2.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 81/16

Izvjestitelj:

Tom JONES

1.1.

EGSO vjeruje da, unatoč padu u pogledu uravnoteženosti stanovništva i tradicionalne gospodarske aktivnosti, u mnogim selima i malim gradovima postoje dokazi dobre prakse koji su dovoljni da bi se zadržao optimizam kad je u pitanju održiva budućnost u mnogim, ako ne i svim ruralnim naseljima. Takva naselja mogu biti katalizatori sveobuhvatnije revitalizacije i održivog razvoja ruralnih krajeva.

1.2.

Međutim, taj optimizam ovisi o održivim sveobuhvatnih naporima koji obuhvaćaju ljude i financijska sredstva na svim razinama vlasti te u privatnom, javnom i civilnom sektoru.

1.3.

EGSO u cijelosti podupire inicijativu Europske komisije o pametnim selima, osobito zbog obećanja u pogledu suradnje među upravama. Ključnu ulogu imaju nacionalni i regionalni programi ruralnog razvoja, kojima Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj upravlja zajedno s državama članicama, međutim oni bez nacionalnih, regionalnih ili lokalnih javnih ulaganja ne raspolažu dovoljnom količinom sredstava za ulaganja u inicijative. EGSO prima na znanje i podržava nove mišljenje Odbora regija o pametnim selima (1).

1.4.

Brze širokopojasne mobilne i fiksne veze ključne su za to da pametna sela i gradovi imaju izglede za gospodarski i socijalni razvoj te moraju biti u cijelosti pristupačne, što se jamči „ruralnim testiranjem” iz Deklaracije iz Corka 2.0 donesene 2016. godine.

1.5.

Javne usluge u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravlja i socijalne skrbi, kao i skrbi o djeci, trebaju biti dostupne, integrirane te inovativne u primjeni tehnološkog napretka.

1.6.

Tijela zadužena za planiranje u ruralnim područjima trebala bi predvoditi proces obnove suvišnih zgrada u selima i malim gradovima te tako zajamčiti niske stope za nova poduzeća i kompenzacijske doprinose maloprodajnih projekata iz rubnih područja grada. Pri stavljanju na raspolaganje takvih obnovljenih zgrada treba voditi računa o potrebama lokalnih nevladinih organizacija te privatnog i javnog sektora.

1.7.

Loša prometna povezanost još je jedan izazov, a u slučajevima povlačenja privatnog sektora preporučuje se zajedničko korištenje prijevoza te autobusi i automobili u vlasništvu zajednice.

1.8.

Poslodavce bi se, gdje je moguće, trebalo poticati na podupiranje rada na daljinu i osviještenost o mogućim koristima partnerstva između ruralnih i urbanih područja. U tom je kontekstu vrlo važan doprinos agroturizma i seoskog turizma, aktivnosti u području zdravlja, brendiranja proizvoda lokalnih gospodarstava i zanatskih proizvoda te proširenja ponude kulturnih i povijesnih događanja. Poduzetnici mogu privući strana ulaganja te razvijati i stavljati na tržište proizvode dodane vrijednosti s pomoću potpore dostupne u okviru programa ruralnog razvoja.

1.9.

Upravljanje na lokalnoj razini nacionalno je ili regionalno pitanje. Međutim, selima i malim gradovima potrebne su veće ovlasti i pristup financijskim sredstvima kako bi mogli usmjeravati i ostvarivati želje svojih sastavnica.

1.10.

Potrebno je u cijelosti poduprijeti inicijativu LEADER i lokalne akcijske skupine u njihovim nastojanjima da promiču lokalni razvoj poticanjem osnivanja i rasta privatnih i neprofitnih poduzeća i da zajamče angažiran i poticajan duh zajednice. Uz bolju suradnju, ta bi se nastojanja mogla proširiti s pomoću lokalnog razvoja koji vodi zajednica (CLLD).

1.11.

Prije svega, stanovništvo u selima i malim gradovima trebalo bi se angažirati u pogledu stvaranja osjećaja pripadnosti zajednici u kojoj se potiče vodstvo koje dolazi iznutra. Škole i lokalni mentori trebali bi poticati vodstvo. Novom vodstvu potrebna je puna potpora savjetodavnih agencija i nevladinih organizacija koje imaju pristup najboljim praksama i odgovarajućim sličnim projektima.

1.12.

Nova pametna i razvijena sela trebalo bi prikazivati na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Institucije EU-a i njihovi dionici trebali bi organizirati godišnju proslavu u cilju promicanja uspješnih i usklađenih zajednica u selima i malim gradovima.

1.13.

