(1)

Sustavom vlastitih sredstava Unije moraju se osigurati odgovarajuća sredstva za uredan razvoj politika Unije uz uvjet stroge proračunske discipline. Razvoj sustava vlastitih sredstava može i trebao bi također doprinijeti, u najvećoj mogućoj mjeri, razvoju politika Unije.

(2)

Lisabonskim ugovorom uvedene su izmjene odredaba povezanih sa sustavom vlastitih sredstava kojima se omogućuje ukidanje postojeće kategorije vlastitih sredstava te uspostava nove kategorije.

(3)

Europsko vijeće na svojem sastanku 7. i 8. veljače 2013. pozvalo je Vijeće da nastavi raditi na prijedlogu Komisije o novim vlastitim sredstvima koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) kako bi ga se učinilo što jednostavnijim i transparentnijim, kako bi se ojačala povezanost s politikom Unije o PDV-u i stvarnim prihodima od PDV-a te kako bi se osiguralo jednako postupanje prema poreznim obveznicima u svim državama članicama.

(4)

Komisija je u lipnju 2017. donijela Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a. U njemu je Komisija predložila niz opcija prema kojima bi vlastita sredstva bila jasnije povezana s politikama Unije, a posebno jedinstvenim tržištem i održivim rastom. Prema tom dokumentu pri uvođenju novih vlastitih sredstava treba paziti na njihovu transparentnost, jednostavnost i stabilnost, njihovu usklađenost s ciljevima politike Unije, njihov učinak na konkurentnost i održivi rast te na njihovu pravednu raspodjelu među državama članicama.

(5)

Revizorski sud, Europski parlament i države članice opetovano su kritizirali postojeći sustav za određivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kao pretjerano složen. Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. stoga je zaključilo da je primjereno pojednostavniti izračun tih vlastitih sredstava.

(6)

Kako bi se instrumente financiranja Unije bolje uskladilo s njezinim prioritetima politika, kako bi se bolje odražavala uloga općeg proračuna Unije („proračun Unije”) u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kako bi se bolje poduprli ciljevi politika Unije i smanjili doprinosi država članica godišnjem proračunu Unije koji se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND), Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da će Unija sljedećih godina raditi na reformi sustava vlastitih sredstava i uvesti nove izvore vlastitih sredstava.

(7)

Kao prvi korak trebalo bi uvesti novu kategoriju vlastitih sredstava koja se temelji na nacionalnim doprinosima izračunanima na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. U skladu s europskom strategijom za plastiku proračun Unije može doprinijeti smanjenju onečišćenja od plastičnog ambalažnog otpada. Vlastita sredstva koja se temelje na nacionalnim doprinosima razmjernima količini plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira u svakoj državi članici pružit će poticaj za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo. Istodobno će države članice biti slobodne poduzeti najprikladnije mjere za postizanje tih ciljeva u skladu s načelom supsidijarnosti. Kako bi se izbjegao suviše regresivan učinak na nacionalne doprinose, mehanizam za prilagodbu s godišnjim smanjenjem paušalnog iznosa trebao bi se primijeniti na doprinose država članica čiji je BND po stanovniku u 2017. bio ispod prosjeka Unije. Smanjenje bi trebalo odgovarati 3,8 kilograma pomnoženo brojem stanovnika dotičnih država članica u 2017.

(8)

Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. navelo je da će, kao temelj za dodatne izvore vlastitih sredstava, Komisija u prvom semestru 2021. podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu s ciljem njihova uvođenja najkasnije 1. siječnja 2023. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da podnese revidirani prijedlog o sustavu EU-a za trgovanje emisijama koji bi mogla proširiti na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Zaključilo je da će Unija tijekom višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027 („VFO za razdoblje 2021. – 2027.”), raditi na uvođenju drugih vlastitih sredstava, koji bi mogli uključivati porez na financijske transakcije.

(9)

Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da bi se aranžmani o vlastitim sredstvima trebali rukovoditi općim ciljevima jednostavnosti, transparentnosti i pravičnosti, uključujući pravednu raspodjelu tereta. Također je zaključilo da Danska, Nizozemska, Austrija i Švedska te, u kontekstu potpore za oporavak i otpornost, Njemačka trebaju imati koristi od korekcija paušalnih iznosa svojih godišnjih doprinosa na temelju BND-a za razdoblje 2021. – 2027.

