31998L0078

DIREKTIVA 98/78/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 27. listopada 1998. o

dodatnom nadzoru društava za osiguranje u grupi osiguravatelja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Sporazum o osnivanju Europske zajednice, posebno njegov članak 57. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom iz članka 189.b Sporazuma (3),

budući da:

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

Članak 2.

Slučajevi primjene dodatnog nadzora društava za osiguranje

1.   Pored odredbi direktiva 73/239/EEZ i 79/267/EEZ kojima se utvrđuju pravila nadzora društava za osiguranje, države članice predviđaju nadzor bilo kojeg društva za osiguranje koje je sudjelujuće društvo u barem jednom društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje ili društvu za osiguranje države koja nije članica, nadopunjen na način predviđen u člancima 5., 6., 8. i 9.

2.   Svako društvo za osiguranje čije je matično društvo osiguravateljni holding, društvo za reosiguranje ili društvo za osiguranje države koja nije članica podliježe dodatnom nadzoru na način predviđen u članku 5. stavku 2. te u člancima 6., 8. i 10.

3.   Svako društvo za osiguranje čije je matično društvo mješoviti osigurateljni holding podliježe dodatnom nadzoru na način predviđen u članku 5. stavku 2. te u člancima 6. i 8.

Članak 3.

Područje primjene dodatnog nadzora

1.   Provođenje dodatnog nadzora u skladu s člankom 2. ni na koji način ne podrazumijeva da se od nadležnih tijela zahtijeva da pojedinačno nadziru društva za osiguranje država koje nisu članice, osiguravateljne holdinge, mješovite osiguravateljne holdinge ili društva za reosiguranje.

2.   Dodatni nadzor uzima u obzir:

iz članaka 5., 6., 8., 9. i 10.

3.   Države članice mogu odlučiti da se pri dodatnom nadzoru iz članka 2. ne uzimaju u obzir društva koja imaju registrirano sjedište u državi koja nije članica kad postoje zakonske zapreke za prijenos potrebnih informacija, ne dovodeći u pitanje odredbe točke 2.5. Priloga I. i točke 4. Priloga II.

Nadalje, nadležna tijela odgovorna za provođenje dodatnog nadzora mogu, u dolje navedenim slučajevima, na pojedinačnoj osnovi odlučiti da pri dodatnom nadzoru iz članka 2. ne uzimaju u obzir neko društvo ako:

Članak 4.

Nadležna tijela za provedbu dodatnog nadzora

1.   Dodatni nadzor provode nadležna tijela države članice u kojoj je društvo za osiguranje dobilo odobrenje za rad u skladu s člankom 6. Direktive 73/239/EEZ ili člankom 6. Direktive 79/267/EEZ.

2.   Kada društva za osiguranje koja su dobila odobrenje za rad u dvije ili više država članica imaju za matično društvo isti osiguravateljni holding, društvo za reosiguranje, društvo za osiguranje države koja nije članica ili mješoviti osiguravateljni holding, nadležna tijela dotičnih država članica mogu se dogovoriti koje će od njih biti odgovorno za provedbu dodatnog nadzora.

3.   Kad u državi članici postoji više od jednog nadležnog tijela za bonitetni nadzor društava za osiguranje i društava za reosiguranje, ta država članica poduzima mjere potrebne za organizaciju usklađivanja tih tijela.

Članak 5.

Dostupnost i kvaliteta informacija

1.   Države članice predviđaju da nadležna tijela zahtijevaju da svako društvo za osiguranje koje podliježe dodatnom nadzoru ima odgovarajuće mehanizme unutarnje kontrole u svrhu predočenja svih podataka i informacija relevantnih za provođenje takvog dodatnog nadzora.

2.   Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da u području njihove nadležnosti ne postoje zakonske zapreke koje bi društvima koja podliježu dodatnom nadzoru te njihovim povezanim društvima i sudjelujućim društvima onemogućile međusobnu razmjenu svih informacija relevantnih za provođenje takvog dodatnog nadzora.

Članak 6.

