11/Sv. 029

HR

Službeni list Europske unije

151

L 288/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.10.2007.

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1676/2001 (2) kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1424/2006 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz folije od polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz, između ostalog, Indije. Mjere, koje podliježu trenutačnim revizijama, sastojale su se od ad valorem antidampinške pristojbe u rasponu od 0 % do 18 % na uvoz od poimence imenovanih proizvođača te preostale stope carine od 17,3 % na uvoz iz svih ostalih trgovačkih društava. Na ispitni postupak koji je doveo do Uredbe (EZ) br. 1676/2001 upućuje se kao na „početni ispitni postupak”.

(2)

Mjere uvedene na uvoz iz Indije u početnom ispitnom postupku proširene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 1975/2004 (4) na uvoz folija od PET-a koje se šalju iz Brazila i iz Izraela, bez obzira na to jesu li deklarirane kao folije od PET-a podrijetlom iz Brazila ili Izraela.

(3)

Komisija je Odlukom 2001/645/EZ (5) prihvatila preuzimanja obveze koja su ponudili indijski proizvođači u vezi s početnim ispitnim postupkom. Navedena su preuzimanja obveze stavljena izvan snage Odlukom 2006/173/EZ (6).

(4)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 367/2006 kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1124/2007 (7) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz folija od PET-a podrijetlom iz Indije. Mjere su, u obliku ad valorem carine u rasponu između 7 % i 19,1 %, uvedene na uvoz od poimence navedenih izvoznika, s preostalom stopom carine od 19,1 % uvedenom na uvoz svih ostalih trgovačkih društava. Na ispitni postupak koji je doveo do Uredbe (EZ) br. 367/2005 kako je izmijenjena upućuje se kao na „prethodni antisubvencijski ispitni postupak”.

(5)

23. svibnja 2006. odnosno 3. srpnja 2006., zahtjev za revizijom nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe te zahtjev za parcijalnom privremenom revizijom u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, ograničen na ispitivanje dampinga od strane društva Jindal Poly Films Limited (Jindal), uložili su sljedeći proizvođači iz Zajednice: Du Pont Teijin Films, Mitsubishi Polyester Film GmbH i Nuroll SpA (podnositelji zahtjeva). Podnositelji zahtjeva predstavljaju većinu proizvodnje Zajednice folije od PET-a.

(6)

Podnositelji su tvrdili i dostavili dovoljno dokaza prima faciae da: (a) postoji vjerojatnost nastavka ili ponovnog pojavljivanja dampinga i štete uzrokovane industriji Zajednice te (b) da su se promijenile okolnosti u pogledu dampinga na temelju kojih su utvrđene mjere za Jindal te da su navedene promjene trajne.

(7)

Nakon što je utvrdila, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe i parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, Komisija je 22. kolovoza 2006. (8), odnosno 25. kolovoza 2006. (9) putem obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj u Službenom listu Europske unije, najavila pokretanje navedenih revizija.

(8)

Parcijalna privremena revizija ograničena je na ispitivanje dampinga u pogledu društva Jindal. Razdoblje revizije ispitnog postupka (RRIP) određeno je za obje revizije od 1. lipnja 2005. do 30. lipnja 2006. Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponovnog pojavljivanja štete obuhvatilo je razdoblje od 2003. do kraja RRIP-a (razmatrano razdoblje).

(9)

Komisija je službeno obavijestila dotične proizvođače izvoznike, predstavnike zemlje izvoznice, proizvođače iz Zajednice, uvoznike i korisnike o početku revizije nakon isteka mjere. Za obje revizije zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(11)

Što se tiče revizije nakon isteka mjere, u pogledu očito velikog broja proizvođača izvoznika folije od PET-a u Indiji koji se imenovani u zahtjevu, u obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je korištenje tehnika odabira uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se odlučilo je li odabir uzoraka potreban ili ne te, ako jeste, odabralo uzorke, od svih je proizvođača izvoznika zatraženo da jave i dostave osnovne podatke o svojim aktivnostima koje su povezane s folijom od PET-a tijekom RRIP-a, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka. Šest proizvođača izvoznika u Indiji pokazali su spremnost na suradnju. Od navedenih šest proizvođača izvoznika, tri trgovačka društva (Ester Industries Limited, Garware Polyester Limited i Jindal) odabrana su kao uzorak i primila su upitnik. Za navedena je trgovačka društva utvrđeno da čine najveći reprezentativni obujam izvoza u Zajednicu folije od PET-a koji će se razumno ispitivati u raspoloživom roku, prema članku 17. stavku 1. Osnovne uredbe.

(12)

Nadalje, Komisija je poslala upitnike svim ostalim dotičnim strankama te onima koje su se javile u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Potpune odgovore dostavili su četiri proizvođača iz Zajednice, tri odabrana proizvođača izvoznika, jedan uvoznik/korisnik i četiri korisnika.

