EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32008R0654

Uredba Vijeća (EZ) br. 654/2008 od 29. travnja 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je proširena na uvoz kumarina dostavljenog iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije, bez obzira na to je li deklariran kao da je podrijetlom iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije ili nije, po reviziji nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96

SL L 183, 11.7.2008, p. 1–12 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 11/07/2013

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2008/654/oj

11/Sv. 79

HR

Službeni list Europske unije

21


32008R0654


L 183/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 654/2008

od 29. travnja 2008.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je proširena na uvoz kumarina dostavljenog iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije, bez obzira na to je li deklariran kao da je podrijetlom iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije ili nije, po reviziji nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1), a posebno njezin članak 9., članak 11. stavak 2., članak 8. i članak 13.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 769/2002 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 3 479 EUR po toni na uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republika Kine i proširilo je na uvoz dostavljen iz Indije i Tajlanda Uredbom Vijeća (EZ) br. 2272/2004 (3) te na uvoz dostavljen iz Indonezije i Malezije Uredbom Vijeća (Ez) br. 1650/2006 (4).

(2)

Komisija je Odlukom (5) od 3. siječnja 2005. prihvatila obvezu koju je jedan indijski proizvođač ponudio u vezi s ispitnim postupkom u odnosu na navodno izbjegavanje antidampinških mjera kod uvoza kumarina dostavljenog iz Indije ili Tajlanda.

2.   Zahtjev za reviziju

(3)

Zahtjev je 8. veljače 2007. podnijelo Vijeće europske kemijske industrije (CEFIC) (podnositelj zahtjeva) u ime jedinog proizvođača iz Zajednice koji predstavlja cijelu proizvodnju Zajednice kumarina.

(4)

Podnositelji zahtjeva naveli su i dostavili dostatni dokaz prima facie o tome da:(a) postoji vjerojatnost nastavljanja ili ponavljanja dampinga i štete industriji Zajednice i

(b) uvoz dotičnog proizvoda iz Narodne Republike Kine nastavio je ulaziti u Zajednicu u znatnim količinama i po dampinškim cijenama.

(5)

Također je navedeno da su obujam i cijene uvezenog dotičnog proizvoda nastavile, između ostalih posljedica, imati negativni učinak na razinu cijena koju naplaćuje industrija Zajednice, što je za posljedicu imalo značajne negativne učinke na njezino financijsko stanje i zaposlenost.

(6)

Nadalje, podnositelj zahtjeva istaknuo je da su tijekom razdoblja uvođenja mjera izvoznici/proizvođači dotičnog proizvoda iz Narodne Republike Kine narušavali postojeće mjere izbjegavanjem istih, na što se odgovorilo proširenjem mjera donesenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 2272/2004 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1650/2006.

3.   Pokretanje

(7)

Nakon što je po savjetovanju sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoji dostatni dokaz za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije, pokrenula ispitni postupak u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. (6)

4.   Razdoblje ispitnog postupka

(8)

Razdoblje revizije ispitnog postupka (RIP) za ispitivanje nastavljanja ili ponavljanja dampinga i štete, obuhvatilo je razdoblje od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007. Ispitivanje trendova koji su važni za procjenu vjerojatnosti nastavljanja ili ponavljanja štete, obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja RIP-a („razdoblje revizije”).

5.   Stranke na koje se ispitni postupak odnosi

(9)

Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila proizvođača iz Zajednice podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike iz NRK-a i njihove predstavnike, kineska nadležna tijela i uvoznike, korisnike te udruge za koje se zna da se na njih to odnosi. Komisija je poslala upitnike proizvođačima izvoznicima, proizvođaču iz Indije (analogna zemlja kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26.), jedinom proizvođaču iz Zajednice, poznatim uvoznicima i korisnicima te onim strankama koje su se javile u roku određenom u obavijesti o pokretanju revizije.

(10)

S obzirom na naočigled velikog broja proizvođača izvoznika uključenih u ovaj postupak, uporaba tehnika odabira uzorka predviđena je u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se odlučilo o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te, ako da, kako bi se odabrao uzorak, svi proizvođači izvoznici zamoljeni su da se jave i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s kumarinom tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dva trgovačka društva iz Narodne Republike Kine odgovorila su na upitnik za odabir uzorka, ali samo je jedan pokazao svoju spremnost za suradnju i odgovorio na upitnik od dampingu kako slijedi:

Nanjing Jingqiao Perfumery/China Tuhsu Flavours & Fragrances Imp. & Exp. Corp.

(11)

Proizvođač iz Zajednice i četiri uvoznika/korisnika odgovorili su na upitnike. Vezano za analognu zemlju, indijski proizvođač kojeg su kontaktirale službe Komisije odbio je suradnju.

6.   Provjera primljenih podataka

(12)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala neophodnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete interesu Unije. Komisija je izravno zainteresiranim strankama također dala priliku da izraze svoje stavove u pisanom obliku i zatraže saslušanje.

