2.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 81/88

Izvjestitelj:

Bernardo HERNÁNDEZ BATALLER

1.1.

EGSO pozdravlja namjeru Europske komisije da izgradi kulturu poštovanja pravila i pametne primjene jedinstvenog tržišta, s obzirom na to da nudi mnogobrojne mogućnosti osobama koje žele živjeti i raditi u drugoj državi članici i poduzećima koja žele proširiti svoja tržišta.

1.2.

EGSO podržava Akcijski plan Komisije za poboljšanje kvalitete i djelotvornosti mreža SOLVIT. Isto tako, preporučuje Komisiji da u bliskoj suradnji sa svim organizacijama civilnog društva jača svijest o njihovom postojanju kako bi mogle imati više koristi od usluga koje nudi SOLVIT, koji bi trebalo koristiti više poduzeća u kontekstu gospodarskih sloboda jedinstvenog tržišta, zbog čega ga je važno ojačati kao instrument.

1.3.

EGSO podržava inicijativu sadržanu u Prijedlogu uredbe o uspostavi „jedinstvenog digitalnog pristupnika” koji bi europskim građanima i poduzećima omogućio jednostavan pristup sveobuhvatnim informacijama. Smatra pozitivnim to što portal sadrži pristup informacijama, postupcima i uslugama podrške i učinkovitog rješavanja problema na temelju primjene načela „samo jednom” i „pristup svim razinama uprave”.

1.4.

Što se tiče Prijedloga uredbe o utvrđivanju uvjeta i postupka za traženje informacija, postoje razlike u različitim organizacijama civilnog društva, budući da neke od njih pozdravljaju prijedlog dok druge, poput onih koje predstavljaju poduzeća, izražavaju ozbiljne zabrinutosti. Kad je riječ o usvajanju Prijedloga uredbe pod navedenim uvjetima, EGSO traži da Komisija taj instrument koristi uz maksimalnu proporcionalnost kad je to potrebno za slučajeve s izraženom prekograničnom dimenzijom i uz poštovanje temeljnih prava dotičnih sudionika, osobito u pogledu zaštite povjerljivih informacija. Što se tiče informacija dostupnih Europskoj komisiji za uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu, već postoje opsežni informacijski kanali koje bi se moglo bolje i sustavnije istražiti kako bi se utvrdile prepreke na jedinstvenom tržištu, uključujući nepoštovanje zakonodavstva EU-a. U svakom slučaju, EGSO se nada obveznoj provedbi evaluacije funkcioniranja Uredbe u roku od pet godina.

1.5.

EGSO potiče države članice EU-a da postignu veći napredak u području e-upravljanja, posebno u pogledu priznavanja elektroničkog identiteta i stranih osobnih isprava, s obzirom na to da evaluacija pruženih usluga nije najprikladnija.

1.6.

EGSO poziva Europsku komisiju da civilno društvo uključi u proces tako što će njihov rad i rezultate tog rada iskoristi kao sredstvo za evaluaciju stanja na unutarnjem tržištu EU-a. U svakom slučaju, organizacije koje sačinjavaju EGSO oslanjaju se na iskustvo, sredstva i sposobnost za suradnju u kontekstu SOLVIT-a i to u cilju povećanja aktivnosti za podizanje svijesti i praćenje njegove kvalitete u okviru prijedloga za jedinstveni digitalni pristupnik. To bi trebalo provesti uz daljnji doprinos evaluacijama koje se smatra prikladnima.

2.1.

U Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. objavljenoj 13. prosinca 2016., Europski parlament, Vijeće i Europska komisija ponovili su svoju predanost promicanju pravilne primjene zakonodavstva na snazi. Komisija je istog dana predstavila svoju Komunikaciju „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” u kojoj se utvrđuje način na koji će Komisija pojačati svoje napore u cilju osiguravanja provedbe zakonodavstva EU-a od koje svi imaju koristi. Konkretno, u „Strategiji jedinstvenog tržišta” određeno je 10 prioriteta Komisije s ciljem stvaranja kulture poštovanja pravila jedinstvenog tržišta, s posebnim naglaskom na jačanju mreže SOLVIT.

2.2.

SOLVIT trenutačno (1) funkcionira kao mreža centara koje su države članice (+ EEA) osnovale unutar svojih nacionalnih administracija u cilju osiguravanja brzog i neformalnog sredstva za rješavanje problema s kojima se pojedinci i poduzeća susreću prilikom ostvarivanja svojih prava na unutarnjem tržištu.