(10)

Države članice trebale bi zadržati, na ime troškova prikupljanja, 25 % iznosâ tradicionalnih vlastitih sredstava koja su prikupile.

(11)

Uključivanje Europskog razvojnog fonda u proračun Unije trebalo bi popratiti povećanjem gornjih granica vlastitih sredstava utvrđenih u ovoj Odluci. Potrebno je postići dovoljnu razliku između plaćanja i gornje granice vlastitih sredstava kako bi se osiguralo da Unija može ispunjavati svoje financijske obveze u svim okolnostima, čak i u vrijeme gospodarske krize.

(12)

U okviru gornjih granica vlastitih sredstava trebalo bi očuvati dovoljno prostora za pokrivanje svih financijskih obveza i nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju u određenoj godini. Ukupan iznos vlastitih sredstava dodijeljenih Uniji za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne bi trebao premašivati 1,40 % zbroja BND-a svih država članica. Ukupan godišnji iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza ne bi trebao premašivati 1,46 % zbroja BND-a svih država članica.

(13)

Kako bi iznos financijskih sredstava stavljenih na raspolaganje Uniji ostao nepromijenjen, primjereno je prilagoditi gornju granicu vlastitih sredstava za odobrena sredstva za plaćanje i za odobrena sredstva za preuzimanje obveza izraženo kao postotak BND-a u slučaju izmjena Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) koje uzrokuju znatne promjene razine BND-a.

(14)

Gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 potvrđuju važnost osiguravanja toga da Unija ima dostatne financijske kapacitete u slučaju gospodarskih šokova. Unija treba sebi osigurati sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva. Potrebna su iznimna financijska sredstva za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19 bez povećanja pritiska na financije država članica u trenutku kad su njihovi proračuni već pod golemim pritiskom financiranja nacionalnih gospodarskih i socijalnih mjera povezanih s krizom. Stoga bi na razini Unije trebalo pružiti izniman odgovor. Zato je primjereno Komisiju iznimno ovlastiti da u ime Unije na tržištima kapitala privremeno pozajmi iznos do 750 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018. Do 360 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018. pozajmljenih sredstava upotrijebilo bi se za davanje zajmova, a do 390 000 milijuna EUR u cijenama iz 2018. pozajmljenih sredstava upotrijebilo bi se za rashode, oboje isključivo u svrhu suočavanja s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(15)

Tim iznimnim odgovorom trebalo bi odgovoriti na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i spriječiti njezinu ponovnu pojavu. Stoga bi potpora trebala biti vremenski ograničena, a većina sredstava trebala bi se osigurati neposredno nakon krize, što znači da bi se pravne obveze programa koji se financira tim dodatnim sredstvima trebale preuzeti do 31. prosinca 2023. Odobrenje plaćanja u okviru mehanizma za oporavak i otpornost bit će podložno zadovoljavajućem ostvarenju relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti utvrđenih u planu za oporavak i otpornost, koje će se procijeniti u skladu s relevantnim postupkom utvrđenim u Uredbi o uspostavi mehanizma za oporavak i otpornost, u kojoj se u obzir uzimaju zaključci sa sastanka Europskog vijeća održanog od 17. do 21. srpnja 2020.

(16)

Kako bi se snosila obveza u vezi s predviđenim pozajmljivanjem sredstava potrebno je iznimno i privremeno povećati gornje granice vlastitih sredstava. Stoga bi, isključivo u svrhu pokrivanja svih obveza Unije koje proizlaze iz pozajmljivanja za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, gornju granicu za odobrena sredstva za plaćanje i gornju granicu za odobrena sredstva za preuzimanje obveza trebalo povećati svaku za 0,6 postotnih bodova. Ovlaštenje Komisije za pozajmljivanje sredstava na tržištima kapitala u ime Unije, isključivo za potrebe financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, usko je povezano s povećanjem gornjih granica vlastitih sredstava predviđenim u ovoj Odluci i, u konačnici, s funkcioniranjem sustava vlastitih sredstava Unije. U skladu s tim, to bi ovlaštenje trebalo uključiti u ovu Odluku. Zbog dosad nezabilježene prirode te operacije i iznimnog iznosa sredstava koja treba pozajmiti potrebni su pouzdano utvrđivanje ukupnog iznosa obveza Unije i osnovnih značajki njihova vraćanja te provedba diversificirane strategije pozajmljivanja.