(13)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za određivanje dampinga i štete, kao i određivanje postoji li vjerojatnost nastavka ili ponovnog pojavljivanja te je li zadržavanje mjera u interesu Zajednice. Posjete radi provjere obavljene su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih stranaka:

(14)

Dotični je proizvod jednak kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno folija od polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije, koja se uobičajeno prijavljuje prema oznakama KN ex 3920 62 19 i ex 3920 62 90.

(15)

Kao i u početnom ispitnom postupku, utvrđeno je da folija od PET-a koja se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Indiji i folija od PET-a koja se izvozi u Zajednicu iz Indije te folija od PET-a koju proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice imaju jednaka fizička i tehnička svojstva i namjene. Stoga su to istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(16)

Kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost, prvo je potvrđeno da je ukupna domaća prodaja društva Jindal reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, odnosno da čini 5 % ili više ukupnog obujma prodaje dotičnog proizvoda koji se izvozi u Zajednicu.

(17)

Tada se utvrđivalo čini li ukupna domaća prodaja svih vrsta proizvoda 5 % ili više obujma prodaje iste vrste koji se izvozi u Zajednicu.

(18)

Nakon toga se ispitivalo je li ostvarena dostatna prodaja u uobičajenom tijeku trgovine u skladu onih vrsta proizvoda čija domaća prodaja čini 5 % ili više obujma prodaje iste vrste koji se izvozi u Zajednicu, u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Za sve vrste proizvoda kod kojih domaća prodaja ostvarena iznad troška proizvodnje čini više od 80 % prodaje, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju ponderiranog prosjeka stvarno plaćene cijene za svu domaću prodaju. Za one vrste proizvoda kod kojih je obujam profitabilnih transakcija iznosio 80 % ili manje, ali ne manje od 10 % prodaje, uobičajena vrijednost temeljila se na ponderiranom prosjeku stvarno plaćene cijene samo profitabilne domaće prodaje. Za one vrste proizvoda kod kojih je po obujmu manje od 10 % bilo prodavano na domaćem tržištu po cijeni koja nije ispod jediničnog troška smatralo se da se dotična vrsta proizvoda ne prodaje u uobičajenom tijeku trgovine i stoga je uobičajena vrijednost trebala biti određena u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(19)

Za one vrste proizvoda kod kojih se nisu mogle koristiti domaće cijene proizvođača izvoznika za utvrđivanje uobičajene vrijednosti zbog nedostatne reprezentativnosti ili manjka prodaje u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena je cijena izračunana na temelju troška proizvodnje dotičnog proizvođača izvoznika uvećanog za razuman iznos za prodaju, opće i administrativne troškove te dobit, u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(20)

Opći i administrativni troškovi utemeljeni su na troškovima proizvođača izvoznika u pogledu domaće prodaje dotičnog proizvoda za koje je utvrđeno da su reprezentativni. Profitna marža izračunana je na temelju ponderiranog prosjeka profitne marže trgovačkog društva za navedene vrste proizvoda na domaćem tržištu u dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine.

(21)

Velika većina izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Zajednicu tijekom RRIP-a ostvarena je nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju izvozne cijene koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti.

(22)

Dio izvozne prodaje ostvaren je povezanom trgovačkom društvu u Zajednici. Povezano trgovačko društvo nije izravno ponovno prodavalo robu već ju je značajno preradilo do mjere koja je onemogućila izračun izvozne cijene izvezenog proizvoda na temelju preprodajne cijene prerađenog proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Cijene koje je Jindal naplaćivao navedenom povezanom trgovačkom društvu uspoređene su s cijenama koje je Jindal naplaćivao nepovezanim kupcima u Zajednici za iste vrste proizvoda tijekom RRIP-a. Budući da je utvrđeno da su navedene dvije razine cijena u skladu za sve vrste proizvoda, zaključeno je da su cijene koje je Jindal naplaćivao povezanoj stranci u Zajednici pouzdane i da se mogu koristiti za izračun izvozne cijene.

(23)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Sukladno tome, prilagodbe cijena izvršene su za razlike u popustima, rabatima, transportu, osiguranju, manipuliranju, utovaru i popratnim troškovima, kreditu i provizijama, prema potrebi, i popraćene provjerenim dokazima.

