52022IP0310

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52022IP0310 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022IP0310

Help

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2022. o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. – Održivo gospodarenje šumama u Europi (2022/2016(INI))

SL C 125, 5.4.2023, pp. 23–43 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

5.4.2023

Službeni list Europske unije

C 125/23

P9_TA(2022)0310

Nova strategija EU-a za šume do 2030. – Održivo gospodarenje šumama u Europi

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2022. o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. – Održivo gospodarenje šumama u Europi (2022/2016(INI))

(2023/C 125/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2021. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” (COM(2021)0572),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2020. o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci (1),

—	uzimajući u obzir njezinu Rezoluciju od 28. travnja 2015. o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama (2)”,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 4.,

—	uzimajući u obzir program održivog razvoja UN-a do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

—	uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i političke smjernice Komisije i njezine predsjednice Ursule von der Leyen koje su uslijedile toj komunikaciji,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (4),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (5) (Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) (6),

—	uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/268 оd 28. listopada 2020. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025. (7),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenu „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja” (COM(2021)0345),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. listopada 2018. naslovljenu „Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša (COM(2018)0673),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. ožujka 2022. naslovljenu „Očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava” (COM(2022)0133),

—	uzimajući u obzir inicijativu „novi europski Bauhaus”,

—

uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 (8);

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 5. studenoga 2021. o novoj strategiji EU-a za šume do 2030.,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021. o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” (9),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 28. travnja 2022. o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Nova strategija EU-a za šume do 2030.”,

—	uzimajući u obzir odgovornosti država članica u skladu s Konvencijom UN-a o suzbijanju dezertifikacije,

—	uzimajući u obzir izvješće Europskog revizorskog suda iz 2021. naslovljeno „Tematsko izvješće br. 21/2021 – Financijska sredstva EU-a za bioraznolikost i klimatske promjene u šumama EU-a: pozitivni, ali ograničeni rezultati”,

—	uzimajući u obzir publikaciju Komisije iz 2018. naslovljenu „Smjernice o kaskadnoj upotrebi biomase s odabranim primjerima najbolje prakse za drvnu biomasu”,

—	uzimajući u obzir izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Komisije iz 2020. naslovljeno „Kartografsko prikazivanje i procjena stanja ekosustava i njihovih usluga: procjena ekosustava EU-a”,

—	uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš iz 2020. naslovljeno „Stanje prirode u EU-u – rezultati izvješćivanja u skladu s direktivama o prirodi 2013. – 2018.”,

—	uzimajući u obzir izvješće konferencije Forest Europe iz 2020. naslovljeno „State of Europe’s Forests 2020” (Stanje europskih šuma 2020.),

—	uzimajući u obzir globalno izvješće o procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava, koje je objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES),

—	uzimajući u obzir Deklaraciju iz Kunminga naslovljenu „Ekološka civilizacija: Izgradnja zajedničke budućnosti za sav život na Zemlji”,

—	uzimajući u obzir izvješće radne skupine br. II Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) naslovljeno „Klimatske promjene 2022.: Posljedice, prilagodba i ugroženost” ,

—	uzimajući u obzir Posebno izvješće IPCC-a o klimatskim promjenama, dezertifikaciji, degradaciji zemljišta, održivom upravljanju zemljištem, sigurnosti opskrbe hranom te kretanjima stakleničkih plinova u kopnenim ekosustavima,

—	uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 17. travnja 2018. u predmetu C-441/17 Europska komisija / Republika Poljska (10),

—	uzimajući u obzir projekte i prakse za koordinaciju informacija o šumama u Europi (Europska mreža za nacionalni inventar šuma (ENFIN), projekt FutMon, projekt Diabolo, Europski atlas vrsta šumskog drveća te program kartografskog prikazivanja i procjene stanja ekosustava i njihovih usluga (MAES)),

—	uzimajući u obzir izvješće s radionice IPBES-a i IPCC-a o biološkoj raznolikosti i klimatskim promjenama od 10. lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0225/2022),

budući da je EU postavio obvezujuće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. (11); budući da je EU predan ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj br. 15, a to je zaštita, obnova i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borba protiv dezertifikacije, zaustavljanje degradacije tla i poništavanje njezinih učinaka te zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, kao i Pariškog sporazuma te obećanja danih na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) održanoj 2021.; budući da će šume te industrije i usluge koje se temelje na šumama, kao i s njima povezani vlasnici i radnici, imati važnu i nezamjenjivu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i ciljeva Pariškog sporazuma, dok su šumski ekosustavi i njihovi spremnici ugljika ključni za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima jer apsorbiraju i skladište oko 10 % emisija stakleničkih plinova u Europi (12) te su ključna staništa biološke raznolikosti;

budući da se člankom 4. UFEU-a predviđaju podijeljene nadležnosti i odgovornost u pogledu šuma, posebno u okviru politike EU-a u području okoliša, ali se ne spominje zajednička politika EU-a za šume što znači da se politika u području šuma zadržava u nadležnosti država članica; budući da je zbog velike raznolikosti šuma EU-a u pogledu biogeografije, strukture, veličine, biološke raznolikosti, obrazaca vlasništva i postojećih politika, kada su u pitanju politika zaštite okoliša, klimatska politika i druge relevantne politike koje se dotiču šuma, potrebno na odgovarajući način primijeniti načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u razvoju i provedbi nove strategije EU-a za šume (dalje u tekstu: „strategija”) i relevantnog zakonodavstva EU-a; budući da je pojedinosti povezane s gospodarenjem šumama potrebno prilagoditi na nacionalnoj i regionalnoj razini, primjenjujući pristup odozdo prema gore; budući da je potrebna daljnja koordinacija na razini EU-a kako bi se bolje ostvarili ciljevi europskog zelenog plana i kako bi se moglo preciznije izračunati moguće smanjenje emisija i ograničenja korištenja šuma s obzirom na važnu ulogu šuma u postizanju europskih klimatskih ciljeva;

budući da bi načelo europskog zelenog plana kao međusektorskog pristupa rješavanju klimatskih i okolišnih izazova, kojim se omogućuje odgovarajuća zaštita prirode i biološke raznolikosti na način kojim se potiče održivi rast i otvaraju radna mjesta u resursno učinkovitom, ugljično neutralnom te potpuno kružnom i konkurentnom gospodarstvu unutar granica planeta, trebalo biti vodeće načelo u provedbi strategije prilikom upravljanja kompromisima, stvaranja sinergija i pronalaženja prave ravnoteže između višestrukih funkcija šuma, uključujući socioekonomske, okolišne i klimatske funkcije; budući da je „ekosustav” fizički okoliš koji se sastoji od živih i neživih komponenata koje djeluju jedna na drugu; budući da ekosustavi tim međudjelovanjem stvaraju tok koristi za ljude i gospodarstvo koje se nazivaju „uslugama ekosustava”; budući da klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti i povezanih usluga ekosustava predstavljaju sustavnu prijetnju društvu; budući da šume pružaju širok raspon usluga ekosustava, kao što su opskrba drvom, nedrvnim proizvodima i hranom, sekvestracija ugljika, utočište za biološku raznolikost, čisti zrak i voda, koristi za lokalnu klimu te zaštita od prirodnih opasnosti kao što su lavine, poplave, suše i odroni kamenja, a imaju i rekreacijsku, kulturnu i povijesnu vrijednost; budući da se održivim gospodarenjem šumama nastoji osigurati uravnoteženo pružanje različitih usluga ekosustava i poduprijeti napore za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

budući da proizvodi na bazi drva doprinose ublažavanju klimatskih promjena skladištenjem ugljika i zamjenom proizvoda s velikim ugljičnim otiskom, uključujući građevinski i ambalažni materijal, tekstil, kemikalije i goriva; budući da su proizvodi na bazi drva obnovljivi i u velikoj se mjeri mogu reciklirati te kao takvi imaju golem potencijal za potporu kružnom biogospodarstvu; budući da su zbog toga sektor šumarstva i drvne industrije ključni akteri u zelenom gospodarstvu;

budući da se u okviru paketa „Spremni za 55 %” i cilja usklađivanja klimatske politike s Pariškim sporazumom trenutačno revidiraju Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora i Uredba o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (13); budući da je Komisija predložila uredbu o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma; budući da u svjetlu europskog koncepta multifunkcionalnih šuma te inicijative moraju biti usklađene s političkim ciljevima na visokoj razini iz zelenog plana, akcijskog plana za biogospodarstvo, strategije za kružno gospodarstvo, strategije za šume, strategije o bioraznolikosti i dugoročne vizije za ruralna područja;

budući da je vlasništvo nad šumama diljem Europe raznoliko u smislu veličine i vlasničke strukture, što dovodi do velike raznolikosti modela gospodarenja; budući da je oko 60 % šuma u EU-u u vlasništvu 16 milijuna privatnih vlasnika šuma (14), među kojima je znatan udio malih zemljoposjednika (15), dok je otprilike 40 % šuma u EU-u u različitim oblicima javnog vlasništva; budući da mali broj vlasnika šuma posjeduje znatan udio ukupne šumske površine, od kojih neki posjeduju glavne pogone za preradu drva u EU-u; budući da će, prije posezanja za kažnjavanjem, uključivanje, podupiranje i poticanje tih vlasnika preko sveobuhvatnog političkog i zakonodavnog okvira koji pruža pravnu sigurnost i koji se temelji na priznavanju njihovih prava vlasništva, iskustva u upravljanju, važnosti prihoda ostvarenih gospodarenjem šumama i posebnih izazova biti ključno za postizanje ciljeva strategije, uključujući pružanje klimatskih i drugih usluga ekosustava; budući da je u tom pogledu važno da je taj okvir jasan i transparentan te da se njime izbjegavaju pretjerana administrativna ograničenja svih aktera;

budući da se u EU-u nalazi otprilike 5 % ukupne šumske površine u svijetu, a šume čine 43 % kopnene površine EU-a, što je malo veći postotak od površine koja se koristi za poljoprivredu, i sadrže 80 % njegove kopnene biološke raznolikosti (16); budući da prema izvješću Europske agencije za okoliš naslovljenom „The European environment – state and outlook 2020: knowledge for transition to a sustainable Europe (17)”(Europski okoliš – stanje i izgledi u 2020.: znanje za tranziciju prema održivoj Europi) Europa bilježi golem pad biološke raznolikosti; budući da se gotovo 23 % europskih šuma nalazi na područjima mreže Natura 2000, a udio u nekim državama članicama prelazi 50 %; budući da šume čine gotovo polovinu prirodnih staništa u područjima mreže Natura 2000;

budući da najnoviji podaci prikupljeni u skladu s člankom 17. Direktive o staništima pokazuju da je, prema stanju parametara staništa, samo 49 % šumskih staništa dobro očuvano (18), dok je u 29,6 % slučajeva stanje staništa nepoznato, a u 21,1 % slučajeva loše te ga je potrebno poboljšati; budući da bi usmjerenost isključivo na agregirane podatke mogla biti nedovoljna za utvrđivanje i rješavanje ključnih informacija o najhitnijim pitanjima te je stoga potrebno konzultirati konkretnije pokazatelje o trendovima u pogledu stanja šuma i pritiscima kojima su izložene i osigurati da podaci koji nedostaju u budućnosti budu dostupni; budući da ti pokazatelji ne podupiru ukupnu negativnu procjenu stanja šuma u EU-u, već pokazuju pozitivne i negativne trendove (19) koji iziskuju razrađenije odgovore za svaki pojedini slučaj; budući da su šume sve osjetljivije na učinke klimatskih promjena, posebno sve učestalijih šumskih požara; budući da je i dalje vrlo teško kvantificirati učinke takvih nepogoda na otpornost i produktivnost šuma u velikim razmjerima;

