EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32003L0042

Direktiva 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2003. o izvješćivanju o događajima povezanima sa sigurnošću u civilnom zrakoplovstvu

SL L 167, 4.7.2003, p. 23–36 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 14/11/2015; stavljeno izvan snage 32014R0376

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/42/oj

07/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

101


32003L0042


L 167/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.06.2003.


DIREKTIVA 2003/42/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. lipnja 2003.

o izvješćivanju o događajima povezanima sa sigurnošću u civilnom zrakoplovstvu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3), u svjetlu zajedničkog teksta koji je 9. travnja 2003. odobrio Odbor za mirenje,

budući da:

(1)

Tijekom prošlog desetljeća učestalost nesreća u civilnom zrakoplovstvu bila je uglavnom konstantna; unatoč tomu postoji zabrinutost da bi predviđeni porast prometa mogao dovesti do povećanja broja nesreća u bliskoj budućnosti.

(2)

Direktiva Vijeća 94/56/EZ od 21. studenoga 1994. o utvrđivanju temeljnih načela za istraživanje nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu (4) ima za cilj spriječiti nesreće olakšavanjem brze provedbe istraga.

(3)

Iskustvo je pokazalo da i prije nego što dođe do nesreće određen broj nezgoda i brojni drugi nedostaci često ukazuju na postojanje opasnosti za sigurnost.

(4)

Povećanje sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu zahtijeva bolje poznavanje tih događaja kako bi se olakšala analiza i praćenje trendova za poduzimanje korektivnih mjera.

(5)

Kada je u događaj povezan sa sigurnošću uključen zrakoplov registriran u državi članici ili ako tim zrakoplovom upravlja poduzeće osnovano u državi članici, taj se događaj povezan sa sigurnošću treba prijaviti čak i kada se dogodio izvan državnog područja Zajednice.

(6)

Svaka država članica treba uspostaviti sustav obveznog izvješćivanja.

(7)

Različite kategorije osoblja koje rade u civilnom zrakoplovstvu primjećuju događaje povezane sa sigurnošću koji su od značaja za sprečavanje nesreća te bi stoga trebale na njih upozoriti.

(8)

Učinkovitost otkrivanja mogućih opasnosti bila bi znatno povećana razmjenom informacija o takvim događajima povezanim sa sigurnošću.

(9)

Potrebna je programska podrška za razmjenu informacija među različitim sustavima.

(10)

Informacije u vezi sa sigurnošću trebale bi biti dostupne tijelima zaduženim za regulaciju sigurnosti civilnog zrakoplovstva ili vođenje istraga o nesrećama i nezgodama u Zajednici, kao i, prema potrebi, ljudima koji iz njih mogu izvući pouke i poduzeti ili pokrenuti potrebne akcije u svrhu povećanja sigurnosti.

(11)

Zbog osjetljive naravi informacija u vezi sa sigurnošću, njihovim prikupljanjem treba osigurati njihovu povjerljivost, zaštitu njihova izvora i povjerenje osoblja zaposlenog u civilnom zrakoplovstvu.

(12)

Javnosti trebaju biti dostupne opće informacije o razini zrakoplovne sigurnosti.

(13)

Potrebno je uspostaviti odgovarajuće mjere koje bi omogućile uvođenje povjerljivog sustava izvješćivanja.

(14)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(15)

Trebala bi se osigurati dosljednost s tehničkim zahtjevima izvješćivanja koje su razvili nacionalni stručnjaci u Eurocontrol-u i organizaciji Zajedničkih zrakoplovnih vlasti. Pri sastavljanju popisa događaja o kojima treba izvješćivati u obzir treba uzeti rad ovih dviju europskih organizacija. U obzir treba uzeti i razvoj u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva.

(16)

Budući da cilj predloženog djelovanja, odnosno povećanje sigurnosti u zračnom prometu, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer su sustavi izvješćivanja kojima izolirano upravljaju pojedinačne države članice manje učinkoviti od koordinirane mreže s razmjenom informacija koja omogućava ranije prepoznavanje mogućih sigurnosnih problema no što ih se može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Cilj

Cilj je ove Direktive pridonijeti poboljšanju sigurnosti zračnog prometa, i to tako da se osigura izvješćivanje, prikupljanje, pohrana, zaštita i distribucija relevantnih sigurnosnih informacija.

Jedini je cilj izvješćivanja o događajima povezanim sa sigurnošću spriječiti nesreće i nezgode, a ne pripisati krivnju ili odgovornost.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

1.

„događaj povezan sa sigurnošću” znači svaki operativni prekid, anomalija, kvar ili druga neregularnost koja je utjecala ili je mogla utjecati na sigurnost leta, a koja nije rezultirala nesrećom ni ozbiljnom nezgodom, dalje u tekstu „nesreća ili ozbiljna nezgoda” kako su definirani u članku 3. točkama (a) i (k) Direktive 94/56/EZ;

2.

„anonimizacija” znači uklanjanje iz podnesenih izvješća svih osobnih podataka koji se odnose na izvjestitelja, kao i tehničkih pojedinosti na temelju kojih bi bilo moguće utvrditi identitet izvjestitelja ili trećih stranaka.

Članak 3.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na sve događaje povezane sa sigurnošću koji ugrožavaju ili bi, ako se ne otklone, ugrozili zrakoplov, osobe u njemu ili bilo koju drugu osobu. Popis primjera takvih događaja povezanih sa sigurnošću nalazi se u prilozima I. i II.

2.   Komisija može, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 10. stavku 2., odlučiti izmijeniti priloge kako bi dopunila ili izmijenila primjere.

3.   Smatra se da primjena ove Direktive na zračnu luku Gibraltar ne dovodi u pitanje pravna stajališta Kraljevine Španjolske i Ujedinjene Kraljevine što se tiče spora o suverenosti nad državnim područjem na kojem se ova zračna luka nalazi.

4.   Primjena ove Direktive na zračnu luku Gibraltar odgađa se do početka provedbe dogovora iz Zajedničke izjave ministara vanjskih poslova Kraljevine Španjolske i Ujedinjene Kraljevine od 2. prosinca 1987. Vlade Španjolske i Ujedinjene Kraljevine obavijestit će Vijeće o datumu početka njene provedbe.

Članak 4.

