za dostavljanje navedenih u poglavlju 4.47. HOP-a I. 2004.-2009. Nadalje, kako je jasno predviđeno poglavljem 9.3. HOP-a I. 2004.-2009., zahtjevi primljeni nakon isteka roka za dostavljanje uvijek se mogu razmatrati uz uvođenje manje novčane kazne (tj. 10 % odobrenog iznosa).

(41)

Po otkrivanju podataka, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje iznio je svoje primjedbe o DEPB-u. Trgovačko je društvo tvrdilo da olakšicu DEPB-a ne treba kompenzirati budući da nije bila korištena za dotični proizvod. Međutim, trgovačko društvo nije dostavilo nikakav argument kojim bi se opovrgnula praktična primjena programa kako je navedeno u uvodnim izjavama od 37. do 40. Trgovačko je društvo također tvrdilo da se samo kreditni iznos izvoza ostvarenog tijekom RIPR-a treba koristiti za izračun odobrene carinske olakšice, ali nije dokazalo zašto metodologija izračuna koja je korištena i u ovom i u prethodnom ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja postojećih mjera nije u skladu s odredbama osnovne Uredbe. Stoga su se te tvrdnje morale odbiti. Naposljetku, trgovačko je društvo dostavilo primjedbe o računalnoj pogrešci koja se smatrala utemeljenom i koja je uzeta u obzir prilikom izračuna iznosa subvencije.

(42)

DEPB predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Kredit DEPB-a je financijski doprinos Vlade Indije, budući da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koji bi u suprotnom bio dospio na naplatu. Nadalje, kredit DEPB-a prenosi olakšicu na izvoznika, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(43)

DEPB de iure zavisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatraju posebnim i primjerenim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 3. stavku 4. točki (a) osnovne Uredbe.

(44)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. osnovne Uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) osnovnoj Uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne faktore. Osim toga, nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni faktori koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I. i priloga II. i III. osnovnoj Uredbi. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za olakšice DEPB-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne faktore. Da bi dobio olakšicu, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne faktore nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni faktori, još uvijek imaju pravo na olakšice od DEPB-a.

(45)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 5. osnovne Uredbe te metodom izračuna koja je za ovaj program korištena u Uredbi (EZ) br. 713/2005, iznos subvencija koje se mogu kompenzirati računao se prema olakšici koja je bila prenijeta na primatelja, za kojeg je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. U tom smislu, smatralo se da je olakšica prenijeta na primatelja u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija prema ovom programu. U tom trenutku, Vlada Indije obvezna je oprostiti carine, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne Uredbe. Kada carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, inter alia, naveden iznos kredita DEPB-a koji se treba odobriti za tu izvoznu transakciju, Vlada Indije više ne odlučuje o tome hoće li odobriti subvenciju i u kojem iznosu. Nijedna promjena stope DEPB-a između stvarnog izvoza i izdavanja dozvole DEPB nema retrogradni učinak na razinu odobrene olakšice. Nadalje, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje knjižio je kredite DEPB-a prema dospijeću kao prihod u fazi izvozne transakcije.

(46)

U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, pristojbe koje se obvezno plaćaju za ishođenje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. točki (a) osnovne Uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime je iznos subvencije postao brojnik. U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne Uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljivan je prema ukupnom izvoznom prometu od prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s revizijom kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(47)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iznosi 2,1 %.

(48)

Detaljni opis EPCG-a nalazi se u poglavlju 5. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavlju 5. HOP-a I. 2004.-2009.

(49)

Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga stekli su uvjete za ovaj program.

(50)

Pod uvjetom da ima izvoznu obvezu, trgovačko društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i, od travnja 2003., rabljena osnovna sredstva do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Radi toga Vlada Indije izdaje dozvolu EPCG nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Od travnja 2000. ovaj program predviđa sniženu carinsku stopu za uvoz od 5 %, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze prema tom programu. Do 31. ožujka 2000. primjenjivala se efektivna carinska stopa od 11 % (uključujući 10 % prireza) i, u slučaju uvoza velike vrijednosti, nulta stopa carine. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja.

