Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32015L1513

Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP)

OJ L 239, 15.9.2015, p. 1–29 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2015/1513/oj

15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/1


DIREKTIVA (EU) 2015/1513 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 9. rujna 2015.

o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. i članak 114. u vezi s člankom 1. točkama od 3. do 13. i člankom 2. točkama od 5. do 7. ove Direktive,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Na temelju članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) svaka država članica osigurava da udio energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa 2020. predstavlja najmanje 10 % konačne potrošnje energije u prometu u toj državi članici. Miješanje biogoriva jedna je od metoda dostupnih državama članicama za ostvarenje tog cilja te se očekuje da će ona najviše doprinijeti tom cilju. U Direktivi 2009/28/EZ također se naglašava potreba za energetskom učinkovitosti u sektoru prometa, koja je nužna jer će obvezni ciljni postotak za energiju iz obnovljivih izvora vjerojatno biti sve teže trajno postići bude li ukupna potražnja za energijom u prometu i dalje rasla. Zbog tog se razloga, kao i zbog važnosti energetske učinkovitosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova, države članice i Komisija potiču da uvrste detaljnije informacije o mjerama energetske učinkovitosti u sektoru prometa u svoja izvješća koja podnose u skladu s Prilogom IV. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i s drugim zakonodavstvom Unije relevantnim za promicanje energetske učinkovitosti u sektoru prometa.

(2)

S obzirom na cilj Unije da dodatno smanji emisije stakleničkih plinova i značajni doprinos goriva namijenjenih uporabi u cestovnom prometu tim emisijama, države članice, u skladu s člankom 7.a stavkom 2. Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), od isporučitelja goriva ili energije zahtijevaju da do 31. prosinca 2020. smanje za najmanje 6 % emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici goriva koja u Uniji koriste cestovna vozila, necestovni pokretni strojevi, poljoprivredni i šumski traktori i rekreacijska plovila kad nisu na moru. Miješanje biogoriva jedna je od metoda dostupnih isporučiteljima fosilnih goriva za smanjenje intenziteta stakleničkih plinova isporučenih fosilnih goriva.

(3)

Direktivom 2009/28/EZ utvrđuju se kriteriji održivosti koje biogoriva i tekuća biogoriva moraju ispunjavati kako bi se smatrala dijelom ciljeva iz te direktive te kako bi ispunjavala uvjete za uključenje u programe javne potpore. Ti kriteriji uključuju zahtjeve o minimalnim uštedama emisija stakleničkih plinova koje biogoriva i tekuća biogoriva trebaju ostvariti u usporedbi s fosilnim gorivima. Istovjetni kriteriji održivosti za biogoriva utvrđeni su u Direktivi 98/70/EZ.

(4)

Kada se pašnjaci ili poljoprivredne površine prethodno predviđeni za opskrbu tržišta prehrambenih proizvoda i hrane za životinje pretvaraju u površine za proizvodnju biogoriva, potražnja za drugim proizvodima, koja nema veze s gorivom, i dalje će trebati biti zadovoljena, bilo intenziviranjem postojeće proizvodnje bilo pretvaranjem drugih nepoljoprivrednih površina u površine za poljoprivrednu proizvodnju. U potonjem slučaju radi se o neizravnoj promjeni uporabe zemljišta, a kada to uključuje prenamjenu zemljišta s velikim zalihama ugljika može doći do znatnih emisija stakleničkih plinova. Stoga bi direktive 98/70/EZ i 2009/28/EZ trebalo izmijeniti kako bi se u njih uključile odredbe za rješavanje problema utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta s obzirom na to da trenutačna proizvodnja biogoriva većim dijelom počiva na kulturama s postojećih poljoprivrednih površina. U takvim odredbama trebalo bi uzeti u obzir potrebu zaštite postojećih ulaganja.

(5)

Prema predviđanjima o potražnji biogoriva koja su dostavile države članice te procjenama o emisijama plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta za različite sirovine za proizvodnju biogoriva, izgledno je da su emisije stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta znatne te bi mogle dovesti do poništenja nekih ili svih ušteda emisija stakleničkih plinova pojedinih biogoriva. Razlog je tomu činjenica da se očekuje da će gotovo sva proizvodnja biogoriva u 2020. dolaziti od kultura koje se uzgajaju na površinama koje bi se mogle koristiti za svrhe tržišta prehrambenih proizvoda ili hrane za životinje. Kako bi se smanjile takve emisije, primjereno je na odgovarajući način razlikovati različite skupine kultura kao što su uljarice, šećerne kulture i žitarice te druge kulture bogate škrobom. Nadalje, potrebno je poticati istraživanja i razvoj novih, naprednih biogoriva koja se ne natječu s prehrambenim kulturama te dodatno proučiti utjecaj različitih skupina kultura na izravnu i neizravnu promjenu uporabe zemljišta.

(6)

S ciljem izbjegavanja poticanja namjernog povećanja proizvodnje ostataka prerade na štetu osnovnog proizvoda, iz definicije ostataka prerade trebalo bi isključiti ostatke koji nastaju prilikom postupka proizvodnje koji je u tu svrhu namjerno modificiran.

(7)

Izgledno je da će tekuća obnovljiva goriva biti potrebna u sektoru prometa kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u tom sektoru. Napredna biogoriva, poput onih proizvedenih od otpada i algi, omogućuju velike uštede emisija stakleničkih plinova s niskim rizikom pojave neizravne promjene uporabe zemljišta te ne predstavljaju izravnu prijetnju poljoprivrednom zemljištu koje se koristi za svrhe tržišta prehrambenih proizvoda i hrane za životinje. Stoga je primjereno potaknuti više istraživanja te veći razvoj i proizvodnju tih naprednih biogoriva jer ona trenutačno na tržištu nisu dostupna u velikim količinama, djelomično zbog toga što se za javne subvencije natječu s ustaljenim tehnologijama proizvodnje biogoriva na temelju prehrambenih kultura.

(8)

Poželjno bi bilo već do 2020. postići znatno višu razinu potrošnje naprednih biogoriva u Uniji u usporedbi s trenutačnim trendom. Svaka bi država članica trebala promicati potrošnju naprednih biogoriva i nastojati ostvariti minimalnu razinu potrošnje naprednih biogoriva na svojem državnom području postavljanjem pravno neobvezujućeg nacionalnog cilja koji nastoji postići u okviru obveze osiguravanja da udio energije iz obnovljivih izvora energije u svim oblicima prometa u 2020. predstavlja najmanje 10 % konačne potrošnje energije u prometu u toj državi članici. Kada je to moguće, planove država članica za postizanje svojih nacionalnih ciljeva trebalo bi objaviti radi povećanja transparentnosti i predvidljivosti za tržište.

(9)

Također je prikladno da države članice podnesu izvješće Komisiji o razinama potrošnje naprednih biogoriva na svojem državnom području prilikom postavljanja svojih nacionalnih ciljeva i o svojim postignućima u ostvarenju tih nacionalnih ciljeva u 2020., što bi trebalo objaviti u objedinjenom izvješću kako bi se procijenila učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom u smanjenju rizika emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta promicanjem naprednih biogoriva. Očekuje se da će napredna biogoriva s malim utjecajem na neizravnu promjenu uporabe zemljišta i velikim ukupnim uštedama emisija stakleničkih plinova te njihovo promicanje i dalje igrati važnu ulogu u dekarbonizaciji prometa te razvoju niskougljičnih prometnih tehnologija i nakon 2020.

(10)

U svojim zaključcima od 23. i 24. listopada 2014. Europsko je vijeće naglasilo važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i rizika povezanih s ovisnošću o fosilnim gorivima u sektoru prometa unutar okvira klimatske i energetske politike do 2030. te je pozvalo Komisiju da dodatno ispita instrumente i mjere za sveobuhvatan i tehnološki neutralan pristup promicanju smanjenja emisija i energetske učinkovitosti u prometu, za promet na električni pogon i za obnovljive izvore energije u prometu i nakon 2020.

(11)

Također je važno da plan za obnovljivu energiju za razdoblje nakon 2020., koji Komisija treba predstaviti 2018. u skladu s člankom 23. stavkom 9. Direktive 2009/28/EZ, uključujući za sektor prometa, bude osmišljen kao dio šire strategije Unije za tehnologije i inovacije povezane s energijom i klimom koja se treba izraditi u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 20. ožujka 2015. Stoga je primjereno pravodobno preispitati učinkovitost poticaja za razvoj i uporabu tehnologija naprednih biogoriva kako bi se pri izradi plana za razdoblje nakon 2020. mogli u potpunosti uzeti u obzir zaključci tog preispitivanja.

(12)

Razlike u procijenjenim emisijama u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta proizlaze iz različitih unosa podataka i ključnih pretpostavki o poljoprivrednom razvoju poput trendova u poljoprivrednim prinosima i produktivnosti, dodjeli suproizvoda i zapaženim stopama globalne promjene uporabe zemljišta i krčenja šuma koji nisu pod nadzorom proizvođača biogoriva. Iako se većina sirovina za proizvodnju biogoriva proizvodi u Uniji, procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta uglavnom se očekuju izvan Unije, u područjima gdje će se najvjerojatnije ostvariti dodatna proizvodnja uz najniže troškove. Posebno, pretpostavke s obzirom na prenamjenu tropskih šuma i isušivanje tresetnog zemljišta izvan Unije snažno utječu na procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezane s proizvodnjom biodizela iz uljarica te je stoga najvažnije osigurati da se ti podaci i pretpostavke preispitaju u skladu s najnovijim raspoloživim informacijama o prenamjeni zemljišta i krčenju šuma, uključujući prijenos svakog napretka postignutog u tim područjima u okviru postojećih međunarodnih programa. Komisija bi stoga trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem na temelju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza preispituje učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom u pogledu ograničavanja emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezanih s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva i u kojem preispituje mogućnosti uvođenja čimbenika prilagođenih procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta u odgovarajuće kriterije održivosti.