(24)

Jindal je zahtijevao prilagodbu uobičajene vrijednosti za uvoznu carinu koja nije bila naplaćena u okviru Programa po prethodnoj dozvoli (ALS) na uvoz sirovine koja se koristi u proizvodnji robe za izvoz. ALS omogućava uvoz sirovina bez carine, pod uvjetom da trgovačko društvo izvozi odgovarajuću količinu i vrijednost gotovog proizvoda kako je određeno u skladu sa službenim standardnim ulazno-izlaznim normama. Uvoz prema ALS-u može se koristiti za proizvodnju izvozne robe ili za dopunu domaćih ulaznih materijala koji se koriste za proizvodnju navedene robe. Trgovačko društvo tvrdilo je da se izvoz dotičnog proizvoda u EZ koristio za ispunjavanje zahtjeva prema ALS-u u pogledu uvezenih sirovina. Nije donesen zaključak je li prilagodba prema navedenom zahtjevu opravdana ili ne, s obzirom da je utvrđeno da trgovačko društvo nije ni u jednom slučaju provodilo damping tijekom RRIP-a te da ne bi utjecalo na konačan ishod revizije ispitnog postupka.

(25)

Dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe.

(26)

Ova je usporedba pokazala negativnu dampinšku maržu.

(27)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe također se ispitivalo može li se za nalaze utvrđene tijekom ovog ispitnog postupka objektivno tvrditi da su trajne prirode.

(28)

U tom pogledu podsjeća se da je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1676/2001 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 390/2005 (10) u dva uzastopna ispitna postupka zaključeno da Jindal nije vršio damping. Navedeni nalazi izostanka dampinga potvrđeni su trenutačnim ispitnim postupkom te ne postoje elementi koji ukazuju da ovo stanje izostanka dampinga nije trajne prirode.

(29)

Stoga se smatra da trenutačne mjere u pogledu društva Jindal daju željene rezultate te da trebaju ostati nepromijenjene.

(30)

Prema Eurostatu, obujam dotičnog proizvoda koji je uvezen u Zajednicu iz Indije iznosio je 23 472 tone tijekom RRIP-a. Od navedene količine tri su odabrana proizvođača izvoznika ostvarila 97 % tijekom RRIP-a, dok je sam Jindal ostvario 90 % ukupnog obujma izvoza iz Indije i EZ-a tijekom RRIP-a.

(31)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka (RIP) početnog ispitnog postupka (od 1. travnja 1999. do 31. ožujka 2000.), obujam uvoza iz Indije iznosio je 50 590 tona. Tijekom RIP-a prethodnog antisubvencijskog ispitnog postupka (od 1. listopada 2003. do 30. rujna 2004.) obujam uvoza iz Indije iznosio je 12 679 tona.

(32)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., odabrana su tri proizvođača izvoznika. Na Jindal se odnose nalazi navedeni u uvodnim izjavama od 16. do 26.

(33)

Kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost za društva Garware i Ester, prvo je potvrđeno da je evidentirana domaća prodaja svih proizvođača izvoznika reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, odnosno da čini 5 % ili više evidentiranog obujma prodaje dotičnog proizvoda koji se izvozi u Zajednicu.

(34)

Tada se utvrđivalo čini li ukupna domaća prodaja svih vrsta proizvoda 5 % ili više obujma prodaje iste vrste koji se izvozi u Zajednicu.

(35)

Nakon toga se ispitivalo je li ostvarena dostatna prodaja u uobičajenom tijeku trgovine onih vrsta proizvoda čija domaća prodaja čini 5 % ili više obujma prodaje iste vrste koji se izvozi u Zajednicu, u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Za sve vrste proizvoda kod kojih domaća prodaja ostvarena iznad troška proizvodnje čini više od 80 % prodaje, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju ponderiranog prosjeka stvarno plaćene cijene za svu domaću prodaju. Za one vrste proizvoda kod kojih je obujam profitabilnih transakcija iznosio 80 % ili manje, ali ne manje od 10 % prodaje, uobičajena vrijednost temeljila se na ponderiranom prosjeku stvarno plaćene cijene samo profitabilne domaće prodaje. Za one vrste proizvoda kod kojih se po obujmu manje od 10 % prodavalo na domaćem tržištu po cijeni koja nije ispod jediničnog troška smatralo se da se dotična vrsta proizvoda nije prodavala u uobičajenom tijeku trgovine i stoga je uobičajena vrijednost trebala biti određena u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(36)

Za one vrste proizvoda kod kojih se nisu mogle koristiti domaće cijene proizvođača izvoznika za utvrđivanje uobičajene vrijednosti zbog nedostatne reprezentativnosti ili manjka prodaje u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena je cijena izračunana na temelju troška proizvodnje dotičnog proizvođača izvoznika uvećanog za razuman iznos za prodaju, opće i administrativne troškove te dobit, u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(37)

Opći i administrativni troškovi utemeljeni su na troškovima proizvođača izvoznika u pogledu domaće prodaje dotičnog proizvoda za koje je utvrđeno da su reprezentativni. Profitna marža izračunana je na temelju ponderiranog prosjeka profitne marže trgovačkog društva za navedene vrste proizvoda na domaćem tržištu u dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine.