Pristup informacijama

1.   Države članice predviđaju da njihova nadležna tijela odgovorna za provođenje dodatnog nadzora imaju pristup svim informacijama koje su relevantne za nadzor društva za osiguranje koje podliježe takvom dodatnom nadzoru. Nadležna tijela mogu se obratiti izravno dotičnim društvima iz članka 3. stavka 2. kako bi došla do potrebnih informacija samo ako su od društva za osiguranje već tražene te informacije, a ono ih nije dostavilo.

2.   Države članice predviđaju da njihova nadležna tijela mogu na njihovu državnom području, sama ili uz posredovanje osoba koje imenuju u tu svrhu, provesti izravnu provjeru informacija iz stavka 1. u:

3.   Kada, pri primjeni odredbi ovog članka, nadležna tijela neke države članice žele u određenim slučajevima provjeriti važne informacije koje se odnose na društvo koje se nalazi u drugoj državi članici i koje je povezano društvo za osiguranje, društvo kći, matično društvo ili društvo kći matičnog društva društva za osiguranje koje podliježe dodatnom nadzoru, ona moraju zatražiti od nadležnih tijela te druge države članice da provedu spomenutu provjeru. Tijela koja zaprime takav zahtjev moraju po njemu postupiti u okviru svoje nadležnosti tako da sama provedu provjeru, omogućujući tijelima koja su podnijela zahtjev da je ona provedu ili da omoguće revizoru ili stručnjaku da je oni provedu.

Članak 7.

Suradnja između nadležnih tijela

1.   Kad su društva za osiguranje osnovana u različitim državama članicama izravno ili neizravno povezana ili imaju zajedničko sudjelujuće društvo, nadležna tijela svake države članice na zahtjev dostavljaju jedna drugima sve relevantne informacije koje mogu omogućiti ili olakšati provedbu nadzora na temelju ove Direktive te dostavljaju na vlastitu inicijativu bilo kakve informacije za koje smatraju da su bitne drugim nadležnim tijelima.

2.   Kad su društvo za osiguranje i kreditna institucija kako je definirana u Direktivi 77/780/EEZ (10) ili investicijsko društvo kako je definirano u Direktivi 93/22/EEZ (11), ili oboje, izravno ili neizravno povezani ili imaju zajedničko sudjelujuće društvo, nadležna tijela i tijela s javnim ovlastima za nadzor tih drugih društava međusobno usko surađuju. Ne dovodeći u pitanje njihove pojedinačne ovlasti, ta tijela jedna drugima dostavljaju bilo kakve informacije koje bi mogle pojednostavniti njihove zadaće, posebno u okviru ove Direktive.

3.   Informacije dobivene na temelju ove Direktive, a posebno bilo kakva razmjena informacija između nadležnih tijela koja je predviđena ovom Direktivom, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne definirane člankom 16. Direktive 92/49/EEZ i člankom 15. Direktive 92/96/EEZ.

Članak 8.

Transakcije unutar grupe

1.   Države članice predviđaju da nadležna tijela provode opći nadzor nad transakcijama između:

Te se transakcije prvenstveno odnose na:

2.   U tu svrhu države članice zahtijevaju da društva za osiguranje izvješćuju nadležna tijela o značajnim transakcijama iz stavka 1. barem jednom godišnje.

Ako se na temelju tih informacija pokaže da solventnost društva za osiguranje jest ili bi mogla biti ugrožena, nadležna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere na razini društva za osiguranje.

Članak 9.

Zahtjev za prilagođenu solventnost

1.   U slučaju iz članka 2. stavka 1. države članice zahtijevaju provedbu izračuna prilagođene solventnosti u skladu s Prilogom I.

2.   Sva povezana društva, sudjelujuća društva ili povezana društva sudjelujućeg društva obuhvaćena su izračunom iz stavka 1.

3.   Ako izračun iz stavka 1. pokaže da je prilagođena solventnost negativna, nadležna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere na razini dotičnog društva za osiguranje.

Članak 10.

Društva za reosiguranje, osiguravateljni holdinzi i društva za osiguranje država koje nisu članice

1.   U slučaju iz članka 2. stavka 2. države članice zahtijevaju primjenu metode dodatnog nadzora u skladu s Prilogom II.