U cilju jačanja i razvoja istinskog osjećaja partnerstva među većim ili velikim gradovima i njihovim susjednim naseljima EGSO podupire preporuke R.E.D-a iz 2016 (2). sadržane u dokumentu naslovljenom „Rast Europe i njezinih ruralnih teritorija” i pilot-projekt zaklade Carnegie o pobratimljenim gradovima. Na partnerstva urbanih i ruralnih područja trebalo bi primjenjivati načela održivog razvoja i kružnog gospodarstva.

1.14.

EGSO podupire poziv sadržan u Europskom ruralnom manifestu, donesenom na drugom europskom ruralnom parlamentu u studenome 2015., u kojemu se zahtijeva: „veća suradnja među zajednicama, organizacijama i nadležnim tijelima u ruralnim i urbanim područjima kako bi se u cijelosti iskoristile prednosti društvenih, kulturnih i gospodarskih veza koje mogu proizaći iz takva oblika suradnje te snažna razmjena ideja i dobrih praksi među dionicima u ruralnim i urbanim područjima.”

1.15.

EGSO preporučuje da Europska investicijska banka uspostavi programe potpore prilagođene malim ruralnim privatnim i socijalnim poduzećima, uključujući zadruge, kako je obećano u njezinu programu za razdoblje 2017. – 2019.

1.16.

Potrebno je podupirati Europsko vijeće mladih poljoprivrednika (CEJA) i ostala tijela koja zastupaju mlade kako bi se otvorio put za uspostavu foruma mladih u lokalnim zajednicama, u okviru kojih će se potaknuti djelovanje u vezi s njihovim potrebama i težnjama. Potrebno im je omogućiti mnogo snažniju zastupljenost u razvoju gospodarskih i socijalnih rješenja, a osposobljavanje, mentorstvo i financijsku podršku bi trebalo prilagoditi njihovim težnjama.

1.17.

Cilj održivog razvoja UN-a br. 11 odnosi se na gradove i zajednice. Pojmom „zajednice” trebala bi se obuhvatiti održiva sela i mali gradovi.

1.18.

Kulturne vrijednosti prisutne u selima i malim gradovima trebale bi dobiti istaknuto mjesto u okviru promidžbe inicijativa Europske godine kulturne baštine 2018., kao i za vrijeme provedbe tih inicijativa. Starije stanovništvo ruralnih područja može imati važnu ulogu u promicanju tradicije i kulture, zbog čega treba stvoriti potrebne uvjete za njegovo aktivno sudjelovanje u tom području.

1.19.

Odbor preporučuje razmjenu „dobrih praksi” na svim razinama. Te se mjere već poduzimaju u okviru inicijativa kao što su EMRR, ELARD, ECOVAST i ERP te se mogu pronaći u publikaciji pod nazivom „Najbolje selo na svijetu” (3).

2.1.

Ruralna područja sastavni su dio Europe te omogućuju djelovanje ključnih sektora kao što su poljoprivreda i šumarstvo. Zajednice malih gradova i sela nalaze se u tim ruralnim područjima i njihov su dio te su oduvijek bili mjesta u kojima su ljudi živjeli i radili.

2.2.

Mali gradovi ruralnih područja služe kao centri za okolna sela i zaselke u zaleđu. S druge strane, mali su gradovi dio zaleđa velikih urbanih područja. Svi oni ovise jedni o drugima. Ključni su partneri u partnerstvima ruralnih i urbanih područja, koncepta koji promiču Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (4) i OECD, i prema kojemu oba partnera imaju jednak status u pogledu upravljanja budućim razvojem i njegova planiranja. Sela i mali gradovi u Europi suočavali su se s mnogim gospodarskim i socijalnim izazovima te se i dalje suočavaju s potrebom prilagođavanja suvremenim okolnostima.

2.3.

Uz poljoprivredu i šumarstvo, sela i mali gradovi „okosnica” su ruralnih područja te omogućuju radna mjesta, usluge i obrazovanje za svoje potrebe i potrebe sela i zaselaka u zaleđu. S druge strane, mali su gradovi dio zaleđa većih i velikih gradova. Takvi odnosi ruralnih i urbanih područja obilježje su svih regija. Urbana i ruralna područja pružaju usluge na uzajamnoj bazi: urbana područja ovisna su o ruralnim područjima u pogledu osiguranja hrane i spremno su tržište za proizvode seoskih područja, dok ruralna područja stanovnicima gradova nude mogućnosti za rekreaciju i opuštanje.

2.4.

U mnogim ruralnim područjima postoji snažna tradicija „pripadnosti” zajednici. Ta tradicija nestaje, a u mnogim udaljenijim ruralnim područjima ujedno dolazi do napuštanja i zanemarivanja.