(13)

Kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost bioindustrija te u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. veljače 2012. pod nazivom „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” i Komunikacijom Komisije od 20. rujna 2011. pod nazivom „Plan za Europu učinkovitih resursa”, kojima se promiču integrirane i raznolike biorafinerije diljem Europe, trebalo bi odrediti pojačane mjere na temelju Direktive 2009/28/EZ na način da se prednost daje korištenju biomase kao sirovine koja nema veliku gospodarsku vrijednost za druge uporabe osim uporabe u proizvodnji biogoriva.

(14)

Češće korištenje električne energije iz obnovljivih izvora jest način suočavanja s brojnim izazovima u sektoru prometa, kao i u drugim energetskim sektorima. Stoga je primjereno predvidjeti dodatne mjere za poticanje korištenja električne energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa te povisiti faktore množenja za izračunavanje doprinosa električne energije iz obnovljivih izvora koja se koristi u elektrificiranom željezničkom prometu i koju koriste električna cestovna vozila kako bi se potaklo njihovo korištenje i probijanje na tržište. Nadalje, primjereno je razmotriti dodatne mjere za poticanje energetske učinkovitosti i ušteda energije u sektoru prometa.

(15)

Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) pomaže se približavanju Unije pojmu „društva koje svoj otpad reciklira”, nastojeći stvarati što manje otpada i otpad koristiti kao resurs. Hijerarhijom otpada općenito se utvrđuje redoslijed prioriteta elemenata koji u području zakonodavstva i politike o otpadu predstavljaju najbolje cjelokupno rješenje za okoliš. Države članice trebale bi podržavati uporabu reciklata u skladu s hijerarhijom otpada i s ciljem da postanu društvo koje svoj otpad reciklira, a kad god je to moguće ne bi trebale podržavati odlaganje na odlagališta ili spaljivanje takvih reciklata. Neke od sirovina s niskim rizicima od neizravne promjene uporabe zemljišta mogu se smatrati otpadom. Međutim, one se i dalje mogu koristiti u druge svrhe koje bi predstavljale veći prioritet od oporabe energije u hijerarhiji otpada uspostavljenoj u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Stoga je prikladno da države članice uzmu u obzir načelo hijerarhije otpada u svim poticajnim mjerama za promicanje biogoriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta ili svim mjerama za smanjenje mogućnosti prijevare u vezi s proizvodnjom takvih biogoriva kako mjere korištenja takvih sirovina za proizvodnju biogoriva ne bi bile u suprotnosti s naporima u vezi sa smanjenjem otpada ili povećanjem recikliranja te učinkovitim i održivim korištenjem dostupnih resursa. Države članice mogu u svoja izvješća na temelju Direktive 2009/28/EZ uključiti mjere koje poduzimaju u vezi s tim.

(16)

Minimalni prag za uštedu emisija stakleničkih plinova za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u novim postrojenjima trebalo bi povećati kako bi se poboljšala njihova ukupna bilanca stakleničkih plinova te kako bi se odvratilo od daljnjih ulaganja u postrojenja s niskim uštedama emisija stakleničkih plinova. U okviru tog povećanja predviđena je zaštita ulaganja u kapacitete proizvodnje biogoriva i tekućih biogoriva u skladu s člankom 19. stavkom 6. drugim podstavkom Direktive 2009/28/EZ.

(17)

U svrhu pripreme za prelazak na napredna biogoriva i minimiziranja cjelokupnih utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta, primjereno je ograničiti količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ, bez ograničavanja cjelokupnog korištenja takvih biogoriva i tekućih biogoriva. U skladu s člankom 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uspostavom ograničenja na razini Unije ne dovodi se u pitanje mogućnost država članica da postave niže granice za količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se na nacionalnoj razini mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ.

(18)

Države članice trebale bi moći odlučiti primijeniti to ograničenje na količinu biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom postizanja cilja utvrđenog u članku 7.a Direktive 98/70/EZ.

(19)

U skladu s potrebom da se ograniči količina biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica kultura te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, države članice trebale bi nastojati postupno ukidati potporu za potrošnju takvih biogoriva i tekućih biogoriva na razinama koje prelaze to ograničenje.

(20)

Ograničavanje količine biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ ne utječe na slobodu država članica da odrede svoj način pridržavanja propisanog udjela konvencionalnih biogoriva unutar ukupnog cilja od 10 %. Posljedično tomu, pristup tržištu biogoriva proizvedenih u postrojenjima koja su u funkciji prije kraja 2013. ostaje potpuno otvoren. Stoga ova Direktiva ne utječe na opravdana očekivanja upravitelja takvih postrojenja.

(21)

Privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta trebale bi biti uvrštene u izvješća isporučitelja goriva i Komisije o emisijama stakleničkih plinova iz biogoriva na temelju Direktive 98/70/EZ, kao i u izvješća Komisije o emisijama stakleničkih plinova iz biogoriva i tekućih biogoriva na temelju Direktive 2009/28/EZ. Biogorivima proizvedenima od sirovina koja ne uzrokuju dodatnu potražnju za zemljištem, poput onih proizvedenih od otpadnih sirovina, trebalo bi dodijeliti emisijski faktor nula.

(22)

Do rizika od neizravne promjene uporabe zemljišta može doći ako se namjenske neprehrambene kulture, koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, uzgajaju na postojećim poljoprivrednim površinama koje se upotrebljavaju za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje. Ipak, u usporedbi s kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje takve namjenske kulture, koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, mogu ostvariti veće prinose i više doprinijeti sanaciji izrazito degradiranog i ozbiljno onečišćenog zemljišta. Međutim, informacije o proizvodnji biogoriva i tekućih biogoriva iz takvih namjenskih kultura i njihovu stvarnom utjecaju na promjenu uporabe zemljišta ograničene su. Stoga bi Komisija također trebala pratiti stanje u Uniji u pogledu proizvodnje i potrošnje biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz takvih namjenskih kultura kao i s time povezane učinke te o tome redovito izvješćivati. Trebalo bi utvrditi postojeće projekte u Uniji i iskoristiti ih za poboljšanje baze informacija u svrhu detaljnije analize rizika i koristi povezanih s okolišnom održivošću.

(23)

Povećanja prinosa u poljoprivrednim sektorima do kojih je došlo zahvaljujući pojačanom istraživanju, tehnološkom razvoju i prijenosu znanja i koja su veća od razina koje bi bile ostvarene da nije bilo programa za promicanje produktivnosti za biogoriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, kao i uzgajanje drugog godišnjeg usjeva na područjima koja prethodno nisu korištena za uzgajanje drugog godišnjeg usjeva, mogu doprinijeti ublažavanju neizravne promjene uporabe zemljišta. U mjeri u kojoj konačno ublažavanje učinka neizravne promjene uporabe zemljišta na nacionalnoj razini ili razini projekta može biti kvantificirano, mjere uvedene ovom Direktivom mogle bi odraziti takva poboljšanja produktivnosti kako u smanjenim procijenjenim vrijednostima emisija neizravne promjene uporabe zemljišta tako i u doprinosu biogoriva koje se temelji na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje prema udjelu energije iz obnovljivih izvora u prometu koji treba postići u 2020.

(24)

Dobrovoljni programi igraju sve važniju ulogu u pružanju dokaza o sukladnosti sa zahtjevima održivosti utvrđenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ. Stoga je primjereno ovlastiti Komisiju da zahtijeva da dobrovoljni programi, uključujući oni koje je Komisija već priznala u skladu s člankom 7.c stavkom 6. Direktive 98/70/EZ i člankom 18. stavkom 6. Direktive 2009/28/EZ, redovito izvješćuju o svojim aktivnostima. Takva bi izvješća trebala biti javna kako bi se povećala transparentnost i poboljšao nadzor Komisije. Osim toga, takvo izvješćivanje Komisiji bi pružilo potrebne podatke kako bi mogla izvješćivati o radu dobrovoljnih programa s ciljem utvrđivanja najbolje prakse i podnošenja, prema potrebi, prijedloga za daljnje promicanje takve najbolje prakse.

(25)

Kako bi se olakšalo nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, primjereno je razjasniti uvjete pod kojima se primjenjuje načelo uzajamnog priznavanja za sve programe za provjeru usklađenosti s kriterijima održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva utvrđenima u skladu s direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ.

(26)

Dobro upravljanje i pristup temeljen na pravima, kojim su obuhvaćena sva ljudska prava, pri rješavanju pitanja sigurnosti opskrbe hranom i ishrane na svim razinama od ključne su važnosti te bi u slučajevima negativnih učinaka na sigurnost opskrbe hranom i ishrane trebalo težiti koherentnosti različitih politika. U tom su kontekstu od posebne važnosti upravljanje pravima na držanje i uporabu zemljišta te sigurnost tih prava. Stoga bi države članice trebale poštovati načela za odgovorno ulaganje u poljoprivredu i prehrambene sustave, koje je u listopadu 2014. odobrio Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom (CFS) Organizacije za hranu i poljoprivredu. Države članice također se potiče da podupiru provedbu dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju držanjem zemljišta, ribarstvom i šumarstvom u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom, koje je CFS usvojio u listopadu 2013. godine.

(27)

Iako su biogoriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje obično povezana s rizicima neizravne promjene uporabe zemljišta, postoje i iznimke. Države članice i Komisija trebale bi poticati razvoj i korištenje programa koji pouzdano mogu dokazati da proizvodnja određene količine sirovina za proizvodnju biogoriva u određenom projektu nije potisnula proizvodnju u druge svrhe. To može biti slučaj, na primjer, kada je proizvodnja biogoriva jednaka iznosu dodatne proizvodnje postignute kroz ulaganja u poboljšanu produktivnost iznad razina koje bi se inače postigle da nije bilo takvih programa promicanja proizvodnje, ili kada se proizvodnja biogoriva odvija na zemljištu gdje je došlo do izravne promjene uporabe zemljišta bez značajnih negativnih utjecaja na prethodno postojeće usluge ekosustava koje je to zemljište pružalo, uključujući zaštitu zaliha ugljika i biološku raznolikost. Države članice i Komisija trebale bi istražiti mogućnost uspostave kriterija za identifikaciju i certificiranje takvih programa kojima se pouzdano može dokazati da proizvodnja određene količine sirovina za proizvodnju biogoriva u određenom projektu nije potisnula proizvodnju u svrhe koje ne uključuju proizvodnju biogoriva i da je ta sirovina za proizvodnju biogoriva proizvedena u skladu s kriterijima održivosti Unije za biogoriva. U obzir se može uzimati samo količina sirovina koja odgovara stvarnom smanjenju premještanja postignutom u okviru programa.