(13)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

Proizvođač iz Zajednice:

Rhodia Organics, (Lyon) Francuska,

uvoznici/korisnici:

Henkel KGaA, (Krefeld) Njemačka.

B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Dotični proizvod

(14)

Dotični proizvod isti je kao u početnom ispitnom postupku, to jest, kumarin, bjelkasti kristalni prah karakterističnog mirisa svježe pokošenog sjena. Upotrebljava se ponajviše kao aromat i učvršćivač u pripremi mirisnih spojeva, kao što su spojevi koji se koriste u proizvodnji sredstava za pranje, kozmetike i finih mirisa.

(15)

Kumarin, koji je izvorno prirodni proizvod koji se dobiva od tonka graha, sada se proizvodi sintetički. Može se dobiti procesom sinteze počevši od fenola kako bi se dobio salicilaldehid (Perkinova reakcija) ili sintezom ortokrezoka (Raschigova reakcija). Glavno fizičko svojstvo kumarina jest njegova čistoća čiji je pokazatelj talište. Talište kumarina standardne kvalitete kojim se trguje na tržištu Zajednice, kreće se između 68 °C i 70 °C, što odgovara 99 %-tnoj čistoći.

(16)

Dotični proizvod uvršten je pod oznaku KN ex 2932 21 00.

2.   Istovjetni proizvod

(17)

Kao i u početnom ispitnom postupku, utvrđeno je da kumarin koji se izvozi u Zajednicu iz NRK-a kao i kumarin koji proizvodi i prodaje industrija Zajednice na tržištu Zajednice, uistinu imaju ista fizička svojstva i namjene te da su, stoga, istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVLJANJA I PONAVLJANJA DAMPINGA

1.   Opća pitanja

(18)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je postoji li trenutačno damping i je li vjerojatno da bi istek mjera mogao dovesti do nastavljanja ili ponavljanja dampinga.

(19)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, korištena je ista metodologija kao i u početnom ispitnom postupku. Budući da revizija po isteku mjere ne predviđa ispitivanje promijenjenih okolnosti, nije ponovo razmatrano jesu li proizvođači imali pravo na primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva („MET”).

(20)

Statistički su podaci pokazali da je iz svih izvora u EU uvezeno oko 214 tona, od čega oko 137 tona podrijetlom iz Kine, što čini oko 20 % potrošnje u EU-u.

2.   Odabir uzorka (među izvoznicima) i suradnja

(21)

Podsjeća se da u prethodnom ispitnom postupku čiji su rezultati objavljeni u svibnju 2012., kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali i nije im odobrena primjena ni MET-a niti IT-a.

(22)

Obrasci za odabir uzorka poslani su 21 potencijalnom proizvođaču/izvozniku iz NRK-a, ali samo su dva trgovačka društva odgovorila, od kojih je samo jedno surađivalo u ispitnom postupku tako da je popunilo odgovor na upitnik pa odabir uzroka, stoga, nije bio opravdan. Taj jedini odgovor obuhvaćao je 5 % kineskog uvoza tijekom RIP-a. U smislu kapaciteta, navedeni suradnik posjedovao je oko 17 % ukupnih kineskih kapaciteta.

(23)

S obzirom na vrlo nisku razinu suradnje i ograničeno predstavljanje kineskog tržišta i proizvodnje koje predstavlja jedno trgovačko društvo, utvrđeno je da se nisu izravno od proizvođača izvoznika mogli prikupiti pouzdani podaci o uvozu dotičnog proizvoda u Zajednicu tijekom RIP-a. U tim okolnostima i u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, Komisija je pribjegla korištenju raspoloživih podataka, to jest, podataka KN oznake. Međutim, podaci iz jedinog odgovora na upitnik korišteni su u mjeri u kojoj ih je bilo moguće unakrsno usporediti s rezultatima temeljenima na podacima raspoloživima prema članku 18.

(24)

Utvrđeno je da su podaci KN oznake pružili najbolje raspoložive činjenice o većini aspekata ovog ispitnog postupka. Podaci iz TARIC-a i podaci prikupljeni na temelju članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe, potvrdili su točnost podataka KN oznake.

(25)

Uvijek kada su bili opravdani, podaci o izvoznoj cijeni dobiveni od proizvođača koji surađuju i statistički podaci o kineskom uvozu s kojima Komisija raspolaže (koji su također uključivali proizvode osim dotičnog proizvoda) korišteni su kao dodatni podaci.

3.   Analogna zemlja

(26)

Kumarin je miris koji se proizvodi samo u nekoliko zemalja svijeta pa je, stoga, odabir analogne zemlje bio krajnje ograničen. Prema raspoloživim podacima u ispitnom postupku, jedine zemlje proizvođačice tijekom RIP-a bile su Francuska, Kina i Indija. SAD je korišten u prethodnoj reviziji ispitnog postupka, ali odnosno trgovačko društvo je odonda prestalo s proizvodnjom. U obavijesti o pokretanju postupka bila je predložena Indija, ali ni jedan indijski proizvođač nije pristao na suradnju.

