12.9.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 311/47

1.1

EGSO pozdravlja Komunikaciju o industrijskoj renesansi i zaključuje da:

1.2

EGSO poziva sve uključene strane da hitno podrže i provedu sva stajališta i prijedloge iznesene u Komunikaciji.

1.3

Pored toga, EGSO preporučuje sljedeće:

2.1

Gospodarska kriza pokazala je važnost industrije za gospodarsku stabilnost, zapošljavanje, inovacije te za međunarodni uspjeh europskih gospodarstava. Industrija čini preko 80 % europskog izvoza i 80 % sektora inovacija i privatnih istraživanja. Oko 15 % radnih mjesta u EU-u su u industriji, a pored toga svaki industrijski posao stvara 1,5 do 2 radna mjesta u drugim sektorima. Štoviše, poslovi u industriji danas su visokokvalitetni poslovi s iznadprosječnim primanjima. Industrija sama po sebi nije cilj već sredstvo zapošljavanja i održavanja dobre kvalitete života.

2.2

Industrija EU-a i dalje stvara velike viškove u svjetskoj trgovini proizvedenih dobara i svjetski je predvodnik u održivosti. Međutim, kao što je prikazano u izvješću o europskoj konkurentnosti za 2013. g., udio europskih industrija u svjetskoj proizvodnji je u opadanju u posljednjem desetljeću. Jaz produktivnosti u odnosu na SAD ponovo se proširio. Nakon djelomičnog oporavka u razdoblju 2009. – 2011., udio industrije u BDP-u EU-a skliznuo je natrag na 15,1 % , što je daleko ispod ciljane razine od 20 % do 2020. g. Od 2008. godine izgubljeno je 3,5 milijuna radnih mjesta. Ta slika, pak, znatno varira u različitim državama članicama.

2.3

Industrijska politika jedna je od vodećih inicijativa strategije Europa 2020. EGSO je izdao mišljenja o ključnim prijedlozima Komisije u 2010. i 2012. g.  (1) te izradio nacrte za niz drugih mišljenja o različitim aspektima industrijske politike, uključujući i sektorske analize u okviru rada CCMI-a (EGSO-ovog Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene), (2) trenutno usmjerene na vraćanje industrije u izvorne zemlje i zapošljivost mladih. Ovo mišljenje temelji se na tim ranijim mišljenjima te ih nadopunjava.

2.4

Komunikacija Komisije iznosi ključne prioritete Komisije za industrijsku politiku kao doprinos raspravi Europskog vijeća o industrijskoj politici, zakazanoj za ožujak 2014. Ona daje pregled već poduzetih mjera te ističe neke nove mjere kako bi se ubrzalo ostvarenje tih prioriteta. Pokazuje da industrijska politika i druge politike EU-a postaju sve više integrirane, i ukazuje zašto s tim postupkom integracije treba nastaviti.

3.1

EGSO pozdravlja Komunikaciju Komisije, i to u kontekstu gospodarske krize i sve veće zabrinutosti zbog konkurentnosti europskih industrija. Izazovi s kojima se industrija suočava ne smanjuju se – već upravo suprotno. Svjetsko poslovno okruženje obilježavaju neprekidne i sve brže promjene na koje naša poduzeća trebaju moći odgovoriti. Bez konkurentne industrije, Europa neće biti u mogućnosti osigurati veći rast i više radnih mjesta. Također, pristup koji ovisi isključivo o dizajnu i inženjerskim funkcijama, bez proizvodnje i kontakta s krajnjim kupcima nema velike izglede za dugoročnu uspješnost.