2.2.1.

Slučaj „SOLVIT” odnosi se na svaki prekogranični problem uzrokovan mogućom povredom prava Unije primjenjivog na unutarnje tržište od strane javnog tijela, pod uvjetom da takvi problemi ne podliježu sudskom postupku bilo na nacionalnoj razini ili na razini EU-a.

2.2.2.

Mreža SOLVIT dio je nacionalne uprave i djeluje isključivo na neformalnoj osnovi. Ona ne može intervenirati u sljedećim slučajevima:

2.3.

Takozvani „Paket mjera za područje sukladnosti” Europske komisije sastoji se od sljedećih dokumenata:

2.4.

Akcijski plan za jačanje mreže SOLVIT (2).

2.4.1.

Komisija se obvezala poduzeti, zajedno s državama članicama, daljnje korake za jačanje strateške uloge SOLVIT-a radi poboljšanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta u praksi za građane i poduzeća.

2.4.2.

Plan dopunjuje ciljeve europskog stupa socijalnih prava i povezanih inicijativa, što odražava prioritet ove Komisije, a to je promicanje socijalne pravednosti i prilika u EU-u.

2.4.3.

U Komunikaciji se SOLVIT nastoji promicati na tri načina:

2.4.4.

Općenito, poboljšanjem strateškog aspekta aktivnosti za podizanje svijesti o SOLVIT-u i razvojem strukturiranije suradnje s posredničkim organizacijama i relevantnim mrežama ojačat će se uloga SOLVIT-a u kontekstu pružanja korisnih povratnih informacija i dokaza o funkcioniranju jedinstvenog tržišta u praksi: bit će obuhvaćena veća „kritična masa” predmeta, a time i veći broj poduzeća.

2.4.5.

U skladu s Akcijskim planom EU-a za e-upravu, Komisija će istražiti izvedivost načela „samo jednom”. Time bi se građanima i poduzećima koji se žele prvi put žaliti Komisiji nakon neriješenog predmeta u mreži SOLVIT omogućilo da ne moraju ponovno podnositi podatke kojima SOLVIT već raspolaže.

2.5.

Prijedlog uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika (3).

2.5.1.

U Prijedlogu uredbe utvrđuju se pravila za uspostavljanje i funkcioniranje jedinstvenog digitalnog pristupnika kojim se građanima i poduzećima omogućuje lak pristup kvalitetnim i sveobuhvatnim informacijama, djelotvornim uslugama podrške i otklanjanja poteškoća te učinkovitim postupcima u pogledu pravila Unije i nacionalnih pravila primjenjivih na građane i poduzeća koji ostvaruju ili žele ostvariti svoja prava koja proizlaze iz prava Unije u području unutarnjeg tržišta.

2.5.2.

Također se predlaže olakšavanje upotrebe postupaka korisnicima iz drugih država članica, potiče se primjena načela „samo jednom” i utvrđuju se pravila za izvješćivanje o preprekama na unutarnjem tržištu na temelju povratnih informacija prikupljenih od korisnika, za izvješćivanje o funkcioniranju unutarnjeg tržišta i za statističke podatke o uslugama obuhvaćenima pristupnikom.

2.5.3.

U prilozima ovog prijedloga nalazi se popis od trinaest osnovnih postupaka za građane i poduzeća koji se presele u drugu državu članicu te popis usluga podrške i rješavanja problema određenih na temelju obvezujućih akata Unije kojima se može pristupiti preko „pristupnika”.

2.5.4.

Informacijska područja važna građanima: putovanja unutar Unije; rad i mirovina u Uniji; vozila u Uniji; boravak u drugoj državi članici; obrazovanje ili stažiranje u drugoj državi članici; zdravstvena skrb; prava, obveze i pravila povezana s prekograničnim obiteljskim pitanjima i pitanjima potrošača u prekograničnim situacijama.

2.5.5.

Informacijska područja važna poduzećima: osnivanje poduzeća, upravljanje poduzećem i njegovo zatvaranje; osoblje; porezi, proizvodi i usluge; financiranje poduzeća; javna nabava te zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

2.6.

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju uvjeta i postupaka prema kojima Komisija može od poduzeća i udruženja poduzeća zatražiti informacije u vezi s unutarnjim tržištem i povezanim područjima (4).

2.6.1.