Obvezno izvješćivanje

1.   Države članice zahtijevaju da prilikom obavljanja svojih dužnosti svaka od niže navedenih osoba izvijesti nadležna tijela iz članka 5. stavka 1. o događajima povezanim sa sigurnošću iz članka 3.:

(a)

operator ili zapovjednik zrakoplova s turbinskim motorom ili zrakoplova za javni prijevoz koji koristi operator nad kojim država članica osigurava sigurnosni nadzor djelovanja;

(b)

osoba koja pod nadzorom države članice obavlja djelatnost projektiranja, izrade, održavanja ili mijenjanja zrakoplova s turbinskim motorom ili zrakoplova za javni prijevoz ili bilo koje opreme ili dijela takvog zrakoplova;

(c)

osoba koja pod nadzorom države članice potpisuje potvrdu o provjeri plovidbenosti ili potvrdu o puštanju u rad zrakoplova s turbinskim motorom ili zrakoplova za javni prijevoz ili bilo koje opreme ili dijela takvog zrakoplova;

(d)

osoba koja obavlja dužnost za koju mora dobiti ovlaštenje države članice kao kontrolor zračnog prometa ili kao dispečer leta;

(e)

upravitelj zračne luke na koju se primjenjuje Uredba Vijeća (EEZ) br. 2408/92 od 23. srpnja 1992. o pristupu zračnih prijevoznika Zajednice zračnim linijama unutar Zajednice (6);

(f)

osoba koja obavlja poslove u vezi s ugradnjom, izmjenama, održavanjem, popravcima, tehničkim pregledom, provjerom u letu ili inspekcijom opreme za zrakoplovnu navigaciju za koje odgovornost preuzima država članica;

(g)

osoba koja obavlja poslove u vezi s pružanjem zemaljskih usluga, uključujući opskrbu gorivom, servisiranje, pripremu dokumentacije o opterećenju i uravnoteženju, odleđivanje i vuču zrakoplova u zračnoj luci na koju se primjenjuje Uredba (EEZ) br. 2408/92.

2.   Države članice mogu poticati dobrovoljno izvješćivanje o događajima povezanima sa sigurnošću koji su navedeni u članku 3. stavku 1. od strane svih osoba koje u okviru drugih djelatnosti civilnog zrakoplovstva obavljaju dužnosti slične onima navedenim u stavku 1.

Članak 5.

Prikupljanje i pohrana informacija

1.   Države članice imenuje jedno ili više nadležnih tijela koja uspostavljaju mehanizam za prikupljanje, procjenu, obradu i pohranu događaja povezanih sa sigurnošću o kojima je izviješćeno u skladu s člankom 4.

Ta odgovornost može se povjeriti sljedećim tijelima koja djeluju nepristrano:

(a)

nacionalnom tijelu za civilno zrakoplovstvo; i/ili

(b)

istražnom tijelu ili subjektu ustanovljenom na temelju članka 6. Direktive 94/56/EZ; i/ili

(c)

bilo kojem drugom neovisnom tijelu ili subjektu kojemu je ta dužnost povjerena.

Ako država članica imenuje više od jednog tijela ili subjekta, jednog od njih imenovat će poveznicom za razmjenu informacija koje su navedene u članku 6. stavku 1.

2.   Nadležna tijela pohranjuju prikupljena izvješća u svojim bazama podataka.

3.   U tim bazama podataka pohranjuju se i nesreće i ozbiljne nezgode.

Članak 6.

Razmjena informacija

1.   Države članice sudjeluju u razmjeni informacija tako da nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji omogućuju pristup svim relevantnim informacijama u vezi sa sigurnošću pohranjenim u bazama podataka koje su navedene u članku 5. stavku 2.

Baze podataka kompatibilne su s programskom podrškom opisanom u stavku 3.

2.   Nadležno tijelo imenovano u skladu s člankom 5. stavkom 1., koje je primilo izvješće o događaju povezanom sa sigurnošću, unosi to izvješće u baze podataka i, prema potrebi, obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj se navedeni događaj zbio, u kojoj je zrakoplov registriran, u kojoj je zrakoplov proizveden i/ili u kojoj je operator certificiran.

3.   Za potrebe ove Direktive, Komisija razvija posebnu programsku podršku. Pritom uzima u obzir potrebu za sukladnošću s postojećim programskim podrškama u državama članicama. Nadležna tijela mogu tu programsku podršku koristiti za upravljanje vlastitim bazama podataka.

4.   U skladu s postupkom određenim u članku 10. stavku 2. Komisija poduzima odgovarajuće mjere namijenjene olakšavanju razmjene informacija navedenih u stavku 1.

Članak 7.

Širenje informacija

1.   Svaki subjekt zadužen za uređivanje sigurnosti civilnog zrakoplovstva ili za provedbu istraga o nesrećama i nezgodama u civilnom zrakoplovstvu u Zajednici ima pristup informacijama o događajima povezanim sa sigurnošću, prikupljenim i razmijenjenim u skladu s člancima 5. i 6., kako bi na temelju događaja o kojima se izvijestilo stekao nove spoznaje o sigurnosti.

2.   Ne dovodeći u pitanje pravo javnosti na pristup dokumentima Komisije, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (7), Komisija, na vlastitu inicijativu i u skladu s postupkom iz članka 10. stavka 2., donosi mjere za širenje informacija iz stavka 1. zainteresiranim strankama te s time povezane uvjete. Te mjere, koje mogu biti opće ili individualne, temelje se na potrebi da se:

osobama i organizacijama pruže informacije koje su im potrebne za poboljšanje sigurnosti civilnog zrakoplovstva,

širenje informacija ograniči na ono što je njihovim korisnicima nužno potrebno kako bi se osigurala odgovarajuća razina tajnosti tih informacija.

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 8., odluka o širenju informacija na temelju ovog stavka ograničena je na ono što je nužno potrebno za svrhe njihova korisnika.

3.   U svrhu informiranja javnosti o razini sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu, države članice mogu barem jedanput godišnje objaviti izvješće o sigurnosti koje sadrži informacije o tipovima događaja povezanih sa sigurnošću koje je prikupio njihov nacionalni sustav obveznog izvješćivanja o događajima povezanim sa sigurnošću. Države članice mogu objavljivati i anonimizirana izvješća.

Članak 8.

Zaštita informacija

1.   Države članice poduzimaju u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom potrebne mjere kako bi osigurale odgovarajuću razinu tajnosti informacija kojima raspolažu na temelju članka 6. stavka 1. i članka 7. stavka 1. Države članice koriste se tim informacijama isključivo za postizanje ciljeva ove Direktive.

2.   Bez obzira na vrstu ili klasifikaciju događaja povezanog sa sigurnošću i nesreće ili ozbiljne nezgode, imena i prezimena ili adrese pojedinaca nikada se ne unose u bazu podataka iz članka 5. stavka 2.

3.   Ne dovodeći u pitanje vrijedeće kaznenopravne propise, države članice suzdržat će se od pokretanja postupaka u vezi s kršenjima propisa bez predumišljaja ili nenamjernim kršenjima propisa o kojima su stekle saznanja samo zato što se o njima izvijestilo u okviru nacionalnog sustava obveznog izvješćivanja o događajima povezanim sa sigurnošću, osim u slučajevima grube nepažnje.

4.   U skladu s postupcima definiranim u njihovim nacionalnim zakonima i praksama, države članice osiguravaju da zaposlenici koji prijave nezgode o kojima mogu imati saznanja ne trpe nikakvu štetu od svojeg poslodavca.

5.   Ovaj se članak primjenjuje ne dovodeći u pitanje nacionalne propise koji se odnose na dostupnost informacija pravosudnim tijelima.

Članak 9.