2.   U slučaju iz članka 2. stavka 2. izračun uključuje sva povezana društva osiguravateljnog holdinga, društva za reosiguranje ili društva za osiguranje države koja nije članica, na način predviđen u Prilogu II.

3.   Ako na temelju tog izračuna nadležna tijela zaključe da solventnost društva za osiguranje koje je društvo kći osiguravateljnog holdinga, društva za reosiguranje ili društva za osiguranje države koja nije članica jest ili bi mogla biti ugrožena, poduzimaju odgovarajuće mjere na razini tog društva za osiguranje.

Članak 11.

Provedba

1.   Države članice najkasnije do 5. lipnja 2000. donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice predviđaju da se zakoni i propisi iz stavka 1. prvi put primjenjuju na nadzor financijskih izvještaja za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2001. ili tijekom te kalendarske godine.

3.   Kada države članice donose mjere iz stavka 1., te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

4.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

5.   Najkasnije do 1. siječnja 2006. Komisija Odboru za osiguranje dostavlja izvješće o primjeni ove Direktive te, ako je potrebno, o potrebi za daljnjim usklađivanjem.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 13.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

(1)  SL C 341, 19.12.1995., str. 16., i SL C 108, 7.4.1998., str. 48.

(2)  SL C 174, 17.6.1996., str. 16.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 23. listopada 1997. (SL C 339, 10.11.1997., str. 136.), Zajedničko stajalište Vijeća od 30. ožujka 1998. (SL C 204, 30.6.1998., str. 1.), Odluka Europskog parlamenta od 16. rujna 1998. (SL C 313, 12.10.1998.) i Odluka Vijeća od 13. listopada 1998.

(4)  SL L 228, 16.8.1973., str. 3. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 95/26/EZ (SL L 168, 18.7.1995., str. 7.).

(5)  SL L 63, 13.3.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 95/26/EZ

(6)  SL L 228, 11.8.1992., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 95/26/EZ.

(7)  SL L 360, 9.12.1992., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 95/26/EZ.

(8)  Sedma direktiva Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima (SL L 193, 18.7.1983., str. 1.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(9)  Četvrta direktiva Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (SL L 222, 14.8.1978., str. 11.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(10)  Prva direktiva Vijeća 77/780/EEZ od 12. prosinca 1977. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na osnivanje i obavljanje djelatnosti kreditnih institucija (SL L 322, 17.12.1977., str. 30.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 96/13/EZ (SL L 66, 16.3.1996., str. 15.).

(11)  Direktiva Vijeća 93/22/EEZ od 10. svibnja 1993. o investicijskim uslugama u području vrijednosnih papira (SL L 141, 11.6.1993., str. 27.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/9/EZ (SL L 84, 26.3.1997., str. 22.).

PRILOG I.

OBRAČUN PRILAGOĐENE SOLVENTNOSTI DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE

1.   ODABIR METODE IZRAČUNA I OPĆA NAČELA

A.   Države članice predviđaju da se izračun prilagođene solventnosti društava za osiguranje iz članka 2. stavka 1. provodi u skladu s jednom od metoda koje su opisane u točki 3. Država članica može, međutim, predvidjeti da nadležna tijela odobravaju ili propisuju primjenu jedne od metoda iz točke 3. koja je različita od one koju je odabrala država članica.

B.   Proporcionalnost

Pri izračunu prilagođene solventnosti društva za osiguranje uzima se u obzir proporcionalni udjel koji sudjelujuće društvo drži u svojim povezanim društvima.

„Proporcionalni udjel” u slučaju primjene metode 1 ili metode 2 koje su opisane u točki 3. znači udjel upisanog kapitala koji, izravno ili neizravno, drži sudjelujuće društvo, dok u slučaju primjene metode 3. koja je opisana u točki 3. znači postotke koji se koriste za izradu konsolidiranih financijskih izvještaja.

Međutim, bez obzira na metodu koja se koristi, kad je povezano društvo društvo kći i ima manjak solventnosti, treba uzeti u obzir ukupan manjak solventnosti društva kćeri.

