Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32022D0481

    Odluka Vijeća (EU) 2022/481 od 22. ožujka 2022. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije u pogledu donošenja odluke o preispitivanju Dogovora o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode

    ST/6799/2022/INIT

    SL L 98, 25.3.2022, p. 76–81 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2022/481/oj

    25.3.2022   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 98/76


    ODLUKA VIJEĆA (EU) 2022/481

    od 22. ožujka 2022.

    o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije u pogledu donošenja odluke o preispitivanju Dogovora o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    budući da:

    (1)

    Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”) Unija je sklopila 22. prosinca 1994. Odlukom Vijeća 94/800/EZ (1) te je on stupio na snagu 1. siječnja 1995.

    (2)

    Na temelju članka IV. stavka 1. Sporazuma o WTO-u Ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ovlaštena je donositi odluke o svim pitanjima iz područja svih multilateralnih trgovinskih sporazuma.

    (3)

    Na temelju članka IV. stavka 2. Sporazuma o WTO-u zadaće Ministarske konferencije u razdobljima između sastanaka Ministarske konferencije obavlja Glavno vijeće WTO-a.

    (4)

    Na temelju članka IX. stavka 1. Sporazuma o WTO-u tijela WTO-a obično donose odluke konsenzusom.

    (5)

    Na devetom zasjedanju Ministarske konferencije WTO-a u prosincu 2013. donesena je ministarska odluka o Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi (WT/MIN(13)/39) („Dogovor o carinskim kvotama”). Dogovorom o carinskim kvotama uređuje se upravljanje carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode.

    (6)

    Na temelju točke 13. Dogovora o carinskim kvotama preispitivanje funkcioniranja Dogovora o carinskim kvotama treba započeti najkasnije četiri godine nakon njegova donošenja, uzimajući u obzir iskustvo stečeno do tog trenutka. Cilj je tog preispitivanja promicati kontinuirani proces poboljšanja iskorištenosti carinskih kvota.

    (7)

    U skladu s točkom 13. Dogovora o carinskim kvotama Odbor za poljoprivredu preispitao je 2018. Dogovor o carinskim kvotama. Rezultati preispitivanja predstavljeni su na sastanku Glavnog vijeća WTO-a u prosincu 2019. u obliku izvješća Odbora za poljoprivredu (dokument br. G/AG/29 od 31. listopada 2019.).

    (8)

    Predsjednik Odbora za poljoprivredu predstavio je 9. studenoga 2021. svoje izvješće o pregovorima i nacrt odluke, kako su navedeni dokumentu br. G/AG/32. Odbor za poljoprivredu istodobno je nacrt odluke naveden u prilogu izvješću iz dokumenta br. G/AG/32 („nacrt odluke”) podnio na razmatranje Glavnom vijeću i radi naknadnog slanja 12. Ministarskoj konferenciji na konačno donošenje, ali je ipak utvrdio da pojedine članice WTO-a još nisu dovršile interne konzultacije o tom pitanju.

    (9)

    Zbog odgode 12. Ministarske konferencije WTO-a Odbor za poljoprivredu postigao je dogovor o tome da će predložiti tromjesečno produljenje roka (to jest do 31. ožujka 2022.) kako bi se finalizirala odluka o preispitivanju.

    (10)

    Na izvanrednom sastanku Glavnog vijeća 15. prosinca 2021. članice WTO-a postigle su dogovor o tromjesečnom produljenju roka do 31. ožujka 2022.

    (11)

    Očekuje se da će Glavno vijeće WTO-a biti pozvano da do 31. ožujka 2022., ili eventualno do kasnijeg datuma u 2022. ako se dogovori dodatno produljenje, razmotri donošenje nacrta odluke, eventualno s određenim izmjenama nakon pregovora.

    (12)

    Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Glavnog vijeća WTO-a jer će odluka koja se treba donijeti biti obvezujuća za Uniju.