(51)

Nositelj dozvole EPCG također može nabavljati osnovna sredstva na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti uvoz komponenata oslobođen od carine, koje su potrebne za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Alternativno, domaći proizvođač može zahtijevati olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima nositelju dozvole EPCG.

(52)

Nakon otkrivanja, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje dostavio je primjedbe o EPCG-u. Trgovačko je društvo tvrdilo da, na temelju općeprihvaćenih računovodstvenih načela, osnovna sredstva koriste se u proizvodnom postupku. U ovom se pogledu napominje da trgovačko društvo ovu tvrdnju nije potkrijepilo dokazima tako da izričito navede navodna općeprihvaćena računovodstvena načela i osigura analizu u vezi s odgovarajućim odredbama EPCG-a politike EXIM-a te definiciju ulaznih faktora korištenih u proizvodnom postupku, kako je određeno u Prilogu II. osnovnoj Uredbi. Također je tvrdilo da se vrijeme amortizacije trgovačkog društva trebalo koristiti kao uobičajeno vrijeme amortizacije. Pa ipak, takav pristup u suprotnosti je s odgovarajućom odredbom članka 7. stavka 3. osnovne Uredbe. Stoga su se ove tvrdnje morale odbiti. Naposljetku, trgovačko je društvo dostavilo primjedbe o računalnoj pogrešci koja se smatrala utemeljenom i koja je uzeta u obzir prilikom izračuna iznosa subvencije.

(53)

EPCG predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos Vlade Indije budući da ta koncesija smanjuje Vladi Indiji prihod od carina koji bi inače bio naplativ. Osim toga, smanjenje carine prenosi olakšicu na izvoznika, jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju njegovu likvidnost.

(54)

Osim toga, EPCG de iure zavisi o ostvarenom izvozu budući da se takve dozvole ne mogu dobiti bez izvozne obveze. Stoga se smatra posebnim i prikladnim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 3. stavku 4. točki (a) osnovne Uredbe.

(55)

U konačnici, ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. osnovne Uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u područje tih dozvoljenih sustava, kao što se navodi u Prilogu I. točki (i) osnovne Uredbe, jer se ne koriste u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(56)

Iznos subvencije bio je izračunan, u skladu s člankom 7. stavkom 3. osnovne Uredbe, na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom vremenskog razdoblja koje odražava uobičajeno vrijeme amortizacije takvih osnovnih sredstava u industriji antibiotika. U skladu s uspostavljenom praksom, tako izračunani iznos, koji vrijedi za RIPR, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi se odrazila punu vrijednost olakšice kroz vrijeme. Komercijalna kamatna stopa tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s revizijom u Indiji smatrala se prikladnom za ovu svrhu. U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, pristojbe koje se obvezno plaćaju za ishođenje subvencije bile su odbijene u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) osnovne Uredbe od te sume kako bi se dobio iznos subvencije kao brojnik. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne Uredbe, ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema izvoznom prometu tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(57)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iznosi 0,1 %.

(58)

Pojedinosti o ovom programu navedene su Glavnom cirkularu DBOD-a br. DIR.(Exp.).BC 01/04.02.02/2007-08 Centralne banke Indije (RBI) koji je upućen svim komercijalnim bankama u Indiji.

(59)

Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici stekli su uvjete za ovaj program.

(60)

Prema ovom programu, RBI obvezno postavlja najviši prag za kamatne stope koje se primjenjuju na kredite za izvoz u indijskim rupijima ili u stranoj valuti, koje komercijalne banke mogu naplaćivati izvozniku. EC se sastoji od dva pod-programa, Programa za kreditiranje izvoza prije otpreme (kredit za pakiranje), koji pokriva kredite predviđene za izvoznika za financiranje nabave, obrade, izrade, pakiranja i/ili prijevoza robe prije izvoza, i Programa za kreditiranje izvoza poslije otpreme, koji predviđa zajmove obrtnog kapitala u svrhu financiranja izvoznih potraživanja. RBI nalaže bankama i da osiguraju određeni iznos svojih neto bankovnih kredita za financiranje izvoza.