Međutim, kad je po mišljenju nadležnih tijela odgovornost matičnog društva koje drži udjel u kapitalu strogo i nedvosmisleno ograničena na taj udjel u kapitalu, ta nadležna tijela mogu dopustiti da se manjak solventnosti društva kćeri uzme u obzir na temelju proporcionalnosti.

C.   Isključivanje dvostrukog korištenja elemenata granice solventnosti

C.1.   Opći tretman elemenata granice solventnosti

Bez obzira na metodu koja se koristi za izračun prilagođene solventnosti društva za osiguranje, treba isključiti dvostruko korištenje prihvatljivih elemenata granice solventnosti među različitim društvima za osiguranje koja se uzimaju u obzir pri tom izračunu.

U tu svrhu, pri izračunu prilagođene solventnosti društva za osiguranje i kad metode opisane u točki 3. to ne predviđaju, isključuju se sljedeći iznosi:

C.2.   Tretman određenih elemenata

Ne dovodeći u pitanje odredbe odjeljka C.1.:

mogu biti uključeni u izračun samo ako ispunjavaju uvjete za pokriće potrebne granice solventnosti tog povezanog društva. Međutim, sav upisani, ali neuplaćeni kapital koji predstavlja potencijalnu obvezu sudjelujućeg društva u potpunosti se isključuje iz izračuna.

Sav upisani, ali neuplaćeni kapital sudjelujućeg društva za osiguranje koji predstavlja potencijalnu obvezu povezanog društva za osiguranje također se isključuje iz izračuna.

Sav upisani, ali neuplaćeni kapital povezanog društva za osiguranje koji predstavlja potencijalnu obvezu drugog povezanog društva za osiguranje istog sudjelujućeg društva za osiguranje isključuje se iz izračuna.

C.3.   Prenosivost

Ako nadležna tijela smatraju da se određeni prihvatljivi elementi granice solventnosti povezanog društva za osiguranje, osim onih iz odjeljka C.2., ne mogu učinkovito staviti na raspolaganje za pokriće potrebne granice solventnosti sudjelujućeg društva za osiguranje za koje se izračunava prilagođena solventnost, ti se elementi mogu uključiti u izračun samo ako su prihvatljivi za pokriće potrebne granice solventnosti povezanog društva.

C.4.   Zbroj elemenata iz odjeljaka C.2. i C.3. ne smije prijeći potrebnu granicu solventnosti povezanog društva za osiguranje.

D.   Isključivanje stvaranja kapitala unutar grupe

Pri izračunu prilagođene solventnosti ne uzimaju se u obzir prihvatljivi elementi granice solventnosti koji proizlaze iz uzajamnog financiranja društva za osiguranje i:

Nadalje, ne uzima se u obzir niti jedan prihvatljivi element granice solventnosti povezanog društva za osiguranje društva za osiguranje za koje se izračunava prilagođena solventnost ako dotični element proizlazi iz uzajamnog financiranja s nekim drugim povezanim društvom tog društva za osiguranje.

Uzajamno financiranje postoji naročito onda kada društvo za osiguranje ili neko od njegovih povezanih društava drži udjele u drugom društvu ili daje zajmove drugom društvu koje izravno ili neizravno drži prihvatljivi element granice solventnosti prvog društva.

E.   Nadležna tijela osiguravaju da se prilagođena solventnost izračunava učestalošću koja je utvrđena u direktivama 73/239/EEZ i 79/267/EEZ za izračun granice solventnosti društava za osiguranje. Vrijednost imovine i obveza procjenjuje se u skladu s odgovarajućim odredbama direktiva 73/239/EEZ, 79/267/EEZ i 91/674/EEZ (1).

2.   PRIMJENA METODA IZRAČUNA

2.1.   Povezana društva za osiguranje

Izračun prilagođene solventnosti obavlja se u skladu s općim načelima i metodama koje su navedene u ovom Prilogu.

Bez obzira na metodu koja se koristi, kada društvo za osiguranje ima više od jednog povezanog društva za osiguranje, izračun prilagođene solventnosti obavlja se uključivanjem svakog od tih povezanih društava za osiguranje.