    (13)

    Nacrt odluke sadržava preporuke za buduće funkcioniranje mehanizma za nedovoljno iskorištavanje carinskih kvota čime bi se, ako su te preporuke prihvatljive svim članicama WTO-a, moglo dovršiti preispitivanje. Donošenje nacrta odluke značilo bi da bi odredbe Dogovora o carinskim kvotama kojima se SAD i zemlje u razvoju izuzimaju iz mehanizma za nedovoljno iskorištavanje carinskih kvota postale zastarjele, što je očito u interesu Unije.

    (14)

    U skladu s člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji u Glavnom vijeću WTO-a Uniju treba predstavljati Komisija,

    DONIJELO JE OVU ODLUKU:

    Članak 1.

    Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije na bilo kojem sastanku koji će se održati do 31. ožujka 2022. ili nakon tog datuma ako se dogovori dodatno produljenje roka jest da se podrži ishod utemeljen na konsenzusu s ciljem donošenja odluke o dovršenju preispitivanja funkcioniranja Odluke Ministarske konferencije WTO-a od 7. prosinca 2013. o Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode, kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi (WT/MIN(13)/39), čime se točke od 13. do 15. te odluke kao i Prilog B toj odluci prestaju primjenjivati, kako je utvrđeno u nacrtu odluke navedenom u prilogu izvješću iz dokumenta G/AG/32, koji je priložen ovoj Odluci.

    Članak 2.

    Predstavnici Unije u Glavnom vijeću WTO-a mogu prihvatiti manje izmjene nacrta odluke navedenog u prilogu izvješću iz dokumenta G/AG/32 bez daljnje odluke Vijeća.

    Članak 3.

    Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

    Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2022.

    Za Vijeće

    Predsjednik

    C. BEAUNE


    (1)  Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986.–1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).


    ODBOR ZA POLJOPRIVREDU

    G/AG/32

    11. studenoga 2021.

    PREISPITIVANJE FUNKCIONIRANJA ODLUKE S BALIJA O UPRAVLJANJU CARINSKIM KVOTAMA

    IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA GLAVNOM VIJEĆU

    1.1.

    Na devetom zasjedanju Ministarske konferencije održanom u prosincu 2013. na Baliju ministri su donijeli Odluku o „Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi”, (WT/MIN(13)/39) (u daljnjem tekstu „Odluka”). Odlukom se zahtijeva i preispitivanje njegova funkcioniranja, što bi trebalo započeti najkasnije do kraja 2017. u cilju poboljšanja stope iskorištenosti carinskih kvota. Konkretno, određeno je da se buduće funkcioniranje točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota iz Priloga A uključi u preispitivanje u skladu s točkama od 13. do 14. Odluke.

    1.2.

    Preispitivanje je dovršeno kada je Glavno vijeće na sastanku 9. i 10. prosinca 2019. odobrilo preporuke Odbora za poljoprivredu (CoA) iz Priloga 2. dokumentu G/AG/29. Međutim, tijekom preispitivanja provedenog u razdoblju 2017.–2019. nije postignut dogovor o pitanju budućeg funkcioniranja točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota. Umjesto toga, u skladu sa stavkom 1. odobrenih preporuka iz Priloga 2. dokumentu G/AG/29, članovi su se složili da se rok za odluku o stavku 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota odgodi za dvije godine, tj. do kraja 2021.

    1.3.

    U preporukama se upućuje i na potencijalnu rascjepkanost Odluke jer se odabranim članicama navedenima u Prilogu B Odluci daje pravo da prekinu primjenu točke 4. ako se članice ne dogovore o budućem funkcioniranju te točke. Izbjegavanje izuzeća za određene članice, do kojeg bi moglo doći ako se u dogovorenom roku ne postigne dogovor o budućem funkcioniranju točke 4., ostalo je važna motivacija za nekoliko članica da u raspravama o tom pitanju koje su se održale u Odboru za poljoprivredu nakon 2019. pronađu prihvatljivo rješenje za tu točku.