I.	budući da bi bolje razumijevanje mogućih prirodnih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama u europskim šumama trebalo dodatno pridonijeti smjernicama o gospodarenju šumama i pružiti input za politike prilagodbe usmjerene na uklanjanje tih slabosti;

budući da su prikupljanje i vođenje transparentnih i pouzdanih visokokvalitetnih podataka, razmjena znanja i najboljih praksi te primjereno financirana i dobro koordinirana istraživanja od središnje važnosti za suočavanje s izazovima i stvaranje prilika te za ostvarivanje višestrukih funkcija šuma, uključujući razne koristi koje pružaju proizvodi šumarskih industrija u sve složenijem okruženju; budući da su podaci o šumama dostupni na razini EU-a nepotpuni i neujednačene kvalitete, što otežava koordinaciju EU-a i država članica kada je riječ o gospodarenju šumama i njihovu očuvanju; budući da je posebno potrebno bolje praćenje stanja šumskih ekosustava, kao i učinaka mjera za šumarstvo na biološku raznolikost i klimu;

K.	budući da je na međunarodnoj razini Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) glavni forum za razvoj međunarodno dogovorenih definicija u području šuma i šumarstva; budući da FAO prikuplja i pruža podatke o šumama i šumarstvu; budući da Komisija i države članice doprinose radu FAO-a;

budući da je pružanje različitih usluga šumskog ekosustava u okviru sektora šumarstva i šumarskih industrija važan stup prihoda i zapošljavanja, posebno u ruralnim područjima, ali i u urbanim područjima zbog uporabe tih usluga niz lanac; budući da bi u provedbi strategije trebalo posvetiti odgovarajuću pozornost razvoju prihoda i zapošljavanja, ali i privlačnosti zapošljavanja u tom sektoru preko kvalitetnih radnih mjesta, socijalne zaštite, zdravstvenih i sigurnosnih standarda, kontinuiranog razvoja partnerstava za vještine koja uključuju dionike te prikladnih mogućnosti osposobljavanja za rukovoditelje i radnike; budući da se zaposlenost u europskom šumarstvu smanjila za trećinu između 2000. i 2015., prije svega zbog povećane mehanizacije u industriji drva i papira (20); budući da poboljšani dizajn šumarskih strojeva može pridonijeti zaštiti radnika i smanjiti utjecaj na tlo i vodu; budući da su sječa šuma i drvna industrija među najopasnijim industrijskim sektorima i da se u njima bilježi velik broj nesreća na radu, profesionalnih bolesti i prijevremenih umirovljenja;

budući da se površina i količina biomase u europskim šumama povećava (21), dok su na globalnoj razini vidljivi zabrinjavajući trendovi krčenja šuma; budući da EU može imati važnu ulogu u rješavanju problema globalnog krčenja šuma, kako je Komisija naglasila u svojem prijedlogu uredbe o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma; budući da bi, osim reguliranja uvoza, europska strategija za šume u kojoj su predstavljene najbolje prakse za gospodarski održivo gospodarenje šumama mogla doprinijeti poboljšanju gospodarenja šumama na globalnoj razini;

N.	budući da su trenutačno uspostavljeni globalni dobrovoljni programi certificiranja za održivo gospodarenje šumama; budući da su sustavi certificiranja ključan alat za ispunjavanje zahtjeva za dužnu pažnju (22) iz Uredbe EU-a o drvu (23);

O.	budući da bi se procesom održivoga gospodarenja šumama u Europi trebalo osigurati postizanje prave ravnoteže među trima stupovima održivosti, a to su zaštita okoliša, socijalni razvoj i gospodarski razvoj;

budući da se kriteriji i pokazatelji koji se obično upotrebljavaju u EU-u za definiranje održivoga gospodarenja šumama temelje na paneuropskoj suradnji u okviru procesa Forest Europe, čije su potpisnice sve države članice i Komisija; budući da je konferencija Forest Europe u okviru svojeg aktualnog programa rada pokrenula ponovnu procjenu definicije održivoga gospodarenja šumama; budući da Forest Europe prikuplja i pruža informacije o stanju i trendovima u šumama i drvnoj industriji na temelju kriterija za održivo gospodarenje šumama; budući da je potrebno osigurati da se pokazatelji i pragovi temelje na dokazima te u tom pogledu blisko surađivati s državama članicama; budući da bi novi transparentni pokazatelji i pragovi mogli poboljšati održivost sektora s obzirom na njegovu važnost u smislu okolišnih, gospodarskih i društvenih vrijednosti; budući da će se okvir za održivo gospodarenje šumama morati jasno definirati, posebno u pogledu kriterija, pokazatelja i pragova povezanih sa zdravljem i biološkom raznolikošću ekosustava i učinkom klimatskih promjena u njima kako bi postao detaljniji i korisniji alat za provjeru i utvrđivanje i usporedbu različitih pristupa gospodarenju šumama, njihovog učinka te općeg stanja i očuvanosti europskih šuma; budući da bi održivo gospodarenje šumama trebalo biti usklađeno s promicanjem multifunkcionalne uloge šuma kako bi se osigurala njegova potpuna usklađenost s raznolikošću šuma i posebnim značajkama svake regije;

budući da je agrošumarstvo, koje se definira kao sustav korištenja zemljišta u kojima se stabla uzgajaju u kombinaciji s poljoprivredom na istoj zemljišnoj jedinici, odnosno niz sustava gospodarenja zemljištem koji mogu povećati ukupnu produktivnost, stvarati više biomase, održavati i obnavljati tla, suzbijati dezertifikaciju i pružati brojne vrijedne usluge ekosustava; budući da u EU-u postoje dvije glavne vrste agrošumarstva: silvo-pastoralno agrošumarstvo (životinje na ispaši ili stočna hrana koja se proizvodi pod stablima) i silvo-obradivo agrošumarstvo (usjevi uzgajani pod stablima s razmakom između redova koji omogućuje prolaz traktora); budući da su većina postojećih agrošumarskih sustava u EU-u silvo-pastoralni sustavi i da širenje agrošumarstva može donijeti višestruke koristi u svjetlu pritisaka na okoliš;

budući da je cilj Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. „definirati, mapirati, pratiti i strogo zaštititi sve preostale prašume i stare šume EU-a”; budući da je zaštita šuma, uključujući sve preostale primarne šume i šume starog rasta u EU-u, ključna za očuvanje biološke raznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena; budući da je prema izvješću Zajedničkog istraživačkog centra iz 2021. (24) ostalo samo 4,9 milijuna hektara europskih primarnih i starih šuma, što je samo 3 % ukupne šumske površine Unije i 1,2 % kopnene mase Unije; budući da primarne šume i šume starog rasta imaju ključnu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti; budući da često imaju visok stupanj biološke raznolikosti u usporedbi s drugim šumama u istoj ekološkoj regiji te su bogate vrstama i sadržavaju posebnu floru i faunu; budući da primarne šume i šume starog rasta pružaju i širok raspon drugih ključnih usluga ekosustava; budući da je nužno donijeti operativnu definiciju primarnih šuma i šuma starog rasta kako bi se politike pravilno oblikovale, provodile i pratile;

budući da je mreža Integrate platforma predstavnika različitih europskih zemalja koju je pokrenulo nekoliko vlada država članica i koju podupire Komisijin Stalni odbor za šumarstvo, popraćena znanstvenim savjetima, te da je dosad služila kao važan pokretač za utvrđivanje načina za integraciju očuvanja prirode u održivo gospodarenje šumama; budući da rad platforme ima važnu ulogu u razmjeni iskustava i najboljih praksi;

budući da se u okviru projekta Alterfor, koji je financiran iz programa Obzor 2020., razmatrao potencijal za optimizaciju metoda gospodarenja šumama koje se trenutačno upotrebljavaju te su predstavljeni alternativni modeli gospodarenja šumama s mogućnostima i izazovima navedenima za svaku alternativu;

budući da su se u okviru projekta SINCERE, koji je financiran iz programa Obzor 2020., razvile nove politike i novi poslovni modeli povezivanjem znanja i stručnosti iz prakse, znanosti i politike diljem Europe i šire, u cilju istraživanja novih načina za poboljšanje usluga šumskog ekosustava na način koji koristi vlasnicima šuma i služi širokim društvenim potrebama;

budući da će rat u Ukrajini znatno utjecati na uvoz drva, posebno breze, čiji je najveći svjetski proizvođač Rusija s 80 % ukupne proizvodnje, te na europski drvoprerađivački sektor kao i na izvoz prerađenih proizvoda; budući da se uslijed legitimnih sankcija nametnutih Rusiji postavlja pitanje ovisnosti EU-a o uvozu drvne sirovine iz Rusije; budući da EU nabavlja oko 80 % svoje potražnje za drvom na domaćem tržištu i da uvoz iz Rusije čini samo oko 2 % ukupne potrošnje; budući da su Finska i Švedska glavni uvoznici neprerađene oblovine iz Rusije u EU i da će na njih utjecati zabrane trgovine (25);

W.	budući da je nezakonita sječa, uključujući sječu u zaštićenim područjima kao što su područja Natura 2000, kontinuiran i neriješen problem u brojnim državama članicama;

X.	budući da su šume ključne za tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit ljudi, potiču prelazak na gospodarstvo bez fosilnih goriva i imaju važnu ulogu u životu lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima, u kojima znatno pridonose izvorima prihoda lokalnog stanovništva;

pozdravlja novu strategiju EU-a za šume i njezinu ambiciju da poveća uravnotežen doprinos multifunkcionalnih šuma ciljevima zelenog plana i Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030., a posebno ciljevima stvaranja održivog zelenog rasta i otvaranja zelenih radnih mjesta, te postizanju ugljično neutralnog, okolišno održivog i potpuno kružnog gospodarstva unutar granica planeta i klimatske neutralnosti do 2050.; ističe važnost čvrste znanstveno utemeljene strategije kojom se u obzir uzimaju okolišna, društvena i gospodarska dimenzija održivosti na integriran i uravnotežen način s obzirom na to da šume, osim što doprinose ciljevima u području klime i biološke raznolikosti, među ostalim zaštitom tla i vode, pružaju gospodarske i društvene koristi i širok niz usluga, od sredstava za život do rekreacije;

žali zbog toga što nova strategija EU-a za šume nije propisno razvijena u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama i dionicima te što stajališta suzakonodavaca nisu na odgovarajući način uzeta u obzir; naglašava važnost jačanja suradnje u pogledu provedbe nove strategije EU-a za šume do 2030.;

uviđa da su, u skladu s održivim gospodarenjem šumama i s ciljem povećanja kvalitete i raznolikosti šumskih ekosustava, održavanje, zaštita, jačanje, obnova i održivo korištenje zdravih i otpornih šuma temeljni ciljevi strategije EU-a za šume, kao i svih aktera u šumarstvu i vrijednosnom lancu koji se temelji na šumama, pri čemu se drvo upotrebljava kao svestrana obnovljiva sirovina kako bi se maksimalno povećala samodostatnost u EU-u; nadalje napominje da su ti ciljevi u skladu s društvenim očekivanjima i zahtjevima te s ključnim prioritetima ljudi u EU-u; naglašava da šumarstvo u skladu s prirodom i održivo gospodarenje šumama imaju potencijal donijeti slične ili veće gospodarske koristi, uz istodobno očuvanje i promicanje integriteta i otpornosti ekosustava te povećanje potencijala šuma kao ponora ugljika i utočišta za biološku raznolikost te potencijala za oporavak biološke raznolikosti;

prepoznaje ključnu ulogu šuma te njihove biološke raznolikosti i njihovih jedinstvenih ekosustava u doprinosu zdravlju okoliša, mjerama za ublažavanje klimatskih promjena, osiguravanju čistog zraka i vode, stabilnosti i plodnosti tla, uz istodobno osiguravanje raznolikih staništa i mikrostaništa za mnoge vrste, čime se podupire bogata biološka raznolikost; ističe ključnu ulogu šuma u ljudskom zdravlju i dobrobiti, uključujući gradska i prigradska šumska područja koja su dostupna pojedincima kojima najviše nedostaje kontakt s prirodom, kao i u pružanju obrazovnih i turističkih usluga; naglašava potrebu za promicanjem pristupa „Jedno zdravlje”, kojim se prepoznaje suštinska veza između zdravlja ljudi, zdravlja životinja i zdrave prirode; naglašava da je dobro upravljanje područjima mreže Natura 2000 ključno za održavanje i poboljšanje europske biološke raznolikosti i ekosustava te usluga koje pružaju;