(27)

S obzirom na ove nalaze, uobičajenu vrijednost trebalo je odrediti na „bilo kojoj drugoj razumnoj osnovi” u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe. Podaci industrije Zajednice smatrani su razumnima za ove potrebe.

4.   Damping tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka

(28)

Iz razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 23., dampinške marže izračunane su korištenjem podataka KN oznake koji su unakrsno uspoređeni s podacima primljenima od jedinog kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje. Izvozne cijene uvoza iz Kine prilagođene su kako bi se zajamčilo da su na razini usporedivoj s razinom uobičajene vrijednosti. Te su prilagodbe osigurale da se izračun izvrši po paritetu franko tvornica, a razlika između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti izražena je kao postotak CIF izvozne cijene. Dampinška marža je, na temelju navedenog, iznosila oko 45 % tijekom RIP-a.

5.   Usporedbe cijena

(29)

Bilo je jasno da bi, ako se dozvoli da mjere prestanu vrijediti, to bio jasni poticaj kineskim izvoznicima da prodaju veliki obujam na iznimno velikom tržištu EU-a. Taj se zaključak temelji na sljedećim podacima izračunanima tijekom ispitnog postupka:

i.

tijekom RIP-a, kineske domaće cijene bile su oko 25 % niže od cijena na tržištu EU-a;

ii.

kineski proizvođači prodaju većinu svoje proizvodnje na izvoznim tržištima jer njihovo domaće tržište nije dovoljno veliko da bi prihvatilo svu njihovu proizvodnju i jer su domaće cijene slične cijenama koje se mogu postići na tržištima trećih zemalja;

iii.

cijene na tržištu Zajednice bile su više od izvoznih cijena u trećim zemljama, koje su postigli kineski proizvođači izvoznici, što upućuje na to da bi damping mogao postojati i na tržištima drugih trećih zemalja i da bi to predstavljalo znatni poticaj proizvođačima iz NRK-a da preusmjere svoj izvoz u Zajednicu.

6.   Neiskorišten kapacitet i zalihe u NRK-u

(30)

U prethodnom ispitnom postupku koji se završio u svibnju 2002., utvrđeno je da postoji ogromna raspoloživost neiskorištenog kineskog proizvodnog kapaciteta (između 50 % i 60 % proizvodnog kapaciteta). Zbog niske razine suradnje kineskih proizvođača izvoznika malo je podataka o trenutačno neiskorištenom kapacitetu i zalihama u NRK-u stavljeno na raspolaganje za potrebe ispitnog postupka.

(31)

Međutim, prema njegovom odgovoru na upitnik, jedini proizvođač koji surađuje imao je znatan neiskorišteni kapacitet. Taj je proizvođač imao oko 500 tona zaliha na kraju RIP-a, što je činilo više od 70 % tržišta EU-a tijekom RIP-a. Imajući na umu da navedeni proizvođač predstavlja samo između 15 i 20 % kineskog proizvodnog kapaciteta, vjerojatno je da bi, ako bi mjere bile stavljene izvan snage, bilo raspoloživo i više zaliha za prodor na tržište EU-a.

7.   Moguć kapacitet prihvata tržišta trećih zemalja ili domaćeg tržišta NRK-a

(32)

Imajući na umu gore navedene usporedbe cijena i raspoloživost neiskorištenog kapaciteta i zaliha, ne može se dvojiti o tome da će kinesku proizvodnju prihvatiti tržišta trećih zemalja i domaće kinesko tržište. Razlog tome jest da je potrošnja na tržištima trećih zemalja ostala relativno stabilna tijekom posljednjih 10 godina i očekuje se da će ostati stabilna i u budućnosti. Imajući to na umu, očito je da će kineski proizvođači vjerojatno morati nastaviti s izvozom u Zajednicu. To valja pripisati činjenici da je tržište EU-a jedno od najatraktivnijih tržišta na svijetu, s obzirom na njegovu veličinu i relativno visoke cijene koje se mogu postići. Ako mjere budu stavljene izvan snage, jasno je da bi se još veći obujam dampinškog uvoza mogao preusmjeriti na tržište EU-a.

8.   Izbjegavanje mjera

(33)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 1., mjere koje se revidiraju proširene su na Indiju, Tajland, Maleziju i Indoneziju kao posljedica ispitnog postupka u vezi izbjegavanja mjera. Navedeno upućuje na jak interes kineskih proizvođača za ulazak na tržište Zajednice te njihovu spremnost da to učine i kada postoje antidampinške mjere. Postojanje izbjegavanja mjera, stoga, ide u prilog zaključku da postoji velika vjerojatnost da će se velike razine dampinškog uvoza vratiti na tržište Zajednice ako mjere budu stavljene izvan snage.