3.2

S obzirom na ozbiljnost situacije, EGSO je očekivao jači niz prijedloga za industrijsku politiku EU-a s jasnom vizijom i hitnim mjerama. Jasne poruke su potrebne kako bi se uvjerilo poduzeća da će Europa postati privlačno područje za nova ulaganja u budućnosti. U usporedbi s komunikacijama iz 2010. i 2012. g., ova komunikacija pokriva nekoliko novih elemenata. Uglavnom je riječ o ocjenjivanju proteklih i planiranih djelovanja u glavnim prioritetnim područjima industrijske politike, kao što je gore navedeno. To ukazuje na dosta nedovršenog posla i naglašava potrebu za provedbom na razini EU-a i država članica;

3.3

EGSO podržava zaključke Komunikacije, uključujući cilj od 20 % za udio industrije u BDP-u ali uz sljedeću napomenu: cilj od 20 % čisto je kvantitativne prirode, dok bi u skladu s nastojanjima EU-a za socijalno i ekološki održivu konkurentnost tome trebalo dodati i kvalitativne aspekte. EGSO poziva Komisiju na daljnje istraživanje mogućnosti da se cilju od 20 % pridruže i drugi ciljevi, s posebnim naglaskom na pitanja koja će osigurati dodanu vrijednost u međunarodnom kontekstu.

3.4

EGSO posebno pozdravlja jasnu poruku Komisije o važnosti integracije europskih poduzeća u međunarodne vrijednosne lance. Iznimno specijalizirana, vrlo složena i dinamična narav današnjih industrijskih aktivnosti mogla bi se bolje opisati kao vrijednosna mreža. Poduzeća iz cijelog svijeta natječu se za ključne položaje u tim mrežama. Cilj europske industrijske politike treba biti povećanje mogućnosti europskim poduzećima da zauzmu ključne položaje te da maksimalno povećaju prikupljanje dodane vrijednosti za Europu. Politike i ciljeve treba osmišljavati u skladu s tim.

3.5

Odbor smatra da će stvaranje uključivog i zelenog gospodarstva u idućih nekoliko godina predstavljati glavni izazov. Ostvarenje ekološki prihvatljive europske industrije i prijelaz na gospodarstvo koje ima nisku razinu emisije ugljičnog dioksida i učinkovito koristi resurse do 2050. g. potrebno je, u skladu s novom industrijskom politikom, postaviti za prioritet. Ako želi osigurati uspješan industrijski rast i stvaranje radnih mjesta, Europa treba ostvariti pomak prema većem broju inovativnih, konkurentnih i održivih industrijskih i uslužnih sektora temeljenih na znanju, novim tehnologijama te većoj dodanoj vrijednosti, koji se financiraju na temelju ambicioznog plana ulaganja.

3.6

Zadovoljavanje i ispunjavanje nezadovoljenih potreba u društvu zajedno s tržišnim natjecanjem potiče inovacije, dok bi za sva poduzeća na unutarnjem tržištu, neovisno o poslovnom modelu, trebalo osigurati iste uvjete natjecanja. Prema mišljenju EGGO-a, mora se izbjegavati natjecanje između država članica u pružanju državnih potpora. Jedan od ciljeva politike državnih potpora treba biti spremnost na jamčenje predkonkurentnih državnih potpora poduzećima koja mogu doprinijeti ostvarivanju ciljeva rasta EU-a uz ograničeno narušavanje tržišnog natjecanja. Ako i kada se državne potpore osiguraju, one bi trebale biti usmjerene na pomaganje poduzećima da se razviju i prilagode, a ne na trajnu podršku nekonkurentnim djelatnostima. Potrebno je osigurati jednaka pravila igre i na svjetskim tržištima, naročito u slučaju industrija s velikom potrošnjom energije.

3.7

Uloga usluga zaslužuje više pažnje. Međuovisnost usluga i proizvodnje široko je priznata, budući da industrijske aktivnosti uključuju sve veći broj elemenata pružanja usluga, i mnoge usluge ovise o industrijskoj učinkovitosti. Međutim, ogroman je potencijal usluga iz sektora informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) te usluga temeljenih na znanju kao zasebnih izvoznih industrija, kao i njihova primjena u svim poslovnim sektorima, s ulogom ključnih pokretača produktivnosti. Treba razvijati posebne politike koje bi doprinijele iskorištavanju tog potencijala.