Ovim Prijedlogom uredbe Komisiji se nastoji olakšati praćenje i zajamčiti primjenu pravila unutarnjeg tržišta tako što će joj se omogućiti pravovremeno dobivanje sveobuhvatnih i pouzdanih kvalitativnih i kvantitativnih informacija od odabranih sudionika na tržištu s pomoću jasno definiranih zahtjeva za informacije.

2.6.2.

U Prijedlogu koji iz svog područja primjene isključuje „mikropoduzeća” ne uspostavlja se dodatno administrativno opterećenje tako što se njime utvrđuje iznimni i dodatni postupak za dobivanje potrebnih informacija u slučajevima kada postoje prepreke koje sprečavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Informacijski instrument osmišljen u okviru ove inicijative služi kao krajnja mjera u slučaju neuspješnosti drugih sredstava za dobivanje informacija.

2.6.3.

U Prijedlogu se navode obvezni postupak za traženje informacija, odluka koja taj postupak odobrava, način zaštite povjerljivih informacija i poslovnih tajni kao i mogućnost izricanja novčane kazne u slučajevima namjernog izbjegavanja odgovora ili kada se iz krajnje nepažnje pruži netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke. U svakom slučaju, uređenje ovlasti podložno je sudskom preispitivanju Suda Europske unije.

2.6.4.

U skladu s prijedlogom, konkretne informacije o nepravilnostima na jedinstvenom tržištu omogućile bi Komisiji i nacionalnim tijelima da osiguraju veću razinu sukladnosti s pravilima jedinstvenog tržišta i bolje osmišljavanje politika Unije. Komisija smatra da bi to ojačalo povjerenje potrošača u jedinstveno tržište i pridonijelo maksimalnom oslobađanju njegovog potencijala.

3.1.

Odbor naglašava potrebu da se u „Paket mjera za područje sukladnosti” koji je Komisija predložila uvrste određeni elementi namijenjeni jačanju legitimnosti njezinog zakonodavnog prijedloga, ispune očekivanja svih institucija i tijela uključenih u njegovu buduću provedbu i ostvari njegova učinkovita provedba u svim relevantnim državama članicama.

3.2.

Za ispunjavanje glavnog cilja ovog paketa, odnosno jačanje mreže SOLVIT, zalagale su se države članice putem izričitih zahtjeva upućenih Komisiji preko Vijeća za konkurentnost, kao i Europski parlament, što predstavlja solidnu osnovu za demokratsku legitimnost dotičnog zakonodavnog prijedloga.

3.2.1.

Bilo bi prikladno proširiti i razjasniti status i funkcije tijela i institucija odgovornih za buduću provedbu predmetnog regulatornog okvira i, konkretnije, Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju uvjeta i postupaka prema kojima Komisija može od poduzeća i udruženja poduzeća zatražiti informacije u vezi s unutarnjim tržištem i povezanim područjima.

3.2.2.

U tom pogledu, Odbor izražava potrebu za preusmjeravanjem prijedloga Komisije, budući da se u njemu, s jedne strane, ne spominje uloga EGSO-a u provedbenoj fazi Uredbe dok se s druge strane čini da je glavni cilj prijedloga ojačati ulogu same Komisije u okviru administrativne faze koja prethodi podnošenju žalbe zbog neispunjavanja obveze.

3.2.2.1.

Kao prvo, spomenutim prijedlogom slabi se funkcionalni legitimitet supsidijarnosti Unije zbog isključivanja Odbora iz vršenja poslova za koje je primio posebne ovlasti u Ugovorima i kojima je uspješno posvetio značajan dio svoje aktivnosti.

3.2.2.2.

EGSO raspolaže iskustvom, sredstvima i stručnošću za znatan doprinos podizanju svijesti o funkcioniranju SOLVIT-a. Isto tako, Odbor se isključilo iz svih oblika suradnje u području praćenja i evaluacije provedbe predloženih uredaba.

3.2.2.3.

Taj je pristup u Prijedlogu o „jedinstvenom digitalnom pristupniku” potrebno izmijeniti iz razloga što on u svojoj trenutačnoj verziji nije u skladu s institucijskom dimenzijom članka 11. stavka 2. UEU-a u kojem se Odbor prikazuje kao predstavnika interesa organiziranog civilnog društva i zbog toga što dovodi u pitanje samo načelo participativne demokracije u svojoj funkcionalnoj dimenziji, čime se smanjuje učinkovitost buduće primjene Uredbe.

3.2.2.4.