Dobrovoljno izvješćivanje

1.   Osim sustava obveznog izvješćivanja uspostavljenog na temelju članaka 4. i 5., države članice mogu imenovati jedno ili više tijela ili subjekata u svrhu uspostave sustava dobrovoljnog izvješćivanja radi prikupljanja i analize informacije o uočenim nedostacima u zrakoplovstvu za koje ne postoji obveza izvješćivanja u okviru sustava obveznog izvješćivanja, ali koje izvjestitelj smatra stvarnom ili potencijalnom opasnošću.

2.   Ako država članica odluči uspostaviti sustav dobrovoljnog izvješćivanja, odredit će uvjete po kojima jedno ili više tijela ili subjekata koje je imenovala na temelju stavka 1. obavljaju anonimizaciju dobrovoljnih izvješća podnesenih u okviru takva sustava.

3.   Države članice dužne su osigurati pohranu i dostupnost svim strankama relevantnih anonimiziranih informacija u vezi sa sigurnošću koje proizlaze iz analize povjerljivog izvješćivanja, kako bi se mogle koristiti za poboljšanje sigurnosti zrakoplovstva.

Članak 10.

Odbor

1.   Komisiji pomaže odbor osnovan na temelju članka 12. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 od 16. prosinca 1991. o usklađivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u području civilnog zrakoplovstva (8).

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Razdoblje predviđeno člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 11.

Provedba

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 4. srpnja 2005. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 13.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 13. lipnja 2003.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

V. PAPANDREOU


(1)  SL C 120 E, 24.4.2001., str. 148. i SL C 332 E, 27.11.2001., str. 320.

(2)  SL C 311, 7.11.2001., str. 8.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 14. lipnja 2001. (SL C 53 E, 28.2.2002., str. 324.), Zajedničko stajalište Vijeća od 17. lipnja 2002. (SL C 197 E, 20.8.2002., str. 16.) i Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2002. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Europskog parlamenta od 13. svibnja 2003. i Odluka Vijeća od 13. svibnja 2003.

(4)  SL L 319, 12.12.1994., str. 14.

(5)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(6)  SL L 240, 24.8.1992., str. 8. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(7)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(8)  SL L 373, 31.12.1991., str. 4. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2871/2000 (SL L 333, 29.12.2000., str. 47.).


PRILOG I.

Popis događaja povezanih sa sigurnošću o kojima treba izvješćivati i koji se odnose na operacije, održavanje, popravke i proizvodnju zrakoplova

Napomena 1.:

Premda se u ovom Prilogu navodi većina događaja povezanih sa sigurnošću o kojima treba izvješćivati, njime nije moguće posve obuhvatiti sve takve događaje. I svaki drugi događaj povezan sa sigurnošću za koji uključene osobe procijene da ispunjava kriterije treba prijaviti.

Napomena 2.:

Ovaj Prilog ne uključuje nesreće. Pored drugih zahtjeva u pogledu izvješćivanja o nesrećama, nesreće treba unijeti i u bazu podataka iz članka 5. stavka 2.

Napomena 3.:

Ovaj Prilog sadržava primjere zahtjeva o izvješćivanju koji se odnose na operacije, održavanje, popravak i proizvodnju zrakoplova.

Napomena 4.:

Događaji povezani sa sigurnošću o kojima se izvješćuje jesu oni u kojima je sigurnost izvođenja operacije bila ili mogla biti ugrožena ili koji su mogli dovesti do nesigurne situacije. Ako, prema mišljenju izvjestitelja, događaj povezan sa sigurnošću nije ugrozio sigurnost izvođenja operacije ali bi, da se ponovi u drugačijim, no vjerojatnim okolnostima predstavljao opasnost, o njemu bi trebalo podnijeti izvješće. Izvješćivanje o događaju može se smatrati potrebnim za jednu kategoriju proizvoda, dijela ili opreme, a ne za neku drugu kategoriju; odsutnost ili prisutnost jednog jedinog čimbenika, ljudskog ili tehničkog, može transformirati događaj povezan sa sigurnošću u nesreću ili ozbiljnu nezgodu.

Napomena 5.:

Posebna odobrenja za izvođenje operacija, kao što su RVSM, ETOPS, RNAV ili program projektiranja ili održavanja, mogu sadržavati posebne zahtjeve o izvješćivanju otkazivanja ili neispravnostima povezanima s tim odobrenjem ili programom.

SADRŽAJ

A:

B:

C:

D:

A.   LETAČKE OPERACIJE ZRAKOPLOVA

i.   Operacije zrakoplova

(a)

manevri izbjegavanja:

rizik od sudara s drugim zrakoplovom, tlom ili drugim objektom ili nesigurna situacija u kojoj bi bila primjerena radnja izbjegavanja,

manevar izbjegavanja potreban radi izbjegavanja sudara s drugim zrakoplovom, tlom ili drugim objektom,

manevar izbjegavanja kako bi se izbjegle druge nesigurne situacije;

(b)

Nezgode prilikom uzlijetanja ili slijetanja, uključujući preventivno slijetanje ili prisilno slijetanje. Nezgode kao što su slijetanje prije praga uzletno-sletne staze, izlijetanje s uzletno-sletne staze ili slijetanje pri kojem zrakoplov izlijeće bočno s uzletno-sletne staze. Uzlijetanja, prekinuta uzlijetanja, slijetanja ili pokušaji slijetanja na zatvorene, zauzete ili pogrešne uzletno-sletne staze. Neodobreni ulazi na uzletno-sletnu stazu;

(c)

Nemogućnost postizanja predviđenih performansi tijekom uzlijetanja ili početnog uspona;

(d)

Kritično niska količina goriva ili nemogućnost prebacivanja goriva ili korištenja cjelokupne količine raspoloživog goriva;

(e)

Gubitak kontrole nad zrakoplovom (uključujući djelomični ili privremeni gubitak kontrole) bez obzira na uzrok;

(f)

Događaji povezani sa sigurnošću blizu ili iznad V1 koji su posljedica ili uzrok opasne ili potencijalno opasne situacije (npr. prekinuto uzlijetanje, udar stražnjim dijelom trupa zrakoplova o tlo, gubitak snage potiska motora itd.);

(g)

Produženje leta na drugi krug koje ima za posljedicu opasnu ili potencijalno opasnu situaciju;

(h)

Nenamjerno znatno odstupanje od brzine leta, predviđene staze ili visine leta (za više od 300 stopa) bez obzira na uzrok;

(i)

Spuštanje ispod apsolutne/relativne visine odluke ili najmanje apsolutne/relativne visine spuštanja bez potrebne vizualne referentne točke;

(j)

Gubitak orijentacije u odnosu na stvarni položaj zrakoplova ili položaj drugog zrakoplova;

(k)

Prekid komunikacije između članova letačke posade zrakoplova (CRM) ili između članova letačke posade zrakoplova i drugih sudionika (kabinska posada, kontrola zračnog prometa, inženjeri letačkih operacija);

(l)

Tvrdo slijetanje – slijetanje za koje se smatra da zahtijeva „provjeru zrakoplova zbog tvrdog slijetanja”;

(m)

Prekoračenje granica u vezi s neuravnoteženošću goriva;

(n)

Nepravilno podešen kôd SSR ili nepravilno podešena podskala na visinomjeru;

(o)

Nepravilno programiranje opreme koja se koristi za navigaciju, ili izračun performansi, ili pogrešni unosi u navedenu opremu, ili korištenje netočnih podataka;

(p)

Nepravilan prijam ili tumačenje radio-telefonskih poruka;

(q)

Neispravnosti ili kvarovi na sustavu za gorivo koji su utjecali na opskrbu gorivom i/ili njegovu distribuciju;

(r)

Zrakoplov nenamjerno izlazi s asfaltne ili betonske površine;

(s)

Sudar zrakoplova i bilo kojeg drugog zrakoplova, vozila ili drugog objekta na tlu;

(t)

Nenamjerno i/ili nepravilno korištenje sustava za upravljanje.