(61)

Zbog ovih Glavnih cirkulara RBI-a, izvoznici mogu ishoditi kredite za izvoz po povlaštenim kamatnim stopama u usporedbi s kamatnim stopama za redovne komercijalne kredite (gotovinske kredite), koje su određene isključivo prema tržišnim uvjetima. Razlika u stopama može se smanjiti za trgovačka društva s dobrim kreditnim rejtinzima. De facto, trgovačka društva s visokim rejtingom mogu biti u položaju dobiti kredite za izvoz i gotovinske kredite pod istim uvjetima.

(62)

Po otkrivanju podataka, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje iznio je svoje primjedbe o EC-u. Trgovačko je društvo tvrdilo i. da se pri odobravanju kredita za izvoz u stranoj valuti ne radi o financiranju iz javnih sredstava; ii. da njegove niske stope kredita za izvoz u stranoj valuti nisu posljedica visokog kreditnog rejtinga trgovačkog društva i ii. da kamatna stopa na kredit u stranoj valuti korištena kao referentna vrijednost ne smije biti ista kao i ona koja se koristila na kredite u indijskim rupijima. U ovom se pogledu napominje da su kredit za izvoz i u indijskim rupijima i u stranoj valuti dio istog Glavnog cirkulara RBI-a, čija je praktična primjena opisana u uvodnim izjavama 60. i 61., a čije iscrpne i ograničavajuće odredbe pokazuju da su financiranje kredita za izvoz u stranoj valuti i kamatne stope povezani s jasnim direktivama vlade. Što se tiče referentne stope, napominje se da je trgovačko društvo o tome izvijestilo u vezi sa svojim kreditom u indijskim rupijima i, u skladu s odgovarajućim politikama Glavnog cirkulara RBI-a, izvoznici za istu izvoznu transakciju slobodno mogu prelaziti od kredita u rupijima do kredita u stranoj valuti. Stoga se smatra prikladnim da se kao referentna vrijednost koristi samo stopa koju je trgovačko društvo prijavilo kao svoju uobičajenu indijsku kamatnu stopu. Stoga su se te tvrdnje morale odbiti. Naposljetku, trgovačko je društvo dostavilo primjedbe o računalnoj pogrešci koja se smatrala utemeljenom i koja je uzeta u obzir prilikom izračuna iznosa subvencije.

(63)

Povlaštene kamatne stope kredita EC-a utvrđene u Glavnom cirkularu RBI-a koji je naveden u uvodnoj izjavi 58. mogu smanjiti troškove kamata izvoznika u usporedbi s troškovima kredita koji su određeni isključivo prema tržišnim uvjetima i u tom slučaju prenose takvom izvozniku olakšicu u smislu članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Financiranje izvoza nije samo po sebi sigurnije od domaćeg financiranja. De facto, obično se smatra rizičnijim, a razina sigurnosti potrebna za određeni kredit, bez obzira na objekt financiranja, isključivo je komercijalna odluka dotične komercijalne banke. Razlika u stopama različitih banaka posljedica je metode RBI-a da odredi maksimalne stope pozajmica pojedinačno za svaku komercijalnu banku. Osim toga, komercijalne banke ne bi bile obvezne korisnicima financiranja izvoza omogućiti nikakve povoljnije kamatne stope za kredite za izvoz u stranoj valuti.

(64)