3.8

Svi sudionici – institucije EU-a, države članice, regije, zaposlenici, poslodavci i ostali dionici – trebaju sudjelovati u složenom zadatku stvaranja povoljnijeg okruženja za industriju. Inicijative bi se trebale temeljiti na regionalnim posebnostima koje se međusobno nadopunjuju i učinkovito isprepliću. Politički okvir mora biti stabilan i predvidiv, uključujući i nacionalno zakonodavstvo na područjima poput oporezivanja.

3.9

EGSO poziva na snažnije strukture upravljanja za mikroekonomske politike. Europsko vijeće bi u ovom slučaju trebalo preuzeti jasno strateško vodstvo. Uloga Vijeća za konkurentnost trebala bi biti jača i ono bi trebalo podvrgnuti odluke drugih formacija Vijeća pravoj kontroli u pogledu konkurentnosti. Komisija bi učinkovitim upravljačkim rješenjima trebala osigurati integraciju svoga rada. Države članice moraju dosljedno provoditi zajedničke odluke i pitanja industrijskih politika moraju biti u potpunosti integrirana u Europski semestar, uključujući izdavanje preporuka specifičnih za pojedine države.

4.1.1

Središnja uloga vlada je osigurati pristupačne prvoklasne prometne, informacijske i energetske mreže za sve , koje bi odgovarale razvojnim potrebama društva, uključujući i poduzeća. Pravovremeni elementi koje je Komisija priznala u ovom području su infrastrukture povezane sa svemirskom tehnologijom, konvergencijom informacijskih i energetskih mreža te distribucijom alternativnih goriva.

4.1.2

Unutarnje granice EU-a ne bi trebale utjecati na pristup infrastrukturama ili na njihov rad. Preostale regulatorne, administrativne i tehničke prepreke moraju biti uklonjene. Nacionalna i EU-ova financijska sredstva treba usmjeriti na potrebna ulaganja na ovom području, uz maksimalnu mobilizaciju privatnog financiranja.

4.1.3

EGSO se slaže s Komisijom da još neusvojene zakonodavne prijedloge unutarnjeg tržišta hitno treba usvojiti. Države članice još uvijek ne provode i ne primjenjuju zakonodavni okvir na odgovarajući način, izazivajući Komisiju da poduzme opravdane daljnje mjere zbog nepridržavanja.

4.2.1

U prethodnim mišljenjima o industrijskoj politici, EGSO je iznio svoja stajališta o inicijativama EU-a za inovacije i nove tehnologije, izražavajući uglavnom svoju čvrstu potporu i naglašavajući potrebu za dostatnim financiranjem iz EU-a, država članica i privatnog sektora.

4.2.2

EGSO je posebice podržao odabir i djelovanje Komisije u šest strateških, prioritetnih područja u naprednoj proizvodnji: ključnim razvojnim tehnologijama, proizvodima dobivenim od bioloških sirovina, čistim vozilima i plovilima, održivoj gradnji i sirovinama te pametnim mrežama i digitalnoj infrastrukturi. Nove tehnologije s velikim potencijalom vrijedne pažnje uključuju robotiku, velike količine podataka (en. big data), 3D tisak, industrijski internet i industrijski dizajn. Financijska sredstva EU-a, kao što su program Obzor 2020. i regionalno financiranje, treba dosljedno usmjeravati u inovacije u ovim područjima. EGSO također poziva na bržu provedbu Zajednice znanja i inovacija za proizvodnju s dodanom vrijednošću.

4.2.3

Vremensko razdoblje potrebno za uvođenje inovacija na tržište za provedbu, od iznimne je važnosti za industrijsku konkurentnost. Jačanje instrumenta poduzetničkog kapitala i drugih sposobnosti podjele rizika EIB-a kao i inovativno korištenje strukturnih fondova, primjeri su prijeko potrebnih mjera EU-a za privlačenje privatnih ulaganja u rizične istraživačke projekte.

