02006L0025 — HR — 26.07.2019 — 004.001

---

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

DIREKTIVA 2006/25/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. travnja 2006. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (umjetno optičko zračenje) (devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) ( L 114 27.4.2006, 38)

Koju je izmijenila:

		br.	stranica	datum
►M1	DIREKTIVA 2007/30/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 20. lipnja 2007.	L 165	21	27.6.2007
M2	UREDBA (EZ) br. 1137/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. listopada 2008.	L 311	1	21.11.2008
►M3	DIREKTIVA VIJEĆA 2013/64/EU оd 17. prosinca 2013.	L 353	8	28.12.2013
►M4	UREDBA (EU) 2019/1243 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019.	L 198	241	25.7.2019

---

▼B

DIREKTIVA 2006/25/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 5. travnja 2006.

o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (umjetno optičko zračenje) (devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)

ODJELJAK I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj i područje primjene

1.  Ovom Direktivom, koja je devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ, utvrđuju se minimalni zahtjevi za zaštitu radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost, koji su posljedica ili bi mogli biti posljedica izloženosti umjetnom optičkom zračenju tijekom rada.

2.  Ova se Direktiva odnosi na rizik za zdravlje i sigurnost radnika zbog štetnih učinaka na oči i kožu, koji su posljedica izloženosti umjetnom optičkom zračenju.

3.  Direktiva 89/391/EEZ u potpunosti se primjenjuje na cijelo područje iz stavka 1., ne dovodeći u pitanje strože i/ili posebne odredbe sadržane u ovoj Direktivi.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Granične vrijednosti izloženosti

1.  Granične vrijednosti izloženosti za nekoherentno zračenje, koje ne emitiraju prirodni izvori optičkog zračenja, utvrđene su u Prilogu I.

2.  Granične vrijednosti izloženosti zračenju za lasersko zračenje utvrđene su u Prilogu II.

ODJELJAK II.

OBVEZE POSLODAVACA

Članak 4.

Utvrđivanje izloženosti i procjena rizika

1.  Ispunjavajući obveze utvrđene u članku 6. stavku 3. i članku 9. stavku 1. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac, ako su radnici izloženi umjetnim izvorima optičkog zračenja, procjenjuje i prema potrebi mjeri i/ili izračunava razine izloženosti optičkom zračenju kojem bi radnici mogli biti izloženi, kako bi mogao utvrditi i primijeniti mjere potrebne za ograničenje izloženosti na važeće najviše dopuštene razine. Metodologija koja se primjenjuje kod procjene, mjerenja i/ili izračuna mora biti u skladu s normama Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC) za lasersko zračenje i preporukama Međunarodne komisije za osvjetljenje (CIE) i Europskog odbora za normizaciju (CEN), koje se odnose na nekoherentno zračenje. U slučajevima izloženosti koji nisu obuhvaćeni ovim normama i preporukama, sve dok odgovarajuće norme i preporuke EU-a ne budu dostupne, mjerenje i/ili izračuni provode se primjenom dostupnih nacionalnih ili međunarodnih znanstveno utemeljenih smjernica. U oba slučaja procjena može uzeti u obzir podatke proizvođača opreme, ako su oni obuhvaćeni relevantnim direktivama Zajednice.

2.  Procjenu, mjerenja i/ili izračune iz stavka 1. planiraju i u odgovarajućim vremenskim razmacima provode nadležne službe ili osobe, posebno uzimajući u obzir odredbe članaka 7. i 11. Direktive 89/391/EEZ o potrebnoj stručnosti službi ili osoba te o savjetovanju i sudjelovanju radnika. Podaci dobiveni procjenom, uključujući podatke dobivene mjerenjem i/ili izračunom razine izloženosti iz stavka 1., čuvaju se u odgovarajućem obliku, kako bi se omogućilo njihovo naknadno korištenje.