Usprkos činjenici da povlaštene kredite prema EC-u dodjeljuju komercijalne banke, ova je olakšica financijski doprinos vlade u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje iv. osnovne Uredbe. U ovom kontekstu treba napomenuti da niti članak 2. stavak 1. točka (a) alineja iv. osnovne Uredbe niti Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne zahtijevaju terećenje javnih računa, tj. naknadu komercijalnim bankama od strane Vlade Indije, radi uspostavljanja subvencije, već samo nalog Vlade za provođenje funkcija opisanih u podtočkama i., ii. ili iii. članka 2. stavka 1. točke (a) osnovne Uredbe. RBI je javno tijelo, koje stoga potpada pod definiciju „vlade” kako se navodi u članku 1. stavku 3. osnovne Uredbe. U 100 %-tnom je državnom vlasništvu, ostvaruje ciljeve javnog poretka, npr. monetarnu politiku, a njime upravlja Vlada Indije. RBI usmjerava privatna tijela, u smislu druge alineje članka 2. stavka 1. točke (a) alineje iv. osnovne Uredbe, budući da su komercijalne banke vezane za uvjete koje on nameće, između ostalog za najviše pragove za kamatne stope za kredite za izvoz odobrene u Glavnim cirkularima RBI-a i za odredbe RBI-a da komercijalne banke moraju osigurati određeni iznos svojih neto bankovnih kredita za financiranje izvoza. Ovo usmjeravanje obvezuje komercijalne banke da provode funkcije navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki i. osnovne Uredbe, u ovom slučaju zajmove u obliku povlaštenog financiranja izvoza. Takav neposredan prijenos sredstava u obliku zajmova pod određenim uvjetima obično bi se povjerio vladi, a ta se praksa u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne Uredbe ne razlikuje bitno od praksi koje vlada normalno slijedi. Ova se subvencija smatra posebnom i primjerenom za uvođenje kompenzacijskih mjera budući da su povlaštene kamatne stope dostupne samo u odnosu na financiranje izvoznih transakcija pa stoga zavise o ostvarenom izvozu prema članku 3. stavku 4. točki (a) osnovne Uredbe.

(65)

Iznos subvencije izračunavao se na temelju razlike između kamata plaćenih za kredite za izvoz korištene tijekom RIPR-a i kamata koje bi jedini proizvođač izvoznik koji surađuje bio platio za redovne komercijalne kredite. Ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom izvoznom prometu tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne Uredbe, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(66)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iznosi 1,3 %.

(67)

Izvoznici bi na temelju ovog programa mogli koristiti olakšicu u obliku djelomičnog izuzeća od poreza na dohodak u pogledu dobiti ostvarene od izvozne prodaje. Zakonska osnova za ovo izuzeće utvrđena je u odjeljku 80.HHC ZPD-a.

(68)

Ta je odredba ukinuta za godinu 2005./2006. (tj. za financijsku godinu koja je trajala od 1. travnja 2004. do 31. ožujka 2005.) nadalje pa, stoga, 80.HHC ZPD-a ne prenosi nikakve olakšice nakon 31. ožujka 2004. Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje nije se okoristio nikakvim olakšicama na temelju ovog programa tijekom RIPR-a. Slijedom toga, budući da je ovaj program povučen, ne kompenzira se, u skladu s člankom 15. stavkom 1. osnovne Uredbe.

(69)

Detaljni opis ITIRAD-a nalazi se u odjeljku 35.(2.AB) ZPD-a.

(70)

Trgovačka društva koja posluju u području biotehnologije ili izrade ili proizvodnje lijekova, farmaceutskih proizvoda, kemikalija, elektroničke opreme, računala, telekomunikacijske opreme ili svakog drugog predmeta ili svake druge stvari u skladu s obaviješću, ispunjavaju uvjete za olakšice prema ovom programu.

(71)

Za svaki izdatak (osim troška zemljišta ili zgrade) za interne objekte za istraživanje i razvoj, koji odobri Ministarstvo za znanstveno i industrijsko istraživanje Vlade Indije, za potrebe poreza na dohodak dozvoljava se odbitak iznosa koji iznosi 150 % de facto nastalih troškova. Stoga, pomoću 50 %-tnog odbitka fiktivnih troškova (tj. troškova koji nisu zaista nastali) umjetno se smanjuje osnovica poreza na dohodak i, slijedom toga, opterećenje poreza na dohodak.

(72)

Po otkrivanju podataka nisu iznesene nikakve primjedbe u odnosu na ITIRAD.

