15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/1

(1)

Na temelju članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) svaka država članica osigurava da udio energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa 2020. predstavlja najmanje 10 % konačne potrošnje energije u prometu u toj državi članici. Miješanje biogoriva jedna je od metoda dostupnih državama članicama za ostvarenje tog cilja te se očekuje da će ona najviše doprinijeti tom cilju. U Direktivi 2009/28/EZ također se naglašava potreba za energetskom učinkovitosti u sektoru prometa, koja je nužna jer će obvezni ciljni postotak za energiju iz obnovljivih izvora vjerojatno biti sve teže trajno postići bude li ukupna potražnja za energijom u prometu i dalje rasla. Zbog tog se razloga, kao i zbog važnosti energetske učinkovitosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova, države članice i Komisija potiču da uvrste detaljnije informacije o mjerama energetske učinkovitosti u sektoru prometa u svoja izvješća koja podnose u skladu s Prilogom IV. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i s drugim zakonodavstvom Unije relevantnim za promicanje energetske učinkovitosti u sektoru prometa.

(2)

S obzirom na cilj Unije da dodatno smanji emisije stakleničkih plinova i značajni doprinos goriva namijenjenih uporabi u cestovnom prometu tim emisijama, države članice, u skladu s člankom 7.a stavkom 2. Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), od isporučitelja goriva ili energije zahtijevaju da do 31. prosinca 2020. smanje za najmanje 6 % emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici goriva koja u Uniji koriste cestovna vozila, necestovni pokretni strojevi, poljoprivredni i šumski traktori i rekreacijska plovila kad nisu na moru. Miješanje biogoriva jedna je od metoda dostupnih isporučiteljima fosilnih goriva za smanjenje intenziteta stakleničkih plinova isporučenih fosilnih goriva.

(3)

Direktivom 2009/28/EZ utvrđuju se kriteriji održivosti koje biogoriva i tekuća biogoriva moraju ispunjavati kako bi se smatrala dijelom ciljeva iz te direktive te kako bi ispunjavala uvjete za uključenje u programe javne potpore. Ti kriteriji uključuju zahtjeve o minimalnim uštedama emisija stakleničkih plinova koje biogoriva i tekuća biogoriva trebaju ostvariti u usporedbi s fosilnim gorivima. Istovjetni kriteriji održivosti za biogoriva utvrđeni su u Direktivi 98/70/EZ.

(4)

Kada se pašnjaci ili poljoprivredne površine prethodno predviđeni za opskrbu tržišta prehrambenih proizvoda i hrane za životinje pretvaraju u površine za proizvodnju biogoriva, potražnja za drugim proizvodima, koja nema veze s gorivom, i dalje će trebati biti zadovoljena, bilo intenziviranjem postojeće proizvodnje bilo pretvaranjem drugih nepoljoprivrednih površina u površine za poljoprivrednu proizvodnju. U potonjem slučaju radi se o neizravnoj promjeni uporabe zemljišta, a kada to uključuje prenamjenu zemljišta s velikim zalihama ugljika može doći do znatnih emisija stakleničkih plinova. Stoga bi direktive 98/70/EZ i 2009/28/EZ trebalo izmijeniti kako bi se u njih uključile odredbe za rješavanje problema utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta s obzirom na to da trenutačna proizvodnja biogoriva većim dijelom počiva na kulturama s postojećih poljoprivrednih površina. U takvim odredbama trebalo bi uzeti u obzir potrebu zaštite postojećih ulaganja.

(5)

Prema predviđanjima o potražnji biogoriva koja su dostavile države članice te procjenama o emisijama plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta za različite sirovine za proizvodnju biogoriva, izgledno je da su emisije stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta znatne te bi mogle dovesti do poništenja nekih ili svih ušteda emisija stakleničkih plinova pojedinih biogoriva. Razlog je tomu činjenica da se očekuje da će gotovo sva proizvodnja biogoriva u 2020. dolaziti od kultura koje se uzgajaju na površinama koje bi se mogle koristiti za svrhe tržišta prehrambenih proizvoda ili hrane za životinje. Kako bi se smanjile takve emisije, primjereno je na odgovarajući način razlikovati različite skupine kultura kao što su uljarice, šećerne kulture i žitarice te druge kulture bogate škrobom. Nadalje, potrebno je poticati istraživanja i razvoj novih, naprednih biogoriva koja se ne natječu s prehrambenim kulturama te dodatno proučiti utjecaj različitih skupina kultura na izravnu i neizravnu promjenu uporabe zemljišta.

