This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32014R1222
Commission Delegated Regulation (EU) No 1222/2014 of 8 October 2014 supplementing Directive 2013/36/EU of the European Parliament and of the Council with regard to regulatory technical standards for the specification of the methodology for the identification of global systemically important institutions and for the definition of subcategories of global systemically important institutions Text with EEA relevance
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1222/2014 оd 8. listopada 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde o pobližem određivanju metodologije za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija i definiranje potkategorija globalnih sistemski važnih institucija Tekst značajan za EGP
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1222/2014 оd 8. listopada 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde o pobližem određivanju metodologije za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija i definiranje potkategorija globalnih sistemski važnih institucija Tekst značajan za EGP
SL L 330, 15.11.2014, p. 27–36
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 01/12/2021
- Date of document:
- 08/10/2014
- Date of effect:
- 05/12/2014; Stupanje na snagu Datum objavljivanja +20 Vidi čl. 8
- Date of effect:
- 01/01/2015; Primjena Vidi čl. 8
- Date of end of validity:
- No end date
- Author:
- Europska komisija
- Form:
- Delegirana uredba
- Additional information:
- Značajno za EGP
- Treaty:
- Ugovor o funkcioniranju Europske unije
- Legal basis:
-
- 32013L0036 - A131P18
- Link
- Link
- Link
- Select all documents mentioning this document No data available in the table
- Modified by:
-
Relation Act Comment Subdivision concerned From To Modified by 32016R1608 Zamjena članak 5 stavak 6 09/09/2016 Modified by 32016R1608 Zamjena članak 6 09/09/2016 Modified by 32016R1608 stavljanje izvan snage prilog 09/09/2016 Modified by 32016R1608 stavljanje izvan snage članak 7 Tekst 09/09/2016 Modified by 32021R0539 Zamjena članak 4 30/03/2021 Modified by 32021R0539 Zamjena članak 3 točka 2 30/03/2021 Modified by 32021R0539 Dodatak članak 5 stavak 1a 01/12/2021 Modified by 32021R0539 Zamjena članak 5 stavak 2 01/12/2021 Modified by 32021R0539 stavljanje izvan snage članak 7 30/03/2021 Modified by 32021R0539 Zamjena članak 2 točka 1 30/03/2021 Modified by 32021R0539 Dodatak članak 5 stavak 5a 30/03/2021 Modified by 32021R0539 Zamjena članak 5 stavak 6 30/03/2021 Modified by 32021R0539 Dodatak članak 6 stavak 3 točka (d) 01/12/2021 Modified by 32021R0539 Dodatak članak 5 stavak 5b 30/03/2021 - Instruments cited:
- Link
- EUROVOC descriptor:
- Subject matter:
- Directory code:
|
15.11.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 330/27 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1222/2014
оd 8. listopada 2014.
o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde o pobližem određivanju metodologije za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija i definiranje potkategorija globalnih sistemski važnih institucija
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (1), a posebno njezin članak 131. stavak 18.,
budući da:
|
(1) |
Direktivom 2013/36/EU nadležna ili imenovana tijela država članica ovlašćuju se da odrede više kapitalne zahtjeve za globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) kako bi se uzeo u obzir veći rizik koji te institucije predstavljaju za financijski sustav i mogući utjecaj njihove propasti na porezne obveznike. U Direktivi se navode određena osnovna načela metodologije za utvrđivanje GSV institucija i svrstavanje GSV institucija u potkategorije prema sistemskoj važnosti. U skladu s tim svrstavanjem tim će se institucijama dodijeliti dodatni kapitalni zahtjev redovnog osnovnog kapitala, zaštitni sloj za GSV instituciju. Ta metodologija utvrđivanja i svrstavanja GSV institucija temelji se na pet kategorija kojima se mjeri sistemski značaj banke za globalno financijsko tržište i pobliže se određuje u ovoj Uredbi. |