(u)

Nemogućnost postizanja predviđene konfiguracije zrakoplova u bilo kojoj fazi leta (npr. podvozje i vrata podvozja, zakrilca, stabilizatori, predkrilca itd.);

(v)

Opasnost ili potencijalna opasnost koja je posljedica namjerne simulacije uvjeta otkazivanja sustava u svrhu obuke ili provjere sustava;

(w)

Neuobičajene vibracije;

(x)

Funkcioniranje bilo kojeg primarnog sustava upozorenja povezanog s manevriranjem zrakoplova, npr. upozorenja o konfiguraciji, upozorenja zbog sloma uzgona (trešnja palice), upozorenje zbog prekoračenja brzine itd., osim ako:

1.

je posada pouzdano utvrdila da je upozorenje bilo lažno i pod uvjetom da to lažno upozorenje nije prouzročilo poteškoću ili opasnost zbog odziva posade na upozorenje ili

2.

se sustavi koriste u svrhu obuke ili provjere/testiranja;

(y)

„Upozorenje” sustava GPWS/TAWS kada:

1.

se zrakoplov približi tlu više nego što je to bilo planirano ili predviđeno, ili

2.

se upozorenje pojavi u instrumentalnim meteorološkim uvjetima letenja ili tijekom noći te se ustanovi da je do upozorenja došlo zbog povećane brzine spuštanja (način 1), ili

3.

je upozorenje posljedica toga da podvozje ili zakrilca nisu bila spuštena na odgovarajućoj točki prilaza (način 4), ili

4.

je poteškoća ili opasnost posljedica, ili bi mogla biti posljedica, odziva posade na „upozorenje” npr. smanjena udaljenost u odnosu na druge zrakoplove. Navedeno može uključivati upozorenje bilo kojeg načina (moda) ili vrste, tj. stvarno upozorenje zbog smetnje ili lažno upozorenje;

(z)

„uzbuna” sustava GPWS/TAWS kada je poteškoća ili opasnost posljedica, ili bi mogla biti posljedica, odziva posade na tu „uzbunu”.

(aa)

Upute sustava ACAS (RA).

(bb)

Nezgode nastale zbog mlaza turbine ili propelera koje uzrokuju znatnu štetu ili tešku ozljedu.

ii.   Slučajevi nužde

(a)

Požar, eksplozija, dim ili otrovne ili omamljujuće pare, čak i kada je požar ugašen.

(b)

Korištenje bilo kojeg nestandardnog postupka letačke ili kabinske posade zrakoplova u slučaju nužde kada:

1.

postupak već postoji, ali se ne koristi,

2.

postupak ne postoji,

3.

postupak već postoji, ali je nepotpun ili neodgovarajuć,

4.

postupak je nepravilan,

5.

koristi se nepravilan postupak;

(c)

Neprikladnost bilo kojeg postupka predviđenog za korištenje u slučaju nužde, uključujući njegovo korištenje u svrhu održavanja, obuke ili testiranja;

(d)

Događaj koji dovodi do evakuacije u slučaju nužde;

(e)

Sniženje kabinskog tlaka;

(f)

Korištenje bilo koje opreme za slučaj nužde ili propisanih postupaka za slučaj nužde kako bi se riješila nastala situacija;

(g)

Događaj koji dovodi do proglašenja slučaja nužde (mayday ili panne);

(h)

Otkazivanje bilo kojeg sustava ili opreme za slučaj nužde, uključujući sva izlazna vrata i osvjetljenje, također kada se koriste u svrhu održavanja, obuke ili testiranja;

(i)

Događaji koji zahtijevaju korištenje kisika za slučaj nužde bilo kojeg člana posade.

iii.   Onesposobljenost članova posade

(a)

Onesposobljenost bilo kojeg člana letačke posade, uključujući onesposobljenost do koje dođe prije uzlijetanja ako se smatra da je mogla prouzročiti onesposobljenost i nakon uzlijetanja;

(b)

Onesposobljenost bilo kojeg člana kabinske posade zbog koje taj član nije sposoban obavljati ključne dužnosti u slučaju nužde.

iv.   Ozljeda

Događaji povezani sa sigurnošću koji su doveli, ili su mogli dovesti, do znatnih ozljeda putnika ili posade, ali koji se ne smatraju nesrećama o kojima treba izvijestiti.

v.   Meteorologija

(a)

Udar groma koji je prouzročio oštećenje na zrakoplovu ili gubitak ili neispravnost bilo koje ključne funkcije;

(b)

Udar tuče koji je prouzročio oštećenje na zrakoplovu ili gubitak ili neispravnost bilo koje ključne funkcije;

(c)

Let kroz područje jakih turbulencija koje uzrokuju ozljede osoba u zrakoplovu ili zahtijevaju pregled zrakoplova nakon leta;

(d)

Let kroz područje smicanja vjetra;

(e)

Zaleđivanje koje uzrokuje poteškoće pri upravljanju, štetu na zrakoplovu ili gubitak ili neispravnost bilo koje ključne funkcije.

vi.   Sigurnost

(a)

Nezakonito ometanje zrakoplova, uključujući prijetnju bombom ili otmicu;

(b)

Poteškoće u kontroliranju alkoholiziranih ili nasilnih putnika te putnika neprihvatljivog ponašanja;

(c)

Otkrivanje slijepog putnika.

vii.   Ostali događaji

(a)

Višekratno ponavljajući događaji posebne vrste koji se sami za sebe ne bi smatrali događajima „o kojima treba izvijestiti”, ali koji zbog učestalosti ponavljanja predstavljaju potencijalnu opasnost;

(b)

Sudar s pticom koji je prouzročio oštećenje na zrakoplovu ili gubitak ili neispravnost bilo koje ključne funkcije;

(c)

Let kroz vrtložnu brazdu;

(d)

Bilo koji drugi događaj povezan sa sigurnošću bilo koje vrste, za koji se smatra da je ugrozio ili bi mogao ugroziti zrakoplov ili osobe u njemu ili na tlu.