(73)

ITIRAD predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Umjetno smanjenje osnovice poreza na dohodak na temelju odjeljka 35.(2.AB) ZPD-a predstavlja financijski doprinos Vlade Indije budući da to smanjuje Vladi Indiji prihod od poreza na dohodak koji bi inače bio naplativ. Nadalje, smanjenje poreza na dohodak prenosi olakšicu na trgovačko društvo, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(74)

Tekst odjeljka 35.(2.AB) ZPD-a dokazuje da je ITIRAD de iure poseban u smislu članka 3. stavka 2. točke (a) osnovne Uredbe i da je stoga primjeren za uvođenje kompenzacijskih mjera. Prihvatljivost za ovaj program ne određuje se objektivnim kriterijima koji su neutralni u smislu članka 3. stavka 2. točke (b) osnovne Uredbe. Olakšice na temelju ovog programa dostupne su samo određenim industrijama budući da Vlada Indije nije omogućila da ovaj program bude dostupan svim sektorima. Takva ograničenja predstavljaju posebnost budući da kategorija „skupina industrija” u članku 3. stavku 2. osnovne Uredbe jednako opisuje sektorska ograničenja. Ovo ograničenje nije gospodarske prirode niti horizontalne primjene kao ograničenje broja zaposlenika ili veličine poduzeća.

(75)

Iznos subvencije izračunavao se na temelju razlike između dospjelog poreza na dohodak za razdoblje ispitnog postupka u vezi s revizijom i bez primjene odredaba odjeljka 35.(2.AB) ZPD-a. Ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne Uredbe, jer se subvencija odnosi na svu prodaju, domaću i izvoznu, i nije se dodjeljivala u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(76)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iznosi 0,1 %.

(77)

Detaljni opis FM-a nalazi se u poglavlju 3.9 politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavlju 3.20 HOP-a I. 2004.-2009.

(78)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(79)

Na temelju ovog programa izvoz svih proizvoda u zemlje navedene u Dodatku 37.(C) HOP-a 2004.-2009. ima pravo na kredit za pristojbe u iznosu od 2,5 % FOB vrijednosti proizvoda koji se izvoze na temelju ovog programa. Određene vrste izvoznih aktivnosti isključene su iz ovog programa, npr. izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/izvozno usmjerenih jedinica. Iz ovog programa isključene su i određene vrste proizvoda, npr. dijamanti, plemenite kovine, rude, žitarice, šećer i naftni derivati.

(80)

Krediti za pristojbe na temelju FM-a slobodno se mogu prenositi i vrijede 24 mjeseca od datuma izdavanja odgovarajuće potvrde o pravu na kredit. Mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih ulaznih faktora ili roba, uključujući osnovna sredstva.

(81)

Potvrda o pravu na kredit izdaje se u pristaništu iz kojeg je izvoz obavljen i nakon obavljenog izvoza ili otpreme robe. Sve dok podnositelj zahtjeva dostavi vlastima preslike svih odgovarajućih izvoznih dokumenata (npr. izvozni nalog, račune, otpremnice, bankovne potvrde o realizaciji), Vlada Indije ne odlučuje o odobravanju kredita za pristojbe.

(82)

Po otkrivanju podataka, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje iznio je svoje primjedbe o FM-u. Trgovačko je društvo tvrdilo da je program geografski povezan s drugim zemljama i da ga EZ ne može kompenzirati. Osim toga, nije moglo opovrgnuti niti praktičnu primjenu programa niti način na koji se olakšica FM-a koristi, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 79. do 81. Stoga se ova tvrdnja morala odbiti. Naposljetku, trgovačko je društvo dostavilo primjedbe o računalnoj pogrešci koja se smatrala utemeljenom i koja je uzeta u obzir prilikom izračuna iznosa subvencije.

(83)

FM predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Kredit za pristojbu po FM-u je financijski doprinos Vlade Indije, budući da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koji bi u suprotnom bio dospio na naplatu. Nadalje, kredit za pristojbu po FM-u prenosi olakšicu na izvoznika, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(84)

Nadalje, FM de iure zavisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatraju posebnim i primjerenim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 3. stavku 4. točki (a) osnovne Uredbe.