(28)

Primjereno je uskladiti pravila za korištenje zadanih vrijednosti kako bi se osiguralo jednako postupanje prema proizvođačima, bez obzira na mjesto proizvodnje. Dok treće zemlje smiju koristiti zadane vrijednosti, proizvođači iz Unije obvezni su koristiti stvarne vrijednosti kada su te vrijednosti više od zadanih vrijednosti ili kada država članica nije podnijela izvješće, čime se povećava njihovo administrativno opterećenje. Stoga bi trebalo pojednostaviti postojeća pravila kako korištenje zadanih vrijednosti ne bi bilo ograničeno na područja unutar Unije navedena u popisima iz članka 19. stavka 2. Direktive 2009/28/EZ i članka 7.d stavka 2. Direktive 98/70/EZ.

(29)

Kao posljedica stupanja na snagu UFEU-a, ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju direktiva 2009/28/EZ i 98/70/EZ trebaju se uskladiti s člancima 290. i 291. UFEU-a.

(30)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu direktiva 98/70/EZ i 2009/28/EZ, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(31)

Kako bi se omogućila prilagodba Direktive 98/70/EZ tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na dodavanje procijenjenih tipičnih i zadanih vrijednosti za procese dobivanja biogoriva i prilagodbe dozvoljenih analitičkih metoda, u vezi sa specifikacijama goriva, i dopuštenih odstupanja u tlaku pare za benzin koji sadrži bioetanol, kao i s obzirom na utvrđivanje zadanih vrijednosti emisija stakleničkih plinova u pogledu obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu te hvatanja i uporabe ugljika za promet.

(32)

Kako bi se omogućila prilagodba Direktive 2009/28/EZ tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na moguće dodavanje na popis sirovina za proizvodnju biogoriva i goriva čiji bi se doprinos cilju iz članka 3. stavka 4. te direktive trebao smatrati dvaput vrednijim od njihova energetskog sadržaja i s obzirom na dodavanje procijenjenih tipičnih i zadanih vrijednosti za procese dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva, kao i s obzirom na prilagodbu energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III. Direktivi 2009/28/EZ, znanstvenom i tehničkom napretku.

(33)

Posebno je važno da Komisija pri primjeni direktiva 98/70/EZ i 2009/28/EZ provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(34)

Komisija bi trebala preispitati učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom, na temelju najboljih i najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza, za ograničavanje utjecaja emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta te za pronalaženje načina daljnjeg smanjenja tog utjecaja.

(35)

Važno je da Komisija bez odgode predstavi sveobuhvatan prijedlog ekonomične i tehnološki neutralne politike za razdoblje nakon 2020. kako bi se stvorila dugoročna perspektiva za ulaganja u održiva biogoriva s niskim rizikom pojave neizravne promjene uporabe zemljišta i u druge načine dekarbonizacije sektora prometa.

(36)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjima od 28. rujna 2011. (8)., države članice obvezale su se u opravdanim slučajevima obavijestima o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U odnosu na ovu Direktivu zakonodavac smatra da je prosljeđivanje tih dokumenata opravdano.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest osigurati jedinstveno tržište za goriva koja se koriste za cestovni promet i za necestovne pokretne strojeve te osigurati poštovanje minimalnih razina zaštite okoliša pri uporabi tih goriva, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

Direktive 98/70/EZ i 2009/28/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 98/70/EZ

Direktiva 98/70/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. dodaju se sljedeće točke:

„10.

‚obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu’ znači tekuća ili plinovita goriva, koja nisu biogoriva, čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora energije koji nisu biomasa i koja se upotrebljavaju u prometu;

11.

‚kulture bogate škrobom’ znači kulture koje se sastoje uglavnom od žitarica (bez obzira na to koriste li se isključivo zrna ili se koristi cijela biljka, kao u slučaju zelenog kukuruza), gomolja, korjenastih kultura (poput krumpira, čičoka, slatkih krumpira, manioke i jama) te izdanaka korijenja (poput taroa i cocoyama);

12.

‚biogoriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta’ znači biogoriva čije su sirovine proizvedene u okviru programa čija je svrha smanjenje premještanja proizvodnje za potrebe koje nisu potrebe za proizvodnju biogoriva i koje su proizvedene u skladu s kriterijima održivosti za biogoriva navedenima u članku 7.b;

13.

‚ostaci prerade’ znači tvar koja nije jedan od konačnih proizvoda koji su neposredni cilj proizvodnog postupka; ona nije primarni cilj proizvodnog postupka i postupak nije bio namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje;

14.

‚ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva’ znači ostaci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva; oni ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade.”.

2.

Članak 7.a mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„U slučaju isporučitelja biogoriva za uporabu u zračnom prometu, države članice tim isporučiteljima mogu dopustiti da odluče doprinijeti obvezi smanjenja utvrđenoj u stavku 2. ovog članka pod uvjetom da su ta biogoriva u skladu s kriterijima održivosti navedenima u članku 7.b.”;

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice mogu predvidjeti da maksimalni doprinos biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno za proizvodnju energije, u svrhu usklađivanja s ciljem navedenim u prvom podstavku ovog stavka, ne prelaze maksimalni doprinos utvrđen u članku 3. stavku 4. drugom podstavku točki (d) Direktive 2009/28/EZ.”;

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3. kako bi odredila detaljna pravila za jedinstvenu provedbu stavka 4. ovog članka od strane država članica.”;

(d)

dodaju se sljedeći stavci:

„6.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte najkasnije 31. prosinca 2017. kako bi utvrdila zadane vrijednosti emisija stakleničkih plinova, ako te vrijednosti već nisu utvrđene prije 5. listopada 2015., u vezi sa sljedećim:

(a)

obnovljivim tekućim i plinovitim gorivima nebiološkog podrijetla namijenjenima uporabi u prometu;

(b)

hvatanjem i uporabom ugljika za promet.

7.   Kao dio izvješćivanja iz stavka 1., države članice osiguravaju da isporučitelji goriva nadležnom tijelu koje je odredila država članica podnose godišnje izvješće o proizvodnim procesima dobivanja biogoriva, obujmu biogoriva dobivenih iz sirovina kako je kategorizirano u Prilogu V. dijelu A te o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici, uključujući privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta iz biogoriva. Države članice te podatke dostavljaju Komisiji.”.

3.

Članak 7.b mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ušteda emisija stakleničkih plinova od korištenja biogoriva uzeta u obzir za potrebe iz stavka 1. iznosi barem 60 % za biogoriva proizvedena u postrojenjima u funkciji nakon 5. listopada 2015. Smatra se da je postrojenje u funkciji ako je otpočela fizička proizvodnja biogoriva.

U slučaju postrojenja koja su bila u funkciji 5. listopada 2015. ili prije tog datuma, za potrebe iz stavka 1., biogoriva ostvaruju uštedu emisija stakleničkih plinova od najmanje 35 % do 31. prosinca 2017. i najmanje 50 % od 1. siječnja 2018.

Ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena korištenjem biogoriva izračunava se u skladu s člankom 7.d stavkom 1.”;

(b)

u stavku 3. drugi podstavak briše se;

4.

Članak 7.c mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3. radi uspostavljanja popisa odgovarajućih i relevantnih informacija iz prvih dvaju podstavaka ovog stavka. Komisija posebno osigurava da pružanje tih informacija ne predstavlja pretjerano administrativno opterećenje za gospodarske subjekte općenito ili osobito za male poljoprivrednike, organizacije proizvođača i zadruge.”;

(b)

u stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:

„Dobrovoljni programi iz stavka 4. (‚dobrovoljni programi’) redovito, a barem jednom godišnje, objavljuju popis svojih tijela za ovjeravanje koji se koristi za neovisnu reviziju, navodeći za svako tijelo za ovjeravanje koji ga je subjekt ili koje nacionalno javno tijelo priznalo te koji ga subjekt ili koje nacionalno javno tijelo prati.

Osobito kako bi spriječila prijevaru, Komisija može na temelju analize rizika i izvješća iz stavka 6. drugog podstavka ovog članka utvrditi norme neovisne revizije i zahtijevati da svi dobrovoljni programi primjenjuju te norme. To se izvršava putem provedbenih akata donesenih u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3. Tim se aktima određuje vremenski okvir prema kojem dobrovoljni programi trebaju provesti te norme. Komisija može staviti izvan snage odluke kojima se priznaju dobrovoljni programi u slučaju da ti programi ne provedu te norme u predviđenom roku.”;

(c)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Odluke na temelju stavka 4. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3. Te su odluke važeće najdulje pet godina.

Komisija zahtijeva da svaki dobrovoljni program o kojem je odluka donesena na temelju stavka 4. do 6. listopada 2016. i zatim svake godine do 30. travnja Komisiji podnese izvješće koje obuhvaća sve točke određene u trećem podstavku ovog stavka. Općenito, izvješće obuhvaća prethodnu kalendarsku godinu. Prvo izvješće obuhvaća najmanje šest mjeseci od 9. rujna 2015. Zahtjev da se podnese izvješće primjenjuje se samo na dobrovoljne programe koji su djelovali najmanje 12 mjeseci.