„Jedinstveni digitalni pristupnik” treba doprinijeti ubrzanju provedbe učinkovite i interoperabilne e-uprave pristupačne svima. EGSO podržava primjenu načela „samo jednom” i ponovno ističe (5) primjerenost načela „pristupa svim razinama uprave” koje se sastoji u suradnji različitih javnih tijela izvan granica njihovih nadležnosti s ciljem da se podnositelju zahtjeva pruži integrirani prijedlog iz samo jednog tijela.

3.2.3.

Kao drugo, točka III. Akcijskog plana za jačanje SOLVIT-a sadrži važne mjere za osiguravanje važnije uloge SOLVIT-a kao instrumenta EU-a za provedbu zakona, kao odgovor na višestruke pozive Vijeća za konkurentnost i Europskog parlamenta.

3.3.

Također je potrebno iznijeti nekoliko napomena kako bi se postigla najučinkovitija moguća provedba prijedloga Komunikacije.

3.3.1.

Na prvom mjestu, kad je riječ o namjeri promicanja SOLVIT-a, trebalo bi riješiti dva pitanja koja se ne pojavljuju u Akcijskom planu Komisije.

3.3.2.

S jedne strane, prije povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, koje se očekuje do sredine 2019., pojam „tržišta” iz točke II. ovog plana bit će znatno smanjen. Ako, pak, za to nije postignut sporazum kojim se uređuje bilateralni odnos između Ujedinjene Kraljevine i EU-a i spomenuta zemlja nije dio Europskog gospodarskog prostora, njezina uprava se automatski oslobađa od svake obveze u pogledu provedbe plana, sa štetnim posljedicama za njezine državljane i državljane zemalja u kojima djeluje mreža centara SOLVIT-a.

3.3.3.

Nadalje, s obzirom na to da pravo Unije i, konkretnije, njezine temeljne gospodarske slobode imaju izvanteritorijalno područje primjene koje koristi državljanima trećih država i njihovim upravama, ali i ih i obvezuje, u budućnosti bi trebalo, ako bude moguće, razmotriti osnivanje centara i primjenu SOLVIT-a na teritoriju zemalja s kojima je EU uspostavio međunarodne sporazume s posebnim vezama, poput onih predviđenih u prve tri alineje točke (a) stavka 6. članka 218. UFEU-a. To bi predstavljalo jasnu korist za građane i poduzeća, državljane tih trećih zemalja, kao i za bolju provedbu propisa u području unutarnjeg tržišta.

3.4.

Kao drugo, potrebno je stvoriti poticaje za javne uprave država članica kojima je, kao posljedica digitalnog jaza ili zbog drugih razloga, potrebno više sredstava od drugih za uspješnu provedbu Uredbe o uspostavi „jedinstvenog digitalnog pristupnika”.

3.4.1.

Komisija bi mogla razmotriti mogućnost da se predloži odobrenje djelovanja usmjereno na jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. To djelovanje također se čini opravdanim radi poticanja samih dotičnih poduzeća u svjetlu podataka sadržanih u točki III. navedenog plana Komisije koji pokazuju neproporcionalne razlike u broju predmeta po centru SOLVIT-a, i to razlike koje nisu opravdane različitim demografskim i gospodarskim obilježjima među državama sudionicama.

3.5.

Naposljetku, potrebno je uspostaviti obvezu u svim zemljama u kojima djeluje mreža SOLVIT kako bi se osiguralo da se odabir odgovarajućeg i stalnog osoblja koje razmatra zahtjeve podnesene u centrima mreže odvija u najkraćem mogućem roku te putem javnih i transparentnih natječaja.

4.1.1.

EGSO podržava konkretna poboljšanja namijenjena usavršavanju mreže SOLVIT. Ona može poslužiti kao koristan alat jer građanima i poduzećima osigurava platformu za rješavanje niza pitanja u vezi s unutarnjim tržištem. Komisija bi trebala dodatno poboljšati sveukupnu vidljivost mreže SOLVIT.

4.1.2.

Bolja provedba zakona koristi i građanima i poduzećima. Brojke pokazuju da se tijekom godina povećao udio građanskih predmeta podnesenih mreži SOLVIT u usporedbi s predmetima poduzeća, posebno u kontekstu socijalne sigurnosti. S druge strane, stopa rješavanja predmeta poduzeća od 80 % bila je manja od prosjeka mreže (89 %). Komisija bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere kako bi svi korisnici mogli iskoristiti mogućnosti mreže. Važno je ojačati taj instrument i EGSO se nada da će se ispuniti očekivanja „plana za jačanje mreže SOLVIT”, osobito u vezi s uvođenjem postupka pravne zaštite za poduzeća u području uzajamnog priznavanja dobara te osiguravanjem izravnije i djelotvornije pravne pomoći za mrežu služeći se poboljšanim neslužbenim pravnim savjetima i interaktivnim alatima za osposobljavanje, uz mogućnost upravljanja različitim stajalištima.