4.3.1

Unatoč poboljšanju gospodarske klime, pristup poduzeća bankovnim kreditima i dalje je ograničen, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP). EGSO stoga podržava napore EU-a u ovom području: stvaranje bankarske unije, inicijativa za financiranje MSP-ova, uredba o kapitalnim zahtjevima, Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (MiFID), revidirana direktiva o transparentnosti i mjere za poboljšanje paneuropskog tržišta poduzetničkog kapitala.

4.3.2

Kako bi se poboljšao kreditni kapacitet banaka, EU treba pogoditi pravu ravnotežu između povećavanja financijske stabilnosti i podržavanja financijskih potreba poduzeća. Štoviše, regulatorne mjere usmjerene na financijski sektor, ne bi trebale ometati privatna kreditiranja.

4.3.3

MSP-ovi u EU-u ovisniji su o bankovnom financiranju nego drugdje. Napori na nacionalnoj i razini EU-a trebali bi proširiti raznolikost korporativnog financiranja i na druge izvore poput dioničkih fondova, poduzetničkog kapitala i korporativnih jamstava te hibridnih metoda financiranja. Treba razviti plan s pristupom financiranju temeljenim na životnom ciklusu, uz prepoznavanje inovativnih instrumenata.

4.4.1

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da Komisija prepoznaje važnost cijena energije za industrijsku konkurentnost. Europske cijene energije za industriju daleko su više od onih njezinih glavnih konkurenata: cijene električne energije dvostruko su više od onih u SAD-u i Rusiji, a 20 % više nego u Kini. Cijene plina su tri do četiri puta više od onih u SAD-u, Rusiji i Indiji, a 12 % više nego u Kini.

4.4.2

Razlike u cijenama cijena energije između EU-a i njegovih konkurenata djelomično proizlaze iz faktora koje političko djelovanje EU-a ne može promijeniti. Međutim, treba poduzeti sve razumne mjere za smanjivanje tih razlika, osobito s ciljem vraćanja proizvodnih sektora s velikom potrošnjom energije i radnih mjesta u Europu. Industrije EU-a do sada su uspjele djelomično nadoknaditi povećanje troškova energije poboljšanjem učinkovitosti, ali potencijal za to postaje sve manji.

4.4.3

Sigurnost opskrbe energijom ključna je za sve industrije. U ovom trenutku, na ozbiljan način nas se podsjeća na potrebu da se smanji ovisnost o energiji iz nestabilnih i nepouzdanih izvora. Raznolika energetska mješavina, prema odluci država članica koje djeluju u suradnji i u skladu s ekološkim obvezama, predmet je snažnog zajedničkog interesa za EU.

4.4.4

Neke od mjera energetske politike, naročito one za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, imale su za dodatni cilj stvaranje novih radnih mjesta. Prema za sada dostupnim informacijama, čini se kako se to nije ostvarilo: postojeće studije uglavnom ukazuju na neutralan ili mali pozitivan neto učinak na radna mjesta, dok se strukture poslova drastično mijenjaju.

4.5.1

EGSO podržava namjere Komisije u pogledu diplomatskih aktivnosti na području sirovina i njezine planove za otklanjanje narušavanja cijena sirovina namijenjenih industriji.

4.5.2

Istraživanje i iskorištavanje sirovina unutar EU-a trebalo bi pojačati i uskladiti odgovarajuće uredbe. Što se tiče zakonodavnih inicijativa o učinkovitosti resursa i o otpadu, njih bi trebalo pažljivo osmisliti radi postizanja optimalnih rezultata, istovremeno izbjegavajući nepotrebne kratkoročne troškovne terete za poduzeća. Politička neutralnost u pristupanju biomasi potrebna je za učinkovitu primjenu kaskadnog načela u korištenju biomase.