9.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka i/ili ponavljanja dampinga

(34)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da je vjerojatno da će se damping nastaviti ako mjere budu stavljene izvan snage.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE

(35)

Trgovačko društvo koje predstavlja podnositelj zahtjeva bilo je jedini proizvođač kumarina u Zajednici tijekom razdoblja ispitnog postupka. Smatra se, stoga, da taj proizvođač iz Zajednice čini industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

E.   ANALIZA STANJA U ZAJEDNICI

1.   Potrošnja u Zajednici  (7)

(36)

Proizvod koji se revidira čini dio jedne KN oznake. U svrhu utvrđivanja obujma proizvoda koji potpadaju pod ovu KN oznaku, a koji nisu dotični proizvod, službe Komisije usporedile su podatke KN-a s drugim raspoloživim statističkim izvorima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23. Ta je usporedba pokazala da skoro 100 % uvezenih proizvoda iz ove oznake bilo je de facto dotični proizvod.

(37)

Potrošnja u Zajednici je, prema tome, bila utvrđena tako da su se svi podaci oznake KN o uvozu u Europsku zajednicu dodali obujmu prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice kako je naveden u odgovoru na upitnik.

(38)

Očigledna potrošnja kumarina je sveukupno pala za 8 % tijekom razdoblja revizije, a smanjivala do 2005., nakon čega je rasla. Sada se čini da su se razine potrošnje stabilizirale.

(39)

Potrošnja u Zajednici razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RIP

Potrošnja u Zajednici (indeks 2003. = 100)

100

91,4

82,4

90

92,3

2.   Uvoz iz dotične zemlje

(a)   Obujam i tržišni udio

(40)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 36., KN oznaka 2932 21 00 korištena je kao izvor za uvoz dotičnog proizvoda u Zajednicu.

(41)

Vezano za kineski uvoz, potrebno je posvetiti pažnju dokazanom izbjegavanju mjera koje je dovelo do proširenja mjera na uvoz kumarina iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije. Kao posljedica donesenih mjera protiv izbjegavanja mjera, uvoz podrijetlom iz NRK-a, kao i uvoz podrijetlom iz NRK-a koji je dopremljen iz drugih zemalja, smanjio se tijekom razdoblja revizije. Iako je uvoz kineskog podrijetla i dalje znatan, to je smanjenje pokazalo djelotvornost mjera protiv izbjegavanja mjera.

(42)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 38., očigledna potrošnja pala je u razmatranom razdoblju. Navedeni se kineski uvoz još više smanjio u odnosu na potrošnju koja je rezultirala gubitkom tržišnog udjela u Zajednici u korist industrije Zajednice. Obujam uvoza iz trećih zemalja u Zajednicu ostao je na istoj razini tijekom razdoblja revizije.

Tablica 2.

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RIP

Obujam dampinškog uvoza (indeks 2003. = 100)

100

99,4

49,7

47

50,1

Obujam uvoza iz trećih zemalja

100

78

74,7

65,5

66,6

Raspon tržišnog udjela dampinškog uvoza

30 %-40 %

40 %-50 %

20 %-30 %

10 %-20 %

20 %-30 %

(b)   Cijene

(43)

Tijekom razdoblja revizije prosječne CIF cijene kumarina uvezenog iz Kine bile su neprestano puno niže od cijena industrije Zajednice.

3.   Gospodarsko stanje industrije Zajednice

(a)   Proizvodnja

(44)

Industrija zajednice morala je smanjiti svoj obujam proizvodnje dotičnog proizvoda za 25 % između 2003. i RIP-a. To je povezano s činjenicom da je od 2003. na dalje industrija Zajednice izgubila obujam prodaje zbog izbjegavanja mjera. Usto, izgubila je obujam prodaje izvoza trećim zemljama, budući da se i na tržištima trećih zemalja suočavala s pritiskom jeftinog kineskog izvoza.

(b)   Kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(45)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 36. do 39., prodaja industrije Zajednice dotičnog proizvoda u Zajednici bila je relativno stabilna tijekom razdoblja revizije. Međutim, u istom je razdoblju industrija Zajednice pretrpjela ozbiljni pad obujma izvezenog trećim zemljama. U tim okolnostima, a u svrhu optimizacije razine iskorištenosti kapaciteta, industrija Zajednice morala je smanjiti kapacitet. Neovisno o tome, iskorištenost kapaciteta ostala je relativno mala.

Tablica 3.

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RIP

Proizvodnja

100

63,4

66,3

70,3

75,4

Proizvodni kapacitet

100

63,5

63,5

63,5

63,5

Iskorištenost kapaciteta

100

99,8

104,4

110,8

118,8

(c)   Prodaja u Zajednici

(46)

Obujam prodaje u EZ-u industrije Zajednice povećao se za 36 % tijekom razdoblja revizije. Taj je razvoj omogućilo produljenje mjera za dodatnih pet godina i učinkovito uklanjanje izbjegavanja mjera. Kao posljedica toga, i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 41., kineski se uvoz smanjio tijekom istog vremenskog razdoblja. Uvoz iz Indije, jedine druge poznate treće zemlje u kojoj se proizvodi kumarin, bio je ograničen na onaj iz preuzete obveze.