naglašava ključnu ulogu šumskih ekosustava u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima te u doprinosu cilju EU-a o postizanju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; uviđa da klimatske promjene mijenjaju sposobnost rasta šuma na nekim područjima, povećavaju učestalost i ozbiljnost suša, poplava i požara te potiču širenje novih štetočina i bolesti koje utječu na šume; napominje da netaknuti ekosustavi imaju veću sposobnost prevladavanja okolišnih stresora, uključujući klimatske promjene, nego degradirani ekosustavi jer im njihova inherentna svojstva omogućuju maksimalno iskorištavanje sposobnosti prilagodbe; naglašava da će klimatske promjene u narednim godinama imati još veći negativni učinak na europske šume i da će to posebno utjecati na područja s jednovrsnim šumskim sastojinama i šumskim sastojinama ujednačene starosti; u tom kontekstu naglašava potrebu za jačanjem otpornosti europskih šuma, posebno povećanjem njihove strukturne, funkcionalne i sastavne raznolikosti; insistira na tome da strukturno bogate i mješovite šume koje imaju povoljne uvjete za preživljavanje niza organizama posjeduju veću otpornost i povećanu sposobnost prilagodbe u tom kontekstu; ističe da u određenim uvjetima stabilne mješovite šume mogu prirodno sadržavati ograničen broj vrsta; naglašava da su šumske površine, sa svojim odgovarajućim spremnicima ugljika živog drveća i mrtvog drva, ključni čimbenik u ograničavanju globalnog zagrijavanja te doprinose ciljevima EU-a u pogledu klimatske neutralnosti i poboljšanje biološke raznolikosti; smatra da je promicanje biološki raznolikih šuma najučinkovitiji način borbe protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti;

ističe stalno povećanje pokrova i količine (26) šuma u EU-u, unatoč usporavanju posljednjih godina, što je u suprotnosti s globalnim trendom krčenja šuma (27); prepoznaje napore svih aktera u vrijednosnom lancu koji se temelji na šumama koji su doprinijeli tom razvoju; zabrinut je zbog sve većeg pritiska na šume EU-a i njihova staništa, koji je dodatno pogoršan utjecajem klimatskih promjena, te naglašava hitnu potrebu za zaštitom i povećanjem otpornosti šuma i ekosustava, među ostalim mjerama za povećanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama, i za smanjenjem pritisaka ako je to izvedivo, uzimajući u obzir značajke šume; sa zabrinutošću napominje da se čini da se povećala osjetljivost šuma u EU-u na invazivne nametnike i patogene te da epidemije predstavljaju prijetnju sekvestraciji ugljika (28), biološkoj raznolikosti i kvaliteti drva;

traži od država članica da u okviru svojeg zakonodavstva zajamče najbolju moguću zaštitu svojih šuma od onečišćenja i oštećenja; skreće posebnu pozornost na zaštitu od onečišćenja, kao što je onečišćenje olovnim streljivom ili pesticidima, i od ekstremnog pritiska na tlo zbog neprikladne upotrebe strojeva te zaštitu od štetnog bršćenja od strane divljači ili šteta uzrokovanih prekomjernom populacijom parnoprstaša;

ističe posebne i raznolike značajke šumarskih sektora u državama članicama i naglašava da šume u EU-u karakteriziraju različiti prirodni uvjeti, kao što su biogeografija, veličina, struktura i biološka raznolikost, kao i obrasci vlasništva, oblici upravljanja, izazovi i mogućnosti te da je većina njih oblikovana stoljećima ljudskog međudjelovanja, intervencije i gospodarenja te su stoga oblik kulturne baštine; također podsjeća da su primarne šume i šume starog rasta područja koja su se razvila uz malu ili nikakvu ljudsku intervenciju i gospodarenje; ističe da su, kako bi se osiguralo da se strategija može primijeniti na sve vrste šuma i situacija, u nekim slučajevima potrebni prilagođeni pristupi u smislu gospodarenja šumama i pružanja usluga ekosustava;

priznaje da je gospodarenje šumama specifično za određeno područje i da različiti uvjeti šuma i vrste šuma mogu iziskivati različite pristupe gospodarenju na temelju različitih ekoloških potreba i značajki šumskih površina te se u sklopu gospodarenja moraju uzimati u obzir prava i interesi radnika u sektoru šumarstva, vlasnika šuma i drugih zainteresiranih aktera;

10.

ističe dosadašnji doprinos vlasnika šuma i aktera u vrijednosnom lancu koji se temelji na šumama naporima za postizanje održivog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050. te vrijednosti generacijskog i povijesnog znanja i stručnosti u šumarstvu i održivom gospodarenju šumama;

11.

uviđa da je procjena stanja šuma složen postupak, kao i da dostupnost, raznovrsnost i kvaliteta podataka variraju te stoga naglašava potrebu za kontinuiranim političkim i znanstvenim dijalogom i povećanim financiranjem na svim razinama, počevši od konzultacija s državama članicama, a posebno s upraviteljima i vlasnicima šuma, kako bi se poboljšalo prikupljanje podataka o stanju šuma i, prema potrebi, usklađivanje podataka; naglašava da je također potrebno uzeti u obzir financijska sredstva i ljudske resurse, posebno kako bi se u ranoj fazi mogle utvrditi resursno učinkovite upotrebe šuma i ograničenja korištenja šuma;

12.

naglašava da strategija, iako je usmjerena na šume u EU-u, i njezina provedba moraju biti usklađene s radom koji na paneuropskoj razini obavljaju konferencija Forest Europe i međunarodne organizacije kao što je FAO te da se njima moraju uzeti u obzir stajališta stručnih skupina i rad na razini država članica; ističe da bi se u sklopu strategije i njezine provedbe trebalo izbjegavati udvostručavanje posla i povećanje administrativnog opterećenja; nadalje smatra da bi, s obzirom na snažnu predanost EU-a zaštiti biološke raznolikosti i ponora ugljika te promicanju održive nabave, proizvodnje i korištenja resursa na globalnoj razini, kako je naglašeno u Komisijinu prijedlogu uredbe o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma, strategiju trebalo provesti tako da ona služi kao model primjera najbolje prakse, kojim se priznaje širok niz polazišnih situacija te istovremeno potiču slični pristupi u drugim regijama;

13.

naglašava da provedba strategije, kako bi se ostvarili njezini različiti ciljevi, mora biti primjerena svrsi na regionalnoj i lokalnoj razini, među ostalim i tako da bude prilagođena lokalnim uvjetima i iskustvima te tradicionalnom znanju i upotrebama, uzimajući u obzir aktualne znanstvene spoznaje, kao i da se njome dionicima pružaju potrebne vještine; konstatira da se mora temeljiti na potpunom priznavanju prava vlasništva, gospodarski, okolišno i društveno održivom šumarskom sektoru te načelu „onečišćivač plaća” kao ključnim elementima u pružanju različitih šumarskih usluga i poboljšanju otpornosti;

14.

poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu procjenu učinka strategije kako bi se utvrdile posljedice za tržišne uvjete, ruralna područja i različite potrebe za financiranjem, među ostalim za istraživanje i inovacije, razvoj vještina, infrastrukturu, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te poboljšanje biološke raznolikosti;

Poticanje uravnotežene multifunkcionalnosti

15.

prepoznaje ključnu ulogu šuma i čitavog lanca vrijednosti koji se temelji na šumama u zaštiti klime i biološke raznolikosti te u ublažavanju klimatskih promjena kako bi se doprinijelo postizanju održivog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050.; naglašava da višefunkcionalna uloga šuma obuhvaća višestruke usluge ekosustava i socioekonomske funkcije, kao što su očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti i tla, ublažavanje klimatskih promjena, sekvestracija i skladištenje ugljika iz atmosfere, sprečavanje degradacije zemljišta, opskrba obnovljivim i prirodnim sirovinama te medicinskim, jestivim i kulinarskim proizvodima, kao i neekstraktivne gospodarske aktivnosti, uključujući održivi ekoturizam, što sve dovodi do otvaranja radnih mjesta i gospodarskog rasta u ruralnim i urbanim područjima, suzbija depopulaciju ruralnih područja, doprinosi osiguravanju čiste vode i zraka i zaštiti od prirodnih opasnosti te nudi rekreacijske, zdravstvene, estetske i kulturne koristi; naglašava da se provedbom strategije mora zajamčiti uravnoteženo pružanje svih usluga te zadržati i povećati konkurentnost i inovativnost; ističe da je za uspješno pružanje usluga potrebno održivo aktivno gospodarenje;

16.

smatra da bi ključno načelo uravnoteženja višestrukih funkcija šuma i definiranja ciljeva i mjera za pružanje svih usluga ekosustava trebalo biti nastojanje da se postigne što više sinergija, a da se kompromisi smanje na najmanju moguću mjeru na osnovi informacija koje se temelje na dokazima;

17.

naglašava da šume doprinose ublažavanju klimatskih promjena sekvestracijom ugljika, skladištenjem ugljika i održivom zamjenom fosilnih goriva te proizvoda, materijala i izvora energije dobivenih od njih, kao i drugih proizvoda s visokim ekološkim i ugljičnim otiskom drvom i proizvodima od drva; naglašava da je drvo jedini značajan prirodni obnovljivi resurs koji ima potencijal za zamjenu neke vrlo energetski intenzivne materijale, kao što su cement i plastika, te da će u budućnosti biti sve traženije; napominje da je strategija posebno usmjerena na skladištenje u građevinskom sektoru i smatra da bi se njezinom provedbom trebala jasno poduprijeti šira upotreba različitih mogućnosti za zamjene na bazi drva te da bi se ta provedba trebala bazirati na znanstveno utemeljenim i pouzdanim procjenama životnog ciklusa, u skladu s ciljevima EU-a u području okoliša i ciljevima strategije za biogospodarstvo i industrijske strategije, kako bi se oslobodio puni potencijal proizvoda koji se temelje na šumama u jačanju kružnoga gospodarstva i borbi protiv klimatskih promjena te kako bi se ostvarilo gospodarstvo bez fosilnih goriva; naglašava ulogu istraživanja o zamjeni fosilnih materijala i fosilnih goriva; naglašava potrebu za općenitim smanjenjem potrošnje u EU-u i pozdravlja uspostavu metodologije za kvantifikaciju klimatskih koristi gradnje s drvnom sirovinom;

18.

naglašava da se ne smije zanemariti velika važnost zdravog i plodnog šumskog tla jer je ono neophodno za održavanje života, povećanje produktivnosti šuma (29), skladištenje ugljika i zaštitu ključne podzemne mreže gljiva koja stablima omogućuje dijeljenje resursa kao što su hranjive tvari, voda ili obrambeni signali, čime se osigurava veća otpornost na nametnike i bolesti te čak na sušu i ekstremne vremenske uvjete (30), (31), (32) koji će se zbog klimatskih promjena vjerojatno povećati u pogledu intenziteta ili učestalosti;

19.

ističe da je proizvode na bazi drva potrebno koristiti na najučinkovitiji i najodrživiji mogući način kako bi oni optimalno doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena i kružnom gospodarstvu; smatra da se ograničenjima za osiguravanje održivosti mora ograničiti uklanjanje drva i da su načela smjernica o kaskadnom sustavu (33) dobar standard za učinkovitu uporabu, ali samo ako se ne koriste kao statični pristup i da se stoga moraju redovito prilagođavati kako bi se odrazili inovativni načini uporabe, primjerice u građevini, tekstilnoj industriji, biokemiji, medicinskim primjenama i materijalima za baterije; naglašava da se resursi koji se temelje na drvu moraju upotrebljavati što je učinkovitije moguće, pri čemu se gospodarskim i operativnim odlukama u obzir moraju uzeti nacionalne posebnosti, te ističe da nenarušeno tržište koje dobro funkcionira može potaknuti učinkovitu i održivu upotrebu drvnih resursa zajedno s odgovarajućim mjerama za osiguravanje zaštite okoliša;

20.