    1.4.

    U tim su raspravama članice detaljno ispitali kako bi sadašnja točka 4. funkcionirala u praksi tijekom završne faze mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota. Napomenuto je da je, na temelju sadašnje točke 4., članica uvoznica u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota obvezna promijeniti metodu upravljanja carinskim kvotama te prijeći na metodu prema načelu „prvi po redoslijedu” na carini (FCFS) ili na sustav automatskih bezuvjetnih dozvola na zahtjev, a odabir se vrši na temelju savjetovanja s konkretnom članicom izvoznicom/članicama izvoznicama. Odabrana metoda upravljanja zatim bi se zadržala najmanje dvije godine, nakon čega će, pod uvjetom da se pravodobno obavijestilo o stopama iskorištenosti za te dvije godine, to pitanje biti „zatvoreno” i primjerno označeno u registru za praćenje Tajništva.

    1.5.

    Na temelju posljednjeg dijela sadašnje točke 4., članice uvoznice koje su zemlje u razvoju mogu u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota odabrati alternativnu metodu upravljanja carinskim kvotama ili zadržati postojeću metodu. O odabiru alternativne metode upravljanja carinskim kvotama trebale bi obavijestiti Odbor za poljoprivredu u okviru funkcioniranja mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota. Odabrana metoda zadržala bi se najmanje dvije godine, a pitanje bi bilo „zatvoreno” pod uvjetom da se stopa iskorištenosti povećala za dvije trećine godišnjih povećanja opisanih u točki 3.(b) mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota.

    1.6.

    Na temelju tih rasprava članice su postigle bolje razumijevanje glavnog problema u vezi s budućim funkcioniranjem točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota, kada članica uvoznica koja je zemlja u razvoju ne postigne potrebno povećanje stope iskorištenosti a pritom zadržava postojeću metodu upravljanja carinskim kvotama ili primjenjuje alternativnu metodu.

    1.7.

    Napori članica da se postigne dogovor o točki 4. uglavnom su bili usmjereni na pronalaženje mogućih pristupa za rješavanje potencijalne izvanredne situacije za članicu uvoznicu koja je zemlja u razvoju kako bi se postiglo „zatvaranje” pitanja nedovoljnog iskorištavanja kvota.

    1.8.

    Postoji široka podrška za pristup koji je Kostarika predložila u neslužbenom tekstu, prema kojem bi članica uvoznica koja je zemlja u razvoju i koja ne ispunjava potreban standard stope iskorištenosti (tj. dvije trećine godišnjih povećanja kako je opisano u točki 3.(b) mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota) nakon dvije godine u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota, ako je primjenjivala alternativnu metodu upravljanja ili zadržala postojeću metodu, podlijegala zahtjevu u pogledu standarda iz prve rečenice točke 4. ako to zatraže zainteresirane članice izvoznice. Ako to ne zatraže, pitanje bi se označilo kao „zatvoreno” nakon dvije godine u završnoj fazi, čak i ako nije postignuto potrebno povećanje stope iskorištenosti. Tim se prijedlogom nastoji osigurati da to pitanje u završnoj fazi mehanizma konačno bude „zatvoreno” ili „razriješeno”.

    1.9.

    Jedno dodatno pitanje koje je nedavno postavljeno u toj raspravi odnosilo se na odnos između obveza koje proizlaze iz mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota i posebnih odredbi o upravljanju carinskim kvotama koje bi članica uvoznica mogla imati u skladu sa svojim rasporedu koncesija. Članice su općenito potvrdile da koncesije i obveze iz rasporeda imaju prvenstvo te da je uloga Odluke i njezina mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota promicati učinkovitu provedbu obveza iz rasporeda, a ne njihova izmjena. Članice su se pritom posebno vodile točkom 5. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota, kojom se izričito uspostavlja hijerarhija između obveza na temelju obuhvaćenih sporazuma (koji u skladu s člankom II:7. GATT-a iz 1994. uključuju rasporede članica za robu) i odredaba mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota te navodi da „u slučaju bilo kakvog sukoba prevladavaju odredbe obuhvaćenih sporazuma”.