Komisija do 6. travnja 2017. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću s analizom izvješća iz drugog podstavka ovog stavka, preispitivanjem funkcioniranja sporazumâ iz stavka 4. ili dobrovoljnih programa u odnosu na koje je donesena odluka u skladu s ovim člankom i prepoznatim najboljim praksama. Izvješće se temelji na najboljim dostupnim informacijama, uključujući nakon savjetovanja s dionicima, te na praktičnom iskustvu u primjeni dotičnih sporazuma ili programa. U izvješću se analizira sljedeće:

 

općenito:

(a)

neovisnost, načini i učestalost revizija, u odnosu na ono što je navedeno o tim aspektima u dokumentaciji programa, u trenutku kada je Komisija odobrila predmetni program, te u odnosu na najbolju industrijsku praksu;

(b)

dostupnost, iskustvo i transparentnost prilikom primjene metoda za prepoznavanje i rješavanje slučajeva nesukladnosti, uz obraćanje posebne pozornosti na rješavanje stvarnih ili navodnih ozbiljnih prijestupa od strane članova programa;

(c)

transparentnost, osobito u pogledu dostupnosti programa, dostupnosti prijevoda na službene jezike zemalja i regija iz kojih potječu sirovine, dostupnosti popisa ovlaštenih subjekata i odgovarajućih potvrda te revizorskih izvješća;

(d)

sudjelovanje dionika, osobito u pogledu savjetovanja s autohtonim i lokalnim zajednicama prije donošenja odluke tijekom izrade i preispitivanja programa te tijekom revizija i odgovor na njihove doprinose;

(e)

ukupna stabilnost programa, osobito s obzirom na pravila o akreditaciji, kvalifikaciji i neovisnosti revizora i odgovarajućih programskih tijela;

(f)

ažuriranja programa u odnosu na tržište, količina certificiranih sirovina i biogoriva, po zemlji podrijetla i vrsti, broj sudionika;

(g)

lakoća i učinkovitost provedbe sustava za praćenje dokaza o usklađenosti s kriterijima održivosti koji su u programu određeni za njegove članove, pri čemu bi taj sustav trebao služiti kao sredstvo za sprečavanje prijevarnih radnji posebno s ciljem uočavanja, obrade i naknadnih postupaka u vezi sa slučajevima u kojima se sumnja na prijevaru i druge nepravilnosti te prema potrebi broj otkrivenih slučajeva prijevare ili nepravilnosti;

 

a osobito:

(h)

opcije za subjekte koji će biti ovlašteni za priznavanje i praćenje tijela za ovjeravanje;

(i)

pravila za priznavanje ili akreditaciju tijela za ovjeravanje;

(j)

pravila za provođenje praćenja tijela za ovjeravanje;

(k)

načini olakšavanja ili poboljšanja promicanja najbolje prakse.

Država članica može obavijestiti Komisiju o svojem nacionalnom programu. Komisija daje prednost procjeni takvog programa. Odluka o usklađenosti tako priopćenog nacionalnog programa s uvjetima utvrđenima ovom Direktivom donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3. kako bi se olakšalo uzajamno bilateralno i multilateralno priznavanje programa za provjeru usklađenosti s kriterijima održivosti u pogledu biogoriva. Kada je odluka pozitivna, programima utvrđenima u skladu s ovim člankom ne može se odbiti uzajamno priznavanje s programom te države članice u pogledu provjere usklađenosti s kriterijima održivosti navedenima u članku 7.b stavcima od 2. do 5.”;

(d)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Na zahtjev države članice ili na svoju inicijativu Komisija preispituje primjenu članka 7.b u odnosu na izvor biogoriva i u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva odlučuje, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3., smije li dotična država članica biogorivo iz tog izvora uzeti u obzir za potrebe članka 7.a.”.

5.

Članak 7.d mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Komisiji se. mogu prijaviti tipične emisije stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina uključene u izvješća iz stavka 2. kada se radi o državama članicama te u izvješća koja su istovjetna izvješćima iz stavka 2. i koja su sastavila nadležna tijela kada se radi o područjima izvan Unije.

4.   Komisija može odlučiti, putem provedbenog akta donesenog u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3., da izvješća iz stavka 3. ovog članka sadrže točne podatke u svrhu mjerenja emisija stakleničkih plinova povezanih s uzgojem sirovina za proizvodnju biogoriva koje se tipično proizvode na tim područjima za potrebe članka 7.b stavka 2.

5.   Komisija najkasnije 31. prosinca 2012., a nakon toga svake dvije godine sastavlja i objavljuje izvješće o procijenjenim tipičnim i zadanim vrijednostima u Prilogu IV. dijelovima B i E, pri čemu se posebna pozornost posvećuje emisijama stakleničkih plinova koje uzrokuju promet i prerada.

Ako je u izvješćima iz prvog podstavka navedeno da će možda biti potrebno prilagoditi procijenjene tipične i zadane vrijednosti u Prilogu IV. dijelovima B i E na temelju najnovijih znanstvenih dokaza, Komisija prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.”;

(b)

stavak 6. briše se;

(c)

u stavku 7. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„7.   Komisija nastavlja preispitivati Prilog IV. s ciljem dodavanja, u opravdanim slučajevima, vrijednosti za novu tehnologiju proizvodnje biogoriva za iste ili druge sirovine. Tim preispitivanjem također se u obzir uzima izmjena metodologije utvrđene u Prilogu IV. dijelu C, osobito s obzirom na:

metodu uzimanja u obzir otpadaka i ostataka;

metodu uzimanja u obzir suproizvoda;

metodu za obračunavanje kogeneracije; i

status suproizvoda dodijeljen ostacima poljoprivrednih kultura.

Zadane vrijednosti za biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja preispituju se što je prije moguće. Ako je u preispitivanju Komisije zaključeno da su potrebni dodaci Prilogu IV., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kako bi se dodale, ali ne i izbrisale ili izmijenile, procijenjene tipične i zadane vrijednosti u Prilogu IV. dijelovima A, B, D i E za proizvodne procese dobivanja biogoriva za koje u tom prilogu još nisu uključene posebne vrijednosti.”;

(d)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Kada je to potrebno kako bi se osigurala jedinstvena primjena Priloga IV. dijela C točke 9., Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se određuju detaljne tehničke specifikacije i definicije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3.”.

6.

U članku 7.e stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću iz članka 7.b stavka 7., članka 7.c stavka 2., članka 7.c stavka 9. te članka 7.d stavaka 4. i 5., kao i izvješća i informacije koji se dostavljaju na temelju članka 7.c stavka 3. prvog i petog podstavka i članka 7.d. stavka 2. pripremaju se i prenose za potrebe Direktive 2009/28/EZ i ove Direktive.”.

7.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice prate usklađenost sa zahtjevima iz članaka 3. i 4. u pogledu benzinskog i dizelskog goriva na temelju analitičkih metoda iz Priloga I. odnosno Priloga II.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Svake godine do 31. kolovoza države članice podnose izvješće s nacionalnim podacima o kakvoći goriva za prethodnu kalendarsku godinu. Komisija uspostavlja zajednički format za podnošenje pregleda nacionalnih podataka o kakvoći goriva putem provedbenog akta donesenog u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 3. Prvo izvješće podnosi se do 30. lipnja 2002. Od 1. siječnja 2004. format tog izvješća usklađen je s onim opisanim u odgovarajućoj europskoj normi. Osim toga, države članice izvješćuju o ukupnim obujmima benzinskih i dizelskih goriva na tržištu na njihovu državnom području te o obujmima bezolovnog benzina i dizelskih goriva na tržištu s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. Nadalje, države članice godišnje izvješćuju o raspoloživosti, na temelju primjerene zemljopisne ujednačenosti, benzinskih i dizelskih goriva s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg na tržištu unutar njihova državnog područja.”.

8.

U članku 8.a stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   S obzirom na procjenu provedenu primjenom metodologije ispitivanja iz stavka 1., Europski parlament i Vijeće mogu revidirati ograničenje za sadržaj MMT-a u gorivu određeno u stavku 2. na temelju zakonodavnog prijedloga Komisije.”.

9.

U članku 9. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(k)

postupak i obujam proizvodnje biogoriva te emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici, uključujući privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta i povezani raspon koji proizlazi iz analize osjetljivosti u skladu s Prilogom V. biogoriva potrošenih u Uniji. Komisija objavljuje podatke o privremenim srednjim vrijednostima procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta i povezanom rasponu koji je proizašao iz analize osjetljivosti.”.

10.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Postupak prilagodbe dozvoljenih analitičkih metoda i odobrenih odstupanja tlaka pare.”

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u mjeri potrebnoj za prilagodbu dozvoljenih analitičkih metoda kako bi se osigurala usklađenost s bilo kojom revidiranom verzijom europskih normi iz priloga I. ili II. Komisija je također ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u svrhu prilagodbe odobrenog odstupanja tlaka pare u kPa za sadržaj etanola u benzinu određenog u Prilogu III. u okviru ograničenja određenog u članku 3. stavku 4. prvom podstavku. Takvi delegirani akti ne dovode u pitanje odstupanja odobrena na temelju članka 3. stavka 4.”.

11.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. listopada 2015.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”.

12.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Postupak odbora

1.   Osim u slučajevima navedenima u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za kakvoću goriva. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

2.   U vezi s pitanjima koja se odnose na održivost biogoriva i tekućih biogoriva iz članaka 7.b, 7.c i 7.d Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i tekućih biogoriva iz članka 25. stavka 2. Direktive 2009/28/EZ. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbori ne daju nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(9)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

13.

Prilog IV. mijenja se i dodaje se Prilog V. u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi.

Članak 2.