(38)

U vezi s određivanjem izvoznih cijena potrebno je podsjetiti da trenutačni ispitni postupak nastoji ustanoviti hoće li se damping nastaviti ili ponovno pojaviti u slučaju stavljanja zaštitnih mjera izvan snage. U tom kontekstu određivanje izvoznih cijena koje se koriste prilikom izračuna dampinga ne može se ograničiti na ispitivanje prethodnog ponašanja izvoznikâ, ali se, također, mora ispitati vjerojatno kretanje budućih izvoznih cijena. Drugim riječima, potrebno je utvrditi jesu li prethodne izvozne cijene pouzdani pokazatelj budućih vjerojatnih izvoznih cijena.

(39)

S obzirom na preuzimanje obveze u vezi cijene tijekom dijela RRIP-a, posebno se ispitivalo je li navedeno preuzimanje obveze utjecalo na prethodne izvozne cijene tako što ih je učinilo nepouzdanima za utvrđivanje budućeg izvoznog ponašanja. Nadalje se napominje da je preuzimanje obveza u vezi cijene društava Garware i Ester povučeno 9. ožujka 2006., dok je RRIP obuhvatio razdoblje od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. Za Garware i Ester utvrđeno je da su izvozni poslovi koji su se odvijali tijekom RRIP-a kada je preuzimanje obveze u vezi cijene bilo na snazi, ostvareni po cijenama koje su dovoljno bliske NUC-u da se dovodi u pitanje može li se smatrati da su trajne prirode i da su određene neovisno o NUC-u. Slično je obrazloženje navedeno u uvodnoj izjavi 28. Uredbe Vijeća (EZ) br. 366/2006 (11).

(40)

Što se tiče društva Garware, poslovi ostvareni tijekom RRIP-a nakon povlačenja preuzimanja obveza u vezi cijene čine oko 20 % ukupnog obujma izvoza te se odvijaju neprekidno nakon povlačenja obveza. U pogledu obujma koji je izvezen nakon isteka obveze 8. ožujka 2006., cijene ostvarene za navedene poslove smatraju se objektivnim pokazateljem kakve bi bile cijene društva Garware u izostanku preuzimanja obveza u vezi cijene. U skladu s tim, cijene ostvarene prilikom navedenih poslova korištene su za izračun izvozne cijene za sve količine koje je Garware izvezao tijekom cijelog RRIP-a.

(41)

Što se tiče društva Ester, poslovi ostvareni tijekom razdoblja nakon povlačenja preuzimanja obveza u vezi cijene čine samo oko 5 % ukupnog obujma izvoza te su ograničeni na vrlo kratko razdoblje koje je uslijedilo nakon povlačenja obveza. Stoga se ne može smatrati da cijene navedenih poslova predstavljaju izvozne cijene koje bi kompanija koristila u izostanku preuzimanja obveze u vezi cijene. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 39., izvozne cijene za Zajednicu koje je društvo Ester primjenjivalo prije povlačenja obveze bile su vrlo slične NUC-u. Nadalje, također je utvrđeno da su izvozne cijene društva Ester za ostale treće zemlje bile značajno ispod cijena za Zajednicu, bez obzira radi li se o cijenama koje su razmatrane na temelju ponderiranog prosjeka ili prema vrstama, što dovodi do zaključka da bi, u izostanku preuzimanja obveze u vezi cijene, navedene cijene za Zajednicu bile usklađene s cijenama istih vrsta za ostale treće zemlje. Stoga je zaključeno da se izvozne cijene društva Ester u Zajednicu u razdoblju kada je preuzimanje obveze u vezi cijene bilo na snazi, ne mogu koristiti za utvrđivanje pouzdanih izvoznih cijena u smislu članka 2. stavka 8. Osnovne uredbe u kontekstu trenutačne revizije nakon isteka mjere. S obzirom da je društvo Ester prodavalo dotični proizvod u značajnim količinama tijekom RRIP-a na svjetskom tržištu, odlučeno je da se izvozna cijena utvrdi na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti svim trećim zemljama za one modele koji su se prodavali u Zajednici tijekom dijela RRIP-a kada je preuzimanje obveze u vezi cijene bilo na snazi. Za dio RRIP-a nakon povlačenja obveze, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti u Zajednici.

(42)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Sukladno tome, prilagodbe cijena izvršene su za razlike u transportu, osiguranju, manipuliranju, utovaru i popratnim troškovima, kreditu i provizijama, prema potrebi, i popraćene provjerenim dokazima.

