11/Sv. 112

HR

Službeni list Europske unije

128

L 236/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 2. lipnja 2005. objavila obavijest (2) o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih dvokrilnih hladnjaka podrijetlom iz Republike Koreje u Zajednicu. Komisija je 1. ožujka 2006. Uredbom (EZ) br. 355/2006 (3) („Privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na taj proizvod.

(2)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere, nekoliko je zainteresiranih stranaka putem pisanih podnesaka iznijelo svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile dana je mogućnost da budu saslušane.

(3)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije za koje je smatrala da su potrebne za njezine konačne nalaze.

(4)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima, na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih dvokrilnih hladnjaka podrijetlom iz Republike Koreje i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih su uvedene konačne mjere, također im je omogućeno razdoblje za davanje primjedaba.

(5)

Usmeni i pisani komentari koje su dostavile zainteresirane stranke su razmotreni i nalazi su, prema potrebi, na odgovarajući način izmijenjeni.

(6)

Proizvođač izvoznik naveden u uvodnim izjavama 11. i 12. Privremene uredbe ponovio je i dodatno objasnio svoje argumente u vezi s definicijom proizvoda.

(7)

Taj je izvoznik posebno tvrdio da bi definicija proizvoda trebala obuhvaćati sve modele s velikom zapremninom, koji su kombinirani hladnjaci-zamrzivači („KHZ”) obujma većeg od 400 litara, budući da odvajanje tih hladnjaka ne bi bilo u skladu s prijašnjom praksom institucija Zajednice, ne bi se uvažili dokazi drugih zainteresiranih stranaka niti tržišna stvarnost (zahtjev i.).

(8)

Taj je izvoznik također tvrdio da bi u slučaju odbijanja zahtjeva i., svaki pokušaj odvajanja tržišta KHZ-a trebao isključiti dvokrilne modele s tri vrata (kako je opisano u uvodnoj izjavi 12 Privremene uredbe) iz definicije dotičnog proizvoda. Taj je izvoznik tvrdio, da u osnovi nisu relevantne vanjske značajke modela (npr. vrata), nego unutarnja konfiguracija. Izvoznik je posebno smatrao da je raspored prostora za hlađenje i zamrzavanje bitna osnovna prepoznatljiva značajka dvokrilnog hladnjaka (zahtjev ii.).

(9)

Ustaljena je praksa institucija Zajednice kod definiranja dotičnog proizvoda, da se prvenstveno razmotre njegove osnovne fizičke i tehničke značajke. Modele uvrštene u različite segmente proizvoda obično se smatra jednim proizvodom ako ne postoje jasne linije razdvajanja među različitim segmentima.

(10)

Nakon što su pomno uzeti u obzir svi podnesci svih zainteresiranih stranaka u ovom postupku, ispitni postupak je pokazao da je tržište KHZ-a tradicionalno podijeljeno na tri segmenta: segment hladnjaka sa zamrzivačem u donjem dijelu (tj. prostor za hlađenje postavljen je iznad prostora za zamrzavanje), segment hladnjaka sa zamrzivačem gore (tj. prostor za zamrzavanje postavljen je iznad prostora za hlađenje) te segment dvokrilnih hladnjaka (tj. dvoja usporedna vrata na dva usporedno postavljena prostora). Ova tržišna kategorizacija na tri različita segmenta je neosporna i poznata svim gospodarskim subjektima u ovom poslu. To je potvrdio spomenuti izvoznik u nekoliko pisanih podnesaka. Nadalje, iz zahtjeva na temelju „dokaza drugih zainteresiranih stranaka”de facto je razvidno da je taj izvoznik selektivno pročitao dio podneska proizvođača bijele tehnike koji podržava mjere, ali ne proizvodi istovjetan proizvod (vidjeti uvodne izjave 10. i 104. Privremene uredbe). U tom podnesku, proizvođač bijele tehnike navodi da je dampinški uvoz imao štetan učinak na njegovu prodaju drugih proizvoda u Zajednici. Međutim, činjenica da je ovaj proizvođač navodno pretrpio takav štetan učinak nije sama po sebi pouzdan dokaz da bi svi KHZ-i obujma većeg od 400 litara trebali biti smatrani dotičnim proizvodom, bez obzira na to u koji od gore opisanih segmenata spadaju. Dapače, utvrđeno je da su temeljne tehničke i fizičke značajke ta dva proizvoda potpuno različite.