Izmjene Direktive 2009/28/EZ

Direktiva 2009/28/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. drugom stavku dodaju se sljedeće točke:

„(p)

‚otpad’ se definira kao u članku 3. stavku 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10); tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane zbog prilagodbe ovoj definiciji nisu obuhvaćene ovom definicijom;

(q)

‚kulture bogate škrobom’ znači kulture koje se sastoje uglavnom od žitarica (bez obzira na to koriste li se isključivo zrna ili se koristi cijela biljka, kao u slučaju zelenog kukuruza), gomolja, korjenastih kultura (poput krumpira, čičoka, slatkih krumpira, manioke i jama) te izdanaka korijenja (poput taroa i cocoyama);

(r)

‚ligno-celulozni materijal’ znači materijal koji se sastoji od lignina, celuloze i hemiceluloze, poput biomase dobivene iz šuma, drvenih energetskih kultura i šumskih industrijskih ostataka i otpada;

(s)

‚neprehrambeni celulozni materijali’ znači sirovine koje se uglavnom sastoje od celuloze i hemiceluloze te imaju manji udio lignina od ligno-celuloznog materijala; to uključuje ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje (poput slame, kukuruznih stabljika, pljeve i ljusaka), travnate energetske kulture s malim udjelom škroba (poput ljulja, proso trave, trave Miscanthus, divovske trske i pokrovnih usjeva prije i nakon glavnih usjeva), industrijske ostatke (uključujući ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje nakon ekstrakcije biljnih ulja, šećera, škroba i proteina) te materijal od biološkog otpada;

(t)

‚ostaci prerade’ znači tvar koja nije jedan od konačnih proizvoda koji su neposredni cilj proizvodnog postupka; ona nije primarni cilj proizvodnog postupka i postupak nije bio namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje;

(u)

‚obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu’ znači tekuća ili plinovita goriva, koja nisu biogoriva, čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora energije koji nisu biomasa i koja se upotrebljavaju u prometu;

(v)

‚ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva’ znači ostaci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva; oni ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade;

(w)

‚biogoriva i tekuća biogoriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta’ znači biogoriva i tekuća biogoriva čije su sirovine proizvedene u okviru programa čija je svrha smanjenje premještanja proizvodnje za potrebe koje nisu potrebe za proizvodnju biogoriva i tekućih biogoriva i koja su proizvedena u skladu s kriterijima održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva navedenima u članku 17.

(10)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).”."

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za potrebe sukladnosti s ciljevima iz prvog podstavka ovog stavka, maksimalni zajednički doprinos iz biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe ne prelazi količinu energije koja odgovara maksimalnom doprinosu kako je određeno u stavku 4. točki (d).”;

(b)

u stavku 4. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

i.

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

pri izračunu nazivnika, tj. ukupne količine energije potrošene u prometu za potrebe prvog podstavka, uzimaju se u obzir samo benzin, dizel, biogoriva potrošena u cestovnom i željezničkom prometu i električna energija, uključujući električna energija za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu;”

ii.

u točki (b) dodaje se sljedeća rečenica:

„Ovom točkom ne dovode se u pitanje točka (d) ovog stavka i članak 17. stavak 1. točka (a);”

iii.

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

pri izračunu doprinosa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i potrošene u svim vrstama električnih vozila i za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu za potrebe točaka (a) i (b), države članice mogu odlučiti upotrebljavati ili prosječni udio električne energije iz obnovljivih izvora energije u Uniji ili udio električne energije iz obnovljivih izvora energije u svojoj zemlji izmjeren dvije godine prije predmetne godine. Nadalje, pri izračunu potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u elektrificiranom željezničkom prometu, smatra se da je ta potrošnja 2,5 puta veća od energetskog sadržaja električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije. Pri izračunu potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u električnim cestovnim vozilima iz točke (b), smatra se da je potrošnja pet puta veća od energetskog sadržaja električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije.”

iv.

dodaju se sljedeće točke:

„(d)

za izračun biogoriva u brojniku, udio energije iz biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe ne prelazi 7 %, konačne potrošnje energije u prometu u državama članicama u 2020.

Biogoriva proizvedena iz sirovina navedenih u Prilogu IX. ne uračunavaju se u ograničenje iz prvog podstavka ove točke.

Države članice mogu odlučiti da se udio energije iz biogoriva proizvedenih iz kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, osim žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica, ne uračunava u ograničenje iz prvog podstavka ove točke, pod sljedećim uvjetima:

i.

provjera usklađenosti s kriterijima održivosti navedenima u članku 17. stavcima od 2. do 5. provedena je u skladu s člankom 18.; i

ii.

te se kulture uzgajaju na zemljištu obuhvaćenom Prilogom V. dijelom C točkom 8., a pripadajući bonus ‚eB’ iz Priloga V. dijela C točke 7. uključen je u izračun emisija stakleničkih plinova za potrebe pokazivanja usklađenosti s člankom 17. stavkom 2.

(e)

svaka država članica teži postizanju cilja minimalne razine potrošnje na svojem državnom području biogoriva proizvedenih iz sirovina i drugih goriva, navedenih u Prilogu IX. dijelu A. U tu svrhu svaka država članica do 6. travnja 2017. postavlja nacionalni cilj koji nastoji postići. Referentnu vrijednost za taj cilj, od 0,5 postotnih bodova u energetskom sadržaju udjela energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa u 2020. iz prvog podstavka, treba postići s biogorivima proizvedenima iz sirovina i s drugim gorivima, navedenima u Prilogu IX. dijelu A. Osim toga, biogoriva proizvedena iz sirovina koje nisu navedene u Prilogu IX. koje su nadležna nacionalna tijela definirala kao otpad, ostatke, neprehrambene celuloze ili drvne celuloze i koje se koriste u postojećim postrojenjima prije donošenja Direktive (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća (11) mogu se smatrati dijelom nacionalnog cilja.

Države članice mogu postaviti nacionalni cilj niže od referentne vrijednosti od 0,5 postotnih bodova, na temelju jedne ili više sljedećih osnova:

i.

objektivnih čimbenika poput ograničenog potencijala za održivu proizvodnju biogoriva proizvedenih iz sirovina i drugih goriva, navedenih u Prilogu IX. dijelu A ili ograničene raspoloživosti takvih biogoriva po isplativim tržišnim cijenama;

ii.

specifičnih tehničkih ili klimatskih značajki nacionalnog tržišta za goriva namijenjena uporabi u prometu poput sastava i uvjeta cestovnog voznog parka; ili

iii.

nacionalnih politika kojima se dodjeljuju primjerena financijska sredstva za poticanje energetske učinkovitosti i korištenja električne energije iz obnovljivih izvora energije u prometu.

Države članice prilikom postavljanja svojih nacionalnih ciljeva omogućuju uvid u dostupne informacije o količinama potrošenog biogoriva iz sirovina i drugih goriva, navedenih u Prilogu IX. dijelu A.

Prilikom utvrđivanja politika za promicanje proizvodnje goriva iz sirovina navedenih u Prilogu IX., države članice na odgovarajući način u obzir uzimaju hijerarhiju otpada uspostavljenu u članku 4. Direktive 2008/98/EZ, uključujući njezine odredbe u vezi s razmatranjem životnog ciklusa o ukupnim utjecajima pri nastanku različitih tijekova otpada i gospodarenja tim tijekovima.

U skladu s člankom 24. ove Direktive Komisija objavljuje:

nacionalne ciljeve država članica,

planove država članica za postizanje nacionalnih ciljeva, ako postoje,

kada je to primjenjivo, osnove za diferencijaciju nacionalnih ciljeva država članica u odnosu na referentnu vrijednost, priopćene u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/1513; i

objedinjeno izvješće o dostignućima država članica u postizanju njihovih nacionalnih ciljeva;

(f)

u svrhu usklađivanja s ciljem iz prvog podstavka, biogoriva proizvedena iz sirovina navedenih u Prilogu IX. smatraju se dvaput vrednijima od njihova energetskog sadržaja.

(11)  Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 239, 15.9.2015., str. 1.).”;"

(c)

u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija do 31. prosinca 2017. prema potrebi predstavlja prijedlog kojim se, podložno određenim uvjetima, dopušta da se uzme u obzir cjelokupna količina električne energije koja potječe iz obnovljivih izvora korištena za pogon svih vrsta električnih vozila i za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu.”;

(d)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Kako bi smanjile rizik da se jedinstvene pošiljke u Uniju deklariraju više nego jednom, države članice i Komisija nastoje ojačati suradnju između nacionalnih sustava te između nacionalnih sustava i dobrovoljnih programa uspostavljenih u skladu s člankom 18., što prema potrebi uključuje i razmjenu podataka. Kako bi se spriječilo namjerno mijenjanje ili odbacivanje materijala u svrhu potpadanja u okvir Priloga IX., države članice potiču razvoj i korištenje sustava kojima se pronalaze i prate sirovine i biogoriva koja su od njih proizvedena širom čitavog vrijednosnog lanca. Države članice osiguravaju poduzimanje prikladnih mjera u slučaju otkrivanja prijevare. Države članice do 31. prosinca 2017. te nakon toga svake dvije godine izvješćuju o mjerama koje su poduzele ako nisu pružile istovjetne informacije o pouzdanosti i zaštiti od prijevara u njihovim izvješćima o napretku u promicanju i korištenju energije iz obnovljivih izvora koji se sastavljaju u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom (d).

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u svrhu izmjene popisa sirovina iz Priloga IX. dijela A kako bi dodala sirovine, ali ne i kako bi ih uklonila. Komisija donosi zasebni delegirani akt s obzirom na svaku sirovinu koju treba dodati na popis u Prilogu IX. dijelu A. Svaki delegirani akt temelji se na analizi najnovijeg znanstvenog i tehničkog napretka, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ te podupirući zaključak da predmetna sirovina ne stvara dodatnu potražnju za zemljištem niti uzrokuje značajni negativni učinak na tržišta s obzirom na (nus)proizvode, proizvode, otpad i ostatke, da ostvaruje znatne uštede emisija stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima te ne predstavlja rizik u pogledu stvaranja negativnih utjecaja na okoliš i bioraznolikost.”.

3.

U članku 5., stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s prilagodbom energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III., znanstvenom i tehničkom napretku.”.

4.

U članku 6. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Države članice mogu postići dogovor i postaviti aranžmane za statistički prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti sve ostalo oko prijenosa. Prenesena količina:

(a)

odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja obavlja prijenos zahtjeve iz članka 3. stavaka 1., 2. i 4.; i

(b)

dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li druga država članica koja prihvaća prijenos zahtjeve iz članka 3. stavaka 1., 2. i 4.

2.   Dogovori iz stavka 1. ovog članka s obzirom na članak 3. stavke 1., 2. i 4. mogu trajati godinu dana ili više godina. O njima se obavješćuje Komisija najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj proizvode učinak. Informacije koje se šalju Komisiji sadržavaju količinu i cijenu energije o kojoj je riječ.”.