|
(2) |
Slijedeći pristup iz Direktive 2013/36/EU, ovom bi se Uredbom trebali uzeti u obzir standardi u pogledu metodologije ocjenjivanja globalnih sistemski važnih banaka te zahtjeva veće sposobnosti apsorpcije gubitaka Bazelskog odbora za nadzor banaka, koji se temelje na okviru za globalne sistemski važne financijske institucije koji je utvrdio Odbor za financijsku stabilnost nakon izvješća „Smanjenje moralnog hazarda sistemski važnih financijskih institucija – Preporuke i rokovi FSB-a”. |
|
(3) |
U Direktivi 2013/36/EU jasno se navodi da je metodologija utvrđivanja i svrstavanja usklađena u svim državama članicama primjenom jedinstvenih i transparentnih parametara za određivanje ukupne ocjene subjekta za potrebe mjerenja njegove sistemske važnosti. Kako bi uzorak banaka i bankarskih grupa iz Unije i banaka i bankarskih grupa koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji, a koje predstavljaju globalni financijski sustav, bio jedinstven u cijeloj Uniji, taj bi uzorak trebalo utvrditi Europsko nadležno tijelo za bankarstvo (EBA). Sva isključenja iz uzorka i dodaci uzorku na temelju supervizorskog prosuđivanja trebali bi biti isključivo u interesu osiguravanja njegove funkcije referentnog okvira i ne bi se smjeli temeljiti ni na kakvim drugim razlozima. |
|
(4) |
Proces utvrđivanja GSV institucija trebao bi se temeljiti na usporedivim podacima te bi trebalo voditi računa o potrebi da se institucijama osigura jasnoća u pogledu moguće primjene zahtjeva za zaštitni sloj na njih i iznosa zaštitnog sloja koji se na njih primjenjuje; stoga bi u metodologiju trebalo uključiti rokove i postupke u tom procesu. Međutim, budući da bi se utvrđivanje GSV institucija trebalo temeljiti na ažurnim podacima za uzorak velikih bankarskih grupa od kojih su neke dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji, potrebni podaci neće biti dostupni prije druge polovice svake godine. Kako bi se institucijama omogućilo da ispune zahtjeve koji proizlaze iz njihova statusa GSV institucije, zahtjevi za zaštitni sloj trebali bi se početi primjenjivati približno jednu godinu nakon što je institucija utvrđena kao GSV institucija. |
|
(5) |
U Direktivi 2013/36/EU navodi se pet kategorija za mjerenje sistemskog značaja koje se sastoje od mjerljivih pokazatelja. Kako bi se administrativno opterećenje institucija i tijela svelo na najmanju moguću mjeru, te kategorije odgovaraju kategorijama koje primjenjuje Bazelski odbor za nadzor banaka. U ovoj bi se Uredbi pri pobližem definiranju mjerljivih pokazatelja trebao primjenjivati isti pristup. Potrebno je odabrati pokazatelje koji odražavaju razne aspekte potencijalnih negativnih vanjskih učinaka propasti subjekta i njegove kritične funkcije za stabilnost financijskog sustava. Referentni sustav za ocjenjivanje sistemskog značaja trebala bi biti globalna financijska tržišta i globalno gospodarstvo. |
|
(6) |
Kako bi se odredila precizna metodologija za utvrđivanje i razvrstavanje GSV institucija u skladu s temeljnim pravilima iz Direktive 2013/36/EU, važno je jasno odrediti pojmove„relevantni subjekt”, „vrijednost pokazatelja”, „nazivnik” i „granična ocjena” i definirati ih za potrebe ove Uredbe. |
|
(7) |
Sistemski značaj svake bankarske grupe mjeren pokazateljima na konsolidiranoj osnovi trebao bi se izraziti kao pojedinačna ukupna ocjena za određenu godinu kojom se mjeri njezin položaj u odnosu na ostale subjekte u uzorku. Banke bi se na temelju te ukupne ocjene trebale utvrditi kao GSV institucije i svrstati u potkategorije na koje će se primjenjivati različiti zahtjevi za zaštitni sloj kapitala. Pri izračunavanju ocjene kao prosjeka ocjena kategorija svakoj od pet kategorija trebalo bi dodijeliti ponder 20 %. Na kategoriju zamjenjivosti trebalo bi za potrebe izračunavanja ukupne ocjene primijeniti gornju granicu s obzirom na to da se na temelju analize podataka do uključivo godine 2013. pokazalo da ta kategorija ima nerazmjerno velik utjecaj na ocjenu banaka koje su dominantne u području pružanja usluga platnog prometa, provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata i skrbništva nad imovinom. |