(6)

S ciljem izbjegavanja poticanja namjernog povećanja proizvodnje ostataka prerade na štetu osnovnog proizvoda, iz definicije ostataka prerade trebalo bi isključiti ostatke koji nastaju prilikom postupka proizvodnje koji je u tu svrhu namjerno modificiran.

(7)

Izgledno je da će tekuća obnovljiva goriva biti potrebna u sektoru prometa kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u tom sektoru. Napredna biogoriva, poput onih proizvedenih od otpada i algi, omogućuju velike uštede emisija stakleničkih plinova s niskim rizikom pojave neizravne promjene uporabe zemljišta te ne predstavljaju izravnu prijetnju poljoprivrednom zemljištu koje se koristi za svrhe tržišta prehrambenih proizvoda i hrane za životinje. Stoga je primjereno potaknuti više istraživanja te veći razvoj i proizvodnju tih naprednih biogoriva jer ona trenutačno na tržištu nisu dostupna u velikim količinama, djelomično zbog toga što se za javne subvencije natječu s ustaljenim tehnologijama proizvodnje biogoriva na temelju prehrambenih kultura.

(8)

Poželjno bi bilo već do 2020. postići znatno višu razinu potrošnje naprednih biogoriva u Uniji u usporedbi s trenutačnim trendom. Svaka bi država članica trebala promicati potrošnju naprednih biogoriva i nastojati ostvariti minimalnu razinu potrošnje naprednih biogoriva na svojem državnom području postavljanjem pravno neobvezujućeg nacionalnog cilja koji nastoji postići u okviru obveze osiguravanja da udio energije iz obnovljivih izvora energije u svim oblicima prometa u 2020. predstavlja najmanje 10 % konačne potrošnje energije u prometu u toj državi članici. Kada je to moguće, planove država članica za postizanje svojih nacionalnih ciljeva trebalo bi objaviti radi povećanja transparentnosti i predvidljivosti za tržište.

(9)

Također je prikladno da države članice podnesu izvješće Komisiji o razinama potrošnje naprednih biogoriva na svojem državnom području prilikom postavljanja svojih nacionalnih ciljeva i o svojim postignućima u ostvarenju tih nacionalnih ciljeva u 2020., što bi trebalo objaviti u objedinjenom izvješću kako bi se procijenila učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom u smanjenju rizika emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta promicanjem naprednih biogoriva. Očekuje se da će napredna biogoriva s malim utjecajem na neizravnu promjenu uporabe zemljišta i velikim ukupnim uštedama emisija stakleničkih plinova te njihovo promicanje i dalje igrati važnu ulogu u dekarbonizaciji prometa te razvoju niskougljičnih prometnih tehnologija i nakon 2020.

(10)

U svojim zaključcima od 23. i 24. listopada 2014. Europsko je vijeće naglasilo važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i rizika povezanih s ovisnošću o fosilnim gorivima u sektoru prometa unutar okvira klimatske i energetske politike do 2030. te je pozvalo Komisiju da dodatno ispita instrumente i mjere za sveobuhvatan i tehnološki neutralan pristup promicanju smanjenja emisija i energetske učinkovitosti u prometu, za promet na električni pogon i za obnovljive izvore energije u prometu i nakon 2020.

(11)

Također je važno da plan za obnovljivu energiju za razdoblje nakon 2020., koji Komisija treba predstaviti 2018. u skladu s člankom 23. stavkom 9. Direktive 2009/28/EZ, uključujući za sektor prometa, bude osmišljen kao dio šire strategije Unije za tehnologije i inovacije povezane s energijom i klimom koja se treba izraditi u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 20. ožujka 2015. Stoga je primjereno pravodobno preispitati učinkovitost poticaja za razvoj i uporabu tehnologija naprednih biogoriva kako bi se pri izradi plana za razdoblje nakon 2020. mogli u potpunosti uzeti u obzir zaključci tog preispitivanja.