naglašava važnost pouzdane i održive opskrbe drvom, proizvodima na bazi drva i biomasom koja se temelji na šumama u postizanju ciljeva održivosti EU-a, uključujući cilj ugljične neutralnosti do 2050. te ciljeve zelenog rasta i radnih mjesta iz zelenog plana; napominje da se očekuje daljnji rast potražnje (34) i da bi se za zadovoljavanje te potražnje trebala poticati upotreba lokalno i održivo proizvedenog drva; smatra da veliki dio šumarskog sektora EU-a osigurava visoko održivu vrstu sirovina; poziva Komisiju da nakon provedbe mjera u okviru strategije razmotri učinke istjecanja i učinke zamjene fosilnih goriva i neobnovljivih materijala, kao i učinke na konkurentnost šumarskog sektora i industrija koje se temelje na šumama te da prati moguće učinke na dostupnost drva;

21.

ističe da sve veća potražnja za drvom kao sirovinom, posebno za drvom kao izvorom energije, predstavlja velike izazove za šume u kontekstu političkih kriza kao što je rat u Ukrajini te iziskuje stalno praćenje domaćih šumarskih resursa kako bi se procijenile potencijalne nestašice; poziva Komisiju i države članice da procijene ovisnost o uvozu drvne sirovine iz Rusije u svjetlu legitimnih sankcija nakon ruske invazije na Ukrajinu te da razviju strategije za ublažavanje poremećaja kada je to potrebno, istovremeno izbjegavajući prenamjenu poljoprivrednih površina prikladnih za proizvodnju hrane na razini EU-a; ističe ključnu važnost sigurnosti opskrbe EU-a i vlastite proizvodnje sirovina u širem kontekstu ciljeva zelenog plana; ističe da, u određenim okolnostima, zanemarivanje šuma može dovesti do gubitka radnih mjesta u ruralnim područjima i povećane ovisnosti o uvozu šumarskih proizvoda iz dijelova svijeta u kojima je gospodarenje šumama manje održivo;

22.

podsjeća da 2,1 milijun ljudi radi u sektoru koji se temelji na šumama, dok prošireni vrijednosni lanac koji se temelji na šumama podupire 4 milijuna radnih mjesta u zelenom gospodarstvu, ne računajući pritom maloprodajne aktivnosti i aktivnosti koje nisu povezane s drvom, kao što su rekreativne aktivnosti povezane sa šumom i znanstveni rad na šumama; napominje da se zaposlenost u šumarskom sektoru smanjila za 33 % između 2000. i 2015. uglavnom zbog sve veće mehanizacije u razdoblju dok se povećavala i eksploatacija drva; ističe važnu ulogu koju šume imaju u otvaranju zelenih radnih mjesta u ruralnim i planinskim područjima; napominje da nedrvni šumski proizvodi, kao što su razni prirodni prehrambeni proizvodi, lijekovi i rješenja za osnovne materijale, imaju važnu ulogu kao izvor prihoda čija je procijenjena vrijednost 2015. iznosila oko 4 milijarde EUR (35) i da su duboko ukorijenjeni u regionalne tradicije; poziva Komisiju i države članice da procijene gospodarske učinke pristupa koji je bliži prirodi, među ostalim na izravno i neizravno zapošljavanje;

23.

poziva Komisiju i države članice da prate i procijene učinke koje bi promjena ravnoteže između funkcija šuma imala na cjelokupno stanje zaposlenosti i profitabilnosti lokalnog drvnog sektora, posebno u ruralnim i planinskim područjima, te u dijelovima drvoprerađivačke industrije niz lanac opskrbe i naglašava potrebu za održavanjem ili poboljšanjem privlačnosti zapošljavanja u tom sektoru i sigurnosti na radnome mjestu pri razmatranju promjena u praksama gospodarenja;

24.

uviđa da postoji nekoliko dodatnih koristi povezanih s ponovnim pošumljavanjem i pošumljavanjem, kao što su filtriranje vode, povećana dostupnost vode, ublažavanje suše, kontrola poplava, izbjegavanje taloženja, stvaranje staništa divljih vrsta, povećanje faune u tlu, povećana plodnost tla i filtriranje zraka; pozdravlja plan ponovnog pošumljavanja i pošumljavanja za sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU-u do 2030.; naglašava da bi se takve inicijative trebale provoditi u skladu s jasnim ekološkim načelima i biti u potpunosti kompatibilne s ciljem biološke raznolikosti kojim se daje prednost obnovi šumskih ekosustava; podsjeća da sadnja stabala ovisi o potpori lokalnih dionika i regionalnom planiranju; poziva Komisiju i države članice da posebnu pozornost posvete sadnji prikladnog drveća u područjima s degradiranim tlom i područjima zahvaćenima dezertifikacijom te ponavlja važnost zaštite primarnih šuma i šuma starog rasta; ističe da povećanje pošumljenog zemljišta može učinkovito doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena i prirodnoj obnovi degradiranih šumskih sustava, što srednjoročno i dugoročno može dovesti do gospodarskog i društvenog razvoja te otvaranja novih radnih mjesta; poziva Komisiju da u svoja načela dodatnosti uključi stabla posađena u okviru novih ekoshema zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i obveza u području okoliša i klime te drugih obveza upravljanja, kao i obveza u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost jer će i novi ZPP i Mehanizam za oporavak i otpornost biti provedeni nakon donošenja Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.; ističe da se, s obzirom na to da je zemlja ograničeni resurs, treba dati prednost sadnji stabala u postojećim šumama, na rubnim zemljištima i u gradskim područjima u odnosu na prenamjenu produktivnih poljoprivrednih zemljišta, posebno zbog novih geopolitičkih okolnosti, kao i u odnosu na prenamjenu pašnjaka i prirodnih travnjaka jer to ne dovodi do nikakvih značajnih promjena u količini organskog ugljika u tlu (36); napominje priliku za razvoj gradskih šuma u tom području; podsjeća, međutim, da ponovno pošumljavanje i pošumljavanje mogu uključivati i kompromise za biološku raznolikost, npr. na bioraznolikim travnjacima;

Zaštita, obnova, ponovno pošumljavanje, pošumljavanje i održivo gospodarenje

25.

naglašava višedimenzionalnu ulogu šuma i važnost zdravih, ekološki otpornih šumskih ekosustava koji pružaju mnoštvo usluga društvu, kao što su očuvanje biološke raznolikosti i opskrba obnovljivim sirovinama, čime se doprinosi stvaranju radnih mjesta i poticanju gospodarskog rasta u ruralnim područjima; naglašava da će politike kojima se poboljšavaju zaštita i obnova bioraznolikost pomoći u borbi protiv klimatskih promjena; poziva na održivo gospodarenje šumama u provedbi klimatskih ciljeva jer je ono ključno za smanjenje krčenja i propadanja šuma te ustraje u tome da bi očuvanje biološke raznolikosti te zaštita i očuvanje staništa trebali biti obuhvaćeni održivim gospodarenjem šumama;

26.

naglašava da je važno da EU promiče očuvanje i obnovu šumskih ekosustava, uzimajući u obzir predstojeći zakon EU-a o obnovi prirode i poboljšavajući njihovu otpornost, uz potporu razvoju gospodarski održivog i dinamičnog sektora šumarstva i lokalnih zajednica; poziva na dugoročnu viziju zaštite i obnove europskih šuma;

27.

prima na znanje najavu Komisije o razvoju dodatnih pokazatelja i graničnih vrijednosti za održivo gospodarenje šumama koje države članice mogu dobrovoljno provoditi na nacionalnoj i regionalnoj razini; smatra da bi se tim pokazateljima i pragovima trebalo poboljšati razumijevanje o tome upravlja li se šumom na održiv način na razini šumskih sastojina ili barem na razini krajobraza te utvrditi koji su koraci poduzeti za obnovu bili uspješni; poziva Komisiju da razvije pokazatelje i pragove utemeljene na dokazima kako bi se nadopunio okvir za održivo gospodarenje šumama, posebno u pogledu razvoja jasnih kriterija koji se odnose na zdravlje ekosustava, biološku raznolikost i klimatske promjene, kako bi ih učinili učinkovitim alatom za poboljšanje održivosti šuma EU-a i osiguranje da gospodarenje šumama pridonosi ciljevima EU-a u pogledu klime i biološke raznolikosti; smatra da su ti dodatni pokazatelji i pragovi ključni alati za zaštitu i obnovu biološke raznolikosti te za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama u sektoru šumarstva; ističe činjenicu da je definicija održivog gospodarenja šumama dogovorena u okviru paneuropskog procesa Forest Europe te da je u državama članicama uključena u nacionalno zakonodavstvo i dobrovoljne sustave, kao što je certificiranje šuma; stoga naglašava potrebu za osiguravanjem dosljednosti između rada Komisije i rada organizacije Forest Europe te Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), izbjegavanjem udvostručavanja napora ili nerazmjernog povećanja administrativnog opterećenja, kao i za suradnjom s nacionalnim i regionalnim nadležnim tijelima, javnim i privatnim upraviteljima šuma i vlasnicima šuma te drugim relevantnim dionicima kako bi se osiguralo da pokazatelji i rasponi vrijednosti budu prikladni za primjenu na lokalnoj i regionalnoj razini u posebnim biogeografskim uvjetima; ističe da je Forest Europe započeo s radom na preispitivanju definicije održivog gospodarenja šumama i njegovih alata; poziva države članice da nastave ulagati napore u pogledu pravilne provedbe nacionalnih strategija i zakonodavstva u vezi s održivim gospodarenjem šumama te da ih prilagode svojim nacionalnim, regionalnim i lokalnim okolnostima; poziva države članice da na odgovarajući način prenesu i provedu zakonodavstvo EU-a i obvezujuće ciljeve u pogledu šuma te poziva Komisiju i države članice da osiguraju provedbu i primjenu Direktive o pticama i Direktive o staništima, uključujući mrežu Natura 2000;

28.

ističe da se pritisak na šume uzrokovan nametnicima, bolestima i parazitima, prirodnim katastrofama, promjenama u vezi s količinom vode, povišenim prosječnim temperaturama i drugim poremećajima sve više pojačava zbog klimatskih promjena te da je hitno potrebno ojačati prilagodljivost i otpornost šumskih ekosustava održivim aktivnim gospodarenjem; primjećuje gospodarski učinak tih poremećaja na cjelokupni šumarski sektor; konstatira da pojačana primjena praksi održivog gospodarenja i inovativnih tehnologija u obnovi, pošumljavanju i ponovnom pošumljavanju može doprinijeti izgradnji otpornosti i poboljšanju biološke raznolikosti; poziva Komisiju da prikuplja i širi znanje među državama članicama o tome kako prilagoditi šume trenutačnim i očekivanim klimatskim promjenama, u skladu s novom strategijom EU-a za prilagodbu te strategijom EU-a za biološku raznolikost; konstatira da se održivo upravljanje šumama kao dinamični koncept sastoji od širokog spektra mjera i prilagodljivih praksi, od kojih mnoge mogu imati ključnu ulogu u potencijalu šuma za ublažavanje klimatskih promjena te nudi mjere za uvođenje prilagođenijih vrsta boljeg podrijetla, jačanje doprinosa šuma hidrološkom ciklusu, sječu šuma kako bi se obuzdalo nametnike, patogene i invazivne vrste, sprječavanje šumskih požara i održavanje zaštitnih funkcija uz istodobno podupiranje multifunkcionalnih uloga šuma; ističe da postizanje većih, otpornijih i raznolikijih šumskih površina također zahtijeva pristup genetskim resursima; naglašava važnost podupiranja nacionalnih genetskih fondova sadnica kako bi se lokalnim i regionalnim inicijativama za pošumljavanje i ponovno pošumljavanje pružio dovoljan broj autohtonih vrsta drveća; ističe važnu ulogu prirodne obnove za budućnost šuma jer se njome mogu potaknuti neometani razvoj korijena, veća vitalnost i stabilnost drveća te niži troškovi sadnje, uz napomenu da prirodna obnova nije uvijek moguća zbog posebnih uvjeta u pogledu šuma; naglašava da raznolike šume i klimatski uvjeti u EU-u zahtijevaju različite održive prakse gospodarenja šumama, koji se temelje na snažnoj zajedničkoj osnovi i koje bi trebalo dodatno razvijati na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

29.