    1.10.

    Na temelju tih rasprava predloženi nacrt odluke o budućoj primjeni točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota (kako je navedeno u Prilogu ovom izvješću) sadržava sljedeće elemente:

    i.

    sadašnja točka 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota dijeli se na dvije podtočke kako bi se pojasnio zahtjev u pogledu „standarda” u predloženoj u podtočki 4.a. te poseban i različit tretman u podtočki 4.b.;

    ii.

    sadržaj elementa koji se odnosi na poseban i različit tretman u sadašnjoj točki 4. prenosi se bez izmjena u predloženu podtočku 4.b.;

    iii.

    kako bi se riješila izvanredna situacija kad članica uvoznica koja je zemlja u razvoju nakon dvije godine ne ispunjava potreban standard stope iskorištenosti, a pritom zadržava postojeću metodu upravljanja carinskim kvotama ili primjenjuje alternativnu metodu, u nacrtu odluke predlaže se dodavanje dodatne mogućnosti u posljednji dio podtočke 4.b. kako bi se postiglo „zatvaranje” tog pitanja. To bi zahtijevalo da ta članica uvoznica koja je zemlja u razvoju provede zahtjev u vezi sa „standardom” iz prvog dijela sadašnje točke 4.;

    iv.

    predlaže se nova bilješka 6. kako bi se riješili mogući problemi na koje je nekoliko članica ukazalo u vezi s odnosom između obveza koje proizlaze iz mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota i obveza sadržanih u rasporedima koncesija članica uvoznica. U točki 5. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota već se pojašnjava odnos između obveza koje proizlaze iz mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota te prava i obveza članica u okviru „obuhvaćenih sporazuma”;

    v.

    budući da bi dogovor o budućem funkcioniranju točke 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota doveo i do dovršetka preispitivanja funkcioniranja Odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama na temelju točaka od 13. do 15. Odluke, u nacrtu odluke predlaže se da se te tri točke, zajedno s Prilogom B Odluci, prestanu primjenjivati.

    1.11.

    U točki 14. Odluke zahtijeva se da se u preporukama Glavnog vijeća u vezi s točkom 4. mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota odredi poseban i različit tretman. U tom pogledu nacrt odluke sadržava preporuke za buduće funkcioniranje točke 4. i u njemu se zadržava postojeća odredbu o posebnom i različitom tretmanu u okviru predložene podtočke 4.b. jer se navodi da članica uvoznica koja je zemlja u razvoju u završnoj fazi mehanizma za nedovoljno iskorištavanje kvota može zadržati postojeću metodu upravljanja carinskim kvotama ili primijeniti alternativnu metodu upravljanja te riješiti to pitanje tako što će pokazati potrebno povećanje stope iskorištenosti. Ta mogućnost, kao i u sadašnjoj točki 4. Odluke, ostaje nepromijenjena. Ako u sljedeće dvije godine članica uvoznica koja je zemlja u razvoju ne postigne potrebno povećanje stope iskorištenosti u tim okolnostima, predloženom odlukom može se od članice zahtijevati da provede zahtjev u pogledu „standarda” iz prvog dijela sadašnje točke 4. (tj. načelo „prvi po redoslijedu” na carini ili sustav automatskog izdavanja dozvola). Valja istaknuti da obveza primjene te odredbe nije automatska čak ni nakon isteka te dvije godine. Umjesto toga, predložena obveza primjenjivala bi se samo na zahtjev konkretne članice izvoznice. Ako se takav zahtjev ne podnese, unatoč tome što članica uvoznica koja je zemlja u razvoju ne ispunjava potreban standard stope iskorištenosti, pitanje nedovoljnog iskorištavanja kvota označilo bi se kao „zatvoreno”.