3.  U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac posvećuje posebnu pozornost prilikom procjene rizika na:

4.  Poslodavac mora posjedovati procjenu rizika u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 89/391/EEZ te utvrditi mjere koje je potrebno primijeniti u skladu s člancima 5. i 6. ove Direktive. Procjena rizika pohranjuje se na odgovarajućem mediju, u skladu s nacionalnim pravom i praksom; može sadržavati obrazloženje poslodavca prema kojem se zbog prirode i opsega rizika koji se odnose na optičko zračenje ne zahtijeva daljnja, detaljnija procjena rizika. Procjena rizika se redovito ažurira, posebno ako je došlo do značajnih promjena zbog kojih može zastarjeti, ili ako rezultati zdravstvenog nadzora pokažu da je to potrebno.

Članak 5.

Odredbe čiji je cilj izbjegavanje ili smanjivanje rizika

1.  Uzimajući u obzir tehnički napredak i dostupnost mjera za nadzor rizika na izvoru, rizici zbog izloženosti umjetnom optičkom zračenju uklanjaju se ili smanjuju na minimum.

Smanjenje rizika zbog izloženosti umjetnom optičkom zračenju temelji se na općim načelima prevencije utvrđenim u Direktivi 89/391/EEZ.

2.  U slučaju kada se na temelju procjene rizika provedene u skladu s člankom 4. stavkom 1., za radnike izložene umjetnim izvorima optičkog zračenja ukazuje na bilo kakvu mogućnost prekoračenja graničnih vrijednosti izloženosti zračenju, poslodavac izrađuje i provodi akcijski plan koji uključuje tehničke i/ili organizacijske mjere, s ciljem sprečavanja izloženosti iznad graničnih vrijednosti, uzimajući u obzir posebno:

3.  Na temelju procjene rizika, provedene u skladu s člankom 4., radna mjesta na kojima bi radnici mogli biti izloženi razinama optičkog zračenja iz umjetnih izvora, koje prelaze vrijednosti upozorenja, označavaju se odgovarajućim oznakama u skladu s Direktivom Vijeća 92/58/EEZ od 24. lipnja 1992. o minimalnim zahtjevima za postavljanje sigurnosnih znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja na radu (deveta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) ( 1 ). Takva se područja označavaju i njima se ograničava pristup tamo gdje je to tehnički izvedivo i gdje postoji rizik od mogućeg prekoračenja graničnih vrijednosti.

4.  Radnici ni u kojem slučaju ne smiju biti izloženi vrijednostima višim od graničnih vrijednosti izloženosti. Ako u bilo kojem slučaju, unatoč mjerama koje je poduzeo poslodavac kako bi se pridržavao ove Direktive u pogledu umjetnih izvora optičkog zračenja, granične vrijednosti izloženosti zračenju budu prekoračene, poslodavac neodgodivo poduzima mjere za smanjenje izloženosti ispod graničnih vrijednosti. Poslodavac utvrđuje razloge zbog kojih je došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti izloženosti i u skladu s tim prilagođava zaštitne i preventivne mjere, kako bi spriječio ponovno prekoračenje graničnih vrijednosti.

5.  U skladu s člankom 15. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac prilagođava mjere iz ovog članka zahtjevima radnika iz posebno osjetljivih rizičnih skupina.

Članak 6.

Obavješćivanje i osposobljavanje radnika

Ne dovodeći u pitanje članke 10. i 12. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac osigurava da radnici koji su izloženi riziku od umjetnog optičkog zračenja na radu i/ili njihovi predstavnici budu obaviješteni i osposobljeni vezano uz rezultate procjene rizika iz članka 4. ove Direktive, što se posebno odnosi na:

Članak 7.

Savjetovanje i sudjelovanje radnika

Savjetovanje i sudjelovanje radnika i/ili njihovih predstavnika o pitanjima obuhvaćenim ovom Direktivom odvija se u skladu s člankom 11. Direktive 89/391/EEZ.

ODJELJAK III.

OSTALE ODREDBE

Članak 8.