s velikom zabrinutošću napominje da su veliki i intenzivniji požari sve veći izazov diljem Europske unije, posebno da je u sezoni požara 2021. nastala dosad nezabilježena šteta i da je uništeno gotovo pola milijuna hektara površina u EU-u, osobito u regijama Europe koje su suočene s najvišim prosječnim porastom temperature, kao što je Sredozemlje; ističe da su „megapožari” sve snažniji i češći na globalnoj razini; podsjeća da raznolik krajobraz s raznolikim šumama omogućava veći bedem ili prirodnu granicu protiv velikih i nesvladivih šumskih požara; naglašava da bi obnova raznolikih šuma pomogla u sprječavanju i ograničavanju požara; naglašava potrebu za većim sredstvima i razvojem sustava upravljanja požarima koji se temelji na znanosti i potpore za izgradnju kapaciteta putem savjetodavnih usluga kako bi se suzbili učinci klimatskih promjena u šumama; poziva Komisiju i države članice da bolje promiču i koriste koncept integriranog upravljanja požarima te konstatira da bi za to mogli biti potrebni bolji regulatorni kapaciteti u državama članicama, jačanje javnih službi te predana potpora i pojačana suradnja u sprečavanju katastrofa, pripravnosti i odgovoru na njih; ističe važnost daljnjeg razvoja i potpunog iskorištavanja Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu u odnosu na šumske požare i druge prirodne katastrofe; poziva Komisiju da prikuplja i širi znanje među državama članicama o tome kako prilagoditi šume trenutačnim i očekivanim klimatskim promjenama, u skladu s novom strategijom EU-a za prilagodbu; poziva Komisiju da izradi procjene rizika od šumskih požara i karte na temelju poboljšanih proizvoda programa Copernicus, umjetne inteligencije i drugih podataka dobivenih daljinskim istraživanjem kako bi se poduprlo preventivno djelovanje;

30.

ističe da su različite razine zaštite dio alata za održivo upravljanje šumama; naglašava da u mnogim slučajevima čak i zaštita šuma i dalje zahtijeva određene oblike intervencije, na primjer kako bi se odgovorilo na prirodne opasnosti ili potrebe prilagodbe; napominje da su šume različite starosti i s raznolikim vrstama te stalnim pokrovom otpornije na klimatske utjecaje kao što su požari, suše i vremenski uvjeti neuobičajeni za godišnje doba, među ostalim u okviru održivog upravljanja šumama, te su stoga važno ulaganje za budućnost; ustraje u tome da su monokulture manje otporne na nametnike i bolesti, kao i na sušu, vjetar, oluje i požare te da ih se stoga ne bi trebalo podupirati sredstvima EU-a;

31.

prihvaća da ne doprinose sve prakse gospodarenja sekvestraciji ugljika u šumama, ali ističe da se prakse i profesionalci mogu prilagoditi i modernizirati kako bi se na najbolji način uravnotežili kompromisi, optimizirao njihov pristup ostvarivanju višestrukih ciljeva i stvorile sinergije s ublažavanjem klimatskih promjena i ciljevima prilagodbe te mnogim drugim funkcijama šume; s tim u vezi ističe da postoje kompromisi i sinergije između potražnje za drvom i očekivanja da će šume djelovati kao ponori ugljika i osigurati staništa za floru i faunu; poziva Komisiju i njezine službe da u tom pogledu strateški rade kako bi se osigurala dosljednost u cjelokupnom radu povezanom sa šumarstvom i kako bi se poboljšalo održivo gospodarenje šumama, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti; ističe da određene prakse upravljanja, posebno uključivanje dobrovoljnog odvajanja šumskih područja, mogu pomoći u obnovi šuma i imati pozitivan učinak na sekvestraciju ugljika, biološku raznolikost i ekološko stanje; konstatira da šume mogu imati vrlo različite razine biološke raznolikosti te kapaciteta za sekvestraciju i skladištenje ugljika ovisno o upravljanju, korištenim strojevima, intenzitetu i učestalosti sječe, stanju tla, parazitima i bolestima, starosti šumskih sastojina itd.; ističe da trenutačno neke šume ispuštaju više ugljika nego što ga apsorbiraju; konstatira da se šume ne bi trebalo smatrati samo ponorima CO2 i rješenjem za izostanak smanjenja emisija iz drugih sektora;

32.

pozdravlja postojeću suradnju Komisije i država članica u okviru dobrovoljnih smjernica za šumarstvo u skladu s prirodom Radne skupine za šume i prirodu; smatra da bi, kako bi se osigurala dodana vrijednost, smjernice o tom konceptu trebale u potpunosti poštovati načelo supsidijarnosti te uključivati širok raspon alata i praksi za održivo gospodarenje šumama koji su znanstveno dokazani i usmjereni na rezultate, posebno uzimajući u obzir potrebe na lokalnoj i regionalnoj razini, kako bi se vlasnicima šuma i upraviteljima pružili alati i odgovarajući financijski poticaji za poboljšanje povezanosti i suradnje u pogledu bolje integracije zaštite biološke raznolikosti s poboljšanim praksama upravljanja kojima je istodobno cilj pružiti druge usluge ekosustava i proizvode, kao što je pokazala mreža INTEGRATE; ističe da šume u Uniji imaju vrlo različite karakteristike te da stoga postoji velika potreba za različitim pristupima u pogledu politika i upravljanja koji se temelje na snažnoj zajedničkoj osnovi;

33.

ističe važnost primarnih šuma i šuma starog rasta zbog bogate biološke raznolikosti i zbog toga što pružaju raznolika mikrostaništa ključna za održavanje visokih razina biološke raznolikosti, te njihovu ključnu ulogu u zaštiti biološke raznolikosti, sekvestraciji i skladištenju ugljika te opskrbi slatkom vodom; ponavlja poziv da se sve preostale šume starog rasta i primarne šume strogo zaštite u skladu sa Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030.; ustraje u tome da se zaštita mora osigurati i zaštitnim zonama uz primarne šume i šume starog rasta kako bi se podržao razvoj obilježja šuma starog rasta; ističe da će proširenje odgovarajuće zaštite na zaštitne zone poboljšati povezivost staništa visoke ekološke vrijednosti, što će značajno pridonijeti očuvanju i ublažiti negativne učinke fragmentacije; uviđa da su gotovo sve primarne šume izgubljene i izražava zabrinutost zbog nezakonite sječe u nekim državama članicama EU-a; primjećuje različite definicije primarnih šuma i šuma starog rasta utvrđene na međunarodnoj razini i naglašava da se, prije poduzimanja daljnjih napora u pogledu definiranja, države članice, vlasnici šuma i upravitelji šuma i drugi dionici moraju zajednički dogovoriti o nizu definicija primarnih šuma i prašuma koje se nadovezuju na postojeće; žali zbog toga što Komisija 2021. nije donijela smjernice o definiciji šuma starog rasta i primarnih šuma, kako je navedeno u Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030., ali pozdravlja tekući rad Radne skupine za šume i prirodu na tim definicijama; naglašava da je potrebno razmotriti raznoliki i sveobuhvatni skup svojstava i osigurati fleksibilnost kako bi se uzeli u obzir posebni uvjeti u biogeografskim regijama i u različitim vrstama šuma te propisno razlikovalo između šuma starog rasta i starijih šumskih sastojina kojima se upravlja za dugotrajnu rotaciju; ističe da se takve definicije moraju hitno dogovoriti, temeljiti se na ekološkim načelima i uzimati u obzir raznolikost europskih šuma, vlasnika, tradicija gospodarenja, vrsta prirode i promjenjivih klimatskih zona, kao i izbjegavati nerazmjerne zahtjeve upravljanja za susjedne šume i šumska područja te omogućiti mjere upravljanja povezane s pitanjima kao što je sprečavanje katastrofa; ističe ulogu financijskih poticaja u budućem dobrovoljnom razvoju određenih starih šuma na zemljištu na ugaru; naglašava da je rasprostranjenost primarnih šuma i šuma starog rasta u EU-u neujednačena, s obzirom na to da se 90 % njih nalazi u samo četiri države članice (37);

34.

pozdravlja činjenicu što smjernice Komisije o novim zaštićenim područjima priznaju potrebu za određenim tekućim aktivnostima, kao na primjer gospodarenjem ungulatima pomoću lova kako bi se zaštitio široki raspon šumskih stanišnih tipova;

35.

podsjeća na znatan manjak mapiranja primarnih šuma i šuma starog rasta te ističe hitnu potrebu za dovršetkom okvira kako bi se osiguralo sveobuhvatno i usklađeno mapiranje koje se temelji na jasnim operativnim kriterijima i definicijama; poziva Komisiju da prizna ono što je dosad učinjeno u pogledu utvrđivanja, mapiranja i procjene tih šuma u nekim državama članicama te da podupre razmjenu najboljih praksi i znanja; ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da usklade postojeće podatke, popune praznine povezane s lokacijom primarnih šuma i šuma starog rasta i da stvore bazu podataka o svim potencijalnim lokacijama koje ispunjavaju kriterije za svrstavanje u šume starog rasta i primarne šume; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da stvore transparentnu i lako dostupnu bazu podataka o svim potencijalnim lokacijama koje ispunjavaju kriterije za svrstavanje u šume starog rasta i primarne šume;

36.

prima na znanje rad Komisije na razvoju smjernica za pošumljavanje i ponovno pošumljavanje koje pogoduje biološkoj raznolikosti; naglašava da bi posebna pozornost trebala biti na onim državama članicama u kojima ima malo šumskog pokrova i, ako je potrebno i ne šteti ciljevima biološke raznolikosti, na marginalnim i drugim zemljištima koja nisu pogodna za proizvodnju hrane u blizini gradskih i prigradskih područja ili u planinskim područjima, te na potpori razvoju otpornih, mješovitih i zdravih šuma; naglašava da definicije i smjernice o pošumljavanju koje pogoduje biološkoj raznolikosti moraju biti znanstveno utemeljene, da moraju uzeti u obzir raznolikost europskih šuma, tipove vlasništva, tradiciju gospodarenja i vrstu prirode, kao i promjenjive klimatske zone, te da se definicije moraju utvrditi u bliskoj suradnji s državama članicama i relevantnim dionicima; nadalje, ustraje u tome da se neisušena močvarna ili tresetna područja ne bi trebala isušiti radi pošumljavanja te da se, u slučaju gdje su se u prošlosti isušivala zemljišta, ne bi smjelo dopustiti daljnje ili dodatno isušivanje; dodatno ističe da se treba posebno paziti kako bi se izbjegla erozija u šumama u planinskim područjima;

Omogućiti šumama i upraviteljima šuma da ostvare više ciljeva

37.

napominje da su ZPP i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj glavni izvori potpore mjerama za šumarstvo te da čine 90 % ukupnog financiranja šumarstva u EU-u; navodi da je Komisija u svojoj evaluaciji mjera za šumarstvo iz 2017. zaključila da je potpora ruralnom razvoju za šume općenito imala pozitivan učinak i da bi mogla znatno doprinijeti ostvarivanju koristi za gospodarstvo, okoliš i društvo (38); konstatira da su u razdoblju od 2014. do 2020. države članice potrošile samo 49 % dostupnih sredstava, da je Komisija utvrdila administrativno opterećenje, nedovoljno privlačne premije i nedostatak savjetodavnih usluga kao razloge za tu nisku upotrebu te da bi to trebalo uzeti u obzir pri prilagodbi novih strateških planova u okviru ZPP-a; poziva države članice da uklone administrativna opterećenja kako bi se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj mogao učinkovito koristiti za mjere za šumarstvo; pozdravlja cilj Komisije da poveća iskorištavanje dostupnih sredstava i naglašava da bi trebalo osigurati da se financijskim sredstvima i subvencijama ne podržavaju postupci koji potkopavaju uravnoteženo pružanje raznih usluga ekosustava; ističe da je u strateške planove u okviru ZPP-a potrebno uključiti konkretne i dovoljno privlačne mjere kako bi se osigurale intervencije i mjere za poboljšanje održivog gospodarenja šumama i multifunkcionalne uloge šuma u EU-u, kako bi se osiguralo da se potpora pruža inicijativama povezanima sa šumskim ekosustavima, posebno kako bi se smanjio gubitak biološke raznolikosti u šumama, poticala sadnja odgovarajućih autohtonih vrsta stabala prilagođenih određenom okolišu, poboljšalo upravljanje šumama i osiguralo da se sredstva koriste u skladu s relevantnim ciljevima politike; žali zbog činjenice da Komisija ne prati rashode za šumarstvo u okviru drugih mjera za ruralni razvoj; ističe da je potpora dobrovoljnim mjerama za očuvanje prirode u skladu s pravima vlasništva i načelom supsidijarnosti;