(d)   Zalihe

(47)

Obujam zaliha industrije Zajednice smanjio se tijekom razdoblja revizije.

(e)   Tržišni udjeli

(48)

Industrija zajednice povećala je tržišni udio tijekom razdoblja revizije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 41. i uvodnoj izjavi 42., djelotvornost postojećih mjera omogućila je industriji Zajednice da povrati tržišni udio. Povećanje tržišnog udjela od 22 postotna boda tijekom razdoblja revizije jasno je povezano s uklanjanjem izbjegavanja mjera.

(f)   Cijene

(49)

Prosječna neto prodajna cijena kumarina na tržištu EZ-a smanjila se za 10 % u 2004. u odnosu na cijene iz 2003. Nakon 2004., cijene su se postepeno popravljale, ali u RIP-u nikada nisu dostigle cijene iz 2003. Potpuni oporavak u smislu cijene nije se, stoga, dogodio kako se to moglo očekivati.

(50)

Stanje cijene odražava jak pritisak uvoza iz Kine. Tijekom razmatranog razdoblja prosječne CIF cijene uvoza iz Kine bile su neprestano puno niže od cijena industrije Zajednice. S postojećim mjerama, kumarin podrijetlom iz Kine se tijekom RIP-a prodavao po cijeni istovjetnoj cijeni industrije Zajednice. U tu je svrhu cijena kineskog izvoza odigrala ulogu gornje granice koja je primorala industriju Zajednice da uskladi svoje cijene. Kao posljedica toga, cijene industrije Zajednice jako su pale, a industrija je zabilježila nisku profitabilnost.

(51)

Za potrebe utvrđivanja nastavka smanjenja cijena prouzročenog kumarinom podrijetlom iz Kine, cijene franko tvornica industrije Zajednice prema nepovezanim kupcima uspoređene su s CIF uvoznim cijenama na granici Zajednice, uporabom podataka oznake KN kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 23. Usporedba je pokazala da, dok su cijene bile blizu neštetne cijene određene za industriju Zajednice, uvoz nije smanjivao cijene industrije Zajednice.

Tablica 4.

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RIP

Zalihe

100

50,3

31

20,9

3,7

Tržišni udjeli IZ-a

100

98

136,5

149,3

148

Cijene

100

90,4

93,7

96,6

97,3

(g)   Profitabilnost

(52)

Profitabilnost od prodaje dotičnog proizvoda nepovezanim kupcima u Zajednici čini se nešto pozitivnijom tijekom RIP-a. Ostala je negativna od 2004. na dalje, uz malo poboljšanje od 2006. godine. Takva razina niske profitabilnosti djelomično je posljedica smanjene prodajne cijene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 49. i uvodnoj izjavi 50., u kombinaciji s povećanjem troškova, posebno u pogledu cijene sirovine. Poboljšanje produktivnosti moglo je samo djelomično kompenzirati negativni utjecaj tih elemenata na profitabilnost. Sveukupna je dobit bila puno niža od uobičajene dobiti u cijelom razmatranom razdoblju.

(h)   Novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala

(53)

Razvoj novčanog toka koji je ostvarila industrija Zajednice u vezi s prodajom dotičnog proizvoda na tržištu EU-a, odražava razvoj profitabilnosti. Treba napomenuti da, iako je bio nizak, novčani tok je ostao pozitivan tijekom razdoblja revizije.

(54)

Ispitni postupak je utvrdio da industrija Zajednice nema poteškoća s prikupljanjem kapitala te da su izdaci za ulaganja bili ograničeni tijekom razdoblja revizije. Sposobnost prikupljanja kapitala ne može se, međutim, smatrati značajnim pokazateljem u ovom ispitnom postupku, budući da je industrija Zajednice velika grupacija čija proizvodnja kumarina čini samo mali dio njezine ukupne proizvodnje. Sposobnost prikupljanja kapitala usko je povezana s uspješnošću grupacije kao cjeline, a ne sa zasebnom uspješnošću u pogledu dotičnog proizvoda.

(i)   Zaposlenost, produktivnost i plaće

(55)

Zaposlenost industrije Zajednice smanjila se tijekom razdoblja revizije, posebno od 2004. na dalje. To je smanjenje povezano s reorganizacijom postupka proizvodnje kumarina koju je provela industrija Zajednice. Produktivnost industrije Zajednice izmjerena u obujmu proizvodnje po zaposlenoj osobi izrazito se povećala tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(56)

Trošak plaća kao cjeline smanjio se kao izravna posljedica reorganizacije opisane u uvodnoj izjavi 55. Prosječna plaća po zaposleniku ostala je na istoj razini tijekom razdoblja revizije.

Tablica 5.

 

2003.

2004.

2005.

2006.

RIP

Zaposlenika

100

86

61

57

57

Plaća

100

89,6

65,5

63,4

63,4

Produktivnost

100

76,4

111,8

129,4

135,3

(j)   Ulaganje i povrat ulaganja

(57)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka razina ulaganja dostigla je svoj vrhunac u 2004., a od tada je počela padati. U trenutnim tržišnim uvjetima industrija Zajednice više je posvećena održavanju postojeće proizvodne opreme nego proširenju proizvodnog kapaciteta.