B.   TEHNIČKI ELEMENTI ZRAKOPLOVA

i.   Strukturni elementi

Nije potrebno prijavljivati sve strukturne kvarove. Potrebna je procjena inženjera kako bi se odlučilo je li kvar dovoljno značajan da se o njemu izvijesti. Sljedeći se primjeri mogu uzeti u obzir:

(a)

oštećenje glavnog strukturnog elementa (Principal Structural Element – PSE) koji nije označen kao otporan na oštećenja (element ograničenog vijeka trajanja). Glavni strukturni elementi su elementi koji značajno pridonose prenošenju opterećenja tijekom leta, na tlu ili radi održavanja tlaka u kabini, a čiji kvar bi mogao imati za posljedicu katastrofalan kvar zrakoplova;

(b)

kvar ili oštećenje koji premašuje dopušteno oštećenje na glavnom strukturnom elementu koji je označen kao otporan na oštećenja;

(c)

oštećenje ili kvar koji premašuje dopušteno odstupanje strukturnog elementa, čiji kvar bi mogao smanjiti strukturnu krutost do te mjere da više ne bi bilo moguće poštovati propisana ograničenja o drhtanju (flutter), divergenciji ili reversu komandi;

(d)

oštećenje ili kvar strukturnog elementa koji bi mogao prouzročiti oslobađanje masivnih dijelova koji bi mogli ugroziti osobe u zrakoplovu;

(e)

oštećenje ili kvar strukturnog elementa koji bi mogao ugroziti pravilan rad sustava. Vidjeti dolje pod ii.;

(f)

gubitak bilo kojeg dijela konstrukcije zrakoplova tijekom leta.

ii.   Sustavi

Predloženi su sljedeći opći kriteriji koji su primjenljivi na sve sustave:

(a)

gubitak, značajna neispravnost u radu ili kvar bilo kojeg sustava, podsustava ili sklopa uređaja kada nije moguće na zadovoljavajući način izvršiti standardne operativne postupke, vježbe itd.;

(b)

nemogućnost posade da kontrolira sustav, na primjer:

1.

Radnje koje nisu posljedica zapovjedi letačke posade zrakoplova,

2.

Netočan i/ili nepotpun odziv, uključujući ograničenje kretanja ili krutosti,

3.

Prekomjeran otklon (runaway),

4.

Mehanički prekid ili kvar;

(c)

Kvar ili neispravan rad jedne ili više isključivih funkcija sustava (jedan sustav mogao bi integrirati nekoliko funkcija);

(d)

Međusobno ometanje unutar jednog sustava ili među više sustava;

(e)

Kvar ili neispravan rad zaštitnog uređaja ili sustava za nuždu koji je povezan sa sustavom;

(f)

Gubitak zalihosti (redundancije) sustava;

(g)

Bilo koji događaj povezan sa sigurnošću prouzročen nepredviđenim ponašanjem sustava;

(h)

Za tipove zrakoplova s jednostrukim glavnim sustavima, podsustavima ili sklopovima uređaja: gubitak, značajna neispravnost u radu ili kvar bilo kojeg glavnog sustava, podsustava ili sklopa uređaja;

(i)

Za tipove zrakoplova s višestrukim neovisnim glavnim sustavima, podsustavima ili sklopovima uređaja: gubitak, značajna neispravnost u radu ili kvar više od jednoga glavnog sustava, podsustava ili sklopa uređaja;

(j)

Aktiviranje bilo kojeg primarnog sustava upozorenja povezanog sa sustavima ili opremom zrakoplova, osim ako je posada sa sigurnošću utvrdila da je upozorenje bilo lažno te pod uvjetom da lažno upozorenje nije prouzročilo poteškoću ili opasnost zbog odziva posade na upozorenje;

(k)

Curenje hidrauličnih tekućina, goriva, ulja ili drugih tekućina koje je prouzročilo opasnost od požara ili mogućnost opasnog zagađenja konstrukcije, sustava ili opreme zrakoplova, ili opasnost za osobe u zrakoplovu;

(l)

Neispravan rad ili kvar bilo kojeg indikacijskog sustava kada to može rezultirati zbunjujućim pokazateljima za posadu;

(m)

Bilo koje otkazivanje, neispravan rad ili kvar, ako se dogodi u kritičnoj fazi leta i ako je važan za rad sustava;

(n)

Značajan pad stvarnih performansi u usporedbi s odobrenim performansama koji je prouzročio opasnu situaciju (uzimajući u obzir točnost metode za izračun performansi), uključujući rad kočnica, potrošnju goriva itd.;

(o)

Asimetrija komandi leta; npr. zakrilca, predkrilca, spojler itd.

Dodatak ovom Prilogu sadrži popis primjera događaja povezanih sa sigurnošću o kojima treba izvješćivati i koji su posljedica primjene ovih općih kriterija na pojedine sustave.

iii.   Pogonski sustavi (uključujući motore, propelere i sustave rotora) i pomoćne pogonske jedinice (APU-i)

(a)

Prekid izgaranja, gašenje ili neispravan rad motora;

(b)

Prevelik broj okretaja ili nemogućnost upravljanja brojem okretaja bilo koje brzorotirajuće komponente (na primjer: APU, zračni pokretač, oprema za klimatizaciju, motor zračne turbine, propeler ili rotor);

(c)

Kvar ili neispravan rad bilo kojeg dijela motora ili pogonskog sustava koji uzrokuje jedan ili više sljedećih slučajeva:

1.

gubitak/otpadanje dijelova/krhotine,

2.

nekontrolirano vanjsko ili unutrašnje izgaranje ili proboj vrućeg plina,

3.

potisak u smjeru drukčijem od onog koji je odabrao pilot,

4.

sustav obrnutog potiska ne djeluje ili djeluje nekontrolirano,

5.

nemogućnost upravljanja snagom, potiskom ili brojem okretaja motora,

6.

otkazivanje nosive strukture motora,

7.

djelomični ili potpuni gubitak glavnog dijela pogonskog sustava,

8.

gusti vidljivi dim ili koncentracija otrovnih tvari dovoljnih da onesposobe posadu ili putnike,

9.

nemogućnost gašenja motora korištenjem uobičajenih postupaka,

10.

nemogućnost ponovnog pokretanja uporabljivog motora;

(d)

Neželjeni gubitak potiska/snage, promjena ili oscilacija klasificirana kao gubitak kontrole potiska ili pogona (LOTC):

1.

kod jednomotornog zrakoplova, ili

2.

kada se smatra pretjeranim za primjenu, ili

3.

kada bi to moglo utjecati na više od jednog motora u višemotornom zrakoplovu, posebno u slučaju dvomotornih zrakoplova, ili

4.

kod višemotornih zrakoplova kad koriste isti ili sličan tip motora kod kojega bi se taj događaj smatrao opasnim ili kritičnim;

(e)

Bilo koji kvar na sastavnom dijelu ograničenog vijeka trajanja koji za posljedicu ima odstranjivanje takvog dijela prije isteka njegova vijeka trajanja;

(f)

Kvarovi zajedničkog podrijetla koji bi mogli prouzročiti tako visoku stopu gašenja motora tijekom leta da postoji mogućnost gašenja više od jednog motora za vrijeme istog leta;

(g)

Graničnik motora ili ručica snage motora ne rade kada je to potrebno ili rade nekontrolirano;

(h)

Prekoračenje parametara motora;

(i)

Usisavanje stranog tijela koje uzrokuje oštećenje.