|
(8) |
Relevantna tijela trebala bi imati mogućnost na temelju supervizorskog prosuđivanja prebaciti GSV instituciju iz niže u višu potkategoriju ili subjekta odrediti kao GSV instituciju i ako ima nižu ukupnu ocjenu od granične ocjene najniže potkategorije. Budući da to utvrđivanje supervizorskim prosuđivanjem ima isti cilj kao redovni proces ocjenjivanja, to bi se prosuđivanje trebalo temeljiti i na kriteriju sistemskog značaja banke za globalno financijsko tržište i globalno gospodarstvo, u skladu s metodologijom koju primjenjuje Bazelski odbor za nadzor banaka. Rizik od propasti banke pritom ne bi smio biti kriterij jer je on već uzet u obzir u bonitetnim zahtjevima, među ostalim u ukupnom iznosu izloženosti riziku te, prema potrebi, u daljnjim kapitalnim zahtjevima, npr. zaštitnom sloju za sistemski rizik. |
|
(9) |
Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji. |
|
(10) |
EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila očitovanje Interesne skupine osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2). |
|
(11) |
Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2015. jer će se zahtjev održavanja zaštitnog sloja iz članka 131. stavka 4. Direktive 2013/36/EU primjenjivati i postupno uvoditi od 1. siječnja 2016. Prema tome, kako bi institucije bile pravodobno obaviještene o primjeni zaštitnog sloja na njih i imale dovoljno vremena da osiguraju potreban kapital, GSV institucije trebalo bi utvrditi najkasnije početkom 2015. |
|
(12) |
Zahtjev za zaštitni sloj za GSV instituciju trebao bi se postupno uvoditi u razdoblju od tri godine u skladu s člankom 162. stavkom 5. Direktive 2013/36/EU: prva faza zahtjeva iz članka 162. stavka 5. točke (a) Direktive 2013/36/EU trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2016. za GSV institucije koje su relevantna tijela utvrdila početkom 2015. na temelju podataka na kraju financijskih godina prije srpnja 2014. Druga faza zahtjeva za zaštitni sloj za GSV institucije iz članka 162. stavka 5. točke (b) Direktive 2013/36/EU trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2017. za GSV institucije koje su relevantna tijela utvrdila do kraja 2015. ili najkasnije početkom 2016. na temelju podatka na kraju financijskih godina prije srpnja 2015., |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
Ovom se Uredbom pobliže određuje metodologija u skladu s kojom tijelo iz članka 131. stavka 1. Direktive 2013/36/EU (dalje u tekstu: „relevantno tijelo”) pojedine države članice relevantnog subjekta utvrđuje, na konsolidiranoj osnovi, kao globalnu sistemski važnu instituciju (GSV instituciju) te metodologija za definiranje potkategorija GSV institucija i njihovo svrstavanje u potkategorije na temelju njihova sistemskog značaja te, kao dio te metodologije, rokovi i podaci koji se koriste za to utvrđivanje.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„relevantni subjekt” znači matična institucija iz EU-a ili matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija koja nije društvo kći matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a; |
|
2. |
„vrijednost pokazatelja” za pokazatelje iz članka 6. i relevantne subjekte u uzorku znači pojedinačna vrijednost pokazatelja, a za banke koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji usporediva pojedinačna vrijednost koja je javno objavljena u skladu s međunarodno dogovorenim standardima; |
|
3. |
„nazivnik” za pokazatelje znači ukupan zbroj vrijednosti pokazatelja relevantnih subjekata i banaka u uzorku koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji; |
|
4. |
„granična ocjena” znači vrijednost ocjene koja određuje najnižu granicu te granice između pet potkategorija, kako je definirano u članku 131. stavku 9. Direktive 2013/36/EU. |
Članak 3.