(12)

Razlike u procijenjenim emisijama u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta proizlaze iz različitih unosa podataka i ključnih pretpostavki o poljoprivrednom razvoju poput trendova u poljoprivrednim prinosima i produktivnosti, dodjeli suproizvoda i zapaženim stopama globalne promjene uporabe zemljišta i krčenja šuma koji nisu pod nadzorom proizvođača biogoriva. Iako se većina sirovina za proizvodnju biogoriva proizvodi u Uniji, procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta uglavnom se očekuju izvan Unije, u područjima gdje će se najvjerojatnije ostvariti dodatna proizvodnja uz najniže troškove. Posebno, pretpostavke s obzirom na prenamjenu tropskih šuma i isušivanje tresetnog zemljišta izvan Unije snažno utječu na procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezane s proizvodnjom biodizela iz uljarica te je stoga najvažnije osigurati da se ti podaci i pretpostavke preispitaju u skladu s najnovijim raspoloživim informacijama o prenamjeni zemljišta i krčenju šuma, uključujući prijenos svakog napretka postignutog u tim područjima u okviru postojećih međunarodnih programa. Komisija bi stoga trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem na temelju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza preispituje učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom u pogledu ograničavanja emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezanih s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva i u kojem preispituje mogućnosti uvođenja čimbenika prilagođenih procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta u odgovarajuće kriterije održivosti.

(13)

Kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost bioindustrija te u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. veljače 2012. pod nazivom „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” i Komunikacijom Komisije od 20. rujna 2011. pod nazivom „Plan za Europu učinkovitih resursa”, kojima se promiču integrirane i raznolike biorafinerije diljem Europe, trebalo bi odrediti pojačane mjere na temelju Direktive 2009/28/EZ na način da se prednost daje korištenju biomase kao sirovine koja nema veliku gospodarsku vrijednost za druge uporabe osim uporabe u proizvodnji biogoriva.

(14)

Češće korištenje električne energije iz obnovljivih izvora jest način suočavanja s brojnim izazovima u sektoru prometa, kao i u drugim energetskim sektorima. Stoga je primjereno predvidjeti dodatne mjere za poticanje korištenja električne energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa te povisiti faktore množenja za izračunavanje doprinosa električne energije iz obnovljivih izvora koja se koristi u elektrificiranom željezničkom prometu i koju koriste električna cestovna vozila kako bi se potaklo njihovo korištenje i probijanje na tržište. Nadalje, primjereno je razmotriti dodatne mjere za poticanje energetske učinkovitosti i ušteda energije u sektoru prometa.

(15)

Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) pomaže se približavanju Unije pojmu „društva koje svoj otpad reciklira”, nastojeći stvarati što manje otpada i otpad koristiti kao resurs. Hijerarhijom otpada općenito se utvrđuje redoslijed prioriteta elemenata koji u području zakonodavstva i politike o otpadu predstavljaju najbolje cjelokupno rješenje za okoliš. Države članice trebale bi podržavati uporabu reciklata u skladu s hijerarhijom otpada i s ciljem da postanu društvo koje svoj otpad reciklira, a kad god je to moguće ne bi trebale podržavati odlaganje na odlagališta ili spaljivanje takvih reciklata. Neke od sirovina s niskim rizicima od neizravne promjene uporabe zemljišta mogu se smatrati otpadom. Međutim, one se i dalje mogu koristiti u druge svrhe koje bi predstavljale veći prioritet od oporabe energije u hijerarhiji otpada uspostavljenoj u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Stoga je prikladno da države članice uzmu u obzir načelo hijerarhije otpada u svim poticajnim mjerama za promicanje biogoriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta ili svim mjerama za smanjenje mogućnosti prijevare u vezi s proizvodnjom takvih biogoriva kako mjere korištenja takvih sirovina za proizvodnju biogoriva ne bi bile u suprotnosti s naporima u vezi sa smanjenjem otpada ili povećanjem recikliranja te učinkovitim i održivim korištenjem dostupnih resursa. Države članice mogu u svoja izvješća na temelju Direktive 2009/28/EZ uključiti mjere koje poduzimaju u vezi s tim.

(16)

Minimalni prag za uštedu emisija stakleničkih plinova za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u novim postrojenjima trebalo bi povećati kako bi se poboljšala njihova ukupna bilanca stakleničkih plinova te kako bi se odvratilo od daljnjih ulaganja u postrojenja s niskim uštedama emisija stakleničkih plinova. U okviru tog povećanja predviđena je zaštita ulaganja u kapacitete proizvodnje biogoriva i tekućih biogoriva u skladu s člankom 19. stavkom 6. drugim podstavkom Direktive 2009/28/EZ.