38.

poziva Komisiju da pronađe nove načine kako bi kombiniranje različitih fondova učinila privlačnijim i lakše provedivim te kako bi odražavala i iskoristila multifunkcionalnu prirodu šuma i usluga šumskog ekosustava, da bolje promiče druge izvore financiranja EU-a kao što su program LIFE, Obzor Europa, Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Instrument Europske investicijske banke za financiranje prirodnog kapitala; poziva Komisiju da ocijeni dosljednost različitih instrumenata financiranja u okviru proračuna Unije i Instrumenta EU-a za oporavak, uključujući nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a, s obvezama i ciljevima utvrđenima u strategiji EU-a za šume i strategiji EU-a za biološku raznolikost; poziva Komisiju da u okviru mjera za šumarsko-okolišne i klimatske usluge i za potporu očuvanju šuma razmotri i obveze koje se odnose na zaštitu i strogu zaštitu šuma utvrđene Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030. i novom strategijom EU-a za šume do 2030.; poziva Komisiju da produlji rok za ispunjavanje tih obveza na trajanje dulje od 7 godina, posebno u pogledu strogo zaštićenih šumskih područja;

39.

ističe da šumarski sektor, više nego poljoprivredni sektor, prvenstveno djeluje kao sektor utemeljen na tržištu i da ne ovisi znatno o subvencijama, istodobno primjećujući da financiranje ZPP-a mora uglavnom biti usmjereno na proizvodnju hrane i jamčenje sigurnosti opskrbe hranom u Uniji; naglašava da stavljanje većeg naglaska na druge usluge ekosustava ne bi trebalo dovesti do nerazmjerne ovisnosti te podupire Komisiju i države članice u daljnjem razvoju dobrovoljne naknade na temelju tržišnih uvjeta za programe usluga ekosustava, kao što su sekvestracija ugljika, promicanje biološke raznolikosti, zaštita tla i upravljanje vodama, prikupljanje podataka i praćenje; ističe važnost primjene načela dodatnosti i osmišljavanja programa na način kojim se u potpunosti uviđa rad predvodnika i drugih sudionika te kojim se može motivirati širok raspon vlasnika šuma; nadalje ističe da se u okviru posebnih zahtjeva programa u obzir treba uzeti velika raznolikost šuma te razni izazovi s kojima se suočavaju kao i mogućnosti koje nude; napominje da je dostupnost pouzdanih podataka o uslugama ekosustava ključna za uspostavu bilo kakvog programa za plaćanje; pozdravlja Komunikaciju Komisije o sekvestraciji ugljika (39) čiji je cilj potaknuti nove poslovne modele iz javnih i privatnih izvora nagrađivanjem praksi gospodarenja za povećanje sekvestracije u živim biomasama i tlima u skladu s ekološkim načelima; naglašava potrebu za inicijativama za sekvestraciju ugljika koje se temelje na pouzdanoj znanstvenoj metodologiji, uključujući mogućnost neintervencijskih pristupa u skladu sa Strategijom za biološku raznolikost; naglašava, u svjetlu te inicijative, da aktivno održivo gospodarenje šumama može doprinijeti povećanju zaliha ugljika i rastu šuma; naglašava da bi uklanjanje ugljika u šumarstvu trebalo biti usmjereno na poticaje za vlasnike i upravitelje šuma da prema potrebi ulažu u aktivno održivo gospodarenje šumama i njihovu zaštitu, te tako promiču obnovu i povećani rast; pozdravlja plan Komisije da predloži obvezujući regulatorni okvir EU-a za certifikaciju uklanjanja ugljika do kraja 2022. kako bi se ispravno kvantificirali, izvijestili i certificirali napori za uklanjanje ugljika te izbjegao rizik od pogrešnog predstavljanja i manipulativnog zelenog marketinga;

40.

uviđa važnu ulogu postojećih programa certificiranja temeljenih na tržištu i njihov doprinos daljnjoj primjeni održivog gospodarenja šumama; napominje da se većina tih programa pokazala vjerodostojnim i učinkovitim alatima za poticanje praksi održivog gospodarenja šumama diljem Europe; pozdravlja kontinuirani nadzor koji institucije EU-a provode kao pomoć stalnom poboljšanju; pozdravlja najavu Komisije o razvoju dobrovoljnog programa certificiranja koji je u skladu s prirodom; poziva Komisiju da se pobrine za to da te inicijative poboljšavaju šumske ekosustave, štite biološku raznolikost i osiguravaju dodanu vrijednost praksi gospodarenja šumama u skladu s prirodom; potiče Komisiju da surađuje s postojećim i dokazanim programima certificiranja i da iz njih uči te da podrži napore za poboljšanje postojećih programa, među ostalim u pogledu transparentnosti za potrošače i uzimajući u obzir potražnju potrošača; smatra da se, kako bi se stvorila dodana vrijednost, dobrovoljno certificiranje u skladu s prirodom mora temeljiti na jasnom obveznom okviru i vlasnicima šuma mora ponuditi dostatna i dobra cijena za pružanje usluga ekosustava, npr. uvođenjem oznake kvalitete EU-a s lokalno prilagođenim smjernicama o šumarstvu u skladu s prirodom kako bi se promicale prakse gospodarenja koje najviše pogoduju biološkoj raznolikosti; poziva Komisiju da, nakon što završi s radom na definiranju šumarstva u skladu s prirodom, procjeni i dodanu vrijednost i troškove takvog programa certificiranja za vlasnike šuma; napominje da je dobrovoljno certificiranje samo jedan od koraka potrebnih za razvoj održivijeg gospodarenja šumama u EU-u;

41.

pozdravlja odluku Komisije od 4. lipnja 2021. o licenciranju logotipa mreže Natura 2000 (40); konstatira da bi se sustavom označivanja mreže Natura 2000 trebali promicati najstroži ekološki standardi EU-a za zaštitu najosjetljivijih stanišnih tipova i vrsta na kopnu; podsjeća da mreža Natura 2000 obuhvaća oko 18 % kopnene površine EU-a; ističe da bi države članice trebale osigurati da se ne provode aktivnosti koje uzrokuju štetu ili uznemiruju vrste u staništima u okviru mreže Natura 2000; poziva na postavljanje ambicioznih ciljeva u okviru strategije EU-a za šume kako bi se održale i obnovile ekološke vrijednosti tih područja, uzimajući u obzir njihove društvene i kulturne zahtjeve te regionalne i lokalne značajke; konstatira da bi aktivnosti očuvanja u područjima mreže Natura 2000 trebale biti u potpunosti u skladu s Direktivom o staništima i Direktivom o pticama te Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030.; primjećuje da područja mreže Natura 2000 javnosti pružaju vrijedne usluge ekosustava; ističe da bi dodjela logotipa mreže Natura 2000 bilo kojoj robi ili uslugama trebala značiti da one pridonose ciljevima očuvanja područja mreže Natura 2000 iz kojeg potječu;

42.

pozdravlja strateški plan rada o znaku za okoliš EU-a za razdoblje 2020. – 2024. koji je objavila Komisija; podsjeća da je znak za okoliš EU-a dobrovoljna oznaka okolišne izvrsnosti; napominje da se programom dodjele znaka za okoliš promiče kružno gospodarstvo EU-a i pridonosi održivim praksama potrošnje i proizvodnje; poziva na primjenu strogih standarda i praćenje, kao i na promicanje veće upotrebe znaka za okoliš u sektoru šumarstva EU-a; naglašava važnost proširenja područja primjene ekološke oznake za proizvode od drva kako bi se uključila razina održivosti tih proizvoda; poziva države članice da potiču proizvođače da prošire uporabu oznake Natura 2000 za nedrvne šumarske proizvode;

43.

ističe da je za ispunjavanje ciljeva biološke raznolikosti i oslobađanje punog potencijala šuma u pogledu doprinosa ciljevima EU-a u području klime i kružnog gospodarstva potrebno poticati te nastaviti s istraživanjima, inovacijama i razvojem u područjima održivog gospodarenja šumama, posebno prilagodbe klimatskim promjenama, i bioloških alternativa proizvodima dobivenima iz fosilnih goriva i drugim proizvodima s visokim ugljičnim otiskom; potiče kontinuiranu potporu održivim inovacijama u području drva, kao što su tekstilni proizvodi na bazi drva koji imaju velik potencijal kao zamjena za sintetička tekstilna vlakna i pamuk te drugi materijali na bazi drva koji su dobili pozitivnu procjenu životnog ciklusa u području okoliša i klime; naglašava da takve biološke alternative moraju potrošačima osigurati proizvode po pristupačnim cijenama kako bi bile konkurentne; konstatira da bi razvojni ciklusi u sektoru mogli trajati 10 ili više godina i ističe da je predvidljivo i stabilno regulatorno okruženje preduvjet za privlačenje ulaganja; ističe da mnoge inovacije u sektoru imaju veliku dodanu vrijednost i osiguravaju visokokvalitetno zapošljavanje u ruralnim područjima kao i u vrijednosnom lancu šumarskog sektora i povezanim bioindustrijama, te naglašava ulogu malih i srednjih poduzeća u tom kontekstu;

44.

smatra da je za poboljšanje koordiniranog pružanja okolišnih, socijalnih, društvenih i gospodarskih šumarskih usluga potrebno bolje uskladiti relevantne programe EU-a, uključujući Obzor Europa, program LIFE, Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi, programe LEADER i EIT; pozdravlja prijedlog Komisije da jača suradnju na razini EU-a predlaganjem partnerstva za istraživanje i inovacije u šumarstvu te poziva Komisiju da razvije sveobuhvatne programe usredotočene na šume uključujući razne funkcije i dijelove vrijednosnog lanca koji se temelji na šumama te žive laboratorije u kojima se testiraju i demonstriraju rješenja za ključne izazove i nadograđujući postojeće i provjerene platforme kao što je mreža Integrate, Tehnološka platforma za šumarski sektor i Europski šumarski institut te uključujući paneuropske i međunarodne partnere;

45.

podsjeća da je 60 % šuma EU-a u privatnom vlasništvu te da mali zemljoposjednici čine znatan udio vlasnika šuma; naglašava da se, kako bi se ostvarili ciljevi strategije, njezina provedba mora biti usmjerena na to da se svim vrstama vlasnika i upravitelja šuma, a posebno malim zemljoposjednicima, omogući da ispune višestruke funkcije šuma; potvrđuje da je vlasnicima i upraviteljima šuma potreban visok stupanj fleksibilnosti u njihovim praksama gospodarenja šumama, utemeljen na snažnoj zajedničkoj osnovi, kako bi se pružile sve potrebne usluge ekosustava, te poziva Komisiju i države članice da osiguraju da programi potpore, dobrovoljne naknade za programe ekosustava i financiranje istraživanja budu privlačni, razumljivi i lako dostupni malim zemljoposjednicima;

46.

ističe da je dostupnost savjetodavnih usluga važan pokretač širenja praksi održivog gospodarenja šumama; potiče države članice da osiguraju dostupnost savjetodavnih usluga, a da posebnu pozornost pridaju malim zemljoposjednicima;

47.

konstatira da je oko 40 % šuma u EU-u u javnom vlasništvu općina te regionalnih ili nacionalnih vlada, dok je u nekim državama članicama javno vlasništvo nad šumama mnogo veće te u jugoistočnoj Europi u prosjeku iznosi 90 %; naglašava da javne šume mogu imati ključnu ulogu u očuvanju šumskih ekosustava, osiguravanju zaštite biološke raznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena, poboljšanju ruralnog razvoja te opskrbi drvom i nedrvnim dobrima i uslugama te da državne agencije za šumarstvo mogu imati važnu ulogu u pružanju prijeko potrebnog stručnog znanja privatnim vlasnicima šuma u pogledu šumarstva u skladu s prirodom i prilagodbe učincima klimatskih promjena; poziva, prema potrebi, na povećanje potrebnih ljudskih i financijskih resursa za državne agencije za šumarstvo; u tom kontekstu poziva države članice da pruže primjer za održivo gospodarenje šumama u svojim šumama u javnom vlasništvu za javno dobro, posebno u pogledu okolišnih, gospodarskih i socijalnih aspekata;