U slučaju sukcesivnih sudjelovanja (na primjer, kad je društvo za osiguranje sudjelujuće društvo u drugom društvu za osiguranje koje je također sudjelujuće društvo u nekom društvu za osiguranje) izračun prilagođene solventnosti obavlja se na razini svakog sudjelujućeg društva za osiguranje koje ima najmanje jedno povezano društvo za osiguranje.

Države članice mogu društvo za osiguranje izuzeti od obveze izračuna prilagođene solventnosti:

Države članice također mogu društvo za osiguranje izuzeti od obveze izračuna prilagođene solventnosti ako je ono povezano društvo za osiguranje drugog društva za osiguranje, društva za reosiguranje ili osiguravateljnog holdinga koje ima registrirano sjedište u drugoj državi članici i ako su nadležna tijela dotičnih država članica pristala odobriti nadležnom tijelu potonje države članice provedbu dodatnog nadzora.

U svakom slučaju, izuzeće se može odobriti samo ako su nadležna tijela sigurna da su prihvatljivi elementi granice solventnosti društava za osiguranje uključenih u izračun primjereno raspoređeni među tim društvima.

Države članice mogu predvidjeti da se, kad povezano društvo za osiguranje ima registrirano sjedište u državi članici različitoj od države članice društva za osiguranje za koje se obavlja izračun prilagođene solventnosti, pri izračunu uzima u obzir, kad je riječ o povezanom društvu, stanje solventnosti kako ga procijene nadležna tijela te druge države članice.

2.2.   Povezana društva za reosiguranje

Pri izračunu prilagođene solventnosti sudjelujućeg društva za osiguranje u društvu za reosiguranje, to povezano društvo za reosiguranje tretira se, isključivo za potrebe izračuna, analogno povezanom društvu za osiguranje, pri čemu se primjenjuju opća načela i metode opisani u ovom Prilogu.

U tu se svrhu za svako povezano društvo za reosiguranje utvrđuje fiktivna potrebna solventnost na temelju pravila koja su određena člankom 16. stavcima od 2. do 5. Direktive 73/239/EEZ ili člankom 19. Direktive 79/267/EEZ. Međutim, u slučaju značajnih poteškoća u primjeni navedenih pravila nadležna tijela mogu dopustiti da se fiktivna potrebna solventnost za životno osiguranje izračunava na temelju prvog rezultata kako je opisano u članku 16. stavku 3. Direktive 73/239/EEZ. Isti elementi koji se nalaze u članku 16. stavku 1. Direktive 73/239/EEZ i članku 18. Direktive 79/267/EEZ priznaju se kao prihvatljivi za fiktivnu granicu solventnosti. Vrijednost imovine i obveza procjenjuje se u skladu s istim pravilima koja su navedena u tim direktivama te u Direktivi 91/674/EEZ.

2.3.   Posrednički osiguravateljni holdinzi

Pri izračunu prilagođene solventnosti nekog društva za osiguranje koje sudjeluje u društvu za osiguranje, povezanom društvu za reosiguranje ili društvu za osiguranje države koja nije članica preko osiguravateljnog holdinga, u obzir se uzima položaj posredničkog osiguravateljnog holdinga. Samo u svrhu tog izračuna, koji treba napraviti u skladu s općim načelima i metodama opisanim u ovom Prilogu, taj osiguravateljni holding tretira se kao društvo za osiguranje na koje se odnosi potrebna solventnost nula i koje podliježe istim uvjetima poput onih koji su utvrđeni člankom 16. stavkom 1. Direktive 73/239/EEZ ili člankom 18. Direktive 79/267/EEZ, u pogledu prihvatljivih elemenata granice solventnosti.

2.4.   Povezana društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koja imaju registrirano sjedište u državama koje nisu članice

A.   Povezana društva za osiguranje država koje nisu članice

Pri izračunu prilagođene solventnosti društva za osiguranje koje je sudjelujuće društvo u društvu za osiguranje države koja nije članica, potonje se isključivo u svrhu izračuna tretira kao povezano društvo za osiguranje, primjenjujući opća načela i metode opisane u ovom Prilogu.