5.

Članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ušteda emisija stakleničkih plinova od korištenja biogoriva i tekućih biogoriva uzeta u obzir za potrebe iz stavka 1. iznosi barem 60 % za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima u funkciji nakon 5. listopada 2015. Smatra se da je postrojenje u funkciji ako je započela proizvodnja biogoriva ili tekućih biogoriva.

U slučaju postrojenja koja su bila u funkciji 5. listopada 2015. ili prije tog datuma, za potrebe iz stavka 1.. biogoriva i tekuća biogoriva ostvaruju uštedu emisija stakleničkih plinova od najmanje 35 % do 31. prosinca 2017. i najmanje 50 % od 1. siječnja 2018.

Ušteda emisije stakleničkih plinova od korištenja biogoriva i tekućih biogoriva izračunava se u skladu s člankom 19. stavkom 1.”;

(b)

u stavku 3. drugi podstavak briše se.

6.

Članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. radi uspostavljanja popisa odgovarajućih i relevantnih informacija iz prvih dvaju podstavaka ovog stavka. Komisija posebno osigurava da pružanje tih informacija ne predstavlja pretjerano administrativno opterećenje za gospodarske subjekte općenito ili osobito za male poljoprivrednike, organizacije proizvođača i zadruge.”;

(b)

u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi koji određuju standarde za proizvodnju proizvoda iz biomase sadrže točne podatke za potrebe članka 17. stavka 2. i/ili pružaju dokaze da pošiljke biogoriva ili tekućih biogoriva ispunjavaju kriterije održivosti navedene u članku 17. stavcima 3., 4. i 5. i/ili da materijali nisu namjerno izmijenjeni ili uklonjeni kako bi pošiljka ili njezin dio bili obuhvaćeni Prilogom IX. Komisija može odlučiti da ti programi sadržavaju točne podatke u svrhu izvješćivanja o mjerama poduzetima za očuvanje područja koja u izvanrednim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita slivnog područja i kontrola erozije), za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnima vodom i o pitanjima iz članka 17. stavka 7. drugog podstavka. Komisija isto tako može priznati područja za zaštitu rijetkih, ranjivih ili ugroženih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode za potrebe članka 17. stavka 3. točke (b) podtočke ii.”;

(c)

u stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:

„Dobrovoljni programi iz stavka 4. (‚dobrovoljni programi’) redovito, barem jednom godišnje, objavljuju popis svojih tijela za ovjeravanje koji se koristi za neovisnu reviziju i na njemu se za svako tijelo za ovjeravanje navodi koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga je priznalo te koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga prati.

Osobito kako bi spriječila prijevaru, Komisija može na temelju analize rizika i izvješća iz stavka 6. drugog podstavka ovog članka utvrditi norme neovisne revizije i zahtijevati da svi dobrovoljni programi primjenjuju te norme. To se izvršava putem provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. Takvim se aktima određuje vremenski okvir prema kojem dobrovoljni programi trebaju provesti te norme. Komisija može staviti izvan snage odluke kojima se priznaju dobrovoljni programi u slučaju da ti programi ne provedu takve norme u predviđenom roku.”;

(d)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Odluke na temelju stavka 4. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. Te su odluke važeće najdulje pet godina.

Komisija zahtijeva da svaki dobrovoljni program o kojem je odluka donesena na temelju stavka 4. podnese izvješće Komisiji do 6. listopada 2016. i zatim svake godine do 30. travnja, koje izvješće obuhvaća sve točke određene u trećem podstavku ovog stavka. Općenito, izvješće obuhvaća prethodnu kalendarsku godinu. Prvo izvješće obuhvaća najmanje šest mjeseci od 9. rujna 2015. Zahtjev da se podnese izvješće primjenjuje se samo na dobrovoljne programe koji su djelovali najmanje 12 mjeseci.

Komisija do 6. travnja 2017. i nakon toga u svojim izvješćima u skladu s člankom 23. stavkom 3. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću s analizom izvješća iz drugog podstavka ovog stavka, preispitivanjem funkcioniranja sporazuma iz stavka 4. ili dobrovoljnih programa u odnosu na koje je donesena odluka u skladu s ovim člankom i prepoznatim najboljim praksama. Izvješće se temelji na najboljim dostupnim informacijama, uključujući nakon savjetovanja s dionicima, te se temelji na praktičnom iskustvu u primjeni dotičnih sporazuma ili programa. U izvješću se analizira sljedeće:

 

općenito:

(a)

neovisnost, načini i učestalost revizija, u o odnosu na ono što je navedeno o tim aspektima u dokumentaciji programa, u trenutku kada je Komisija odobrila predmetni program, te u odnosu na najbolju industrijsku praksu;

(b)

dostupnost, iskustvo i transparentnost prilikom primjene metoda za prepoznavanje i rješavanje slučajeva nesukladnosti, uz obraćanje posebne pozornosti na rješavanje stvarnih ili navodnih ozbiljnih prijestupa od strane članova programa;

(c)

transparentnost, osobito u pogledu dostupnosti programa, dostupnosti prijevoda na službene jezike zemalja i regija iz kojih potječu sirovine, dostupnosti popisa ovlaštenih subjekata i odgovarajućih potvrda te revizorskih izvješća;

(d)

sudjelovanje dionika, osobito u pogledu savjetovanja s autohtonim i lokalnim zajednicama prije donošenja odluke tijekom izrade i preispitivanja programa te tijekom revizija i odgovor na njihove doprinose;

(e)

ukupna stabilnost programa, osobito s obzirom na pravila o akreditaciji, kvalifikaciji i neovisnosti revizora i odgovarajućih programskih tijela;

(f)

ažuriranja programa u odnosu na tržište, količina certificiranih sirovina i biogoriva, po zemlji podrijetla i vrsti, broj sudionika;

(g)

lakoća i učinkovitost provedbe sustava za praćenje dokaza o usklađenosti s kriterijima održivosti koji su u programu određeni za njegove članove, pri čemu bi taj sustav trebao služiti kao sredstvo za sprečavanje prijevarnih radnji posebno s ciljem uočavanja, obrade i naknadnih postupaka u vezi sa slučajevima u kojima se sumnja na prijevaru i druge nepravilnosti te prema potrebi broj otkrivenih slučajeva prijevare ili nepravilnosti;

 

a osobito:

(h)

opcije za subjekte koji će biti ovlašteni za priznavanje i praćenje tijela za ovjeravanje;

(i)

pravila za priznavanje ili akreditaciju tijela za ovjeravanje;

(j)

pravila za provođenje praćenja tijela za ovjeravanje;

(k)

načini olakšavanja ili poboljšanja promicanja najbolje prakse.

Komisija stavlja na raspolaganje izvješća sastavljena u okviru dobrovoljnih programa, prema potrebi u zbirnom obliku ili u cijelosti, o platformi za transparentnost iz članka 24.

Država članica može obavijestiti Komisiju o svojem nacionalnom programu. Komisija daje prednost procjeni takvog programa. Odluka o usklađenosti tako priopćenog nacionalnog programa s uvjetima utvrđenim ovom Direktivom donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. kako bi se olakšalo uzajamno bilateralno i multilateralno priznavanje programa za provjeru usklađenosti s kriterijima održivosti u pogledu biogoriva i tekućih biogoriva. Kada je odluka pozitivna, programima utvrđenima u skladu s ovim člankom ne može se odbiti uzajamno priznavanje s programom te države članice u pogledu provjere usklađenosti s kriterijima održivosti navedenima u članku 17. stavcima od 2. do 5.”;

(e)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Na zahtjev države članice ili na svoju inicijativu Komisija preispituje primjenu članka 17. u odnosu na izvor biogoriva i u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva odlučuje, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3., smije li dotična država članica biogorivo iz tog izvora uzeti u obzir za potrebe članka 17. stavka 1.”.

7.

Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Komisiji se. mogu prijaviti tipične emisije stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina uključene u izvješća iz stavka 2. kada se radi o državama članicama te u izvješća koja su istovjetna izvješćima iz stavka 2. i koja su sastavila nadležna tijela kada se radi o područjima izvan Unije.

4.   Komisija može odlučiti, putem provedbenog akta donesenog u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3., da izvješća iz stavka 3. ovog članka sadrže točne podatke u svrhu mjerenja emisija stakleničkih plinova povezanih s uzgojem sirovina za proizvodnju biogoriva i tekućih biogoriva koje se tipično proizvode na tim područjima za potrebe članka 17. stavka 2.

5.   Komisija najkasnije 31. prosinca 2012., a nakon toga svake dvije godine, sastavlja i objavljuje izvješće o procijenjenim tipičnim i zadanim vrijednostima u Prilogu V. dijelovima B i E, pri čemu se posebna pozornost posvećuje emisijama stakleničkih plinova koje uzrokuju promet i prerada.

Ako je u izvješćima iz prvog stavka navedeno da će možda biti potrebno prilagoditi procijenjene tipične i zadane vrijednosti u Prilogu V. dijelovima B i E na temelju najnovijih znanstvenih dokaza, Komisija prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.”;

(b)

stavak 6. briše se;

(c)

u stavku 7. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„7.   Komisija nastavlja preispitivati Prilog V. s ciljem dodavanja, u opravdanim slučajevima, vrijednosti za novu tehnologiju proizvodnje biogoriva za iste ili druge sirovine. Tim preispitivanjem također se u obzir uzima izmjena metodologije utvrđene u Prilogu V. dijelu C, osobito s obzirom na:

metodu uzimanja u obzir otpadaka i ostataka;

metodu uzimanja u obzir suproizvoda;

metodu za obračunavanje kogeneracije; i

status suproizvoda dodijeljen ostacima poljoprivrednih kultura.

Zadane vrijednosti za biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja preispituju se što je prije moguće. Ako je u preispitivanju Komisije zaključeno da su potrebni dodaci Prilogu V., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a kako bi se dodale, ali ne i izbrisale ili izmijenile, procijenjene tipične i zadane vrijednosti u Prilogu V. dijelovima A, B, D i E za proizvodne procese dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva za koje u tom prilogu još nisu uključene posebne vrijednosti.”;

(d)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Kada je to potrebno u svrhu osiguranja jedinstvene primjene Priloga V. dijela C točke 9., Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se određuju detaljne tehničke specifikacije i definicije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3.”.