(43)

Proizvođači izvoznici tvrdili su da se, za ograničenu količinu izvoza, prilagodba izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) Osnovne uredbe, temeljila na iznosu koristi ostvarene od izvoza prema Programu prava na povrat carinskih pristojba (DEPB) nakon izvoza. Prema tom programu, krediti prilikom izvoza dotičnog proizvoda mogli su se koristiti za prebijanje carinskih pristojbi na uvoz sve robe ili su se mogli slobodno prodavati ostalim društvima. Nadalje, nema ograničenja da se uvezena roba treba koristiti samo u proizvodnji proizvoda koji se izvozi. Proizvođači nisu dokazali da je korist prema programu DEPB nakon izvoza utjecala na usporedivost cijena te, posebno, da su kupci stalno plaćali različite cijene na domaćem tržištu zbog koristi od DEPB-a. Stoga je zahtjev odbačen.

(44)

Dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe. Kada su se cijene temeljile na cijenama za treće zemlje, odgovarajuće vrijednosti CIF izračunane su povećanjem cijena franko tvornica za treće zemlje pomoću razlike ponderiranog prosjeka, prema vrsti proizvoda, između cijena franko tvornica i cijena CIF za Zajednicu.

(45)

Navedena je usporedba pokazala dampinšku maržu u rasponu od 15 % do 25 %. Podsjeća se da je za društvo Jindal utvrđena negativna dampinška marža (vidi uvodnu izjavu 26.).

(46)

Tijekom RRIP-a višak kapaciteta svih poznatih indijskih izvoznika procijenjen je na 32 000 tona. Međutim, treba napomenuti da se od toga 25 000 tona odnosi na indijske izvoznike s antidampinškom pristojbom od 0 %. Moguće stavljanje antidampinških mjera izvan snage vjerojatno bi imalo zanemariv učinak na izvoznu politiku navedenih trgovačkih društava. Stoga se samo oko 7 000 tona odnosi na indijske izvoznike s antidampinškom pristojbom koja nije jednaka 0 %. Potonji neiskorišteni kapacitet, koji je tijekom RRIP-a predstavljao oko 30 % ukupnog obujma uvoza dotičnog proizvoda iz Indije u Zajednicu i 3 % potrošnje u Zajednici, može se usmjeriti u Zajednicu u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(47)

Na temelju usporedbe modelâ, izvozne cijene za treće zemlje odabranih indijskih izvoznika s dampinškom maržom koja nije jednaka 0 %. bile su, tijekom RRIP-a, 20 % do 30 % niže od izvoznih cijena za Zajednicu istih proizvođača izvoznika. Prodaja navedena dva indijska izvoznika trećim zemljama ostvarena je u značajnoj količini, te čini 80 do 90 % njihove ukupne izvozne prodaje. Stoga se smatralo da se razina izvozne cijene za treće zemlje može smatrati pokazateljem vjerojatne razine cijene izvozne prodaje u Zajednicu u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(48)

Neka od najvećih svjetskih izvoznih tržišta za foliju od PET-a zaštićena su visokim carinama. Uvoz folije od PET-a iz Indije u SAD podliježe antidampinškim pristojbama u rasponu od 2,32 do 24,11 % i kompenzacijskim pristojbama u rasponu od 9 do 25,27 %, ovisno o dotičnom indijskom izvozniku.

(49)

Stoga se zaključuje da, s obzirom na gore navedene relativne razine cijena, neiskorištene kapacitete i poticaje, postoji vjerojatnost: i. nastavka dampinga, ii. povećanja količine izvoza u Zajednicu, u slučaju stavljanja izvan snage postojećih antidampinških mjera.

(50)

Četiri proizvođača iz Zajednice (Dupont Teijin Films, Mitsubishi Polyester Film GmbH, Nuroll SpA i Toray Plastics Europe) u potpunosti su surađivali u ispitnom postupku. Tijekom RRIP-a predstavljali su oko 95 % proizvodnje Zajednice. Zbog toga oni čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(51)

Napominje se da se stanje u pogledu proizvodnje Zajednice folije od PET-a promijenilo od početnog ispitnog postupka. Doista, Kodak Industrie (Francuska) više ne proizvodi foliju od PET-a u Zajednici, a društvo 3M je prebacilo svoje aktivnosti na društvo I.T.P. SpA, (Italija) koje se preusmjerava na novu i drugačiju proizvodnju. Također valja naglasiti da je, s obzirom da je Češka od 1. svibnja 2004. članica Europske unije, društvo Fatra a.s. (Češka) dio proizvodnje Zajednice.

(52)

Utvrđivanje ukupne potrošnje u Zajednici temeljilo se na uvoznoj statistici Eurostata, prodaji u Zajednici industrije Zajednice te prodaji ostalih proizvođača iz Zajednice.

Tablica 1.

(53)

U usporedbi s godinom 2003. potrošnja tijekom RRIP-a porasla je za 1 % (više od 3 000 tona).

(54)

Obujam uvoza u Zajednicu iz Indije povećao se za 86 % između 2003. i RRIP-a, a tržišni udio porastao je s 5 % na 9 % pri čemu su cijene narasle za 12 %. Podaci se temelje na statistici Eurostata.

Tablica 2.