Međutim, kada država koja nije članica u kojoj to društvo ima registrirano sjedište zahtijeva da ono podliježe zahtjevima za odobrenje za rad i potrebnu solventnost koji su barem usporedivi s onima utvrđenim u direktivama 73/239/EEZ ili 79/267/EEZ, uzimajući u obzir elemente pokrića potrebne solventnosti, države članice mogu predvidjeti da se pri izračunu uzme u obzir, u pogledu tog društva, potrebna solventnost i prihvatljivi elementi potrebne solventnosti kako je propisala dotična država koja nije članica.

B.   Povezana društva za reosiguranje država koje nisu članice

Neovisno o odjeljku 2.2, pri izračunu prilagođene solventnosti društva za osiguranje koje je sudjelujuće društvo u društvu za reosiguranje koje ima registrirano sjedište u državi koja nije članica, a podložno uvjetima iz gore navedene točke A, države članice mogu predvidjeti da izračun u pogledu potonjeg društva uzme u obzir kapitalni zahtjev i elemente prihvatljive za zadovoljenje tog zahtjeva kako je odredila dotična država koja nije članica. Kad takvim odredbama podliježu samo društva za osiguranje te države koja nije članica, fiktivni kapitalni zahtjev povezanog društva za reosiguranje i elementi prihvatljivi za zadovoljenje tog fiktivnog zahtjeva mogu se izračunati na način kao da je dotično društvo povezano društvo za osiguranje te države koja nije članica.

2.5.   Nedostupnost potrebnih informacija

Kad iz bilo kojeg razloga nadležnim tijelima nisu dostupne informacije potrebne za izračun prilagođene solventnosti društva za osiguranje, a koje se odnose na povezano društvo s registriranim sjedištem u državi članici ili državi koja nije članica, od prihvatljivih elemenata prilagođene granice solventnosti odbija se knjigovodstvena vrijednost tog društva u sudjelujućem društvu za osiguravanje. U tom slučaju nerealizirana dobit povezana s takvim sudjelovanjem nije prihvatljiv element prilagođene granice solventnosti.

3.   METODE IZRAČUNA

Metoda 1:   Metoda odbitka i agregiranja

Prilagođena solventnost sudjelujućeg društva za osiguranje je razlika između:

Kad se sudjelovanje u povezanom društvu za osiguranje u cijelosti ili djelomično sastoji od neizravnog držanja, tada točka ii. podtočka (a) uključuje vrijednost takvog neizravnog držanja, uzimajući u obzir odgovarajuće sukcesivne udjele, a točka i. podtočka (b) i točka ii. podtočka (c) uključuju odgovarajuće proporcionalne udjele prihvatljivih elemenata granice solventnosti povezanog društva za osiguranje odnosno potrebne solventnosti povezanog društva za osiguranje.

Metoda 2:   Metoda oduzimanja potrebne solventnosti

Prilagođena solventnost sudjelujućeg društva za osiguranje je razlika između:

Pri vrednovanju prihvatljivih elemenata granice solventnosti sudjelovanje u smislu ove Direktive vrednuje se metodom udjela, u skladu s opcijom navedenom u članku 59. stavku 2. točki (b) Direktive 78/660/EEZ.

Metoda 3:   Metoda temeljena na računovodstvenoj konsolidaciji

Izračun prilagođene solventnosti sudjelujućeg društva za osiguranje obavlja se na temelju konsolidiranih financijskih izvještaja. Prilagođena solventnost sudjelujućeg društva za osiguranje je razlika između:

prihvatljivih elemenata granice solventnosti izračunane na temelju konsolidiranih podataka, i

Za izračun prihvatljivih elemenata granice solventnosti i potrebne solventnosti na temelju konsolidiranih podataka primjenjuju se odredbe direktiva 73/239/EEZ, 79/267/EEZ i 91/674/EEZ.

(1)  Direktiva Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje (SL L 374, 31.12.1991., str. 7.).

PRILOG II.

DODATNI NADZOR DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE KOJA SU DRUŠTVA KĆERI OSIGURAVATELJNOG HOLDINGA, DRUŠTVA ZA REOSIGURANJE ILI DRUŠTVA ZA OSIGURANJE DRŽAVE KOJA NIJE ČLANICA