8.

Članak 21. briše se.

9.

U članku 22. stavku 1. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

(a)

točka i. zamjenjuje se sljedećim:

„(i)

razvoj i udio biogoriva proizvedenih od sirovina navedenih u Prilogu IX., uključujući procjenu resursa koja je usmjerena na aspekte održivosti u vezi s učinkom zamjene proizvoda za hranu ljudi i hranu za životinje za potrebe proizvodnje biogoriva, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ i načelo višestruke upotrebe biomase, vodeći računa o regionalnim i lokalnim gospodarskim i tehnološkim prilikama, održavanje potrebnih zaliha ugljika u tlu te kvalitetu tla i ekosustava;”;

(b)

dodaje se sljedeća točka:

„(o)

količine biogoriva i tekućih biogoriva, u jedinicama energije koje odgovaraju svakoj kategoriji skupine sirovina navedenih u Prilogu VIII. dijelu A, koje je ta država članica uzela u obzir radi usklađivanja s ciljnim vrijednostima utvrđenima u članku 3. stavcima 1. i 2. te članku 3. stavku 4. prvom podstavku.”.

10.

Članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. zadnja rečenica briše se;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Pri izvješćivanju o uštedi emisija stakleničkih plinova zbog uporabe biogoriva i tekućih biogoriva, Komisija se služi vrijednostima koje su prijavile države članice u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom (o), uključujući privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta i povezani raspon koji proizlazi iz analize osjetljivosti u skladu s Prilogom VIII. Komisija objavljuje podatke o privremenim srednjim vrijednostima procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta i povezanom rasponu koji je proizašao iz analize osjetljivosti. Osim toga, Komisija procjenjuje hoće li se procjena uštede izravnih emisija promijeniti, i na koje načine, kad bi se uzeli u obzir suproizvodi primjenom supstitucijskog pristupa.”;

(c)

u stavku 5. točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e)

dostupnost i održivost biogoriva proizvedenih od sirovina navedenih u Prilogu IX., uključujući procjenu učinka zamjene proizvoda za hranu ljudi i hranu za životinje za potrebe proizvodnje biogoriva, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ, načelo višestruke upotrebe biomase, vodeći računa o regionalnim i lokalnim gospodarskim i tehnološkim prilikama, održavanje potrebnih zaliha ugljika u tlu te kvalitetu tla i ekosustava;

(f)

informacije i analizu dostupnih rezultata znanstvenih istraživanja u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta s obzirom na sve postupke proizvodnje, zajedno s procjenom o tome može li se suziti raspon nesigurnosti prepoznat u analizi koja je temelj procjena emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta te može li se uzeti u obzir mogući utjecaj politika Unije poput okoliša, klime i poljoprivrednih politika; i

(g)

tehnološki razvoj i dostupnost podataka o upotrebi, gospodarskim i okolišnim utjecajima biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih u Uniji iz namjenskih neprehrambenih kultura koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe.”;

(d)

u stavku 8. prvom podstavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

u pogledu ciljeva iz članka 3. stavka 4., preispitivanjem:

i.

isplativosti mjera koje se trebaju provesti za postizanje tih ciljeva;

ii.

procjene mogućnosti ostvarivanja ciljeva uz istodobno osiguranje održivosti proizvodnje biogoriva u Uniji i u trećim zemljama te uzimajući u obzir gospodarske, okolišne i socijalne utjecaje, uključujući neizravne učinke i utjecaje na biološku raznolikost te komercijalnu raspoloživost biogoriva iz druge generacije;

iii.

utjecaja provedbe ciljeva na raspoloživost prehrambenih proizvoda po pristupačnim cijenama;

iv.

raspoloživosti vozila na električni, hibridni i vodikov pogon na tržištu te metodologije odabrane za izračun udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa;

v.

procjene posebnih tržišnih uvjeta, uzimajući pritom ponajprije u obzir tržišta na kojima goriva namijenjena uporabi u prometu predstavljaju više od polovice konačne potrošnje energije te tržišta koja u cijelosti ovise o uvezenim biogorivima;”.

11.

Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Postupak odbora

1.   Osim u slučajevima navedenima u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za obnovljive izvore energije. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

2.   U vezi s pitanjima koja se odnose na održivost biogoriva i tekućih biogoriva, Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i tekućih biogoriva. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbori ne daju nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(12)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

12.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. listopada 2015.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”.

13.

Prilog V. mijenja se i dodaju se prilozi VIII. i IX. u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

Članak 3.

Preispitivanje

1.   Komisija najkasnije 31. prosinca 2016. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući procjenu raspoloživosti nužnih količina isplativih biogoriva na tržištu Unije iz sirovina za koje se ne upotrebljava zemljište ili iz neprehrambenih kultura do 2020. te njihovih okolišnih, gospodarskih i socijalnih utjecaja, uključujući potrebu za dodatnim kriterijima kako bi se osigurala njihova održivost, te procjenu najboljih raspoloživih znanstvenih dokaza o emisijama stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta koje su povezane s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva. Uz izvješće se, prema potrebi, prilažu prijedlozi za daljnje mjere, uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i okolišne aspekte.

2.   Na temelju najboljih najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2017. podnosi izvješće o:

(a)

učinkovitosti mjera, uvedenih ovom Direktivom, u ograničavanju emisija stakleničkih plinova zbog neizravne promjene uporabe zemljišta u vezi s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva. U tom pogledu izvješće također obuhvaća najnovije dostupne informacije u vezi s ključnim pretpostavkama koje utječu na rezultate modela emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezanih s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva, uključujući mjerene trendove u poljoprivrednim prinosima i produktivnosti, dodjelu suproizvoda i zapažene stope globalne promjene uporabe zemljišta i krčenja šuma te mogući utjecaj politika Unije poput okoliša, klime i poljoprivrednih politika, uključujući dionike u takav postupak preispitivanja;

(b)

učinkovitosti poticaja predviđenih za biogoriva proizvedena iz sirovina za koje se ne upotrebljava zemljište ili iz neprehrambenih kultura na temelju članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ, uključujući i podatak o tome očekuje li se da će Unija u cjelini iskorištavati 0,5 postotnih bodova u energetskom sadržaju udjela energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa u 2020. od biogoriva proizvedenih iz sirovina i iz drugih goriva, navedenih u Prilogu IX. dijelu A;

(c)

utjecaju povećane potražnje za biomasom na sektore koji upotrebljavaju biomasu;

(d)

mogućnosti uspostave kriterija za identifikaciju i certificiranje biogoriva i tekućih biogoriva s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta proizvedenih u skladu s kriterijima održivosti navedenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ, s ciljem ažuriranja Priloga V. Direktivi 98/70/EZ i Priloga VIII. Direktivi 2009/28/EZ, ako je to potrebno;

(e)

mogućoj gospodarskoj i okolišnoj koristi i rizicima povezanima s povećanom proizvodnjom i upotrebom namjenskih neprehrambenih kultura koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, također upotrebom podataka u vezi s postojećim projektima;

(f)

relativnom udjelu bioetanola i biodizela na tržištu Unije i udjelu energije iz obnovljivih izvora u benzinu. Komisija ocjenjuje i faktore koji utječu na udio energije iz obnovljivih izvora u benzinu, kao i moguće prepreke uporabi. Ocjena uključuje troškove, norme za gorivo, infrastrukturu i klimatske uvjete. Komisija prema potrebi može izraditi preporuke o načinu svladavanja mogućih utvrđenih prepreka; i

(g)

o tome koje su države članice odlučile primijeniti ograničenje količine biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe radi postizanja cilja utvrđenog u članku 7.a Direktive 98/70/EZ te o tome je li došlo do problema u primjeni ili postizanju cilja iz članka 7.a Direktive 98/70/EZ. Komisija također ocjenjuje u kojoj se mjeri biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe isporučuju kako bi se postigao cilj iz članka 7.a Direktive 98/70/EZ u razini većoj od one koja može doprinijeti postizanju ciljeva iz Direktive 2009/28/EZ. Ocjena uključuje procjenu utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta i ekonomičnosti pristupa za koji su se odlučile države članice.

U izvješću se prema potrebi navode i informacije o dostupnosti financiranja i drugih mjera za poticanje ostvarenja udjela od 0,5 postotnih bodova u energetskom sadržaju biogoriva proizvedenih iz sirovina i drugih goriva, navedenih u Prilogu IX. dijelu A, u udjelu energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa u Uniji i to čim je prije moguće te ako je to tehnički izvedivo i gospodarski održivo.

Izvješću iz prvog podstavka prema potrebi se prilažu zakonodavni prijedlozi, koji se temelje na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima, za:

(a)

uvođenje čimbenika prilagođenih procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta u odgovarajuće kriterije održivosti navedene u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ;

(b)

uvođenje daljnjih mjera za sprečavanje i suzbijanje prijevara, uključujući dodatne mjere koje treba poduzeti na razini Unije;

(c)

promicanje održivih biogoriva nakon 2020. na tehnološki neutralan način, u kontekstu okvira za klimatske i energetske politike do 2030.

3.   Komisija prema potrebi, s obzirom na izvješća dobrovoljnih programa u skladu s člankom 7.c stavkom 6. drugim podstavkom Direktive 98/70/EZ i člankom 18. stavkom 6. drugim podstavkom Direktive 2009/28/EZ, podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za izmjenu odredaba tih direktiva u odnosu na dobrovoljne programe s ciljem promicanja najbolje prakse.

Članak 4.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 10. rujna 2017. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Tom prilikom države članice obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim ciljevima postavljenima u skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (e) Direktive 2009/28/EZ te, prema potrebi, o diferencijaciji svojih nacionalnih ciljeva u odnosu na referentnu vrijednost iz njih te razloge za to.