Propeleri i prijenos

(j)

Kvar ili neispravan rad bilo kojeg dijela propelera ili pogonskog sustava koji uzrokuje jedan ili više sljedećih slučajeva:

1.

prekoračenje dozvoljene brzine vrtnje propelera,

2.

pojava prekomjernog aerodinamičnog otpora,

3.

potisak u smjeru suprotnom od onog koji je odabrao pilot,

4.

odvajanje propelera ili većeg dijela propelera,

5.

otkazivanje koje uzrokuje prekomjernu neuravnoteženost propelera,

6.

nenamjerno pomicanje krila propelera u položaj ispod najmanjeg u letu dopuštenog koraka,

7.

nemogućnost postavljanja elise propelera na nož,

8.

nemogućnost promjene koraka propelera,

9.

nekomandirana promjena koraka propelera,

10.

nekomandirane promjene zakretnog momenta i brzine vrtnje,

11.

odvajanje dijelova male energije.

Rotori i prijenos

(k)

Oštećenje ili kvar prijenosnika/priključka glavnog rotora koji bi mogli imati za posljedicu odvajanje sklopa rotora tijekom leta i/ili neispravan rad kontrola rotora;

(l)

Oštećenje repnog rotora, prijenosa i odgovarajućih sustava.

Pomoćne pogonske jedinice (APU-i)

(m)

Gašenje ili otkazivanje kada se, sukladno operativnim zahtjevima, zahtijeva raspoloživost pomoćne pogonske jedinice, na primjer ETOPS, MEL;

(n)

Nemogućnost gašenja pomoćne pogonske jedinice;

(o)

Prekoračenje najveće dopuštene brzine;

(p)

Nemogućnost pokretanja pomoćne pogonske jedinice kada je to potrebno zbog operativnih razloga.

iv.   Ljudski čimbenici

Svaka nezgoda kod koje je bilo koja značajka konstrukcije zrakoplova ili nedostatak u konstrukciji zrakoplova mogao za posljedicu imati pogrešnu uporabu koja bi mogla pridonijeti opasnom ili katastrofalnom učinku.

v.   Ostali događaji

(a)

Svaka nezgoda kod koje su bilo koja značajka konstrukcije zrakoplova ili nedostatak u konstrukciji zrakoplova za posljedicu mogli imati pogrešnu uporabu koja bi mogla pridonijeti opasnom ili katastrofalnom učinku;

(b)

Događaj povezan sa sigurnošću koji se obično ne smatra događajem o kojem bi trebalo izvijestiti (na primjer, unutrašnja oprema i oprema kabine, sustavi za vodu) kada su okolnosti prouzročile ugrozu zrakoplova ili ljudi u njemu;

(c)

Požar, eksplozija, dim ili otrovne ili zdravlju štetne pare;

(d)

Svaki drugi događaj koji bi mogao ugroziti zrakoplov ili utjecati na sigurnost osoba u zrakoplovu, ili ljudi, ili imovine u blizini zrakoplova ili na tlu;

(e)

Otkazivanje ili kvar sustava za obraćanje putnicima pri kojem se obavijesti putnicima ne mogu odašiljati ili slušati;

(f)

Nemogućnost podešavanja pilotskog sjedala tijekom leta.

C.   ODRŽAVANJE I POPRAVCI ZRAKOPLOVA

i.

Nepravilno sastavljeni dijelovi ili komponente zrakoplova uočeni tijekom inspekcijskog nadzora ili postupka ispitivanja provedenog u druge svrhe.

ii.

Propuštanje mlaza vrućeg zraka koje za posljedicu ima oštećenje konstrukcije.

iii.

Svaki kvar na dijelu s ograničenim vijekom trajanja koji za posljedicu ima zamjenu dijela prije isteka njegova vijeka trajanja.

iv.

Svako oštećenje ili propadanje (npr. puknuća, lomovi, korozija, delaminacija, odvajanje itd.) bez obzira na uzrok (npr. drhtanje (flutter), gubitak krutosti ili konstrukcijski nedostatak), i to:

(a)

primarne konstrukcije ili glavnog strukturnog elementa (definiranim u proizvođačevu priručniku za popravke) kad takvo oštećenje ili propadanje premašuje dopuštena ograničenja navedena u priručniku za popravke i zahtijeva popravak ili potpunu, odnosno djelomičnu zamjenu;

(b)

sekundarne konstrukcije, koja je posljedično ugrozila ili možda ugrozila zrakoplov;

(c)

motora, propelera ili sustava rotora helikoptera;

v.

Svaki kvar, neispravnost ili nedostatak bilo kojeg sustava ili opreme, ili njihovo oštećenje, odnosno pogoršanje, otkriveno na temelju ispunjavanja zahtjeva o plovidbenosti ili drugog obvezujućeg naputka koji su izdale zrakoplovne vlasti kada:

(a)

organizacija koja izvješćuje i provodi usklađenost prva otkrije taj događaj;

(b)

prilikom bilo kojeg idućeg izvršavanja uputa događaj premašuje ograničenja navedena u uputama i/ili kada objavljeni postupci popravka/otklanjanja greške nisu dostupni.

vi.

Nezadovoljavajući rad bilo kojeg sustava ili opreme za nuždu, uključujući sva izlazna vrata i rasvjetu, i onda kada se koristi u svrhu održavanja ili ispitivanja.

vii.

Neusklađenost ili značajne pogreške u usklađenosti sa zahtijevanim postupcima održavanja.

viii.

Proizvodi, dijelovi, uređaji i materijali nepoznatog ili sumnjivog podrijetla.

ix.

Obmanjujući, netočni ili nepotpuni podaci o održavanju ili postupci koji bi mogli dovesti do pogrešaka u održavanju.

x.

Bilo koja pogreška, neispravan rad ili kvar zemaljske opreme korištene za testiranja ili provjeru zrakoplovnih sustava i opreme ako zahtijevani postupci rutinskog pregleda i ispitivanja nisu rezultirali jasnim utvrđenjem problema, što za posljedicu ima opasnu situaciju.