Zajednički parametri metodologije
1. EBA utvrđuje uzorak institucija ili grupa čije će se vrijednosti pokazatelja koristiti kao referentne vrijednosti koje predstavljaju globalni bankarski sektor za potrebe izračunavanja ocjena, uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, a posebno uzorak koji Bazelski odbor za nadzor banaka koristi za utvrđivanje globalnih sistemski važnih banaka, te o tome obavješćuje relevantna tijela relevantnih subjekata uključenih u uzorak do 31. srpnja svake godine.
Uzorak se sastoji od relevantnih subjekata i banaka koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji te uključuje 75 najvećih od njih, na temelju ukupne izloženosti kako je definirano u članku 6. stavku 1., te relevantne subjekte koji su određeni kao GSV institucije i banke iz trećih zemalja koje su određene kao globalne sistemski važne institucije u prethodnoj godini.
EBA isključuje ili dodaje relevantne subjekte ili banke koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji ako je to potrebno i u mjeri u kojoj je potrebno kako bi se osigurao prikladan referentni sustav za ocjenjivanje sistemskog značaja koji odražava globalna financijska tržišta i globalno gospodarstvo, uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, uključujući uzorak koji koristi Bazelski odbor za nadzor banaka.
2. Relevantno tijelo najkasnije do 31. srpnja svake godine EBA-i dostavlja vrijednosti pokazatelja za sve relevantne subjekte koji su dobili odobrenje za rad u njegovoj državi, a čija mjera izloženosti iznosi više od 200 milijardi EUR. Relevantno tijelo osigurava da su vrijednosti pokazatelja istovjetne onima koje su dostavljene Bazelskom odboru za nadzor banaka i onima koje je relevantni subjekt objavio u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1030/2014 (3). Relevantno tijelo koristi obrasce koji su u njoj utvrđeni.
3. EBA izračunava nazivnike na temelju vrijednosti pokazatelja koje je dostavilo relevantno tijelo u skladu sa stavkom 2. uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, a posebno nazivnike koje je objavio Bazelski odbor za nadzor banaka za tu godinu, i dostavlja ih relevantnim tijelima. Nazivnik pokazatelja zbroj je vrijednosti pokazatelja za sve relevantne subjekte i banke u uzorku koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji, kako su za relevantne subjekte dostavljene na temelju stavka 2. i kako su ih banke koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji objavile 31. srpnja relevantne godine.
Članak 4.
Postupak utvrđivanja
1. Relevantno tijelo najkasnije 15. prosinca svake godine izračunava ocjene relevantnih subjekata uključenih u uzorak koji je dostavila EBA, a koji su dobili odobrenje za rad u njegovoj državi. Ako relevantno tijelo u provođenju dobrog supervizorskog prosuđivanja relevantnog subjekta odredi kao GSV instituciju u skladu s člankom 131. stavkom 10. točkom (b) Direktive 2013/36/EU, ono će EBA-i u pisanom obliku dostaviti detaljno obrazloženje svoje ocjene najkasnije 15. prosinca svake godine.
2. Utvrđivanje relevantnog subjekta kao GSV institucije i svrstavanje u potkategoriju primjenjuje se od 1. siječnja druge godine nakon kalendarske godine u kojoj su određeni nazivnici u skladu s člankom 3.
Članak 5.
Utvrđivanje GSV institucije, određivanje ocjena i svrstavanje u potkategorije
1. Vrijednosti pokazatelja temelje se na podacima o kojima je relevantni subjekt izvijestio na kraju prethodne financijske godine, na konsolidiranoj osnovi, a za banke koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji na podacima objavljenima u skladu s međunarodno dogovorenim standardima. U slučaju relevantnih subjekata čiji je kraj financijske godine 30. lipnja relevantna tijela mogu koristiti vrijednosti pokazatelja na temelju stanja 31. prosinca.