(11)

Stoga se uzima u obzir da postoji jasna razlika među tri segmenta koji čine zajedničko tržište KHZ-a. Zaključak je, da širenje definicije dotičnog proizvoda, kako bi obuhvatila sve KHZ-e kao što je zahtijevao dotični izvoznik, nije utemeljeno. Stoga se zahtjev pod i. morao odbiti.

(12)

U zahtjevu ii., isti je izvoznik tražio da se iz definicije dotičnog proizvoda izuzme posebni model KHZ-a (daljnje u tekstu „model s trojim vratima”), koji je opisan u uvodnoj izjavi 12. Privremene uredbe.

(13)

Komisija je od početka postupka odredila definiciju proizvoda na temelju vanjskih značajki, to jest prisutnosti najmanje dvaju odvojenih njihajućih vrata, koja su postavljena usporedno. Taj pristup smatrao se primjerenim na temelju fizičkih značajki i percepcije potrošača. Obzirom na fizičke značajke, najbrže vidljivom osobinom smatrala se prisutnost dvaju njihajućih vrata postavljenih usporedno. U vezi percepcije potrošača, ključni element bila je činjenica da je sam podnositelj zahtjeva uzastopno oglašavao i prodavao model s trojim vratima kao dvokrilni hladnjak. Komisija je obaviještena da su unutarnji prostori u tipičnom dvokrilnih hladnjaku drukčije postavljeni nego u modelu s trojim vratima, ali se ova različitost nije smatrala presudnom za izuzeće dvokrilnih hladnjaka s trojim vratima iz definicije proizvoda, budući da za to nije podnesen nijedan pouzdan dokaz. Na temelju tada dostupnih informacija, Komisija je u uvodnoj izjavi Privremene uredbe navela da „ne postoji zajednička definicija dvokrilnih hladnjaka”.

(14)

To se pitanje nakon uvođenja privremenih mjera nastavilo ispitivati. Gore navedeni izvoznik podnio je dodatni dokaz koji podupire definiciju segmenta dvokrilnih hladnjaka na temelju unutarnje konfiguracije prostora, a ne na temelju položaja vrata. Nakon konačne objave činjenica, u svjetlu dodatnih dokaza koje je pružio isti izvoznik, dodatno su procijenjena stajališta nekih vodećih istraživačkih instituta i organa za klasifikaciju, od kojih većina razvrstava dvokrilne hladnjake na temelju unutarnje konfiguracije, a ne na temelju položaja vrata. Iz toga se zaključuje da se, obzirom na fizičke značajke, model s trojim vratima ne može smatrati dijelom segmenta dvokrilnih hladnjaka iz gore navedene uvodne izjave 10. Što se tiče percepcije potrošača, kako podnositelj zahtjeva tako i industrija Zajednica dostavili su potrošačke ankete koje podupiru njihove stavove i međusobno su proturječne. Stoga s tim u vezi nije moguće donijeti jasan zaključak ni u jednome smjeru.

(15)

Iz gore navedenog proizlazi da bi za model s trojim vratima trebalo smatrati da pripada segmentu hladnjaka sa zamrzivačem u donjem dijelu, a ne segmentu hladnjaka dvokrilnih. Stoga je zahtjev pod ii. prihvaćen.

(16)

Slijedom navedenoga, smatralo se primjerenim revidirati definiciju proizvoda, kako je utvrđena u Privremenoj uredbi. Stoga se dotični proizvod konačno definira kao kombinirani hladnjaci-zamrzivači obujma većeg od 400 litara, s prostorima za zamrzavanje i hlađenje smještenima jednim pokraj drugih, podrijetlom iz Republike Koreje, koji se trenutačno mogu razvrstati u oznaku KN ex 8418 10 20.

(17)

U izostanku komentara, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 18. do 22. Privremene uredbe u pogledu uobičajene vrijednosti.