3.1.

Proteklih nekoliko desetljeća ruralne zajednice suočavale su se s izazovima zbog želje za centralizacijom mnogih usluga ekonomije razmjera, promjena u sustavu prijevoza i putovanja te modernog života. Lokalna poduzeća za uslužne djelatnosti napuštaju ruralna područja; mnoge prodavaonice, banke i poštanski uredi nestaju, a male seoske škole zatvaraju se.

3.2.

U ruralnim područjima nezaposlenost nije očita jer su brojke male u usporedbi s brojem nezaposlenih u urbanim područjima, no suočavaju se s dodatnim problemom pristupa centrima za zapošljavanje u urbanim područjima, koji je često otežan zbog lošeg javnog prijevoza u ruralnim sredinama. Nezaposlenost može biti niska zbog toga što su mnogi mladi napustili ta područja radi osposobljavanja, obrazovanja ili zapošljavanja, a mnogi od onih koji su ostali rade za male plaće.

3.3.

Javni proračun, koji ima vrlo važnu ulogu u potpori ruralnim zajednicama, suočava se sa sve većima zahtjevima, a razlog tomu jest opće povećanje troškova života i poskupljenje troškova pružanja usluga.

3.4.

Ulaganjima u ceste i autoceste potiče se korištenje privatnih automobila kao najlakšeg načina putovanja na posao. Ljudi su danas mnogo spremniji putovati na dulje relacije, no s druge strane, to je dovelo do manje ovisnosti o zapošljavanju ili pružanju usluga u njihovoj lokalnoj zajednici.

3.5.

Kupovne navike ljudi su se promijenile. Često kupuju u mjestima u kojima rade, a to su uglavnom veći ili veliki gradovi, a ne njihovo selo ili manji grad. Često kupuju i na internetu, a roba im se dostavlja na kućnu adresu. Svi su ti čimbenici pridonijeli nestanku lokalnih prodavaonica.

3.6.

Mladi odlaze iz ruralnih područja kako bi se osposobljavali, obrazovali ili živjeli u gradovima. Bez održavanja radnih mjesta u ruralnim područjima, teško ih je privući natrag u ruralne zajednice. Postoji hitna potreba za stavljanjem glasa mladih u srce demokracije na lokalnoj razini. Predstavničke organizacije mladih trebalo podupirati kako bi ih se potaknulo na sudjelovanje u upravljanju. Isto tako, gospodarske i socijalne agencije trebale bi prilagoditi savjetovanje i financijsku potporu potrebama mladih.

3.7.

Međugeneracijska kohezija dovodi se u pitanje zbog izrazite neuravnoteženosti dobnih skupina. Kako bi mlade osobe i obitelji s djecom ostale u ruralnim zajednicama ili se u njih vratile, ključno je omogućiti stavljanje na raspolaganje prilagođenih mjera za zapošljavanje, škole i skrb za djecu kao i cjenovno pristupačno stanovanje u ruralnim područjima. Osobe koje žive u istoj zajednici ponekad imaju različita mišljenja o lokalnim gospodarskim aktivnostima. Mora postojati dijalog i razumijevanje kako bi se uskladile potreba za mirom i odgovarajuće inicijative za stvaranje radnih mjesta.

4.1.

Inicijativa Europske komisije o pametnim gradovima ima ključnu ulogu, osobito zbog obećanja u pogledu suradnje među zajedničkim upravama. Program ruralnog razvoja Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj sam po sebi nije dovoljan kad su u pitanju ulaganja u inicijativu, koja se ne mogu ostvariti bez ostalih glavnih uprava te nacionalnih, regionalnih ili lokalnih javnih ulaganja. Tu je pilot-inicijativu nakon ocjene potrebno uključiti u sve nove ZPP-ove i regionalne programe te njome obuhvatiti male gradove kao dio „ruralne renesanse”.

4.2.

Širokopojasna veza ključna je za sva ruralna područja. Poboljšanje širokopojasne mobilne i fiksne pokrivenosti moglo bi pomoći u raznim aktivnostima. To se odnosi ne samo na razvoj poduzeća i mogućnost „rada od kuće” nego i kvalitetu svakodnevnog života. Širokopojasnom pokrivenošću omogućili bi se e-učenje, pristup boljoj zdravstvenoj skrbi i promidžba usluga na internetu. Dobre prakse dostupne su u ruralnim područjima u kojima su zajednice ostvarile korist od poboljšanog pristupa internetu. Trebalo bi osigurati osnovnu edukaciju u pogledu korištenja interneta, osobito starijim građanima.