    1.12.

    Odbor za poljoprivredu ponovno se sastao 9. studenoga 2021. na svojem 99. redovitom sastanku kako bi raspravio suspendiranu točku dnevnog reda 2 D(i), koja se odnosila na provedbu Odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama. Na tom sastanku Odbor je dogovorio da će nacrt odluke (1) iz Priloga ovom izvješću podnijeti na razmatranje Glavnom vijeću i da će ga nakon toga podnijeti dvanaestoj Ministarskoj konferenciji (MC-12) kako bi ministri donijeli odluku.


    (1)  Neke su članice navele da će im trebati dodatno vrijeme za savjetovanje sa svojim vladama.


    PRILOG

    Ministarska konferencija,

    Uzimajući u obzir članak IX. stavak 1. Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”);

    Uvažavajući Ministarsku odluku od 7. prosinca 2013. o Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi (WT/MIN(13)/39-WT/L/914) od 11. prosinca 2013. (dalje u tekstu „Odluka s Balija o upravljanju carinskim kvotama”);

    Podsjećajući na preporuke o preispitivanju funkcioniranja Odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama iz Priloga 2. dokumentu G/AG/29, koje je Glavno vijeće odobrilo na sastanku 9. i 10. prosinca 2019.;

    Priznavajući da je u točki 1. navedenih preporuka 31. prosinca 2021. utvrđen kao rok za odluku o budućem funkcioniranju točke 4. Priloga A Odluci s Balija o upravljanju carinskim kvotama;

    Odlučuje da:

    1.

    Točka 4. Priloga A Odluci s Balija o upravljanju carinskim kvotama glasi kako slijedi:

    4.a.

    Članica uvoznica tad je dužna bez odgode omogućiti neometani pristup primjenom jedne od sljedećih metoda za upravljanje carinskim kvotama (2)(3): prema načelu „prvi po redoslijedu” (na granici); ili prema sustavu automatskih bezuvjetnih dozvola na zahtjev u okviru carinske kvote. Pri donošenju odluke o tome koju od tih dviju mogućnosti treba primijeniti, članica uvoznica savjetovat će se sa zainteresiranim članicama izvoznicama. Članica uvoznica zadržava odabranu metodu najmanje dvije godine, nakon čega se, pod uvjetom da su podnesene pravovremene obavijesti za te dvije godine, to bilježi u registru za praćenje Tajništva i pitanje se označava kao „zatvoreno”.

    4.b.

    Članice uvoznice koje su zemlje u razvoju mogu odabrati alternativnu metodu upravljanja carinskim kvotama ili zadržati postojeću metodu. O odabiru alternativne metode upravljanja carinskim kvotama obavješćuje se Odbor za poljoprivredu u skladu s odredbama ovog mehanizma. Članica uvoznica zadržava odabranu metodu najmanje dvije godine, nakon čega se, ako se stopa iskorištenosti povećala za dvije trećine godišnjih povećanja opisanih u točki 3.(b), to bilježi u registru za praćenje Tajništva i pitanje se označava kao „zatvoreno”. Na zahtjev zainteresirane članice, odredbe iz točke 4.a. primjenjuju se ako se nakon dvije godine stopa iskorištenosti nije povećala za najmanje dvije trećine godišnjih povećanja opisanih u točki 3.(b). Ako se takav zahtjev ne podnese, pitanje se označava kao „zatvoreno”.

    2

    Od tada se točke od 13. do 15. Odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama, zajedno s Prilogom B, prestaju primjenjivati.


    (2)  Mjerama i pravnim lijekovima koje poduzima članica uvoznica ne mijenjaju se niti ometaju povezana prava članice kojoj je za tu carinsku kvotu dodijeljena pojedinačna carinska kvota.

    (3)  U slučaju sukoba, posebne odredbe o uvoznim carinskim kvotama navedene u rasporedu koncesija članice uvoznice prevladavaju, do opsega sukoba.


    Top