2. Relevantno tijelo određuje ocjenu svakog relevantnog subjekta u uzorku kao jednostavni prosjek ocjena pojedinih kategorija, s time da najviša ocjena za kategoriju kojom se mjeri zamjenjivost iznosi 500 baznih bodova. Ocjena svake kategorije izračunava se kao jednostavni prosjek vrijednosti dobivenih dijeljenjem svake vrijednosti pokazatelja iz te kategorije nazivnikom pokazatelja koji je dostavila EBA. Ocjene se izražavaju u baznim bodovima i zaokružuju na najbliži cijeli bazni bod.
3. Najniža granična ocjena iznosi 130 baznih bodova. Potkategorije su podijeljene kako slijedi:
|
(a) |
potkategorija 1. obuhvaća ocjene od 130 do 229 baznih bodova; |
|
(b) |
potkategorija 2. obuhvaća ocjene od 230 do 329 baznih bodova; |
|
(c) |
potkategorija 3. obuhvaća ocjene od 330 do 429 baznih bodova; |
|
(d) |
potkategorija 4. obuhvaća ocjene od 430 do 529 baznih bodova; |
|
(e) |
potkategorija 5. obuhvaća ocjene od 530 do 629 baznih bodova. |
4. Relevantno tijelo relevantnog subjekta utvrđuje kao GSV instituciju ako je ocjena subjekta jednaka najnižoj graničnoj ocjeni ili viša. Odluka o određivanju relevantnog subjekta kao GSV institucije u provođenju dobrog supervizorskog prosuđivanja u skladu s člankom 131. stavkom 10. točkom (b) Direktive 2013/36/EU temelji se na ocjeni bi li propast subjekta imala značajan negativan učinak na globalno financijsko tržište i globalno gospodarstvo.
5. Relevantno tijelo GSV instituciju svrstava u potkategoriju u skladu s tom ocjenom. Odluka o prebacivanju GSV institucije iz niže u višu potkategoriju u provođenju dobrog supervizorskog prosuđivanja u skladu s člankom 131. stavkom 10. točkom (a) Direktive 2013/36/EU temelji se na ocjeni bi li propast subjekta imala veći negativan učinak na globalno financijsko tržište i globalno gospodarstvo.
6. Odluke iz stavaka 4. i 5. mogu se potkrijepiti pomoćnim pokazateljima, koji ne smiju biti pokazatelji vjerojatnosti da relevantni subjekt propadne. Te odluke sadržavaju dobro dokumentirane i provjerljive kvantitativne i kvalitativne informacije.
Članak 6.
Pokazatelji
1. Kategorija kojom se mjeri veličina grupe sastoji se od jednog pokazatelja koji odgovara ukupnoj izloženosti grupe, kako je pobliže određeno u Prilogu.
2. Kategorija kojom se mjeri povezanost grupe s financijskim sustavom sastoji se od svih sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:
|
(a) |
imovina unutar financijskog sustava; |
|
(b) |
obveze unutar financijskog sustava; |
|
(c) |
vrijednosni papiri u optjecaju. |
3. Kategorija kojom se mjeri zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa sastoji se od svih sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:
|
(a) |
imovina pod skrbništvom; |
|
(b) |
platni promet; |
|
(c) |
transakcije koje proizlaze iz pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje na tržištima dužničkih i vlasničkih instrumenata. |
4. Kategorija kojom se mjeri složenost grupe sastoji se od svih sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:
|
(a) |
zamišljeni iznos OTC izvedenica; |
|
(b) |
imovina uvrštena u 3. razinu fer vrijednosti u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1255/2012 (4); |
|
(c) |
vrijednosni papiri namijenjeni trgovanju i raspoloživi za prodaju. |
5. Kategorija kojom se mjeri prekogranična aktivnost grupe sastoji se od sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:
|
(a) |
međudržavna potraživanja; |
|
(b) |
međudržavne obveze. |
6. U slučaju podataka o kojima se izvješćuje u valutama različitima od eura, relevantno tijelo primjenjuje odgovarajući tečaj uzimajući u obzir referentni tečaj koji je objavila Europska središnja banka primjenjiv na dan 31. prosinca te međunarodne standarde. Za pokazatelj platnog prometa iz stavka 3. točke (b) relevantno tijelo primjenjuje prosječne tečaje za relevantnu godinu.