(18)

Kao što je određeno u uvodnoj izjavi 23. Privremene uredbe, izvozna cijena za prodaju u Zajednicu, koja je proizašla od povezanih izvoznika, izračunana je na temelju preprodajne cijene za nezavisne kupce u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Za izračun te izvozne cijene korištena je profitna marža trgovačkog društva koje se smatralo nezavisnim uvoznikom dotičnog proizvoda. Nakon konačne objave zainteresiranim strankama, jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da trgovačko društvo koje je korišteno za utvrđivanje ove profitne marže nije bilo nepovezani uvoznik nego prvi nezavisni kupac jednog od njegovih povezanih uvoznika. Zahtjev je propisno ispitan te je zaključeno da se dotično trgovačko društvo uistinu ne može smatrati nepovezanim uvoznikom. Zbog toga je odlučeno da se njegova profitna marža ne može koristiti kod izračuna izvozne cijene. Stoga je trebalo pronaći alternativni izvor kako bi se utvrdila prihvatljiva profitna marža kako je predviđeno u članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. U okviru ovog ispitnog postupka nije bilo moguće dobiti bilo kakve informacije o profitu drugih nezavisnih uvoznika. Stoga se u pogledu činjenice da dva proizvoda pripadaju istom sektoru bijele tehnike i da su dotični korejski proizvođači izvoznici isti, smatralo opravdanim u tu svrhu vratiti profitnu maržu od 5 % iz antidampinškog postupka u vezi mikrovalnih pećnica (4).

(19)

U nedostatku drugih dodatnih primjedaba, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava 23. i 24. Privremene uredbe u vezi s određivanjem izvozne cijene.

(20)

U slučajevima kada nije bilo moguće izravno usporediti izvezene modele i modele prodane na domaćem tržištu te kako bi se, koliko je moguće, na temelju domaće prodaje proizvođača izvoznika utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s uvodnom izjavom 26. Privremene uredbe, učinjene su prilagodbe uobičajenih vrijednosti utvrđenih za neke modele, da se u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe odrazi tržišna vrijednost različitih fizičkih značajki između modela prodavanih na domaćem tržištu i izvezenih modela. Dva proizvođača izvoznika osporila su prilagodbu učinjenu u privremenoj fazi.

(21)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da prilagodbe nisu bile potrebne jer razlike u fizičkim značajkama između izvezenih modela i modela prodavanih na domaćem tržištu, predlaganih za usporedbu, ne bi utjecale na tržišnu cijenu. Taj je zahtjev trebalo odbiti, jer je broj pronađenih razlika između izvezenih modela i modela prodavanih na domaćem tržištu predloženih za usporedbu narastao na sedam značajki, a te su razlike često uključivale važne značajke kao što su dispenzer leda i vode, završnu obradu vrata i sustav kontrole temperature. Po uobičajenoj ekonomskoj logici te bi razlike utjecale na tržišnu cijenu tih modela.

(22)

Drugi proizvođač izvoznik za kojeg je Komisija u privremenoj fazi napravila prilagodbu predloženih vrijednosti kako bi primjereno odražavale tržišnu vrijednost razlika u fizičkim značajkama, osporio je taj izračun. Nakon konačne objave, trgovačko društvo ukazalo je na neke elemente u pristupu Komisije koji bi mogli izazvati iskrivljivanje tako izračunane uobičajene vrijednosti i zahtijevalo izračun uobičajene vrijednosti za izvezene modele, bez odgovarajuće domaće prodaje. Taj je zahtjev ispitan i pronađeno je da su određene prilagodbe fizičkih značajki, koje je na temelju zahtjeva trgovačkog društva napravila Komisija, možda dovele do iskrivljene uobičajene vrijednosti. Stoga je odlučeno da se u slučajevima u kojima nije moguća neposredna usporedba između izvezenih modela i modela prodavanih na domaćem tržištu, uobičajene vrijednosti za to trgovačko društvo izračunavaju u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(23)

Sva tri proizvođača izvoznika osporila su privremenu odluku da se ne odobri prilagodba za troškove kredita, navodno nastale prodajom na domaćem tržištu, koje su zahtijevali u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (g) Osnovne uredbe. Tri su izvoznika obrazložila da su korišteni kreditni uvjeti dogovoreni u skladu s ugovorom te su ih ostvarila trgovačka društva. Također je dokazano da se računi mogu povezati s plaćanjima. U pogledu gore navedenoga, utvrđeno je da troškovi kredita na domaćem tržištu utječu na usporedivost cijena, kako to zahtijeva članak 2. stavak 10. Osnovne uredbe, zato je odlučeno da se odobre prilagodbe za te troškove.