4.6.1

Danas je u Europi pet milijuna mladih nezaposleno, dok istovremeno raspolažemo s dva milijuna nepopunjenih radnih mjesta na tržištu rada. Neusklađenosti vještina i pitanja osposobljavanja na samom su vrhu programa industrijske politike.

4.6.2

Potrebno je na svim razinama povećati broj i kvalitetu diplomiranih studenata znanosti, tehnologije, strojarstva i matematike, pri čemu je potrebno snažno poticati dostupnost ovih područja i struka ženama svih dobi.

4.6.3

Strukovna naukovanja i, primjerice, dvojni sustavi učenja vidno doprinose profilima vještina povezanih sa stvarnim potrebama tržišta rada. Države članice i socijalni partneri trebaju istraživati i primjenjivati najbolje prakse, uključujući učinkovite modele za prekogranična strukovna naukovanja.

4.6.4

EU, države članice i socijalni partneri mogu doprinijeti napretku industrije putem novih tehnologija i inovacija samo ako izrade politike usmjerene na poboljšanje znanja radnika i razviju cjeloživotno učenje koje bi ih kasnije nagradilo za njihova ulaganja. Priznavanje vještina i kvalifikacija te poboljšanje radnih uvjeta preduvjet su za uključenost radnika. Pojačani socijalni dijalog trebao bi igrati ključnu ulogu u europskoj industrijskoj renesansi.

4.7.1

EGSO i dalje čvrsto podržava napore EU-a za poboljšanje MSP-ova, uključujući mnoštvo poslovnih modela, čime načelo „prvo misli namalo” postaje stvarnost. Zakon o malom poduzetništvu treba ne samo ažurirati već i obnoviti te proširiti za rješavanje pitanja preostalih prepreka za razvoj i rast. Te reforme trebaju biti povezane s Europskim semestrom.

4.7.2

Duboko i dalekosežno pitanje od „milijardu eura” zapravo je kako promijeniti europski način razmišljanja i preusmjeriti ga prema vrednovanju poduzetništva i riskiranja.

4.7.3

Prema mišljenju EGSO-a, potrebno je provesti mjere za smanjenje regulatornih i administrativnih troškova, posebice programa REFIT te otkloniti smetnje za rast poduzeća bez negativnih posljedica za propise kojima se štite potrošači, okoliš te zdravlje i sigurnost radnika kao i njihovo pravo na informacije i savjetovanje. Te mjere trebaju biti u skladu s dogovorima sklopljenima u okviru socijalnog dijaloga.

4.7.4

Mreže i klasteri suradnje mogli bi ponuditi sredstva za rast MSP-ova, kao što to ističe Komisija. Taj pristup trebao bi pokrivati sve sektore, sve veličine poduzeća te prekoeuropske kao i međunarodne vrijednosne lance.

4.8.1

EGSO podržava mjeru Komisije da poduzećima iz EU-a osigura pristup glavnim međunarodnim tržištima. Ambiciozan program Sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) i drugih trgovinskih pregovora treba provoditi dosljedno i u duhu reciprociteta, naročito s SAD-om kao najvećim trgovinskim partnerom EU-a te sa zemljama južnog Mediterana i zemljama Istočnog partnerstva.

4.8.2

Treba koristiti bilateralne i multilateralne instrumente kako bi se osiguralo da glavni trgovinski partneri EU-a ispunjavaju svoje međunarodne obveze.

4.8.3

Industrijski standardi u različitim gospodarskim regijama znatno se razlikuju, stvarajući prepreke za trgovinu i, u općenitijem smislu, ometajući jednaka pravila igre za sve. Pod uvjetom da su zadovoljeni temeljni preduvjeti zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i potrošača navedeni u članku 114. UFEU-a, EGSO podržava promicanje međunarodnih standarda i regulatorne suradnje, kao i mjere, uključujući tržišni nadzor, pomoću kojih bi se poduzećima iz EU-a omogućilo da obrane svoja prava na industrijsko vlasništvo. Komunikacija je po tom pitanju mogla biti konkretnija u pogledu mjera.