4.3.

Poslodavce bi se, gdje je moguće, trebalo poticati na podupiranje rada na daljinu i osvještavanje o mogućim koristima partnerstva između ruralnih i urbanih područja. Poduzetnici mogu privući strana ulaganja te razvijati i stavljati na tržište proizvode dodane vrijednosti s pomoću potpore dostupne u okviru programa ruralnog razvoja, a takvi su proizvodi, među ostalim, hrana, piće, krajobrazna i povijesna baština, kulturne aktivnosti i aktivnosti u području zdravlja i rekreacije, istodobno jamčeći kontinuitet u pogledu ruralnih zanatskih i ekoloških vještina.

4.4.

Javne usluge u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravlja i socijalne skrbi potrebno je integrirati, grupirati te pokazati inovativnost u primjeni tehnološkog napretka kako bi se izbjegli diskriminacija i isključivanje, osobito kad su u pitanju stariji stanovnici ruralnog područja i tinejdžeri. Raspršeni vladini uredi mogu poslužiti kao primjer za smanjenje gradske/urbane zasićenosti i onečišćenja, uz istodobno promicanje ruralne pravednosti. Lokalna tijela imaju ključnu ulogu u planiranju u pogledu ruralnih područja te je potrebno zajamčiti poticanje i podupiranje pozitivnih mjera u ruralnim zajednicama kako bi se pridonijelo njihovoj budućnosti. Službe se mogu zajednički koristiti istom zgradom ili se neiskorištene zgrade mogu prenamijeniti u poslovne svrhe te se na taj način mogu otvoriti nova radna mjesta i ostvariti prilike za veću gospodarsku aktivnost. Pri stavljanju na raspolaganje takvih obnovljenih zgrada treba voditi računa o potrebama lokalnih nevladinih organizacija te privatnog i javnog sektora.

4.5.

Potrebno je poduzeti mjere u pogledu razvoja istinskog osjećaja partnerstva između većih ili velikih gradova i njihovih okolnih naselja kako bi se pod zajednički prihvaćenim uvjetima dijelio osjećaj pripadnosti, brendiranje i zajednička ulaganja. Zajedno s drugim organizacijama, R.E.D. je u 2016. preporučio europsku političku strategiju za ruralna područja do 2030 (5). Drugi je primjer pilot-projekt pobratimljenih gradova zaklade Carnegie. Na partnerstva urbanih i ruralnih područja trebalo bi primjenjivati načela održivog razvoja i kružnog gospodarstva.

4.6.

U studenome 2015. drugi europski ruralni parlament donio je Europski ruralni manifest. Mreža ERP i njezini partneri iz 40 europskih zemalja bave se pitanjima utvrđenima u Manifestu. ERP se zalaže za: „veću suradnju među zajednicama, organizacijama i nadležnim tijelima u ruralnim i urbanim područjima kako bi se u cijelosti iskoristile prednosti društvenih, kulturnih i gospodarskih veza koje mogu proizaći iz takvog oblika suradnje te za snažnu razmjenu ideja i dobrih praksi među dionicima u ruralnim i urbanim područjima”. Svi partneri poduzimaju mjere u različitim područjima kao što su: „mali gradovi”, „održive usluge i infrastruktura” i „integrirani ruralni razvoj i LEADER/CLLD”, iz čega će proizaći izvješće koje će se predstaviti i o kojemu će se raspravljati na trećem europskom ruralnom parlamentu u Venhorstu u Nizozemskoj u listopadu 2017. godine.

4.7.

Europska investicijska banka trebala bi uspostaviti programe potpore prilagođene malim ruralnim privatnim i socijalnim poduzećima te zadrugama, kako je obećano u njezinu programu za razdoblje 2017. – 2019., a primjer za to jest tvrtka Niki’s Sweets u Agrosu u planinskom lancu Troodos u Cipru.

4.8.

Dobrovoljni sektor vrlo je aktivan u ruralnim područjima i pomaže u usklađivanju mjera i zajedničkom radu ljudi. Socijalna poduzeća i poduzeća na razini zajednice, kao što je 300 socioekonomskih poduzeća u Danskoj kojima je odobren status registriranog socioekonomskog poduzeća (Virksomhed) i npr. kavana Cletwr u središnjem Walesu sve više doprinose nadoknađivanju nestalih javnih i privatnih usluga. Njihov angažman u skladu je s idejom društveno odgovornog poslovanja. Potpora i savjeti organizacija kao što je zaklada Plunkett u pogledu osnivanja i održivosti socijalnih poduzeća i poduzeća na razini zajednice su važni.