Države članice 2020. godine izvješćuju Komisiju o svojim dostignućima u postizanju nacionalnih ciljeva postavljenih u skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (e) Direktive 2009/28/EZ, navodeći razloge za bilo kakve nedostatke.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 9. rujna 2015.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

N. SCHMIT


(1)  SL C 198, 10.7.2013., str. 56.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. rujna 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 9. prosinca 2014. (SL C 50, 12.2.2015., str. 1.). Stajalište Europskog parlamenta od 28. travnja 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 13. srpnja 2015.

(3)  Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).

(4)  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(5)  Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (SL L 350, 28.12.1998., str. 58.).

(6)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(7)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(8)  SL C 369, 17.12.2011., str. 14.


PRILOG I.

Prilozi Direktivi 98/70/EZ mijenjaju se kako slijedi:

1.

U Prilogu IV. dijelu C točka 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.

Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta, el, izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:

el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB , (1)

gdje je

el

=

godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa (u gramima) ekvivalenta CO2 po jedinici energije biogoriva (u megadžulima)). ‚Kultivirano tlo’ (2) i ‚tlo namijenjeno trajnim kulturama’ (3) smatraju se jednom uporabom zemljišta;

CSR

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije;

CSA

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije;

P

=

produktivnost kulture (mjerena kao energija biogoriva po jedinici površine godišnje) i

eB

=

dodatak od 29 gCO2eq/MJ biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8.

(1)  Kvocijent dobiven dijeljenjem molekularne težine CO2 (44,010 g/mol) s molekularnom težinom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664."

(2)  Kultivirano tlo kako ga definira IPCC."

(3)  Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.”."

2.

Dodaje se sljedeći prilog:

„PRILOG V.

Dio A. Privremene procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta (gCO2eq/MJ) (4)

Skupina sirovina

Srednja (5)

Interpercentilni raspon dobiven analizom osjetljivosti (6)

Žitarice i druge kulture bogate škrobom

12.

od 8 do 16

Šećerne kulture

13.

od 4 do 17

Uljarice

55.

od 33 do 66

Dio B. Biogoriva za koja se smatra da su procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli

Za biogoriva proizvedena iz sljedećih kategorija sirovina smatrat će se da imaju procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli:

1.

sirovine koje nisu navedene u dijelu A ovog Priloga.

2.

sirovine čija je proizvodnja dovela do izravne promjene uporabe zemljišta, odnosno promjene iz jedne od sljedećih kategorija zemljišta IPCC-a: šumsko zemljište, travnjak, vlažno tlo, naselja ili druga zemljišta, u kultivirano tlo ili tlo namijenjeno trajnim kulturama (7). U takvom bi se slučaju vrijednost emisije u vezi s izravnom promjenom uporabe zemljišta (el) trebala izračunati u skladu s Prilogom IV. dijelom C stavkom 7.

(4)

(+)

Srednje vrijednosti koje su ovdje navedene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina. Razmjer vrijednosti u ovom Prilogu ovisi o rasponu pretpostavki (poput tretmana suproizvoda, kretanja u prinosu, zaliha ugljika i uklanjanja drugih proizvoda) korištenih u gospodarskim modelima razvijenim za potrebe njihove procjene. Stoga, iako nije moguće u potpunosti okarakterizirati raspon nesigurnosti povezan s takvim procjenama, provedena je analiza osjetljivosti u vezi s rezultatima na temelju nasumične varijacije ključnih parametara, takozvana analiza Monte Carlo.

(7)

(++)

Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.”.


(5)  Srednje vrijednosti koje su ovdje navedene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina.

(6)  Ovdje uključeni raspon odražava 90 % rezultata koji koriste petu i devedeset i petu percentilnu vrijednost proizašle iz analize. Peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 5 % zapažanja (tj. 5 % ukupnih korištenih podataka pokazalo je rezultate ispod 8, 4 i 33 gCO2eq/MJ). Devedeset i peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 95 % zapažanja (tj. 5 % ukupnih korištenih podataka pokazali su rezultate iznad 16, 17 i 66 gCO2eq/MJ).


PRILOG II.

Prilozi Direktivi 2009/28/EZ mijenjaju se kako slijedi:

1.

U Prilogu V. dijelu C točka 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.

Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta, el, izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:

el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB , (1)

gdje je

el

=

godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa (u gramima) ekvivalenta CO2 po jedinici energije biogoriva ili tekućeg biogoriva (u megadžulima)). ‚Kultivirano tlo’ (2) i ‚tlo namijenjeno trajnim kulturama’ (3) smatraju se jednom uporabom zemljišta;

CSR

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije;

CSA

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije;

P

=

produktivnost kulture (mjerena kao energija biogoriva ili tekućeg biogoriva po jedinici površine godišnje); i

eB

=

dodatak od 29 gCO2eq/MJ biogoriva ili tekućeg biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8.

(1)  Kvocijent dobiven dijeljenjem molekularne težine CO2 (44,010 g/mol) s molekularnom težinom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664."

(2)  Kultivirano tlo kako ga definira IPCC."

(3)  Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.”."

2.

Dodaje se sljedeći prilog:

„PRILOG VIII.

Dio A. Privremene procijenjene emisije od sirovina za biogorivo i tekuće biogorivo u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta (gCO2eq/MJ) (4)

Skupina sirovina

Srednja (5)

Interpercentilni raspon dobiven analizom osjetljivosti (6)

Žitarice i druge kulture bogate škrobom

12.

od 8 do 16

Šećerne kulture

13.

od 4 do 17

Uljarice

55.

od 33 do 66

Dio B. Biogoriva i tekuća biogoriva za koja se smatra da su procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli

Za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena iz sljedećih kategorija sirovina smatrat će se da imaju procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli:

1.

sirovine koje nisu navedene u dijelu A ovog Priloga.

2.

sirovine čija je proizvodnja dovela do izravne promjene uporabe zemljišta, odnosno promjene iz jedne od sljedećih kategorija zemljišta IPCC-a: šumsko zemljište, travnjak, vlažno tlo, naselja ili druga zemljišta, u kultivirano tlo ili tlo namijenjeno trajnim kulturama (7). U takvom bi se slučaju vrijednost emisije u vezi s izravnom promjenom uporabe zemljišta (el) trebala izračunati u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7.

(4)

(+)

Srednje vrijednosti koje su ovdje navedene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina. Razmjer vrijednosti u ovom Prilogu ovisi o rasponu pretpostavki (poput tretmana suproizvoda, kretanja u prinosu, zaliha ugljika i uklanjanja drugih proizvoda) korištenih u gospodarskim modelima razvijenim za potrebe njihove procjene. Stoga, iako nije moguće u potpunosti okarakterizirati raspon nesigurnosti povezan s takvim procjenama, provedena je analiza osjetljivosti u vezi s rezultatima na temelju nasumične varijacije ključnih parametara, takozvana analiza Monte Carlo.

(7)

(++)

Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.”.

3.

Dodaje se sljedeći prilog:

„PRILOG IX.

Dio A. Sirovine i goriva čiji se doprinos cilju iz članka 3. stavka 4. prvog podstavka smatra dvaput vrednijim od njihova energetskog sadržaja:

(a)

Alge, ako su uzgojene na zemljištu u ribnjacima ili fotobioreaktorima.

(b)

Dio biomase koji odgovara miješanom gradskom otpadu, a ne sortiranom otpadu iz kućanstava podložno ciljevima recikliranja na temelju članka 11. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/98/EZ.

(c)

Biološki otpad kako je definiran u članku 3. stavku 4. Direktive 2008/98/EZ iz privatnih kućanstava podložan odvojenom prikupljanju kako je utvrđeno u članku 3. stavku 11. te direktive.

(d)

Dio biomase iz industrijskog otpada koji nije pogodan za korištenje u prehrambenom lancu za ljude ili za životinje, uključujući materijale iz sektora trgovine na malo i veletrgovine te poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva i akvakulture, isključujući sirovine navedene u dijelu B ovog Priloga.

(e)

Slama.

(f)

Gnojivo i mulj od rafiniranja.

(g)

Tekući otpad od proizvodnje palminog ulja i prazni grozdovi palminog ploda.

(h)

Smola tal ulja.

(i)

Sirovi glicerin.

(j)

Ostaci šećerne trske.

(k)

Otpad od grožđa i vinski talog.

(l)

Orahove ljuske.

(m)

Pljeva.

(n)

Klipovi kukuruza bez zrna.

(o)

Dio biomase iz otpada i ostataka iz šumarstva i industrija koje se temelje na šumarstvu, tj. kora, grane, pretkomercijalna proreda, lišće, iglice, krošnje stabala, piljevina, trijeske od sječe, crni lug, sulfitna lužina, mulj koji sadrži vlakna, lignin i tal ulje.

(p)

Drugi neprehrambeni celulozni materijal kako je definiran u članku 2. drugom stavku točki (s).

(q)

Drugi lignocelulozni materijal kako je definiran u članku 2. drugom stavku točki (r) osim pilanskih i furnirskih trupaca.

(r)

Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu.

(s)

Hvatanje i uporaba ugljika za promet, ako je izvor energije obnovljiv u skladu s člankom 2. drugim stavkom točkom (a).

(t)

Bakterije, ako je izvor energije obnovljiv u skladu s člankom 2. drugim stavkom točkom (a).

Dio B. Sirovine čiji se doprinos cilju iz članka 3. stavka 4. prvog podstavka smatra dvaput vrednijim od njihova energetskog sadržaja:

(a)

Korišteno ulje za kuhanje.

(b)

Životinjske masti iz kategorija 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(8)  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).”."


(5)  Srednje vrijednosti koje su ovdje navedene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina.

(6)  Ovdje uključeni raspon odražava 90 % rezultata koji koriste petu i devedeset i petu percentilnu vrijednost proizašle iz analize. Peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 5 % zapažanja (tj. 5 % ukupnih korištenih podataka pokazalo je rezultate ispod 8, 4 i 33 gCO2eq/MJ). Devedeset i peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 95 % zapažanja (tj. 5 % ukupnih korištenih podataka pokazali su rezultate iznad 16, 17 i 66 gCO2eq/MJ).


Top