(24)

Jedan proizvođač izvoznik zahtijevao je izuzeće prodaje oštećenih i/ili neispravnih proizvoda svojeg povezanog uvoznika iz izračuna dampinga. Podaci o prodaji, koja je predstavljala manji dio prodaje trgovačkog društva na tržištu Zajednice, prikazani su odvojeno te su provjereni na licu mjesta. Dokazano je da je ta prodaja uistinu povezana s neispravnim ili oštećenim proizvodima i da su se stranke i cijene tih proizvoda potpuno razlikovale od stranaka i cijena redovne prodaje. Budući da na domaćem tržištu trgovačkog društva nije bilo usporedive prodaje, nije bilo moguće napraviti smislenu usporedbu u odnosu na tu prodaju. Stoga je ovaj zahtjev prihvaćen.

(25)

Isti proizvođač izvoznik osporio je privremenu odluku Komisije da odbaci prijavljene troškove prekooceanskog prijevoza za prilagodbu izvozne cijene prema članku 2. stavku 10. točki (e) Osnovne uredbe. Prijavljeni troškovi prekooceanskog prijevoza bili su odbačeni jer ih je izvozniku fakturiralo povezano trgovačko društvo. Proizvođač izvoznik je sada dokazao da je povezano trgovačko društvo bilo logistički subjekt koji je naručivao prijevozne usluge za nezavisna brodarska društva. Dodatno je dokazano da je povezano trgovačko društvo izvozniku fakturiralo stvarni iznos tereta, što su ga fakturirala nezavisna brodarska trgovačko društva s razumnim dodatkom za svoje usluge. Stoga je odlučeno da se prijavljeni troškovi prekooceanskog prijevoza smatraju pouzdanima te su na odgovarajući način izračuni izmijenjeni.

(26)

Osim prilagodbi navedenih u uvodnim izjavama od 22. do 25. ove Uredbe, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 25. do 30. Privremene uredbe u vezi s usporedbom uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena.

(27)

Sva tri trgovačka društva osporila su metodologiju koju je Komisija upotrijebila za izračun dampinške marže. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 31. do 34. Privremene uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s cijenama svih pojedinačnih izvoznih transakcija u Zajednicu, kako bi izračun dampinga odrazio znatne razlike izvoznih cijena koje su u različitim regijama tvorile uzorak, te kako usporedbe ponderiranih prosječnih uobičajenih vrijednosti s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama ili pojedinačnim izvoznim transakcijama i transakcijama domaće prodaje ne bi odražavale stvaran stupanj provođenja dampinga. Za sva tri proizvođača izvoznika je potvrđeno da između regija postoje znatne razlike u prodajnim cijenama i da je zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 31. do 34. Privremene uredbe opravdano uspoređivati ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s cijenama svih pojedinačnih izvoznih transakcija u Zajednicu. Stoga se zahtjevi proizvođača izvoznika odbijaju.

(28)

U svjetlu gore navedenih prilagodbi, te nakon ispravka nekih pogrešaka u izračunu, konačno određen iznos dampinga izražen kao postotak CIF neto cijene franko granica Zajednice, prije plaćanja pristojbe, iznosi kako slijedi:

(29)

U izostanku novih i utemeljenih informacija ili argumenata s tim u vezi, potvrđuju se uvodne izjave od 37. do 40. Privremene uredbe.

(30)

Nakon uvođenja privremenih mjera područje primjene definicije proizvoda je revidirano, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 16. Podaci koji se odnose na model s trojim vratima su na odgovarajući način isključeni iz analize štete. U svakom slučaju treba upozoriti da tijekom RIP-a industrija Zajednice nije proizvodila ovu vrstu proizvoda te je obujam uvoza modela s trojim vratima iz Republike Koreje u Zajednicu bio zanemariv.