48.

pozdravlja Komunikaciju Komisije naslovljenu „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja” te priznavanje uloge šuma i održivoga gospodarenja šumama u očuvanju dostojanstvenih radnih mjesta i sredstava za život u ruralnim područjima; naglašava važnost šumarskog sektora i drvnih industrija kao pružatelja radnih mjesta u ruralnim zajednicama kao i u gradskim područjima upotrebama na kraju proizvodnog lanca; ističe važnost poticanja gospodarskih aktivnosti koje se temelje na šumama, a koje nisu povezane s drvom, kako bi se diversificirala lokalna gospodarstva i radna mjesta te preokrenuli trendovi depopulacije u ruralnim i udaljenim područjima; s velikom zabrinutošću primjećuje stalan pad zaposlenosti u sektoru šumarstva i sječe šuma, koji se, prema podacima Eurostata, smanjio za 7 % u razdoblju od 2000. do 2019. (41) te velik broj nesreća u tom sektoru (42); poziva Komisiju i države članice da prate učinke mjera poduzetih u okviru strategije za zapošljavanje i sigurnost na radu s obzirom na promjene u praksama upravljanja jer mogućnosti o kojima se raspravlja često idu ruku pod ruku s višim (fizičkim) intenzitetom rada te tako donose veće rizike za radnike zbog čega je potrebno radnicima pružiti visokokvalitetno strukovno osposobljavanje kao i mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju; ističe važnost toga da ta vrsta zapošljavanja postane privlačna, kao i mogućnosti održivijeg gospodarenja šumama u tu svrhu; u tom pogledu naglašava potrebu za mjerama za povećanje sigurnosti na radu i da se na odgovarajući način obuči radnike te da podrže modernizaciju šumarske opreme i alata; poziva države članice da ocijene svoje savjetodavne usluge u tom pogledu i da ih prema potrebi poboljšaju te da daju prednost trajnom visokokvalitetnom strukovnom osposobljavanju u području ekološke gradnje i trgovine povezane s drvom; ponavlja svoj poziv Komisiji da uz savjetovanje s proizvođačima strojeva za šumarstvo provede inicijative s ciljem unaprjeđenja ekološkog dizajna šumskih strojeva, čime će se omogućiti postizanje visoke razine zaštite radnika s minimalnim utjecajem na šumsko tlo i šumske vode;

49.

ističe da je važno privuči mlade ljude i poduzetnice u sektor posebno u pogledu digitalnih i zelenih tranzicija aktivnosti koje se temelje na šumama; naglašava, međutim, da zbog loših radnih uvjeta u sektoru šumarstva u nekim dijelovima Europe taj sektor trenutačno nije privlačan radnicima; ističe potrebu za ulaganjima u taj sektor i u cijelom vrijednosnom lancu kao i za stvaranjem povoljnog okruženja u ruralnim područjima, uključujući digitalnu i prometnu infrastrukturu te infrastrukturu zajednice; pozdravlja prijedloge Komisije da promiče uspostavu partnerstva za vještine u okviru Pakta za vještine i koristi Europski socijalni fond plus za suradnju s ciljem povećanja mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju u šumarstvu, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, pružanja mogućnosti i odgovarajućih radnih uvjeta za radnike u biogospodarstvu temeljenom na drvu, čime bi ono postalo privlačnije;

Nadzor, izvješćivanje i prikupljanje podataka

50.

ističe važnost integriranih, kvalitativnih, pravodobnih, usporedivih i ažuriranih podataka o europskim šumama i prima na znanje inicijativu za zakonodavni prijedlog okvira u pogledu promatranja šuma te izvješćivanje i prikupljanja podataka o šumama, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti; podsjeća na važnost provjerenih podataka, posebno koji su prikupljeni na lokalnoj razini, s obzirom na to da se mnoge značajke šuma mogu provjeriti samo na terenu; naglašava da su široka dostupnost, visoka kvaliteta, transparentnost, potpunost te usklađenost podataka i izvješćivanja preduvjeti za postizanje ciljeva strategije i vjeruje da se okvir za ostvarivanje dodane vrijednosti mora temeljiti na postojećim mehanizmima i procesima kao što su nacionalni inventari šuma, Europski sustav informiranja o šumama (FISE), mreža ENFIN, Forest Europe i Organizacija za hranu i poljoprivredu i to s pomoću pristupa odozdo prema gore kako bi se najbolje iskoristilo stručno znanje i iskustvo iz država članica te da se mora razviti u skladu s međunarodnim obvezama i relevantnim nadležnostima država članica, a pritom izbjeći udvostručavanje posla, administrativnog opterećenja i troškova; ističe da bi okvir trebao uključivati mehanizme za izbjegavanje pogrešaka kao što je dvostruko računanje; poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuće financijske i ljudske resurse za operativnu potporu okvira;

51.

smatra da se, kako bi se zajamčila dostupnost pouzdanih, transparentnih i visokokvalitetnih podataka, novi inovativni pristupi kao što su tehnologije za daljinsko istraživanje moraju provjeravati i kombinirati s podacima dobivenima na temelju praćenja na terenu te ih se mora tumačiti u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, kao i neovisnim i lokalnim stručnjacima, uključujući nadležna tijela i upravitelje šuma; vjeruje da ti pristupi mogu imati ulogu i u uravnoteženju multifunkcionalnosti šuma te razvoju i dijeljenju novih pristupa i praksi te bi trebali obuhvaćati financijska sredstva za pristup podatcima i olakšavanje prikupljanja podataka; smatra da bi sinergija i komplementarnost između satelitskih snimki i informacija o položaju te podataka o lokaciji mogli postati ključni za upravitelje šuma i vladina tijela; ističe važnost programa Copernicus jer se njime omogućuje daljinsko elektroničko praćenje i procjena zdravlja inventara šuma kao i otkrivanje problema kao što su nezakonite sječe i krčenje šuma; pozdravlja i činjenicu da će se u okviru Europskog sustava informiranja o šumama ojačati postojeće praćenje učinaka klime i drugih prirodnih nepogoda ili ljudskog utjecaja na šume; naglašava ključnu ulogu koju analiza takvih podataka ima u potpori održivom gospodarenju šumama i zaštiti šuma, među ostalim u sprečavanju nezakonite sječe te predviđanju i ublažavanju učinaka prirodnih nepogoda, kao što su oluje, šumski požari i štetni organizmi;

52.

smatra da bi se podatci prikupljeni u sklopu programa Copernicus trebali koristiti kao dokazi za izvršavanje zakonodavstva i izradu politika certifikacijom podataka i informacijskih proizvoda dobivenih na temelju tih podataka te poziva na to da se podatci iz programa Copernicus certificiraju u kontekstu nadolazećeg zakonodavnog prijedloga okvira o promatranju šuma, izvješćivanju i prikupljanju podataka; ističe da bi ti certificirani podatci mogli imati ključnu ulogu u praćenju različitih pojava (kao što su pokrivenost šumama, nezakonita sječa, zdravlje šuma, klasifikacija drveća, obrazac rasta i učinak šumskih požara itd.) kao i u praćenju usklađenosti;

53.

prima na znanje ideju uvođenja strateških planova za šume u okvir o promatranju šuma te izvješćivanju i prikupljanju podataka o šumama; nadalje napominje da je nekoliko država članica već uspostavilo nacionalne strategije za šume, koje Komisija ne može procijeniti na ujednačen način, te da bi ih trebalo utvrditi ili dalje razvijati na način kojim se podupiru ciljevi strategije EU-a za šume; naglašava da bi se tim prijedlogom trebalo izbjeći prekomjerno povećanje administrativnog opterećenja i troškova; ističe da bi trebalo pojasniti točnu svrhu i potrebu za takvim planovima te naglašava obvezu poštovanja nadležnosti država članica u području šumarstva; poziva Komisiju da osigura da se zakonodavnim prijedlogom u potpunosti poštuju postojeće nacionalne strategije na razini država članica i, prema potrebi, na lokalnoj razini, naglašavajući da bi se strateško planiranje na razini EU-a trebalo uskladiti s postojećim nacionalnim strategijama i izbjeći njihovo preklapanje ili udvostručavanje; poziva Komisiju da procijeni kako bi se taj alat mogao upotrijebiti za potporu, posebno državama članicama koje još nisu uspostavile nacionalne strategije;

Upravljanje i provedba

54.

smatra da zbog multifunkcionalnog doprinosa šuma europskim ciljevima raznim ciljevima EU-a te različitih administrativnih razina i uključenih skupina dionika, okosnica provedbe strategije mora biti bliska suradnja i razmjena najboljih praksi s nacionalnim i regionalnim stručnjacima, posebno privatnim i javnim vlasnicima i upraviteljima šuma, znanstvenicima, programima certificiranja i civilnim društvom uključujući odgovarajuću zastupljenost autohtonih naroda Europe i poštovanje načela supsidijarnosti; naglašava da se pri upravljanju u obzir mora uzeti suradnja EU-a i država članica u procesuForest Europe i na međunarodnoj razini, uključujući suradnju s FAO-om, i da bi se provedbom strategije trebale uspostavljati sinergije uz doprinos međunarodnim obvezama i suradnji, među ostalim stalnom razvoju termina i definicija; podsjeća na važnost prekogranične suradnje u cilju dugoročnog opstanka najvrjednijih i najugroženijih europskih vrsta i staništa; potiče dionike u području okoliša i šumarstva da različitim obrazovnim alatima i programima dopru do širih dijelova stanovništva;

55.

ističe važnost Stalnog odbora za šumarstvo kao foruma za pružanje sveobuhvatnog znanja i iskustva o šumarstvu i raspravu o aktivnostima unutar strategije i o drugim politikama EU-a koje utječu na sektor šumarstva; smatra da bi Komisija, kako bi postigla usklađenost politika, trebala pojačati dijalog između Stalnog odbora za šumarstvo i drugih skupina stručnjaka kao što su Radna skupina za šume i prirodu, Skupina za građanski dijalog o šumarstvu i plutu koja ima važnu ulogu u pravilnom uključivanju dionika u razvoj i provedbu politika EU-a u području šuma, Koordinacijska skupina za biološku raznolikost i radnu podskupinu za šume i prirodu te Stručna skupina za industrije koje se temelje na šumama;

56.

priznaje da bi provedba strategije mogla dovesti do znatnih sustavnih promjena u šumarskom sektoru zbog prebacivanja s prihoda temeljenih prvenstveno na drvu na složenije izvore prihoda i sve većeg rada na pružanju drugih usluga ekosustava te ističe da je potrebno nadzirati i razumjeti posljedice toga; primjećuje da znatno i ponekad proturječno preklapanje politika i zakonodavstva i u nekim slučajevima proturječni ciljevi utječu na šume i šumarski sektor te bi mogli uzrokovati fragmentaciju zakonodavstva; naglašava važnost njihova usklađivanja; poziva Komisiju i države članice da kontinuirano procjenjuju kumulativne učinke različitih inicijativa u okviru strategije u kombinaciji s drugim relevantnim zakonodavstvom i politikama EU-a kako bi se osigurala dosljednost u svim aktivnostima povezanima sa šumarstvom i poboljšalo održivo gospodarenje šumama, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti; ističe da se u okviru tih procjena učinak sustava zaštite primarnih šuma i šuma starog rasta na lokalne zajednice mora temeljito ocijeniti u suradnji s lokalnim akterima, od kojih se 90 % nalazi u samo četirima državama članicama (43); poziva Komisiju da o tome izvješćuje u okviru svojeg izvješća o provedbi;

57.

izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izvješća o nezakonitoj sječi i prenamjeni zemljišta u nekim državama članicama, među ostalim u državnim šumama i zaštićenim područjima, kao i zbog postupaka zbog povrede koji su u tijeku (44); naglašava da nezakonita sječa može imati posljedice koje je teško ili nemoguće poništiti, može doprinijeti gubitku biološke raznolikosti, ubrzanju klimatskih promjena i gubitku prirodnih resursa iz šuma o kojima ovise šumske zajednice te može dovesti do kršenja ljudskih prava; izražava duboku tugu zbog ubojstava i nasilja počinjenih nad šumarskim osobljem, novinarima i aktivistima kao posljedicu nezakonite sječe, oštro osuđuje ta djela te očekuje od država članica da počinitelje privedu pravdi i okončaju ugnjetavanje šumara; poziva Komisiju i države članice da u potpunosti i učinkovito provedu relevantno nacionalno zakonodavstvo i zakonodavstvo EU-a, posebno definiranjem nezakonite sječe, pooštravanjem pomnog praćenja, trošenjem sredstava za provedbu gdje je to potrebno, borbom protiv korupcije i poboljšanjem upravljanja šumama i zemljištem; ističe važnost povećanja uloge nadležnih tijela država članica u borbi protiv nezakonite sječe na temelju lekcija naučenih iz provedbe i izvršenja Uredbe EU-a o drvu; konstatira da sječa kojom se krši zakonodavstvo o zaštiti prirode, uključujući planove upravljanja mrežom Natura 2000 te Direktive o pticama i Direktive o staništima, također može predstavljati nezakonitu sječu; ističe da nezakonita sječa ima znatne negativne učinke na gospodarstvo, društvo i okoliš te da dovodi do gubitka prihoda u lokalnim zajednicama; primjećuje vezu između nezakonite sječe i loših životnih uvjeta; žali zbog toga koliko je vremena Komisiji potrebno za pokretanje postupaka zbog povrede jer to predstavlja znatan rizik da se nezakonita sječa nastavi i da će biti prekasno da se poništi i popravi golema šteta; poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere za zaustavljanje nezakonite sječe i pooštravanje kontrole nezakonite trgovine drvom pomnim praćenjem i provedbom postojećih propisa te uporabom geoprostornih tehnologija i tehnologija daljinskog istraživanja;

58.

poziva Komisiju da promiče standarde i ambicije EU-a za zaštitu šuma na međunarodnoj razini;

59.

poziva Komisiju da ponovno započne pregovore o međunarodnoj pravno obvezujućoj konvenciji o šumama kojom bi se pridonijelo gospodarenju šumama, njihovu očuvanju i održivom razvoju te da osigura njihove višestruke i komplementarne funkcije i namjene, uključujući mjere za ponovno pošumljavanje, pošumljavanje i očuvanje šuma, uzimajući pritom u obzir društvene, gospodarske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih generacija te prepoznajući ključnu ulogu svih vrsta šuma u održavanju ekoloških procesa i ravnoteže te podupiranju identiteta, kulture i prava autohtonih naroda, njihovih zajednica te drugih zajednica i stanovnika šumskih područja;

60.

poziva Uniju da poštuje načelo usklađenosti politika u interesu razvoja te da osigura dosljednost između politika razvoja, trgovine, poljoprivrede, energije i klime; prepoznaje pozitivan gospodarski, društveni i ekološki doprinos šumarske industrije i traži daljnja ulaganja u istraživanje, inovacije i tehnološki napredak;

61.

poziva Komisiju da promiče usporedne odredbe na međunarodnim tržištima biogospodarstva te da iskoristi paneuropska i međunarodna partnerstva i trgovinske sporazume sa stranim tržištima za promicanje klimatskih ambicija EU-a i održivog korištenja šuma izvan EU-a;

o o

62.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 395, 29.9.2021., str. 37.

(2) SL C 346, 21.9.2016., str. 17.

(3) SL L 243, 9.7.2021., str. 1.

(4) SL L 156, 19.6.2018., str. 1.

(5) SL L 328, 21.12.2018., str. 82.

(6) SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(7) SL L 60, 22.2.2021., str. 21.

(8) SL L 189, 10.5.2022., str. 1.

(9) SL C 152, 6.4.2022., str. 169.

(10) Presuda Suda Europske unije od 17. travnja 2018., Europska komisija protiv Republike Poljske C-441/17, ECLI:EU:C:2018:255 (Povreda obveze države članice – Okoliš – Direktiva 92/43/EEZ – Očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore – Članak 6. stavci 1. i 3. – Članak 12. stavak 1. – Direktiva 2009/147/EZ – Očuvanje divljih ptica – Članci 4. i 5. – Područje Natura 2000 „Puszcza Białowieska” – Izmjena plana šumskog gospodarenja – Povećanje sječive drvne mase – Plan ili projekt koji nije izravno potreban za upravljanje tim područjem, ali može na njega znatno utjecati – Odgovarajuća procjena utjecaja na to područje – Negativan utjecaj na cjelovitost područja – Učinkovita provedba mjera očuvanja – Učinci na lokalitete za razmnožavanje ili odmor zaštićenih vrsta).

(11) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti.

(12) Izvješće 5/2016 Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europski šumski ekosustavi: stanje i trendovi”.

(13) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030., (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(14) Komunikacija Komisije od 16. srpnja 2021. naslovljena „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” (COM(2021)0572).

(15) U Europi kao cjelini, većina privatnih gospodarstva obuhvaća površinu do 10 ha – izvješće konferencije Forest Europe iz 2020. naslovljeno „State of Europe’s Forests 2020” (Stanje europskih šuma 2020.); 50 % šumskih gospodarstava u privatnom vlasništvu u Njemačkoj manje je od 20 ha, https://www.bmel.de/SharedDocs/Downloads/DE/Broschueren/bundeswaldinventur3.pdf;jsessionid=972A5297B9463D98948E787D1AA78F19.live921?__blob=publicationFile&v=3; oko dvije trećine privatnih vlasnika u Francuskoj posjeduje manje od 1 ha, https://franceboisforet.fr/wp-content/uploads/2021/04/Brochure_chiffresClesForetPrivee_2021_PageApage_BD.pdf; oko 45 % vlasnika u Finskoj posjeduje manje od 10 ha, https://www.luke.fi/en/statistics/ownership-of-forest-land; 50 % vlasnika u Latviji posjeduje manje od 5 ha, https://www.zm.gov.lv/public/ck/files/MAF_parskats_Silava_privat_meza_apsaimn_monitorings.pdf

(16) Science for Environment Policy, European Forests for biodiversity, climate change mitigation and adaptation (Europske šume za biološku raznolikost, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima), Future Brief 25, Odjel za znanstvenu komunikaciju, Sveučilište zapadne Engleske u Bristolu, 2021., https://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/

(17) Europska agencija za okoliš, The European environment — state and outlook 2020: knowledge for transition to a sustainable Europe (Europski okoliš – stanje i izgledi u 2020.: znanje za tranziciju prema održivoj Europi), 11. svibnja 2020., str. 83., https://www.eea.europa.eu/soer-2020/

(18) Komunikacija Komisije od 16. srpnja 2021. naslovljena „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” (COM(2021)0572).

(19) Zajednički istraživački centar, Mapping and Assessment of Ecosystems and their Services: An EU ecosystem assessment (Kartografsko prikazivanje i procjena stanja ekosustava i njihovih usluga: procjena ekosustava EU-a), 2020.; za trendove u pogledu stanja, vidi također izvješće konferencije Forest Europe iz 2020. naslovljeno „State of Europe’s Forests 2020” (Stanje europskih šuma 2020.).

(20) Izvješće konferencije Forest Europe iz 2020. naslovljeno „State of Europe’s Forests2020” (Stanje europskih šuma 2020.).

(21) Zajednički istraživački centar, Mapping and Assessment of Ecosystems and their Services: An EU ecosystem assessment (Kartografsko prikazivanje i procjena stanja ekosustava i njihovih usluga: procjena ekosustava EU-a), 2020.; za trendove u pogledu stanja, vidi također izvješće konferencije Forest Europe iz 2020. naslovljeno „State of Europe’s Forests 2020” (Stanje europskih šuma 2020.).

(22) Europska komisija, Glavna uprava za okoliš, Study on certification and verification schemes in the forest sector and for wood-based products (Studija o programima certificiranja i provjere u šumarskom sektoru i za proizvode na bazi drva), Ured za publikacije Europske unije, 2021., https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/afa5e0df-fb19-11eb-b520-01aa75ed71a1

(23) Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva, (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).

(24) Zajednički istraživački centar, Mapping and assessment of primary and old-growth forests in Europe (Kartografsko prikazivanje i procjena primarnih šuma i šuma starog rata u Europi), 2021.

(25) https://www.wur.nl/en/research-results/research-institutes/environmental-research/show-wenr/does-the-eu-depend-on-russia-for-its-wood.htm

(26) https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR21_21/SR_Forestry_hr.pdf

(27) Izvješće konferencije Forest Europe iz 2020., State of Europe’s Forests 2020 (Stanje europskih šuma 2020.).

(28) Science for Environment Policy, European Forests for biodiversity, climate change mitigation and adaptation (Europske šume za biološku raznolikost, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima), Future Brief 25, Odjel za znanstvenu komunikaciju, Sveučilište zapadne Engleske u Bristolu, 2021., https://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/

(29) Komunikacija Komisije od 17. studenoga 2021. naslovljena „Strategija EU-a za tlo do 2030. – Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu” (COM(2021)0699).

(30) Pickles, B. J. i Simard, S. W., Mycorrhizal Networks and Forest Resilience to Drought, Mycorrhizal Mediation of Soil – Fertility, Structure, and Carbon Storage (Mikorizne mreže i otpornost šuma na sušu. Mikorizno posredovanje u tlu – Plodnost, struktura i skladištenje ugljika), Elsevier, Amsterdam, 2017., str. 319.-339.

(31) Gorzelak i dr., Inter-plant communication through mycorrhizal networks mediates complex adaptive behaviour in plant communities (Komunikacija među biljkama putem mikoriznih mreža posreduje u složenom prilagodljivom ponašanju u biljnim zajednicama), AoB Plants, 2015.

(32) Usman i dr., Mycorrhizal Symbiosis for Better Adaptation of Trees to Abiotic Stress Caused by Climate Change in Temperate and Boreal Forests (Mikorizna simbioza za bolju prilagodbu drveća abiotičkom stresu izazvanom klimatskim promjenama u umjerenim i borealnim šumama), Frontiers in Forests and Global Change, 2021.

(33) Europska komisija, Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, Smjernice o kaskadnoj uporabi biomase s odabranim primjerima dobre prakse s drvnom biomasom, Ured za publikacije, 2019.

(34) Hetemäki, L., Palahí, M. i Nasi, R., Seeing the wood in the forests. Knowledge to Action 1 (Vidjeti drvo u šumi. Od znanja do djelovanja I), Europski šumarski institut, 2020.; vidjeti i Izvješće WWF-a o živim šumama, Poglavlje 5., https://wwf.panda.org/discover/our_focus/forests_practice/forest_publications_news_and_reports/living_forests_report/

(35) na području Forest Europe, vidjeti izvješće konferencije Forest Europe iz 2020. pod naslovom „State of Europe’s Forests 2020” (Stanje europskih šuma 2020.).

(36) Radni dokument službi Komisije od 16. srpnja 2021. naslovljen „Obveza sadnje 3 milijarde stabala do 2030.” (SWD(2021)0651).

(37) Zajednički istraživački centar, Mapping and assessment of primary and old-growth forests in Europe (Kartografsko prikazivanje i procjena primarnih šuma i šuma starog rasta u Europi), 2021.

(38) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Forests,_forestry_and_logging#Employment_and_apparent_labour_productivity_in_forestry_and_logging

(39) Komunikacija Komisije od 15. prosinca 2021. naslovljena „Održivi ciklusi ugljika” (COM(2021)0800).

(40) SL C 229, 15.6.2021., str. 6.

(41) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Forests,_forestry_and_logging#Employment_and_apparent_labour_productivity_in_forestry_and_logging

(42) Izvješće konferencije Forest Europe iz 2020., State of Europe’s Forests 2020 (Stanje europskih šuma 2020.).

(43) Zajednički istraživački centar, Mapping and assessment of primary and old-growth forests in Europe (Kartografsko prikazivanje i procjena primarnih šuma i šuma starog rata u Europi), 2021.

(44) 5 postupaka koji su u tijeku protiv 4 države članice zbog povrede prava (predmeti 2016/2072, 2018/2208, 2018/4076, 2020/2033 i 2021/4029).

Top

Choose the experimental features you want to try