(17)

U svrhu pripreme za prelazak na napredna biogoriva i minimiziranja cjelokupnih utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta, primjereno je ograničiti količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ, bez ograničavanja cjelokupnog korištenja takvih biogoriva i tekućih biogoriva. U skladu s člankom 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uspostavom ograničenja na razini Unije ne dovodi se u pitanje mogućnost država članica da postave niže granice za količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se na nacionalnoj razini mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ.

(18)

Države članice trebale bi moći odlučiti primijeniti to ograničenje na količinu biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom postizanja cilja utvrđenog u članku 7.a Direktive 98/70/EZ.

(19)

U skladu s potrebom da se ograniči količina biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica kultura te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, države članice trebale bi nastojati postupno ukidati potporu za potrošnju takvih biogoriva i tekućih biogoriva na razinama koje prelaze to ograničenje.

(20)

Ograničavanje količine biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ ne utječe na slobodu država članica da odrede svoj način pridržavanja propisanog udjela konvencionalnih biogoriva unutar ukupnog cilja od 10 %. Posljedično tomu, pristup tržištu biogoriva proizvedenih u postrojenjima koja su u funkciji prije kraja 2013. ostaje potpuno otvoren. Stoga ova Direktiva ne utječe na opravdana očekivanja upravitelja takvih postrojenja.

(21)

Privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta trebale bi biti uvrštene u izvješća isporučitelja goriva i Komisije o emisijama stakleničkih plinova iz biogoriva na temelju Direktive 98/70/EZ, kao i u izvješća Komisije o emisijama stakleničkih plinova iz biogoriva i tekućih biogoriva na temelju Direktive 2009/28/EZ. Biogorivima proizvedenima od sirovina koja ne uzrokuju dodatnu potražnju za zemljištem, poput onih proizvedenih od otpadnih sirovina, trebalo bi dodijeliti emisijski faktor nula.

(22)

Do rizika od neizravne promjene uporabe zemljišta može doći ako se namjenske neprehrambene kulture, koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, uzgajaju na postojećim poljoprivrednim površinama koje se upotrebljavaju za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje. Ipak, u usporedbi s kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje takve namjenske kulture, koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, mogu ostvariti veće prinose i više doprinijeti sanaciji izrazito degradiranog i ozbiljno onečišćenog zemljišta. Međutim, informacije o proizvodnji biogoriva i tekućih biogoriva iz takvih namjenskih kultura i njihovu stvarnom utjecaju na promjenu uporabe zemljišta ograničene su. Stoga bi Komisija također trebala pratiti stanje u Uniji u pogledu proizvodnje i potrošnje biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz takvih namjenskih kultura kao i s time povezane učinke te o tome redovito izvješćivati. Trebalo bi utvrditi postojeće projekte u Uniji i iskoristiti ih za poboljšanje baze informacija u svrhu detaljnije analize rizika i koristi povezanih s okolišnom održivošću.

(23)

Povećanja prinosa u poljoprivrednim sektorima do kojih je došlo zahvaljujući pojačanom istraživanju, tehnološkom razvoju i prijenosu znanja i koja su veća od razina koje bi bile ostvarene da nije bilo programa za promicanje produktivnosti za biogoriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, kao i uzgajanje drugog godišnjeg usjeva na područjima koja prethodno nisu korištena za uzgajanje drugog godišnjeg usjeva, mogu doprinijeti ublažavanju neizravne promjene uporabe zemljišta. U mjeri u kojoj konačno ublažavanje učinka neizravne promjene uporabe zemljišta na nacionalnoj razini ili razini projekta može biti kvantificirano, mjere uvedene ovom Direktivom mogle bi odraziti takva poboljšanja produktivnosti kako u smanjenim procijenjenim vrijednostima emisija neizravne promjene uporabe zemljišta tako i u doprinosu biogoriva koje se temelji na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje prema udjelu energije iz obnovljivih izvora u prometu koji treba postići u 2020.