(55)

Uvoz iz Brazila i Izraela za koji je utvrđeno da izbjegava mjere kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2., značajno se smanjio nakon proširenja antidampinških mjera uvedenih na uvoz iz Indije i na navedeni uvoz. Cijene folije od PET-a podrijetlom iz navedenih zemalja narasle su za 219 % nakon uvođenja mjera za sprečavanje izbjegavanja mjera.

Tablica 3.

(56)

Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da je trenutačnim ispitnim postupkom utvrđeno da društvo Jindal nije vršilo damping te da za ostala društva (posebno Flex Industries Limited i Polyplex Corporation Limited) nije utvrđeno da su vršila damping u ranijim ispitnim postupcima. U skladu s tim, u trenutačnom ispitnom postupku uzet će se u razmatranje samo dampinški uvoz iz Indije i uvoz za koji je utvrđeno da izbjegava mjere. Dampinški uvoz iz Indije i uvoz koji podliježe carinama koje sprečavaju izbjegavanje mjera smanjili su se za 70 % između 2003. i RRIP-a – vidi tablicu 4. dolje. Oštar pad navedenog uvoza u velikoj je mjeri rezultat uvođenja mjera za sprečavanje izbjegavanja mjera na uvoz iz Brazila i Izraela.

Tablica 4.

(57)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja porastao je za 24 % tijekom razmatranog razdoblja (s oko 62 000 tone u 2003. na oko 77 000 tona tijekom RRIP-a.), a tržišni udio u Zajednici koji odgovara navedenom uvozu povećao se za pet postotnih bodova (s 25 % na 30 %). Većina uvoza dolazi iz Južne Koreje, SAD-a, Tajlanda i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prosječna cijena po toni smanjila se za 11 % između 2003. i RRIP-a. Iznosi se temelje na podacima Eurostata.

Tablica 5.

(58)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice.

(59)

Tijekom razmatranog razdoblja kapacitet je ostao stabilan (oko 190 000 tona), dok su se proizvodnja i iskorištenost kapaciteta smanjile za 4 %.

Tablica 6.

(60)

Zalihe dotičnog proizvoda smanjile su se između 2003. i 2004. s 23 929 tona na 22 241 tonu, blago su se povećale u 2005. te smanjile na 21 272 tone tijekom RRIP-a. Smanjenje je uglavnom rezultat smanjenja proizvodnje.

Tablica 7.

(61)

Obujam prodaje industrije Zajednice nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice smanjio se za 5 % između 2003. i 2005. s 142 755 tona na 135 956 tona, blago je porastao između 2005. i RRIP-a, ali je dosegnuo samo 98 % razine prodaje iz 2003. Prodaja povezanim trgovačkim društvima bila je zanemariva i kretala se između 200 i 300 tona u svakoj godini razmatranog razdoblja. Nadalje, tržišni udio industrije Zajednice smanjivao se za 2 postotna boda između 2003. i RRIP-a.

Tablica 8.

(62)

Jedinične prodajne cijene smanjile su se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja (s 2 891 EUR/tona u 2003. na 2 189 EUR/tona tijekom RRIP-a), kao i prosječan trošak po toni koji se smanjio s 3 216 EUR/tona u 2003. na 3 137 EUR/tona tijekom RRIP-a. Navedeno smanjivanje troškova odvijalo se unatoč činjenici da se prosječni trošak većine sirovina značajno povećao zbog naglog porasta cijena nafte. Navedeni iznosi pokazuju da industrija Zajednice, kako bi izbjegla gubitak previše tržišnog udjela, nije bila u položaju da u potpunosti pokrije svoj trošak proizvodnje prodajnim cijenama.

Tablica 9.

(63)

Industrija Zajednice izgubila je tržišni udio na blago rastućem tržištu u razmatranom razdoblju.

(64)

Razina zaposlenosti industrije Zajednice smanjila se za 13 % između 2003. i RRIP-a. Iako se prosječna plaća po zaposleniku povećala za 5 %, provedena je racionalizacija i produktivnost po zaposleniku porasla je za 9 %. Stoga se razina troškova rada po proizvedenoj toni smanjila za 4 %.

Tablica 10.

(65)

Profitabilnost od prodaje predstavlja dobit ostvarenu prodajom dotičnog proizvoda u Zajednici. Povrat ulaganja izračunava se na temelju povrata ukupnih sredstava.

(66)

Profitabilnost i povrat ulaganja od prodaje dotičnog proizvoda nepovezanim kupcima u Zajednici ostali su negativni tijekom cijelog razmatranog razdoblja usprkos malim poboljšanjima u 2004. i 2005. Tijekom RRIP-a profitabilnost i povrat ulaganja bili su posebno niski (profitabilnost – 11 % i povrat ulaganja – 3,1 %) te su ponovno pali nakon 2005.

Tablica 11.