(17)

Povećanje gornjih granica vlastitih sredstava potrebno je jer gornje granice inače ne bi bile dovoljne za osiguravanje dostupnosti odgovarajućih sredstava koja su Uniji potrebna za podmirenje obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje sredstava. Potreba za iskorištavanjem tih dodatnih dodijeljenih sredstava također će biti samo privremena jer će se relevantne financijske obveze i nepredviđene obveze tijekom vremena smanjivati kako se pozajmljena sredstva budu otplaćivala i zajmovi dospijevali. Zato bi povećanje trebalo isteći nakon otplate svih pozajmljenih sredstava i prestanka svih nepredviđenih obveza povezanih sa zajmovima odobrenima na temelju tih sredstava, što bi trebalo biti najkasnije 31. prosinca 2058.

(18)

Aktivnosti Unije za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19 trebaju biti znatne i moraju se odviti tijekom relativno kratkog razdoblja. Pozajmljivanje sredstava treba slijediti taj vremenski okvir. Stoga bi se s novim neto pozajmljivanjem trebalo prestati najkasnije na kraju 2026. Nakon 2026. operacije pozajmljivanja trebale bi biti strogo ograničene na operacije refinanciranja kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje dugom. Komisija bi pri provedbi operacija u okviru diversificirane strategije financiranja trebala na najbolji mogući način iskoristiti sposobnost tržišta da apsorbiraju pozajmljivanje tih znatnih iznosa sredstava s različitim rokovima vraćanja, uključujući kratkoročno financiranje u svrhu upravljanja gotovinom, i osigurati najpovoljnije uvjete vraćanja. Osim toga, Komisija bi trebala redovito i sveobuhvatno obavješćivati Europski parlament i Vijeće o svim aspektima svojeg upravljanja dugom. Nakon što rasporedi plaćanja za politike koje se trebaju financirati pozajmljivanjem budu poznati, Komisija će Europski parlament i Vijeće izvijestiti o kalendaru izdavanja koji će sadržavati očekivane datume izdavanja i očekivane količine za predstojeću godinu te plan u kojem se utvrđuju očekivana plaćanja glavnice i kamata. Komisija bi trebala redovito ažurirati taj kalendar.

(19)

Vraćanje sredstava pozajmljenih radi pružanja bespovratne potpore, pružanja povratne potpore putem financijskih instrumenata ili izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva, kao i plaćanje dospjelih kamata, trebali bi se financirati iz proračuna Unije. Pozajmljena sredstva koja se upotrebljavaju za davanje zajmova državama članicama trebala bi se otplatiti upotrebom iznosa primljenih od država članica korisnica. Uniji je potrebno dodijeliti i staviti na raspolaganje sredstva potrebna za pokrivanje svih njezinih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje sredstava u određenoj godini i u svim okolnostima, u skladu s člankom 310. stavkom 4. i člankom 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(20)

Iznosi koji nisu kako je predviđeno upotrijebljeni za plaćanje kamata upotrijebit će se za prijevremene otplate prije kraja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., uz minimalan iznos, te se mogu povećati iznad te razine pod uvjetom da su nova vlastita sredstva uvedena nakon 2021. u skladu s postupkom utvrđenim u članku 311. trećem stavku UFEU-a. Sve obveze nastale na temelju iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje sredstava trebalo bi u cijelosti otplatiti do 31. prosinca 2058. Kako bi se osiguralo učinkovito proračunsko upravljanje odobrenim sredstvima potrebnima za vraćanja pozajmljenih sredstava, primjereno je predvidjeti mogućnost raspodjele temeljnih proračunskih obveza u godišnje obroke.

(21)

Raspored vraćanja trebao bi biti u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i obuhvaćati cijeli iznos sredstava pozajmljenih na temelju ovlaštenja dodijeljenog Komisiji u svrhu postizanja stabilnog i predvidljivog smanjenja obveza tijekom ukupnog razdoblja. U tu svrhu, dospjeli iznosi koje Unija treba platiti u određenoj godini za vraćanje glavnice ne bi trebali premašiti 7,5 % maksimalnog iznosa od 390 000 milijuna EUR za rashode.