(24)

Dobrovoljni programi igraju sve važniju ulogu u pružanju dokaza o sukladnosti sa zahtjevima održivosti utvrđenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ. Stoga je primjereno ovlastiti Komisiju da zahtijeva da dobrovoljni programi, uključujući oni koje je Komisija već priznala u skladu s člankom 7.c stavkom 6. Direktive 98/70/EZ i člankom 18. stavkom 6. Direktive 2009/28/EZ, redovito izvješćuju o svojim aktivnostima. Takva bi izvješća trebala biti javna kako bi se povećala transparentnost i poboljšao nadzor Komisije. Osim toga, takvo izvješćivanje Komisiji bi pružilo potrebne podatke kako bi mogla izvješćivati o radu dobrovoljnih programa s ciljem utvrđivanja najbolje prakse i podnošenja, prema potrebi, prijedloga za daljnje promicanje takve najbolje prakse.

(25)

Kako bi se olakšalo nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, primjereno je razjasniti uvjete pod kojima se primjenjuje načelo uzajamnog priznavanja za sve programe za provjeru usklađenosti s kriterijima održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva utvrđenima u skladu s direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ.

(26)

Dobro upravljanje i pristup temeljen na pravima, kojim su obuhvaćena sva ljudska prava, pri rješavanju pitanja sigurnosti opskrbe hranom i ishrane na svim razinama od ključne su važnosti te bi u slučajevima negativnih učinaka na sigurnost opskrbe hranom i ishrane trebalo težiti koherentnosti različitih politika. U tom su kontekstu od posebne važnosti upravljanje pravima na držanje i uporabu zemljišta te sigurnost tih prava. Stoga bi države članice trebale poštovati načela za odgovorno ulaganje u poljoprivredu i prehrambene sustave, koje je u listopadu 2014. odobrio Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom (CFS) Organizacije za hranu i poljoprivredu. Države članice također se potiče da podupiru provedbu dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju držanjem zemljišta, ribarstvom i šumarstvom u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom, koje je CFS usvojio u listopadu 2013. godine.

(27)

Iako su biogoriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje obično povezana s rizicima neizravne promjene uporabe zemljišta, postoje i iznimke. Države članice i Komisija trebale bi poticati razvoj i korištenje programa koji pouzdano mogu dokazati da proizvodnja određene količine sirovina za proizvodnju biogoriva u određenom projektu nije potisnula proizvodnju u druge svrhe. To može biti slučaj, na primjer, kada je proizvodnja biogoriva jednaka iznosu dodatne proizvodnje postignute kroz ulaganja u poboljšanu produktivnost iznad razina koje bi se inače postigle da nije bilo takvih programa promicanja proizvodnje, ili kada se proizvodnja biogoriva odvija na zemljištu gdje je došlo do izravne promjene uporabe zemljišta bez značajnih negativnih utjecaja na prethodno postojeće usluge ekosustava koje je to zemljište pružalo, uključujući zaštitu zaliha ugljika i biološku raznolikost. Države članice i Komisija trebale bi istražiti mogućnost uspostave kriterija za identifikaciju i certificiranje takvih programa kojima se pouzdano može dokazati da proizvodnja određene količine sirovina za proizvodnju biogoriva u određenom projektu nije potisnula proizvodnju u svrhe koje ne uključuju proizvodnju biogoriva i da je ta sirovina za proizvodnju biogoriva proizvedena u skladu s kriterijima održivosti Unije za biogoriva. U obzir se može uzimati samo količina sirovina koja odgovara stvarnom smanjenju premještanja postignutom u okviru programa.

(28)

Primjereno je uskladiti pravila za korištenje zadanih vrijednosti kako bi se osiguralo jednako postupanje prema proizvođačima, bez obzira na mjesto proizvodnje. Dok treće zemlje smiju koristiti zadane vrijednosti, proizvođači iz Unije obvezni su koristiti stvarne vrijednosti kada su te vrijednosti više od zadanih vrijednosti ili kada država članica nije podnijela izvješće, čime se povećava njihovo administrativno opterećenje. Stoga bi trebalo pojednostaviti postojeća pravila kako korištenje zadanih vrijednosti ne bi bilo ograničeno na područja unutar Unije navedena u popisima iz članka 19. stavka 2. Direktive 2009/28/EZ i članka 7.d stavka 2. Direktive 98/70/EZ.

(29)

Kao posljedica stupanja na snagu UFEU-a, ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju direktiva 2009/28/EZ i 98/70/EZ trebaju se uskladiti s člancima 290. i 291. UFEU-a.