(58)

Iz te perspektive povrat ulaganja, izražen kao odnos između neto dobiti industrije Zajednice i knjigovodstvene vrijednosti njezine dugotrajne imovine, odražava trend profitabilnosti kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 52.

(k)   Rast

(59)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 36. i sljedećima, obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu EU-a uvelike se povećao, omogućivši industriji Zajednice da povrati znatni tržišni udio.

(1)   Visina dampinške marže

(60)

Analiza visine dampinške marže uzima u obzir činjenicu da postoje mjere na snazi za uklanjanje štetnog dampinga. Međutim, s obzirom na obujam izvoza tijekom RIP-a u kombinaciji sa znatnom razinom utvrđenog dampinga (vidjeti uvodnu izjavu 28.), njezin utjecaj na stanje industrije Zajednice ne može se smatrati neznatnim.

(m)   Oporavak od prethodnog dampinga

(61)

Trebalo bi također uzeti u obzir da se industrija Zajednice ne bi mogla oporaviti od prethodnog dampinga nakon uvođenja antidampinških mjera u 2002. zbog izbjegavanja mjera protiv kojeg su mjere donijete tek 2004. i 2006. Prije nego što je Vijeće uvelo mjere za sprečavanje izbjegavanja mjera za Indiju, Tajland, Indoneziju i Maleziju i prije nego je 2005. Komisija prihvatila preuzetu obvezu, razina uvoza iz gore navedene četiri zemlje bila je znatna i nije dopuštala industriji Zajednice da se oporavi od učinaka dampinga.

4.   Zaključak o stanju tržišta Zajednice

(62)

Uvođenje antidampinških mjera na uvoz kumarina podrijetlom iz NRK-a i proširenje tih mjera na zemlje za koje je utvrđeno da su izbjegavale mjere, imalo je pozitivan učinak na industriju Zajednice, budući da joj je omogućilo djelomični oporavak od teške gospodarske situacije. Neprekidni napori koje ulaže industrija Zajednice u smislu smanjenja cijena i povećanja proizvodnje po zaposleniku mogli bi samo činiti protutežu povećanju cijena sirovine i smanjenju prodajnih cijena na tržištu Zajednice.

(63)

Izbjegavanje mjera od strane kineskih proizvođača kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 33., idu u prilog zaključku da kineski proizvođači izvoznici imaju veliki interes ući na tržište Zajednice.

(64)

Uzimajući u obzir gore navedenu analizu, stanje industrije Zajednice još je neizvjesno, iako su mjere ograničile štetne učinke dampinga. Povećanje uvoza po dampinškim cijenama bi, međutim, najvjerojatnije pogoršalo stanje i izbrisalo sve napore koje ulaže industrija Zajednice koja bi, po svemu sudeći, morala prestati s proizvodnjom kumarina.

F.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

1.   Vjerojatnost ponavljanja štete

(65)

Vezano za vjerojatan učinak isteka mjera na snazi na industriju Zajednice, sljedeći čimbenici uzeti su u obzir uz elemente sažete u uvodnim izjavama od 28. do 34.

(66)

Mjere na snazi su kao posljedicu imale to da je industrija Zajednice povećala obujam svoje prodaje na tržištu Zajednice. Iz podataka je jasno da se tržišni udio industrije Zajednice znatno povećao na tržištu na kojem je potrošnja pala za 8 % tijekom razdoblja revizije. Međutim, industrija Zajednice i dalje je trpjela smanjenje cijena.

(67)

Kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 38., unatoč tome što je potrošnja pala za 8 %, prema prognozama svjetska potrošnja kumarina, iako u određenoj mjeri ovisi o modnim trendovima, ne bi se trebala bitno promijeniti. U slučaju nedostatka mjera, postoje jasne naznake da će se značajni uvoz iz Kine nastaviti po dampinškim cijenama. Štoviše, veliki rezervni proizvodni kapacitet u Kini upućuje na to da postoji znatna vjerojatnost da bi se obujam uvoza u Zajednicu povećao ako bi mjere bile stavljene izvan snage.

(68)

Proširenje mjera nakon postupka sprečavanja izbjegavanja mjera bilo je uvelike djelotvorno u smislu da je zaustavilo izbjegavanje mjera u pogledu dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji je dostavljen iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije. Kineski proizvođači izvoznici će vjerojatno agresivno krenuti s cijenama u Zajednici kako bi kompenzirali izgubljeni tržišni udio nakon zaustavljanja izbjegavanja mjera.

(69)

Kako je zaključeno u gornjoj uvodnoj izjavi 29., ispitni postupak je utvrdio da bi, dopusti li se da mjere isteknu, to bio jasni poticaj kineskim izvoznicima da usmjere veliki obujam prema Zajednici. To bi omogućilo kineskim izvoznicima da iskoriste dio svojeg viška kapaciteta.