(67)

Kretanje novčanog toka posebno se pogoršalo tijekom RRIP-a.

Tablica 12.

(68)

Između 2003. i RRIP-a ulaganja u proizvodnju folije od PET-a smanjila su se za 18 %. Tijekom RRIP-a vrijednost investicija povećala se za 6 % u usporedbi sa stanjem u 2005., ali je u usporedbi s 2003. ostala na nižoj razini. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da su ulaganja pretežno ostvarena kako bi se poboljšala kvaliteta proizvoda i zadržao kapacitet proizvodnje.

(69)

Niska razina ulaganja objašnjava se u najvećoj mjeri činjenicom da matična trgovačka društva industrije Zajednice nisu bila zainteresirana za ulaganje ili pružanje jamstava za ulaganja u neprofitabilne aktivnosti poput proizvodnje folije od PET-a u Europi.

(70)

Analiza u pogledu visine dampinga uzima u obzir činjenicu da su na snazi mjere u svrhu uklanjanja štetnog dampinga. Kako je navedeno gore u tekstu, raspoloživi podaci pokazuju da jedan od odabranih izvoznih proizvođača nastavlja prodaju u Zajednici po dampinškim cijenama. Iako je utvrđena značajna dampinška marža, njezin učinak na stanje industrije Zajednice tijekom RRIP-a nije bio značajan budući da tržišni udio dampinškog uvoza iz Indije i uvoza za koji je utvrđeno izbjegavanje mjera čine 1 % ukupne potrošnje u Zajednici. Društvo Jindal svakako je doprinijelo pogoršanju stanja industrije Zajednice. Međutim, također treba uzeti u obzir da se, čak i da analiza ne obuhvati uvoz društva Jindal, industrija Zajednice ne bi mogla oporaviti od prošlog dampinga nakon uvođenja antidampinških mjera u 2001. zbog izbjegavanja mjera (protiv čega su mjere uvedene tek krajem 2004.) i neprikladnosti preuzimanja obveze u vezi mjere koje je stavljeno izvan snage tek prošle godine. Ne smije se zaboraviti da je, prije uvođenja pristojba protiv izbjegavanja mjera i stavljanja preuzimanja obveze u vezi cijene izvan snage, razina uvoza indijskih trgovačkih društava za koju je utvrđen damping bila više od tri puta viša nego tijekom RRIP-a.

(71)

Obujam folije od PET-a koja se troši na tržištu Zajednice povećao se za 1 %, dok se obujam prodaje industrije Zajednice smanjio za 2 %.

(72)

Gospodarsko se stanje industrije Zajednice pogoršalo u pogledu većine čimbenika štete: proizvodnje, kapaciteta proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta (– 4 %), obujma prodaje (– 2 %) te vrijednosti (– 5 %), tržišnog udjela (– 2 postotna boda) novčanog toka i profitabilnosti, aktivnosti ulaganja i povrata investicija.

(73)

Napori restrukturiranja koje je industrija Zajednice poduzela na području zapošljavanja, smanjivanja troškova i povećanja produktivnosti po zaposleniku nisu mogli uravnotežiti učinak povećanja cijena sirovine tijekom razmatranog razdoblja. Trošak proizvodnje bio je viši od prodajne cijene. To se odvijalo usporedno s niskom razinom cijene dampinškog uvoza iz Indije i ostalih zemalja za koji je utvrđeno da izbjegava mjere. Međutim, napominje se da je cjenovni pritisak na industriju Zajednice djelomično uzrokovan uvozom društva Jindal, za koji je utvrđeno da nije vršio damping tijekom RRIP-a, koji je činio oko 90 % ukupnog uvoza folije od PET-a iz Indije.

(74)

Uzimajući u obzir gore navedeno, stanje industrije Zajednice još uvijek je neizvjesno i svako povećanje dampinškog uvoza vjerojatno bi ga pogoršalo.

(75)

Kako je ranije navedeno, stanje industrije Zajednice još je uvijek neizvjesno. U slučaju ukidanja antidampinških mjera doći će do značajnog porasta dampinškog uvoza. Kako je ranije navedeno u uvodnoj izjavi 46., indijski izvoznici koji podliježu antidampinškoj pristojbi imaju potencijala povećati svoj obujam izvoza u značajnoj mjeri te su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 48., neka od najvećih svjetskih izvoznih tržišta folije od PET-a zaštićena visokim carinama, posebno tržište folije od PET-a u SAD-u.

(76)

U izostanku antidampinških pristojbi, indijski dampinški uvoz mogao bi izvršiti značajan cjenovni pritisak na tržište Zajednice. Stoga postoji jasna naznaka vjerojatnosti nastavka ili ponovnog pojavljivanja štete.