(31)

Budući da je utvrđeno da je Samsung Electronics Corporation („Samsung”) tijekom RIP-a imao de minimis dampinšku maržu (vidjeti uvodnu izjavu 28.), potrebno je razlikovati taj uvoz od ostalog uvoza podrijetlom iz Republike Koreje. Ovaj potonji se dalje u tekstu navodi kao dampinški uvoz. Stoga se uvodne izjave od 44. do 47.Privremene uredbe zamjenjuju sljedećim stajalištima. Kako bi se očuvala povjerljivost podataka, podaci o uvozu dvaju preostalih proizvođača izraženi su u obliku indeksa.

(32)

Na tom je temelju obujam dampinškog uvoza između 2002. i RIP-a naglo porastao (za 266 %). Između 2002. i 2003. porastao je za 83 %, zatim za dodatnih 153 postotnih bodova 2004. i za dodatnih 30 postotnih bodova u RIP. Tijekom RIP, obujam dampinškog uvoza iznosio je između 180 000 i 250 000 komada.

(33)

Odgovarajući tržišni udio dampinškog uvoza porastao je za približno 20 postotnih bodova između 2002. i RIP-a, tako da je tijekom RIP-a dosegao razinu između 42 % i 50 %. Izraženo indeksom, tržišni je udio 2003. porastao za 21 %, za dodatnih 43 postotnih bodova 2004. te za 6 postotnih bodova u RIP-u. Tržišni udio se između 2002. i RIP-a ukupno povećao za 70 %.

(34)

Konačno, prosječne cijene dampinškog uvoza su se između 2002. i RIP-a snizile za približno 5 %, a usporedba je pojedinačnih modela pokazala da je dampinški uvoz snizio cijene industrije Zajednice za 33,4 % do 42 %, ovisno o dotičnom izvozniku.

(35)

Slično se uvodna izjava 68. Privremene uredbe zamjenjuje kako slijedi. Obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Republike Koreje značajno je porastao za 226 % između 2002. i RIP-a, a odgovarajući tržišni udio dampinškog uvoza u istom je razdoblju porastao za približno 20 postotnih bodova. Prosječne cijene dampinškog uvoza bile su dosljedno niže nego cijene industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Usporedba ponderiranih prosječnih cijena pojedinačnih modela pokazala je, da je dampinški uvoz snizio cijene industrije Zajednice za 34,4 % do 42 %, ovisno o dotičnom izvozniku, dok je za neke modele snižavanje cijena bilo čak veće.

(36)

U izostanku dodatnih novih i utemeljenih informacija ili argumenata o aspektu štete, potvrđuju se uvodne izjave od 41. do 71. Privremene uredbe, izuzimajući uvodne izjave od 44. do 47. i uvodnu izjavu 68., koje su obuhvaćene gore.

(37)

Kao što je navedeno gore, utvrđeno je da je tijekom RIP-a dampinška marža društva Samsung bila de minimis. Međutim, značajno povećanje obujma dampinškog uvoza za 226 % između 2002. i RIP-a, povećanje odgovarajućeg tržišnog udjela za približno 20 postotnih bodova, kao i utvrđeno snižavanje cijena, dogodilo se istodobno s pogoršanjem gospodarskog stanja industrije Zajednice.

(38)

Budući da je Samsung tijekom RIP-a imao de minimis dampinšku maržu, bilo je potrebno provjeriti je li uvoz iz Samsunga, unatoč tome, mogao prouzročiti štetu industriji Zajednice. Kako bi se očuvala povjerljivost podataka, podaci u vezi sa Samsungom izraženi su u obliku indeksa.

(39)

Obujam uvoza podrijetlom iz Samsunga porastao je između 2002. i RIP-a za 88 %. Konkretno, između 2002. i 2003. porastao je za 56 %, zatim za dodatnih 27 postotnih bodova 2004. i za dodatnih 5 postotnih bodova u RIP-u. Tijekom RIP-a, obujam uvoza podrijetlom iz Samsunga iznosio je između 100 000 i 170 000 komada.

(40)

Odgovarajući tržišni udio uvoza podrijetlom iz Samsunga smanjio se za približno 5 postotnih bodova između 2002. godine i RIP-a, tako da je tijekom RIP-a dosegao razinu između 28 % i 36 %. Izraženo indeksom, tržišni udio je 2003. porastao za 3 %, ali se zatim smanjio za 13 postotnih bodova 2004. te za dodatna 2 postotna boda u RIP-u. Tržišni udio se između 2002. i RIP-a ukupno smanjio za 12 %.