(70)

Vjerojatnost takvog razvoja dodatno je poduprijet činjenicom da su cijene u Zajednici više od kineskih izvoznih cijena prema drugim trećim zemljama. To bi zasigurno potaklo kineske proizvođače da povećaju aktivnosti na tržištu Zajednice.

(71)

Povećanje uvoza po nižim cijenama bi vjerojatno bilo posljedica ukidanja mjera i najvjerojatnije bi imalo nepovoljne utjecaje na industriju Zajednice. U tim bi okolnostima industrija Zajednice trebala pratiti smanjenje cijena kako bi zadržala tržišni udio ili zadržati prodajne cijene na sadašnjoj razini i time izgubiti kupce i potom prodaju. U prvom slučaju, industrija Zajednice trebala bi poslovati s gubitkom, a u drugom bi gubitak prodaje kao takav vjerojatno doveo do viših troškova, a potom i gubitaka.

(72)

Prema tome, ako se u slučaju okončanja mjera uvoz poveća kako je predviđeno, iz ispitnog postupka je razvodno da postoji jasna vjerojatnost ponavljanja štete po industriju Zajednice koja je već u krhkom stanju. U osnovi, nastavak proizvodnje kumarina više ne bi bio održiv za industriju Zajednice.

G.   INTERES ZAJEDNICE

1.   Uvod

(73)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala bi li produljenje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice kao cjeline. Određivanje interesa Zajednice temeljilo se na uzimanju u obzir raznih uključenih interesa, tj. interesa industrije Zajednice, uvoznika kumarina trgovaca kumarinom i korisnika kumarina. Kako bi ocijenila mogući učinak zadržavanja ili stavljanja izvan snage mjera, Komisija je zatražila podatke od svih, gore navedenih zainteresiranih stranaka.

(74)

Na ovoj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavljanja dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice.

2.   Interes industrije Zajednice

(75)

Jasno je da bi jedinom proizvođaču iz Zajednice bilo u interesu da može nastaviti s proizvodnjom kumarina.

(76)

Treba također uzeti u obzir da bi se u slučaju stavljanja izvan snage antidampinških mjera, damping vjerojatno nastavio i povećao, što bi za posljedicu imalo neprestano pogoršanje stanja industrije Zajednice najvjerojatnije sve do njezinog nestanka.

(77)

Sve u svemu, moglo bi se zaključiti da bi nastavak mjera jasno bio u interesu industrije Zajednice.

3.   Interes uvoznika i korisnika

(78)

Kontaktirano je trinaest uvoznika i 10 industrijskih korisnika te su im poslani upitnici. Službe Komisije primile su četiri odgovora od trgovačkih društava koja su pristala na suradnju.

(79)

Od četiri odgovora, jedan se uvoznik usprotivio mjerama jer je bio prvenstveno zabrinut za cijenu kod nabavljanja dotičnog proizvoda. To je trgovačko društvo, međutim, navelo i da je utjecaj cijene kumarina na ukupnu cijenu njegove proizvodnje vrlo ograničen.

(80)

Iako se dotični proizvod koristi u drugim industrijama u kojima se često ne može zamijeniti, njegova važnost u sastavu gotovog proizvoda je vrlo ograničena, kako u količini tako i u cijeni, i u većini slučajeva manja je od jedan posto. Utjecaj pristojbe na korisnika i na konačnog kupca je, stoga, vrlo ograničen.

(81)

Neki su korisnici naveli da daju veliku prednost kumarinu podrijetlom iz Zajednica zbog njegovih prednosti u kvaliteti. Da industrija Zajednice zaustavi svoju proizvodnju zbog stavljanja mjera izvan snage, to bi ozbiljno utjecalo na navedene korisnike.

(82)

Kod analize interesa Zajednice trebalo bi uzeti posebno u obzir potrebu za uklanjanjem učinaka štetnog dampinga koji narušava trgovinu i ponovno uspostavljanje učinkovite konkurencije. Vezano za navedeno, treba istaknutu da je svjetsko tržište kumarina koncentrirano na samo nekoliko proizvođača od kojih se najvažniji nalaze u Kini i u Zajednici. Iz te bi se perspektive zaštita nekoliko izvora opskrbe (uključujući industriju Zajednice) trebala smatrati važnom. Štoviše, treba podsjetiti da svrha antidampinških mjera nije ograničiti opskrbu iz izvora izvan Zajednice i da se kumarin podrijetlom iz Kine može i dalje uvoziti u Zajednicu u dostatnim količinama.

(83)

Sagledavajući ih zajedno s niskom razinom suradnje, gore navedena razmatranja potvrđuju da gospodarsko stanje uvoznika i korisnika nije pretrpjelo ozbiljne negativne učinke zbog mjera trenutačno na snazi. Nadalje, ispitni postupak nije otkrio da bi se takvi negativni učinci pogoršali u slučaju produljenja mjera.