D.   USLUGE U ZRAČNOJ PLOVIDBI, OBJEKTI I ZEMALJSKE USLUGE

i.   Usluge u zračnoj plovidbi (ANS);

Pogledati Prilog II., popis događaja o kojima treba izvijestiti i koji se odnose na usluge u zračnoj plovidbi.

ii.   Aerodrom i aerodromski uređaji i objekti

(a)

Izlijevanje velikih količina goriva tijekom punjenja zrakoplova gorivom;

(b)

Punjenje neispravnom količinom goriva, što bi moglo znatno utjecati na dolet, performanse, ravnotežu i konstrukcijsku čvrstoću zrakoplova.

iii.   Prihvat i otprema putnika, prtljage i tereta

(a)

Značajno onečišćenje konstrukcije, sustava i opreme zrakoplova prouzročeno prijevozom prtljage ili tereta;

(b)

Nepravilan ukrcaj putnika, utovar prtljage ili tereta, koji bi mogao znatno utjecati na masu i/ili ravnotežu zrakoplova;

(c)

Neispravan razmještaj prtljage ili tereta (uključujući ručnu prtljagu) koji bi na bilo koji način mogao ugroziti zrakoplov, njegovu opremu ili osobe u njemu, ili spriječiti evakuaciju u slučaju nužde;

(d)

Nepravilan razmještaj kontejnera za teret ili drugih teških dijelova tereta;

(e)

Prijevoz ili pokušaj prijevoza opasnog tereta u suprotnosti s primjenljivim pravilima, uključujući netočno etiketiranje i pakiranje opasnog tereta.

iv.   Zemaljska opskrba zrakoplova i servisiranje

(a)

Otkazivanje, neispravan rad ili kvar zemaljske opreme koja se koristi za ispitivanje ili provjeru zrakoplovnih sustava i opreme ako se zahtijevanim rutinskim postupcima pregleda i ispitivanja nije uspjelo jasno utvrditi problem, pa to rezultira opasnom situacijom;

(b)

Nepoštovanje ili značajne pogreške pri ispunjavanju zahtijevanih postupaka servisiranja;

(c)

Punjenje onečišćenoga goriva ili neodgovarajuće vrste goriva ili drugih ključnih tekućina (uključujući kisik i pitku vodu).

Dodatak PRILOGU I.

U sljedećim su podstavcima navedeni primjeri događaja povezanih sa sigurnošću o kojima treba izvješćivati i koji proizlaze iz primjene općih kriterija na posebne sustave navedene u stavku B točki ii. Priloga I.

1.   Klimatizacija/ventilacija

(a)

potpuno otkazivanje hlađenja elektronike;

(b)

sniženje kabinskog tlaka.

2.   Sustav autopilota

(a)

po aktiviranju sustav autopilota ne prelazi na željeni način djelovanja;

(b)

znatne poteškoće posade da kontrolira zrakoplov, povezane s funkcioniranjem sustava autopilota, o kojima letačka posada izvješćuje;

(c)

otkazivanje bilo kojeg uređaja za isključivanje sustava autopilota;

(d)

promjena načina rada sustava autopilota koja nije posljedica naredbe letačke posade.

3.   Komunikacije

(a)

otkazivanje ili kvar sustava za obraćanje putnicima pri kojem se obavijesti putnicima ne mogu odašiljati ili slušati;

(b)

potpuni gubitak komunikacije tijekom leta.

4.   Električni sustav

(a)

gubitak jednog sustava za distribuciju izmjenične ili istosmjerne struje;

(b)

potpuni gubitak ili gubitak više od jednog električnoga generatora;

(c)

otkazivanje rezervnog električnoga generatora (za slučaj nužde).

5.   Pilotska kabina/putnička kabina/prostor za teret

(a)

nemogućnost namještanja sjedala pilota tijekom leta;

(b)

otkazivanje bilo kojeg sustava ili opreme za slučaj nužde, uključujući signalni sustav za evakuaciju u nuždi, sva izlazna vrata, svjetla u slučaju nužde itd.;

(c)

gubitak sposobnosti zadržavanja tereta sustava za utovar tereta.

6.   Sustav zaštite od požara

(a)

protupožarni alarm, osim onih koji su odmah potvrđeni kao lažni;

(b)

neotkriveno otkazivanje ili kvar na sustavu za otkrivanje požara/dima, odnosno zaštitu od požara/dima koji bi mogao dovesti do gubitka ili ograničenog rada sustava za otkrivanje, odnosno zaštitu od požara;

(c)

izostanak upozorenja u slučaju stvarnog požara ili dima.

7.   Komande leta

(a)

asimetrija zakrilaca, pretkrilaca, spojlera itd.;

(b)

ograničena pokretljivost, krutost ili slab ili zakašnjeli odziv prilikom korištenja primarnih sustava komandi leta ili pripadajućih sustava pomoćnih kontrola i sigurnosnih sustava;

(c)

prekomjerni otklon komandi leta;

(d)

vibracije komandi leta koje osjeti posada;

(e)

mehaničko odvajanje komandi leta ili otkazivanje rada komandi leta;

(f)

značajno ometanje normalne kontrole zrakoplova ili pogoršanje kvalitete leta.

8.   Sustav za gorivo

(a)

neispravan rad sustava za pokazivanje količine goriva koji rezultira potpunim gubitkom ili pogrešnim pokazivanjem količine goriva u zrakoplovu;

(b)

istjecanje goriva koje rezultira značajnim gubitkom goriva, opasnošću od požara te značajnim onečišćenjem;

(c)

neispravan rad ili kvar na sustavu ispuštanja goriva tijekom leta koji rezultira nenamjernim gubitkom velike količine goriva, opasnošću od požara, opasnim onečišćenjem opreme zrakoplova ili nemogućnošću ispuštanja goriva tijekom leta;

(d)

neispravnosti ili kvarovi na sustavu za gorivo koji znatno utječu na opskrbu gorivom i/ili njegovu raspodjelu;

(e)

nemogućnost prijenosa ili uporabe cjelokupne količine iskoristivoga goriva.

9.   Hidraulika

(a)

otkazivanje jednog sustava za hidrauliku (samo ETOPS-a);

(b)

otkazivanje rada izolacijskog sustava;

(c)

otkazivanje više od jednog hidrauličnog sustava;

(d)

otkazivanje rezervnog hidrauličnog sustava;

(e)

nenamjerno produljenje rezervnoga generatora (Ram Air Turbine).

10.   Sustav za otkrivanje/zaštitu od zaleđivanja

(a)

neotkriveni gubitak ili smanjeno djelovanje sustava protiv zaleđivanja/sustava odleđivanja;

(b)

gubitak više od jednog sustava grijanja sondom;

(c)

nemogućnost postizanja simetričnog odleđivanja krila;

(d)

nenormalno nakupljanje leda koje znatno utječe na performanse zrakoplova ili upravljanje zrakoplovom;

(e)

znatno smanjeno vidno polje posade.

11.   Sustavi za pokazivanje/upozoravanje/snimanje

(a)

neispravan rad ili kvar bilo kojeg sustava za pokazivanje kada postoji mogućnost da bi radi obmanjujućih prikaza posade na važnom sustavu mogla djelovati na neodgovarajući način;

(b)

gubitak funkcije crvenog pokazivača na sustavu;

(c)

za pilotske kabine s katodnim zaslonima (glass cockpit): otkazivanje ili neispravan rad više od jednog zaslona ili računala koje se koristi za pokazivanje/upozoravanje.