Zdravstveni nadzor

1.  S ciljem sprečavanja i ranog otkrivanja svih štetnih učinaka na zdravlje, kao i prevencije svih dugoročnih rizika po zdravlje i svih rizika od kroničnih bolesti, koji su posljedica izloženosti optičkom zračenju, države članice donose propise kojima se osigurava primjereni zdravstveni nadzor radnika u skladu s člankom 14. Direktive 89/391/EEZ.

2.  Države članice osiguravaju da zdravstveni nadzor provodi liječnik ili stručnjak za medicinu rada ili zdravstveno tijelo odgovorno za zdravstveni nadzor, u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

3.  Države članice utvrđuju pravila kojima se osigurava da se za svakog radnika nad kojim se provodi zdravstveni nadzor u skladu sa stavkom 1. vodi zdravstvena dokumentacija koja se ažurira. Zdravstvena dokumentacija sadrži sažetak rezultata provedenog zdravstvenog nadzora. Dokumentacija se čuva u odgovarajućem obliku, koji omogućuje kasniji uvid u rezultate nadzora, vodeći računa o tajnosti podataka. Preslike odgovarajuće dokumentacije daju se nadležnom tijelu na zahtjev, vodeći računa o tajnosti podataka. Poslodavac poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurao da liječnik, stručnjak za medicinu rada ili zdravstveno tijelo odgovorno za zdravstveni nadzor, na način koji propisuje država članica, ima pristup rezultatima procjene rizika iz članka 4. kada ti rezultati mogu biti značajni za zdravstveni nadzor. Svaki od radnika na vlastiti zahtjev ima pravo na pristup svojoj osobnoj zdravstvenoj dokumentaciji.

4.  U svakom slučaju, ako se utvrdi izloženost iznad graničnih vrijednosti, dotičnom radniku/radnicima treba omogućiti liječnički pregled u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom. Liječnički pregled provodi se i u slučaju kada je na temelju zdravstvenog nadzora kod radnika otkrivena bolest ili štetni učinak na zdravlje, za koji liječnik ili stručnjak za medicinu rada smatra da je posljedica izloženosti umjetnom optičkom zračenju na radu. U oba slučaja, kada je prekoračena granična vrijednost zračenja ili se utvrde štetni učinci po zdravlje (uključujući bolesti):

Članak 9.

Sankcije

Države članice predviđaju odgovarajuće sankcije, koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnog zakonodavstva donesenog na temelju ove Direktive. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

▼M4

Članak 10.

Izmjena prilogâ

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kako bi se u priloge unijele strogo tehničke izmjene kako bi se u obzir uzeli tehničko usklađivanje i standardizacija s obzirom na projektiranje, izgradnju, proizvodnju ili konstruiranje radne opreme ili radnih mjesta, tehnički napredak, promjene usklađenih europskih standarda ili međunarodnih specifikacija te nove znanstvene spoznaje koje se odnose na izloženost optičkom zračenju. Tim se izmjenama ne smiju mijenjati granične vrijednosti za izloženost određene u prilozima.

Kada, u opravdanim i iznimnim slučajevima koji uključuju neposredan, izravan i ozbiljan rizik za fizičko zdravlje i sigurnost radnikâ i drugih osoba krajnje hitni razlozi zahtijevaju djelovanje u vrlo kratkom roku, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 10.b.

▼M4

Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 26. srpnja 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 ( 2 ).

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 10.b

Hitni postupak

1.  Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. U priopćenju Europskom parlamentu i Vijeću o delegiranom aktu navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.  Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 10.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

▼M4 —————

▼B

ODJELJAK IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

▼M1 —————

▼B

Članak 13.

Praktične smjernice

Radi lakše provedbe ove Direktive Komisija sastavlja praktične smjernice za odredbe članaka 4. i 5. i priloga I. i II.

Članak 14.

Prenošenje

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 27. travnja 2010. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu ili koje su već donijele u području na koje se odnosi ova Direktiva.