(22)

S obzirom na obilježja iznimnog, privremenog i ograničenog ovlaštenja Komisije za pozajmljivanje sredstava u svrhu suočavanja s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, trebalo bi pojasniti da Unija u pravilu ne bi trebala upotrebljavati sredstva pozajmljena na tržištima kapitala za financiranje operativnih rashoda.

(23)

Kako bi se osiguralo da Unija uvijek može pravodobno ispuniti svoje pravne obveze prema trećim stranama, ovom Odlukom trebala bi se predvidjeti posebna pravila kojima se Komisiju ovlašćuje da tijekom razdoblja privremenog povećanja gornjih granica vlastitih sredstava pozove države članice da privremeno stave na raspolaganje odgovarajuća gotovinska sredstva ako odobrena sredstva unesena u proračun Unije nisu dovoljna za pokrivanje obveza koje proizlaze iz pozajmljivanja povezanog s tim privremenim povećanjem. Komisija bi kao krajnju mjeru mogla pozivom zatražiti gotovinska sredstva samo ako ne može ostvariti potrebnu likvidnost aktiviranjem drugih mjera aktivnog upravljanja gotovinom, među ostalim, ako je to potrebno, iskorištavanjem kratkoročnog financiranja kroz tržišta kapitala, kako bi se osiguralo da Unija pravodobno ispuni svoje obveze prema zajmodavcima. Primjereno je predvidjeti to da bi Komisija trebala državama članicama unaprijed najaviti takve pozive i oni bi se trebali podnositi isključivo razmjerno (pro rata) procijenjenim proračunskim prihodima svake države članice i trebali bi, u svakom slučaju, biti ograničeni na njihov udio privremeno povećane gornje granice vlastitih sredstava, to jest 0,6 % BND-a država članica. Međutim, ako država članica, u cijelosti ili djelomično, ne odgovori pravodobno na poziv ili obavijesti Komisiju da neće moći odgovoriti na poziv, Komisija bi ipak trebala, na privremenoj osnovi, biti ovlaštena uputiti dodatne pozive drugim državama članicama prema načelu razmjernosti. Primjereno je predvidjeti najviši iznos koji Komisija može svake godine pozivom zatražiti od države članice. Od Komisije se očekuje da podnese potrebne prijedloge u svrhu toga da se rashodi pokriveni iznosima gotovinskih sredstava koja su države članice privremeno osigurale unesu u proračun Unije da bi se osiguralo da se ta sredstva što prije uzmu u obzir kako bi države članice mogle odobriti vlastita sredstva na račune, to jest u skladu s primjenjivim pravnim okvirom i time na temelju odgovarajućih ključeva BND-a i ne dovodeći u pitanje druga vlastita sredstva i druge prihode.

(24)

U skladu s člankom 311. četvrtim stavkom UFEU-a donijet će se uredba Vijeća kojom se utvrđuju provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije. Te bi mjere trebale sadržavati opće i tehničke odredbe primjenjive na sve kategorije vlastitih sredstava. Te mjere trebale bi obuhvaćati detaljna pravila za izračun i unos salda u proračun, kao i odredbe i mehanizme potrebne za kontrolu i nadzor prikupljanja vlastitih sredstava.

(25)

Ova bi Odluka trebala stupiti na snagu tek nakon što je odobre sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama, čime se potpuno poštuje nacionalni suverenitet. Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. primilo je na znanje namjeru država članica da odobre ovu Odluku što je prije moguće.

(26)

U svrhu usklađenosti, kontinuiteta i pravne sigurnosti potrebno je utvrditi odredbe kako bi se osigurao neometan prijelaz sa sustava uvedenog Odlukom Vijeća 2014/335 EU, Euratom (3) na sustav predviđen ovom Odlukom.

(27)

Odluku 2014/335/EU, Euratom trebalo bi staviti izvan snage.

(28)

Za potrebe ove Odluke svi bi monetarni iznosi trebali biti izraženi u eurima.

(29)

Zbog potrebe da se hitno omogući pozajmljivanje s ciljem financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon primitka zadnje obavijesti o završetku postupaka za donošenje ove Odluke.

(30)

Kako bi se osigurao prijelaz na revidirani sustav vlastitih sredstava te kako bi se ova Odluka podudarala s financijskom godinom, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021.,