(85)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne Uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) osnovnoj Uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne faktore. Nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni faktori koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I. i priloga II. i III. osnovnoj Uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za olakšice FM-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne faktore. Da bi dobio olakšicu, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne faktore nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni faktori, još uvijek imaju pravo na olakšice od FM-a. Osim toga, izvoznik može koristiti kredit za pristojbe po FM-u kako bi uvozio osnovna sredstva, iako osnovna sredstva nisu uključena u područje dozvoljenih sustava carina, kao što se navodi u Prilogu I. točki (i) osnovne Uredbe, jer se ne koriste u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(86)

Iznos subvencija koja se mogu kompenzirati izračunan je u pogledu olakšice prenesene na primatelja, koja je ustanovljena tijekom RIPR-a i koju je proizvođač izvoznik koji surađuje knjižio prema dospijeću kao prihod u fazi izvozne transakcije. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. osnovne Uredbe, ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema izvoznom prometu tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(87)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iznosi 0,1 %.

(88)

Podsjeća se da u Uredbi (EZ) br. 713/2005 iznos subvencija koje se mogu kompenzirati, izražen ad valorem, iznosi 35,1 % za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje u ovoj parcijalnoj privremenoj reviziji.

(89)

Tijekom ove parcijalne privremene revizije, iznos subvencija koje se mogu kompenzirati, izražen ad valorem, iznosi 11,9 %, kako je navedeno u nastavku teksta:

(90)

Uzimajući u obzir gore navedeno, zaključuje se da se smanjila razina subvencije u pogledu jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(91)

U skladu s odredbama članka 19. osnovne Uredbe i razlozima za ovu parcijalnu privremenu reviziju koji su navedeni u točci 3. obavijesti o pokretanju revizije, ustanovljeno je da se razina subvencioniranja u pogledu jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje smanjila s 35,1 % na 11,9 % i, stoga, stopa kompenzacijske pristojbe koja je Uredbom (EZ) br. 713/2005 uvedena za ovog proizvođača izvoznika mora se izmijeniti na odgovarajući način.

(92)

U ovom se pogledu prisjeća da je stopa subvencije za Ranbaxy Laboratories Ltd na temelju Uredbe (EZ) br. 713/2005 bila viša od razine uklanjanja štete. U skladu s člankom 15. stavkom 1. osnovne Uredbe, niža stopa koja odražava razinu uklanjanja štete smatrala se prikladnom za uklanjanje štete prouzročene industriji Zajednice pa je, stoga, stopa kompenzacijske pristojbe koja je primjenjiva na uvoz od trgovačkog društva Ranbaxy Laboratories Ltd utvrđena u iznosu od 30,3 %.

(93)

Uzimajući u obzir gore navedeno i s obzirom da je stopa subvencija sada niža od razine uklanjanja štete, stopa kompenzacijske pristojbe za pojedinačno trgovačko društvo, koja je primjenjiva na jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje, Ranbaxy Laboratories Ltd, utvrđena je u iznosu od 11,9 %.

(94)

U pogledu svih ostalih trgovačkih društava koja nisu surađivala u ovoj parcijalnoj privremenoj reviziji napominje se da se stvarni načini ispitanih programa i njihova mogućnost kompenzacije nisu promijenili u odnosu na prethodni ispitni postupak. Stoga nema razloga ponovno izračunati stope subvencije i pristojbe za trgovačka društva koja nisu surađivala u ovoj parcijalnoj privremenoj reviziji. Slijedom toga, stope pristojbe primjenjive na sve ostale stranke osim na Ranbaxy Labratories Ltd, navedene na temelju članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 713/2005, ostaju nepromijenjene.

(95)

Stope kompenzacijskih pristojbi za pojedinačno trgovačko društvo koje se specificiraju u ovoj Uredbi odražavaju stanje kakvo je otkriveno tijekom parcijalne privremene revizije. Stoga su primjenjive samo na uvoz dotičnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva. Uvozi dotičnog proizvoda, koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji se odnose na ove koji se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podložni su carinskim stopama koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”.

(96)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena ovih pojedinačnih stopa kompenzacijskih pristojbi (npr. nakon promjene imena subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog tijela) upućuje se bez odlaganja Komisiji (4) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, takvom promjenom imena ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. U slučaju potrebe, a nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija se ovime ovlašćuje primjereno izmijeniti Uredbu tako što će se popuniti popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne carinske stope,