(30)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu direktiva 98/70/EZ i 2009/28/EZ, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(31)

Kako bi se omogućila prilagodba Direktive 98/70/EZ tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na dodavanje procijenjenih tipičnih i zadanih vrijednosti za procese dobivanja biogoriva i prilagodbe dozvoljenih analitičkih metoda, u vezi sa specifikacijama goriva, i dopuštenih odstupanja u tlaku pare za benzin koji sadrži bioetanol, kao i s obzirom na utvrđivanje zadanih vrijednosti emisija stakleničkih plinova u pogledu obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu te hvatanja i uporabe ugljika za promet.

(32)

Kako bi se omogućila prilagodba Direktive 2009/28/EZ tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na moguće dodavanje na popis sirovina za proizvodnju biogoriva i goriva čiji bi se doprinos cilju iz članka 3. stavka 4. te direktive trebao smatrati dvaput vrednijim od njihova energetskog sadržaja i s obzirom na dodavanje procijenjenih tipičnih i zadanih vrijednosti za procese dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva, kao i s obzirom na prilagodbu energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III. Direktivi 2009/28/EZ, znanstvenom i tehničkom napretku.

(33)

Posebno je važno da Komisija pri primjeni direktiva 98/70/EZ i 2009/28/EZ provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(34)

Komisija bi trebala preispitati učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom, na temelju najboljih i najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza, za ograničavanje utjecaja emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta te za pronalaženje načina daljnjeg smanjenja tog utjecaja.

(35)

Važno je da Komisija bez odgode predstavi sveobuhvatan prijedlog ekonomične i tehnološki neutralne politike za razdoblje nakon 2020. kako bi se stvorila dugoročna perspektiva za ulaganja u održiva biogoriva s niskim rizikom pojave neizravne promjene uporabe zemljišta i u druge načine dekarbonizacije sektora prometa.

(36)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjima od 28. rujna 2011. (8)., države članice obvezale su se u opravdanim slučajevima obavijestima o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U odnosu na ovu Direktivu zakonodavac smatra da je prosljeđivanje tih dokumenata opravdano.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest osigurati jedinstveno tržište za goriva koja se koriste za cestovni promet i za necestovne pokretne strojeve te osigurati poštovanje minimalnih razina zaštite okoliša pri uporabi tih goriva, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

Direktive 98/70/EZ i 2009/28/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 2. dodaju se sljedeće točke:

2.

Članak 7.a mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 7.b mijenja se kako slijedi:

4.

Članak 7.c mijenja se kako slijedi:

5.

Članak 7.d mijenja se kako slijedi:

6.

U članku 7.e stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću iz članka 7.b stavka 7., članka 7.c stavka 2., članka 7.c stavka 9. te članka 7.d stavaka 4. i 5., kao i izvješća i informacije koji se dostavljaju na temelju članka 7.c stavka 3. prvog i petog podstavka i članka 7.d. stavka 2. pripremaju se i prenose za potrebe Direktive 2009/28/EZ i ove Direktive.”.

7.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

8.

U članku 8.a stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   S obzirom na procjenu provedenu primjenom metodologije ispitivanja iz stavka 1., Europski parlament i Vijeće mogu revidirati ograničenje za sadržaj MMT-a u gorivu određeno u stavku 2. na temelju zakonodavnog prijedloga Komisije.”.

9.

U članku 9. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

10.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

11.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. listopada 2015.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”.

12.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Postupak odbora

1.   Osim u slučajevima navedenima u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za kakvoću goriva. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

2.   U vezi s pitanjima koja se odnose na održivost biogoriva i tekućih biogoriva iz članaka 7.b, 7.c i 7.d Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i tekućih biogoriva iz članka 25. stavka 2. Direktive 2009/28/EZ. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbori ne daju nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(9)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

13.

Prilog IV. mijenja se i dodaje se Prilog V. u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi.

1.

U članku 2. drugom stavku dodaju se sljedeće točke:

(10)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).”."

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

3.

U članku 5., stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s prilagodbom energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III., znanstvenom i tehničkom napretku.”.

4.

U članku 6. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Države članice mogu postići dogovor i postaviti aranžmane za statistički prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti sve ostalo oko prijenosa. Prenesena količina:

2.   Dogovori iz stavka 1. ovog članka s obzirom na članak 3. stavke 1., 2. i 4. mogu trajati godinu dana ili više godina. O njima se obavješćuje Komisija najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj proizvode učinak. Informacije koje se šalju Komisiji sadržavaju količinu i cijenu energije o kojoj je riječ.”.