12.   Podvozje/kočnice/gume

(a)

požar na kočnom sustavu;

(b)

značajan gubitak kočnog učinka;

(c)

asimetrično kočenje koje uzrokuje značajan otklon od predviđene putanje;

(d)

otkazivanje sustava za izvlačenje podvozja slobodnim padom (uključujući za vrijeme planiranih ispitivanja);

(e)

neželjeno uvlačenje/izvlačenje podvozja za pristajanje ili vrata podvozja za pristajanje;

(f)

pucanje više guma.

13.   Navigacijski sustavi (uključujući sustave za precizno slijetanje) i sustavi podataka o letu

(a)

potpuno otkazivanje ili višestruki kvar navigacijske opreme;

(b)

potpuno otkazivanje ili višestruki kvar opreme sustava podataka o letu;

(c)

znatno obmanjujući pokazatelji;

(d)

značajne navigacijske pogreške koje se mogu pripisati netočnim podacima ili pogreškama prilikom kodiranja u bazama podataka;

(e)

neočekivana odstupanja od poprečne ili vertikalne putanje koju nije prouzročio pilot;

(f)

problemi sa zemaljskim navigacijskim uređajima koji rezultiraju značajnim navigacijskim pogreškama koje nisu povezane s prijelazom s inertne navigacije na radijsku navigaciju.

14.   Kisik za zrakoplov u kojem se održava zračni tlak

(a)

gubitak opskrbe kisikom u pilotskoj kabini;

(b)

gubitak opskrbe kisikom znatnog broja putnika (više od 10 %), i kada je otkriven tijekom održavanja, obuke ili ispitivanja.

15.   Sustav odvoda ispušnog zraka

(a)

curenje vrućeg ispušnog zraka koje rezultira uzbunom za požar ili oštećenjima konstrukcije;

(b)

otkazivanje svih sustava za odvod ispušnog zraka;

(c)

otkazivanje sustava za otkrivanje curenja ispušnog zraka.


PRILOG II.

Popis događaja o kojima treba izvješćivati a koji se odnose na navigacijske usluge zračnog prometa

Napomena 1:

Iako se u ovom Prilogu navodi većina događaja povezanih sa sigurnošću o kojima treba izvješćivati, njime nije moguće obuhvatiti sve takve događaje. Trebalo bi prijaviti i sve druge događaje povezane sa sigurnošću za koje se procijeni da zadovoljavaju kriterije.

Napomena 2:

Ovaj Prilog ne uključuje nesreće i ozbiljne nezgode. Pored drugih zahtjeva o izvješćivanju o nesrećama, nesreće i ozbiljne nezgode trebalo bi isto tako pohraniti u baze podataka navedene u članku 5. stavku 2.

Napomena 3:

Ovaj Prilog sadrži događaje koji se tiču navigacijskih usluga zračnog prometa (ANS) koji predstavljaju stvarnu ili potencijalnu prijetnju sigurnosti leta ili koji mogu ugroziti pružanje sigurnih usluga ANS.

Napomena 4:

Sadržaj ovog Priloga ne isključuje izvješćivanje o bilo kojem događaju, situaciji ili uvjetu koji bi, kad bi se ponovili u drukčijim ali vjerojatnim okolnostima ili kad se ne bi ispravili, mogli ugroziti sigurnost zrakoplova.

i.

Slučaj skorog sraza (obuhvaća specifične situacije gdje su jedan zrakoplov i drugi zrakoplov/tlo/vozilo/osoba ili predmet opaženi preblizu jedan drugome):

(a)

odvajanje s minimalnim prekršajem;

(b)

neadekvatno odvajanje;

(c)

usko kontrolirani let na teren (blizu CFIT);

(d)

upad na uzletno-sletnu stazu gdje je nužna akcija izbjegavanja.

ii.

Potencijalni sraz ili skori sraz (obuhvaća specifične situacije koje potencijalno mogu biti srazovi ili skori srazovi, ukoliko je u blizini drugi zrakoplov):

(a)

slijetanje na uzletno-sletnu stazu gdje nije potrebna akcija izbjegavanja;

(b)

izbjegavanje uzletno-sletne staze;

(c)

odstupanje zrakoplova s dozvolom ATC;

(d)

odstupanje zrakoplova od primjenjivih pravila zračnog prometa (ATM):

1.

odstupanje zrakoplova od primjenjivih izdanih ATM procedura;

2.

neodobreno probijanje zračnog prostora;

3.

odstupanje nosivosti i postupaka zrakoplova, vezanih uz ATM, te propisanih primjenjivim pravilima.

iii.

Događaji povezani sa sigurnošću specifični za upravljanje zračnim prometom (ATM) (obuhvaća situacije u kojima je sposobnost da se provedu sigurne ATM usluge narušena, uključujući situacije gdje sigurno upravljanje zrakoplovom slučajno nije ugroženo). To obuhvaća sljedeće događaje:

(a)

nemogućnost pružanja ATM usluga;

1.

nemogućnost pružanja usluga zračnog prometa;

2.

nemogućnost upravljanja zračnim prometom;

3.

nemogućnost pružanja usluga upravljanja tijekom zračnog prometa;

(b)

kvar komunikacijske funkcije;

(c)

kvar nadzorne funkcije;

(d)

kvar obrade podataka i funkcije raspodjele;

(e)

kvar navigacijske funkcije;

(f)

sigurnost ATM sustava.

Dodatak PRILOGU II.

Sljedeći podstavci daju primjere ATM događaja koji ugrožavaju sigurnost o kojima se izvješćuje i koji su uzrokovani primjenom općih kriterija navedenih u stavku (iii) Aneksa 2 na postupke zrakoplova.

1.

Pribavljanje značajno netočnih, neadekvatnih ili informacija koje dovode u zabludu, od strane bilo kojih izvora sa zemlje, npr. kontrola leta (ATC), automatske informacije terminala (ATIS), meteorološka služba, navigacijski podaci, mape, karte, priručnici, itd.

2.

Pribavljanje dozvole terena manjeg od propisanog.

3.

Pribavljanje netočnih podataka o pritisku (npr. podešavanje visinomjera).

4.

Netočan prijenos, primanje ili interpretacija značajnih poruka kada isti uzrokuju opasna situacija.

5.

Odvajanje bez prekršaja.

6.

Neodobreno probijanje zračnog prostora.

7.

Nezakonita radio komunikacija.

8.

Kvar ANS zemaljske ili satelitske opreme.

9.

Veliki ATC/ATM kvar ili značajno propadanje infrastrukture zračne luke.

10.

Područja za kretanje zračnom lukom ometana zrakoplovima, vozilima, životinjama ili stranim objektima, što uzrokuje opasne ili potencijalno opasne situacije.

11.

Pogreške ili nedostaci u označivanju prepreka ili opasnosti na područjima za kretanje zračnom lukom, a što uzrokuje opasnu situaciju.

12.

Kvar, značajno neispravno funkcioniranje ili nemogućnost rasvjete uzletišta.


Top