(41)

Konačno, prosječne cijene podrijetlom iz Samsunga su između 2002. i RIP-a snižene za približno 14 %, a usporedba pojedinačnih modela je pokazala da je uvoz podrijetlom iz Samsunga snizio cijene industrije Zajednice za 34,1 %.

(42)

S obzirom na povećanje uvoza podrijetlom iz Samsunga i utvrđeno snižavanje cijena, ne može se isključiti činjenica da je taj uvoz pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Međutim, također je uočeno sljedeće: i. uvoz podrijetlom iz Samsunga u razdoblju između 2002. i RIP-a rastao je znatno sporije nego drugi uvoz podrijetlom iz Republike Koreje; ii. u suprotnosti sa drugim korejskim uvozom, uvoz podrijetlom iz Samsunga se između 2002. i RIP-a smanjio za približno 5 postotnih bodova tržišnog udjela; iii. zato je tijekom RIP-a prisutnost uvoza podrijetlom iz Samsunga na tržištu Zajednice kako u smislu obujma, tako u smislu tržišnog udjela bila znatno manja od drugog uvoza iz Koreje; i iv. usporedba pojedinačnih modela pokazala je da su cijene Samsunga, premda niže od cijena industrije Zajednice, bile dosljedno više od cijena drugog uvoza iz Koreje.

(43)

Slijedom navedenoga, zaključeno je da je uvoz podrijetlom iz Samsunga pridonio šteti prouzročenoj industriji Zajednice, ali u znatno manjoj mjeri nego dampinški uvoz od ostala dva proizvođača. Učinak povezan s uvozom podrijetlom iz Samsunga stoga se ne smatra dovoljnim za prekidanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza i nastale štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(44)

U izostanku dodatnih novih i utemeljenih informacija ili argumenata, potvrđuju se uvodne izjave od 72. do 96. Privremene uredbe, izuzimajući prvu rečenicu uvodne izjave 73. kao što je navedeno gore.

(45)

U izostanku novih i utemeljenih informacija ili argumenta s tim u vezi, potvrđuju se uvodne izjave od 97. do 114. Privremene uredbe.

(46)

U pogledu zaključaka u vezi s dampingom, štetom, uzročnošću i interesom Zajednice te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini utvrđene dampinške marže, koja ne bi trebala biti viša od marže štete, navedene u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe i potvrđene u ovoj Uredbi. Kako su marže štete uvijek bile više od dampinških marži, mjere je potrebno temeljiti na ovim potonjima.

(47)

Stoga će konačne pristojbe iznositi kako slijedi:

(48)

S obzirom na visinu dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoznike u Republici Koreji i s obzirom na stupanj štete prouzročene industriji Zajednice, smatra se da je potrebno iznose osigurane putem privremene antidampinške pristojbe, uvedene privremenom Uredbom, konačno naplatiti u visini iznosa konačno uvedenih pristojba. Budući da je model s trojim vratima isključen iz definicije proizvoda (vidjeti uvodne izjave od 12. do 16.) i da su konačne pristojbe niže od privremenih pristojba, oslobađaju se iznosi koji su privremeno osigurani na uvoz modela s trojim vratima ili iznosi koji premašuju konačnu stopu antidampinških pristojba.

(49)

Stope antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje u kojem su se ta trgovačka društva nalazila tijekom tog ispitnog postupka. Te se stope pristojba (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se koristi za „sva ostala trgovačka društva”) stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koje proizvode spomenuta trgovačka društva, a time i navedeni konkretni pravni subjekti. Za uvezene se proizvode koje proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje nazivom i adresom nije spomenuto u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno spomenutim trgovačkim društvima, ne mogu koristiti ove stope i podliježu stopama pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(50)

Svaki zahtjev za primjenu tih stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) treba uputiti Komisiji, zajedno sa svim odgovarajućim informacijama, posebno o svakoj promjeni djelatnosti trgovačkog društva u području proizvodnje te domaće i izvozne prodaje koja je, na primjer, povezana s tom promjenom naziva ili tom promjenom u proizvodnim i prodajnim subjektima. Prema potrebi, Uredba će se izmijeniti na odgovarajući način ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja mogu koristiti pojedinačne stope pristojbe,