5.

Članak 17. mijenja se kako slijedi:

6.

Članak 18. mijenja se kako slijedi:

7.

Članak 19. mijenja se kako slijedi:

8.

Članak 21. briše se.

9.

U članku 22. stavku 1. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

10.

Članak 23. mijenja se kako slijedi:

11.

Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Postupak odbora

1.   Osim u slučajevima navedenima u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za obnovljive izvore energije. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

2.   U vezi s pitanjima koja se odnose na održivost biogoriva i tekućih biogoriva, Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i tekućih biogoriva. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbori ne daju nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(12)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

12.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. listopada 2015.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”.

13.

Prilog V. mijenja se i dodaju se prilozi VIII. i IX. u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

(a)

učinkovitosti mjera, uvedenih ovom Direktivom, u ograničavanju emisija stakleničkih plinova zbog neizravne promjene uporabe zemljišta u vezi s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva. U tom pogledu izvješće također obuhvaća najnovije dostupne informacije u vezi s ključnim pretpostavkama koje utječu na rezultate modela emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezanih s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva, uključujući mjerene trendove u poljoprivrednim prinosima i produktivnosti, dodjelu suproizvoda i zapažene stope globalne promjene uporabe zemljišta i krčenja šuma te mogući utjecaj politika Unije poput okoliša, klime i poljoprivrednih politika, uključujući dionike u takav postupak preispitivanja;

(b)

učinkovitosti poticaja predviđenih za biogoriva proizvedena iz sirovina za koje se ne upotrebljava zemljište ili iz neprehrambenih kultura na temelju članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ, uključujući i podatak o tome očekuje li se da će Unija u cjelini iskorištavati 0,5 postotnih bodova u energetskom sadržaju udjela energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa u 2020. od biogoriva proizvedenih iz sirovina i iz drugih goriva, navedenih u Prilogu IX. dijelu A;

(c)

utjecaju povećane potražnje za biomasom na sektore koji upotrebljavaju biomasu;

(d)

mogućnosti uspostave kriterija za identifikaciju i certificiranje biogoriva i tekućih biogoriva s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta proizvedenih u skladu s kriterijima održivosti navedenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ, s ciljem ažuriranja Priloga V. Direktivi 98/70/EZ i Priloga VIII. Direktivi 2009/28/EZ, ako je to potrebno;

(e)

mogućoj gospodarskoj i okolišnoj koristi i rizicima povezanima s povećanom proizvodnjom i upotrebom namjenskih neprehrambenih kultura koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, također upotrebom podataka u vezi s postojećim projektima;

(f)

relativnom udjelu bioetanola i biodizela na tržištu Unije i udjelu energije iz obnovljivih izvora u benzinu. Komisija ocjenjuje i faktore koji utječu na udio energije iz obnovljivih izvora u benzinu, kao i moguće prepreke uporabi. Ocjena uključuje troškove, norme za gorivo, infrastrukturu i klimatske uvjete. Komisija prema potrebi može izraditi preporuke o načinu svladavanja mogućih utvrđenih prepreka; i

(g)

o tome koje su države članice odlučile primijeniti ograničenje količine biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe radi postizanja cilja utvrđenog u članku 7.a Direktive 98/70/EZ te o tome je li došlo do problema u primjeni ili postizanju cilja iz članka 7.a Direktive 98/70/EZ. Komisija također ocjenjuje u kojoj se mjeri biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe isporučuju kako bi se postigao cilj iz članka 7.a Direktive 98/70/EZ u razini većoj od one koja može doprinijeti postizanju ciljeva iz Direktive 2009/28/EZ. Ocjena uključuje procjenu utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta i ekonomičnosti pristupa za koji su se odlučile države članice.

(a)

uvođenje čimbenika prilagođenih procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta u odgovarajuće kriterije održivosti navedene u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ;

(b)

uvođenje daljnjih mjera za sprečavanje i suzbijanje prijevara, uključujući dodatne mjere koje treba poduzeti na razini Unije;

(c)

promicanje održivih biogoriva nakon 2020. na tehnološki neutralan način, u kontekstu okvira za klimatske i energetske politike do 2030.