▼M3

Članak 14.a

1.  Ne dovodeći u pitanje opća načela zaštite i prevencije u području zdravlja i sigurnosti radnika, Francuska može do 31. prosinca 2017. odstupiti od primjene odredaba potrebnih za usklađivanje s ovom direktivom u Mayotteu kao najudaljenijoj regiji u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: „Mayotte”) pod uvjetom da takva primjena zahtijeva posebne tehničke kapacitete koji na Mayotteu nisu raspoloživi.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na obveze određene u članku 5. stavku 1. ove Direktive niti na one odredbe ove Direktive koje odražavaju opća načela utvrđena u Direktivi 89/391/EEZ.

2.  Prije svih odstupanja od ove Direktive koja proizlaze iz primjene mjera koje postoje 1. siječnja 2014. ili iz donošenja novih mjera provodi se savjetovanje sa socijalnim partnerima u skladu s nacionalnim pravom i praksom. Takva odstupanja primjenjuju se pod uvjetima koji jamče da se, uzimajući u obzir posebne okolnosti koje prevladavaju na Mayotteu, proizlazeći rizici za radnike svode na najmanju moguću mjeru i da dotični radnici imaju korist od pojačanog zdravstvenog nadzora.

3.  Nacionalne mjere odstupanja preispituju se svake godine nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i povlače se čim okolnosti koje ih opravdavaju prestanu postojati.

▼B

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 16.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

PRILOG I

Nekoherentno optičko zračenje

Razine izloženosti optičkom zračenju, koje su značajne sa stajališta biofizike, mogu se odrediti na temelju dolje navedenih formula. Uporaba formula ovisi o rasponu zračenja koje emitira izvor, dok je rezultate potrebno usporediti s odgovarajućim graničnim vrijednostima izloženosti navedenim u tablici 1.1. Na pojedini izvor optičkog zračenja može se odnositi više parametara i odgovarajućih graničnih vrijednosti izloženosti.

Točke od (a) do (o) odnose se na odgovarajuće redove u tablici 1.1.

Za potrebe ove Direktive, gore navedene formule mogu se zamijeniti sljedećim formulama i uporabom diskrecijskih vrijednosti utvrđenih u sljedećim tablicama:

Napomene:

Ελ (λ,t), Ελ

spektralno ozračenje ili gustoća spektralne snage: snaga izvora zračenja koja pada na jedinicu površine ozračenog objekta, izražena u vatima po kvadratnom metru po nanometru [W m-2 nm-1]; vrijednosti Ελ (λ, t) i Ελ su dobivene mjerenjem ili ih osigurava proizvođač opreme;

Eeff	efektivno ozračenje (UV raspon): ozračenje izračunano unutar raspona UV valnih duljina od 180 do 400 nm pomnoženo spektralnom funkcijom S (λ), izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

H	izloženost izvoru zračenja (ozračenost): vremenski integral ozračenja, izražen u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

Heff	efektivna izloženost izvoru zračenja (efektivna ozračenost): izloženost izvoru zračenja pomnoženo spektralnom funkcijom S (λ), izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

EUVA	totalno ozračenje (UVA): izračunano ozračenje unutar raspona UVA valne duljine od 315 do 400 nm, izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

HUVA	izloženost izvoru zračenja (ozračenost): integral vremena i valne duljine ili suma ozračenja unutar raspona valne duljine UVA od 315 do 400 nm, izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

S (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i učinaka po zdravlje UV zračenja na oko i kožu, (Tablica 1.2.)) bez dimenzijeb;

t, Δt

vrijeme, trajanje izloženosti, izraženo u sekundama ss;

λ	valna duljina, izražena u nanometrima,nmn;

Δλ	širina pojasa, izražena u nanometrima,nmn, koji je izračunan ili izmjeren;

Lλ (λ), Lλ

spektralna radijancija izvora izražena u vatima po kvadratnom metru po prostornom kutu po nanometru [W m-2 sr-1 nm-1];

R (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i toplinske ozljede oka uzrokovane vidljivim i IRA zračenjem (Tablica 1.3.)) bez dimenzijeb;

LR	efektivna radijancija (toplinska ozljeda): izračunana radijancija pomnožena spektralnom funkcijom R (λ), izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

B (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i fotokemijske ozljede oka uzrokovane zračenjem plavog svjetla (Tablica 1.3.)) bez dimenzijeb;