4.   Zaključak o interesu Zajednice

(84)

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi koji ukazuju na to da bi nastavak mjera bio protiv interesa Zajednice.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(85)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti da se postojeće mjere zadrže. Nakon te obavijesti također im je dan vremenski rok za očitovanje.

(86)

Iz gore navedenoga slijedi da se antidampinške mjere trenutačno na snazi koje se primjenjuju na uvoz kumarina podrijetlom iz Narodne Republike Kine trebaju zadržati.

(87)

Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 1., antidampinške pristojbe na snazi koje se primjenjuju na dotični proizvod iz NRK-a dodatno su proširene na uvoz kumarina dostavljenog iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije, bez obzira je li deklariran kao da je podrijetlom iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije ili nije. (87) Antidampinška pristojba na dotični proizvod koja se zadržava, treba i dalje biti proširena na uvoz kumarina dostavljenog iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije, bez obzira je li deklariran kao da je podrijetlom iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije ili nije. Indijski proizvođač izvoznik iz uvodne izjave 2. koji je oslobođen primjene mjera na temelju preuzete obveze koju je prihvatila Komisije, trebao bi i dalje biti oslobođen primjene mjera kako su uvedene ovom Uredbom pod istim uvjetima,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz kumarina koji potpada pod oznaku ex 2932 21 00 (oznaka TARIC 2932210019), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa pristojbe određuje se u iznosu od 3 479 EUR po toni.

3.   (87) Konačna antidampinška pristojba od 3 479 EUR primjenjiva na uvoz podrijetlom iz Kine proširuje se uvoz istog proizvoda navedenog u stavku 1. dostavljenog iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije, bez obzira je li deklariran kao da je podrijetlom iz Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije ili nije (oznake TARIC 2932210011, 2932210015 i 2932210016).

Članak 2.

1.   Uvoz koji je izjavom pušten u slobodan promet oslobođen je plaćanja antidampinške pristojbe uvedene člankom 1., pod uvjetom da su ga proizvela trgovačka društva čije je preuzimanje obveze prihvatila Komisija i čiji su nazivi navedeni u odgovarajućoj Odluci Komisije kako je povremeno izmijenjena, i koji je uvezen u skladu s tom Odlukom.

2.   Uvoz iz stavka 1. oslobođen je plaćanja antidampinške pristojbe pod uvjetom da:

(a)

je račun koji sadrži barem elemente navedene u Prilogu dostavljen carinskim tijelima država članica nakon predočenja izjave o puštanju u slobodan promet; i

(b)

roba koja koje prijavljena i predočena carini točno odgovara opisu na računu.

Članak 3.

Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 4.

U slučajevima kada je roba oštećena prije ulaska u slobodni promet pa je, stoga, cijena koja je stvarno plaćena ili se treba platiti razdijeljena pri utvrđivanju carinske vrijednosti prema članku 145. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (8), iznos antidampinške pristojbe, izračunan na temelju gore utvrđenog iznosa, smanjuje se za postotak koji odgovara razdjeljivanju cijene koja je stvarno plaćena ili se treba platiti.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 29. travnja 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

D. RUPEL


(1)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.).

(2)  SL L 123, 9.5.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1854/2003 (SL L 272, 23.10.2003., str. 1.).

(3)  SL L 396, 31.12.2004., str. 18.

(4)  SL L 311, 10.11.2006., str. 1.

(5)  SL L 1, 4.1.2005., str. 15.

(6)  SL C 103, 8.5.2007., str. 15.

(7)  Zbog povjerljivosti, a s obzirom da jedan jedini proizvođač iz Zajednice čini industriju Zajednice, vrijednosti sadržane u ovoj Uredbi indeksirat će se ili će biti okvirne.

(8)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.


PRILOG

Sljedeći podaci navode se u računu uz kumarin koji je prodalo trgovačko društvo Zajednici, a koja prodaja podliježe preuzetoj obveze:

1.

naslov „RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”;

2.

naziv trgovačkog društva iz članka 2. stavka 1. koje izdaje račun;

3.

broj računa;

4.

datum izdavanja računa;

5.

dodatnu oznaku TARIC prema kojoj je roba na računu ocarinjena na granici Zajednice;

6.

točan opis robe, uključujući:

brojčanu oznaku proizvoda (PCN) koja se koristi za potrebe ispitnog postupka i izvršavanja preuzete obveze,

jednostavan opis robe koja odgovara dotičnom PCN-u (npr. PCN…),

brojčanu oznaku proizvoda trgovačkog društva (CPC) (ako je primjenjivo),

oznaku KN,

količinu (u kilogramima);

7.

naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojemu trgovačko društvo izravno izdaje račun uz robu koja podliježe obvezi;

8.

ime službenika trgovačkog društva koji je izdao račun i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je pokrivena ovim računom za izravan izvoz u Europsku zajednicu obavlja u okviru područja primjene i pod uvjetima obveze koju je ponudilo … [trgovačko društvo] i koju je Europska komisija prihvatila Odlukom [umetnuti broj]. Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.”


Top