4.2.1.

Odbor potiče inicijativu za uspostavu „jedinstvenog digitalnog pristupnika” sadržanu u Prijedlogu uredbe. Pristupnik građanima i poduzećima treba pružiti sve informacije i pomoć koje su im potrebne za rad na cijelom unutarnjem tržištu. Uz dobar dizajn, taj instrument može pomoći građanima koji žive i rade u drugoj državi članici EU-a kao i poduzećima koja žele iskoristiti bilo koju od gospodarskih sloboda u drugoj državi članici, posebno kad je riječ o MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima.

4.2.2.

Građani i poduzeća često nisu u potpunosti upoznati sa svojim pravima i mogućnostima na jedinstvenom tržištu. „Jedinstveni digitalni pristupnik” trebao bi poboljšati i povezati postojeće alate i pomoći poduzećima u obavljanju administrativnih postupaka i formalnosti koji se najčešće koriste na internetu. Pristupnik bi trebao osigurati veću transparentnost, sigurnost i predvidljivost jedinstvenog tržišta.

4.2.3.

Ključno je da jedinstveni digitalni pristupnik pruža sve informacije i pomoć koje poduzeća trebaju kako bi lakše provodila prekogranično poslovanje. To uključuje visokokvalitetne i ažurirane informacije o tržištu, rješavanje problema i mehanizme za rješavanje sporova, kao i elektroničke postupke za poduzeća koja žele sudjelovati u prekograničnim aktivnostima.

4.3.1.

U različitim organizacijama civilnog društva koje sačinjavaju EGSO, a posebno u poslovnim organizacijama, stajališta se razlikuju kad je riječ o Prijedlogu uredbe o utvrđivanju uvjeta i postupaka prema kojima Komisija može od poduzeća i udruženja poduzeća zatražiti informacije u vezi s unutarnjim tržištem.

4.3.2.

Organizacije koje predstavljaju poduzeća preispituju prijedlog s obzirom na to da je u znatnoj mjeri usmjeren na poslovanje, iako su države članice odgovorne za trajne prepreke jedinstvenom tržištu:

4.3.3.

S druge strane, organizacije koje zastupaju subjekte civilnog društva pozdravljaju ovaj Prijedlog uredbe i smatraju da je važno:

4.3.4.

Kao posljedica toga, kad je riječ o usvajanju Prijedloga uredbe pod navedenim uvjetima, EGSO traži da Komisija taj instrument koristi uz maksimalnu proporcionalnost kad je to potrebno za slučajeve s izraženom prekograničnom dimenzijom i uz poštovanje temeljnih prava dotičnih sudionika, osobito u pogledu zaštite povjerljivih informacija.

4.3.4.1.

Osim toga, prijedlog da se provede evaluacija navedena u tekstu objašnjenja prijedloga trebalo bi premjestiti u zakonodavni tekst kako bi postao obvezujuće pravilo. Spomenuta evaluacija provodi se u roku od pet godina od donošenja Uredbe, i to za potrebe ispitivanja funkcioniranja tih aktivnosti praćenja.

5.1.

Uspostava jedinstvenog tržišta EU-a i ispravna primjena njegovih pravila jedan je od glavnih prioriteta EGSO-a.

5.2.

Građani i poduzeća često nisu u potpunosti upoznati sa svojim pravima i mogućnostima na unutarnjem tržištu. „Jedinstveni digitalni pristupnik” trebao bi poboljšati i povezati postojeće alate i pomoći poduzećima u obavljanju administrativnih postupaka i formalnosti koji se najčešće koriste na internetu. Taj bi pristupnik trebao osigurati veću transparentnost, sigurnost i predvidljivost unutarnjeg tržišta.

5.3.

Kao predstavnik organizacija civilnog društva, EGSO je spreman doprinijeti toj inicijativi. Naime, njome bi se pridonijelo praćenju i evaluaciji provedbe Uredbe o „jedinstvenom digitalnom pristupniku”.

5.4.

EGSO poziva Komisiju na blisku suradnju u kojoj se može osloniti na znanje i iskustvo njegovih članova iz svih 28 država članica.