LB	efektivna radijancija (plavo svjetlo): izračunana radijancija pomnožena spektralnom funkcijom B (λ) izraženo u vatima po kvadratnom metru po prostornom kutu [W m-2 sr-1];

EB	efektivno ozračenje (plavo svjetlo): izračunano ozračenje koje je spektralno ograničeno s B (λ) izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

EIR	ukupno ozračenje (toplinska ozljeda): izračunano ozračenje unutar raspona infracrvenih valnih duljina od 780 nm do 3 000  nm izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

Eskin

ukupno ozračenje (vidljivo, IRA i IRB): izračunano ozračenje unutar raspona vidljivih i infracrvenih valnih duljina od 380 nm do 3 000  nm izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

Hskin

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): integral vremena i valne duljine ili suma ozračenja unutar raspona vidljivih i infracrvenih valnih duljina od 380 do 3 000  nm, izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

α	zorni kut: kut formiran iz vidljivog izvora, promatran iz neke točke u prostoru, izražen miliradijanima (mrad). Vidljivi izvor je stvaran ili virtualan objekt koji stvara najmanju moguću sliku na mrežnici.

---

PRILOG II

Lasersko optičko zračenje

Razine izloženosti optičkom zračenju, koje su značajne sa stajališta biofizike, mogu se odrediti na temelju formula navedenih u nastavku. Korištenje odgovarajuće formule ovisi o valnoj duljini i trajanju zračenja koje emitira izvor, a rezultate je potrebno usporediti s odgovarajućim graničnim razinama izloženosti iz tablica od 2.2. do 2.4. Kod pojedinog izvora laserskog optičkog zračenja moguća je pojava više od jedne razine izloženosti te njoj odgovarajuće granične vrijednosti.

Koeficijenti korišteni za izračun u tablicama od 2.2. do 2.4. navedeni su u tablici 2.5., a korekcije za ponovljenu izloženost u tablici 2.6.

Napomene:

dP	snaga, izražena u vatima [W];

dA	površina, izražena u kvadratnim metrima [m2];

E(t), E

ozračenje ili gustoća snage: snaga izvora zračenja koja pada na jedinicu površine, općenito izražena u vatima po kvadratnom metru [W m-2]. Vrijednosti E(t), E su dobivene mjerenjem ili ih osigurava proizvođač opreme;

H	izloženost izvoru zračenja (ozračenost): izloženost izvoru zračenja, izražena u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

t	vrijeme, trajanje izloženosti, izraženo u sekundama [s];

λ	valna duljina, izražena u nanometrima [nm];

γ	ograničavajući konusni kut mjerenja vidnog polja, izražen u miliradijanima [mrad];

γm	mjerenje vidnog polja, izraženo u miliradijanima [mrad];

α	zorni kut izvora, izražen u miliradijanima [mrad]; ograničavajući otvor: kružna površina po kojoj je usrednjeno ozračenje i izloženost izvoru zračenja;

G	integrirana radijancija: integral radijancije po zadanom vremenu izloženosti izražen kao energija zračenja po jedinici površine radijacijskog objekta po jediničnom kutu emisije, u džulima po kvadratnom metru [J m-2 sr-1].

Tablica 2.1.

Štetnosti zračenja

Tablica 2.2.

Granične vrijednosti izloženosti oka laserskom zračenju - Kratko trajanje izloženosti < 10 s

Tablica 2.3.

Granične vrijednosti izloženosti oka laserskom zračenju - Dugo trajanje izloženosti ≥ 10 s

Tablica 2.4.

Granične vrijednosti izloženosti kože laserskom zračenju

Tablica 2.5.

Primijenjeni čimbenici korekcije i drugi parametri proračuna

Tablica 2.6.

Korekcije za ponovljenu izloženost

Svako od navedena tri opća pravila primjenjuje se na ponovljenu izloženost zračenju iz laserskih sustava ponavljajućeg impulsa ili skeniranja.

---

( 1 ) SL L 245, 26.8.1992., str. 23.

( 2 ) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.