4.9.

Ljudi koji žive u selima i malim gradovima predstavljaju sve društvene slojeve i svi oni trebaju imati mogućnost sudjelovanja u svojim lokalnim zajednicama. Najnižu razinu javne uprave, odnosno župna vijeća ili (male) općine, potrebno je uključiti u donošenje odluka na lokalnoj razini te ih osnažiti i dati im veće ovlasti kako bi se ispunile te potrebe. Ljudi se ponose svojim lokalnim zajednicama, a to može biti sredstvo za poticanje ostalih dionika na sudjelovanje. Umirovljeni poduzetnici i osobe koje su bile zaposlene u javnom ili civilnom sektoru mogu ponuditi razne vještine. U okviru europskih i lokalnih programa razvijeni su projekti kojima se poticao razvoj lokalnih partnerstava u selima ili manjim gradovima, a iz tih su procesa proizašli mnogi poduzetnici u zajednicama. Potječu iz svih sektora i razvili su se u predstavnike svojih zajednica.

4.10.

Sela i mali gradovi važan su dio kulture Europe. Oni često zadržavaju svoje lokalne običaje i tradicije. Ta ruralna naselja često su „povijesna”, a u njihovoj se arhitekturi odražavaju lokalni građevni materijali i stilovi stari nekoliko stoljeća. U središtima malih gradova obično se zadržalo više lokalnih poduzeća te oni nisu, za razliku od središta većih gradova, preplavljeni standardnim fasadama koje zahtijevaju trgovački lanci. Mala ruralna naselja također su usko povezana s krajobrazom u kojemu se nalaze, a to je okruženje uvelike dio atmosfere sela i malog grada u kojoj se odražava njihova raznolikost: obrambeni položaj na vrhovima brda, prijelazi preko rijeka, izvori, jezera, otoci ili obala itd. Kulturne vrijednosti prisutne u selima i malim gradovima trebale bi dobiti istaknuto mjesto u okviru promidžbe Europske godine kulturne baštine 2018., kao i u okviru inicijativa koje će se provoditi u tom pogledu. Starije stanovništvo ruralnih područja može imati važnu ulogu u promicanju tradicije i kulture, zbog čega treba stvoriti potrebne uvjete za njegovo aktivno sudjelovanje u tom području.

4.11.

Ta sela i mali gradovi posjeduju vrijednu imovinu koju mogu nadograditi u cilju održavanja ili poboljšanja svojih lokalnih gospodarstava. Ta je imovina povezana s lokalnom poljoprivredom, šumarstvom i proizvodnjom energije te agroturizmom i seoskim turizmom, zdravljem, kulturnim festivalima, zaštitom okoliša i obrazovanjem. U Europi postoje stotine primjera, kao što su Kozard u Mađarskoj i Alston Manor u Engleskoj, na koje se ostali mogu ugledati. Izvješće ECOVAST-a naslovljeno „Važnost malih gradova” također je vrijedan doprinos opisu i razumijevanju važnosti uloge sela i malih gradova.

4.12.

Buduće ruralne politike, koje su s entuzijazmom dogovorene na konferenciji u Corku 2.0 održanoj u rujnu 2016., trebale bi pomoći državama članicama i regijama da razviju ruralne politike potpore i potiču projekte u okviru europskih programa. Provedba ruralne zaštite utvrđene u Corku 2.0 od ključne je važnosti za EU, države članice i regije.

4.13.

U okviru metodologije LEADER pod pokroviteljstvom EU-a te lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) nude se instrumenti za pomoć u osnaživanju zajednica i davanju većih ovlasti zajednicama. U okviru LEADER-a i lokalnih akcijskih skupina mogu se poduprijeti napori na lokalnoj razini koji se poduzimaju u cilju osnivanja i rasta privatnih i neprofitnih poduzeća i jamčenja angažiranog duha zajednice usmjerenog na podršku. Do 2014. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj podupirao je LEADER, no od 2015. i ostali strukturni i investicijski fondovi mogu provoditi LEADER metodologiju uz višestruko financiranje s CLLD-om. To zahtijeva poboljšanu suradnju, a dobri su primjeri IRD u Duhallowu, SECAD u okrugu Cork te PLANED u Walesu, inicijative koje godinama provode pristup CLLD-a odozdo prema gore.

4.14.

U mnogim projektima u ruralnim područjima u okviru europskih programa vješto se pokazuje široka raznolikost „dobre prakse” u malim gradovima i selima. U okviru dobrih praksi ujedno se pokazuje potreba za posrednicima i njihova vrijednost u podupiranju poduzetnika i malih skupina.