(77)

Uzimajući u obzir gore navedeno, izloženost industrije Zajednice povećanom obujmu uvoza iz Indije po dampinškim cijenama dovest će do daljnjeg pogoršanja njezinog financijskog stanja. Na tom temelju, zaključuje se stoga da bi stavljanje izvan snage mjera protiv Indije, u svoj vjerojatnosti rezultiralo ponovnim pojavljivanjem štete industriji Zajednice.

(78)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, razmatralo se bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice u cijelosti.

(79)

Sukladno članku 21. Osnovne uredbe, ispitivalo se je li se utvrđivanje interesa Zajednice temeljilo na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa, odnosno interesa industrije Zajednice, uvoznikâ i korisnikâ dotičnog proizvoda.

(80)

Treba podsjetiti da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Zajednice. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su kompenzacijske mjere već bile na snazi, omogućava procjenu svakog nepotrebnog negativnog učinka važećih kompenzacijskih mjera na dotične stranke.

(81)

Na tom se temelju ispitivalo postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavljanja ili ponovnog pojavljivanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice.

(82)

Kako bi se procijenio vjerojatni utjecaj uvođenja ili neuvođenja mjera, zatraženi su podaci od svih zainteresiranih stranaka za koje se znalo da bi se mjere na njih odnosile ili koje su se javile. Na tom je temelju Komisija poslala upitnike industriji Zajednice, devet nepovezanih uvoznika i 23 korisnika. Nadalje, Komisija je također kontaktirala sve ostale poznate proizvođače iz Zajednice koji nisu dostavili podatke potrebne za sudjelovanje u ispitnom postupku kako bi dobila osnovne podatke o njihovoj proizvodnji i prodaji.

(83)

Podsjeća se da je industrija Zajednice još uvijek u ranjivom stanju kako je navedeno u uvodnim izjavama od 58. do 74.

(84)

Očekuje se da će nastavak mjera ublažiti poremećaje na tržištu i suzbijanje cijena. Mjere bi omogućile industriji Zajednice da barem zadrži prodaju i korist od ekonomije razmjera.

(85)

U suprotnom, u slučaju ukidanja antidampinških mjera, vjerojatno je da će se negativno kretanje financijskog stanja industrije Zajednice nastaviti, ako ne i pogoršati. Industrija Zajednice posebno je obilježena gubitkom prihoda zbog niskih cijena i smanjenja tržišnog udjela.

(86)

Sukladno tome, nastavak antidampinških mjera bio bi u interesu industrije Zajednice.

(87)

Samo su četiri korisnika i jedan uvoznik/korisnik surađivali u ispitnom postupku i dostavili potpune odgovore. Oni čine 16,3 % ukupne potrošnje u Zajednici folije od PET-a te su naveli da produljenje antidampinških pristojbi ne bi imalo značajnog utjecaja na njihova trgovačka društva.

(88)

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da uvođenje mjera ne bi imalo značajan negativni učinak, ako ikakav, na stanje korisnika i uvoznika dotičnog proizvoda.

(89)

Na tom temelju zaključuje se da ne postoje utemeljeni razlozi da se antidampinške pristojbe ne bi nastavile zbog interesa Zajednice.

(90)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti primjenjivanje postojećih mjera. Nakon te obavijesti također im je dan vremenski rok za ulaganje prigovora.

(91)

Na temelju gornjih činjenica i razmatranja zaključuje se da, u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, treba ukinuti parcijalnu privremenu reviziju ograničenu na društvo Jindal te primijeniti antidampinšku pristojbu od 0 % uvedenu početnim ispitnim postupkom na uvoz folije od PET-a koju društvo Jindal proizvodi i izvozi u Europsku zajednicu.

(92)

U pogledu revizije nakon isteka mjere, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe te na temelju gornjih nalaza, treba primijeniti antidampinške mjere na uvoz folije od PET-a iz Indije,

—

da nije izvozila robu opisanu u stavku 1. tijekom razdobljâ od 1. travnja 1999. do 31. ožujka 2000. i od 1. srpnja 2005. i 30. lipnja 2006.,

—

da nije povezana bilo s kojim izvoznikom ili proizvođačem koji podliježu mjerama uvedenima Uredbom (EZ) br. 366/2006, te

—

da je izvezla dotičnu robu nakon razdoblja od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. ili da je sklopila neopozivu ugovornu obvezu za izvoz značajne količine u Zajednicu,

Terphane Ltda BR 101, km 101, City of Cabo de Santo Agostinho, State of Pernambuco, Brazil (dodatna oznaka TARIC A569);

Jolybar Filmtechnic Converting Ltd (1987), Hacharutsim str. 7, Ind. Park Siim 2000, Natania South, 42504, POB 8380, Izrael (dodatna oznaka TARIC A570);

Hanita Coatings Rural Cooperative Association Ltd., Kibbutz Hanita, 22885, Izrael (dodatna oznaka TARIC A691).