Članak 7.
Prijelazne odredbe
Odstupajući od članka 3. stavka 1. prvog podstavka, EBA određuje uzorak za utvrđivanje relevantnog subjekta kao GSV institucije za 2014. godinu do 14. siječnja 2015. Relevantna tijela do 21. siječnja 2015. EBA-i dostavljaju vrijednosti pokazatelja za relevantne subjekte u tom uzorku na temelju podataka na kraju financijskih godina prije srpnja 2014. EBA na temelju tih vrijednosti pokazatelja izračunava nazivnike za 2014. godinu do 30. siječnja 2015. Relevantna tijela na temelju tih nazivnika određuju ocjene za relevantne subjekte za 2014. godinu. Ona određuju i GSV institucije i svrstavaju ih u potkategorije. Relevantna tijela do 28. veljače 2015. o utvrđenim GSV institucijama istodobno obavješćuju Komisiju, ESRB i EBA-u te objavljuju njihove nazive zajedno s ocjenama za 2014. godinu.
Odstupajući od članka 4. stavka 2., utvrđivanje relevantnog subjekta kao GSV institucije i potkategorija u koju je svrstan na temelju ocjena za 2014. godinu primjenjuju se od 1. siječnja 2016.
Članak 8.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2015.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. listopada 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 338.
(2) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1030/2014 оd 29. rujna 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu jedinstvenih formata i datuma za objavu vrijednosti koje se upotrebljavaju za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 30.9.2014., str. 14.).
(4) Uredba Komisije (EU) br. 1255/2012 od 11. prosinca 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na Međunarodni računovodstveni standard 12, Međunarodne standarde financijskog izvještavanja 1 i 13 te Tumačenje 20 Odbora za tumačenje međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (SL L 360, 29.12.2012., str. 78.).
PRILOG
Pokazatelji za potrebe članka 6. određuju se kako slijedi:
1. Ukupna izloženost
Ukupna izloženost jest zbroj ukupnih bilančnih stavki i ukupnih stavki izvedenica te izvanbilančnih stavki, na konsolidiranoj osnovi, uključujući subjekte konsolidirane za računovodstvene potrebe, ali ne i za regulatorne potrebe na temelju rizika, umanjen za regulatorna usklađenja.
Ukupna izloženost prati računovodstvenu mjeru izloženosti (ali uz širi opseg konsolidacije) podložno sljedećim načelima:
|
— |
Kada je riječ o bilančnim stavkama, izloženosti koje se ne odnose na izvedenice uključuju se u mjeru izloženosti umanjene za posebne rezervacije i prilagodbe vrednovanja (npr. prilagodbe kreditnom vrednovanju). |
|
— |
Netiranje zajmova i depozita nije dopušteno. |
|
— |
Fizički ili financijski kolateral, jamstva ili kupljeno smanjenje kreditnog rizika ne smanjuju bilančne izloženosti. |
Bilančne stavke zbroj su sljedećih stavki:
|
(a) |
izloženost ugovora o izvedenicama drugim ugovornim stranama; |
|
(b) |
bruto vrijednost transakcija financiranja vrijednosnih papira; |
|
(c) |
izloženost transakcija financiranja vrijednosnih papira drugim ugovornim stranama; |
|
(d) |
maksimalno i. ostala imovina umanjena za vrijednosne papire primljene u transakcijama financiranja vrijednosnih papira koji su priznati kao imovina i ii. nula. |
Izvanbilančne stavke zbroj su sljedećih stavki:
|
(a) |
potencijalna buduća izloženost ugovora o izvedenicama; |
|
(b) |
zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 0 %, umanjen za 100 % bezuvjetno opozivih preuzetih obveza po kreditnim karticama, umanjen za 100 % ostalih bezuvjetno opozivih preuzetih obveza; |
|
(c) |
10 % bezuvjetno opozivih preuzetih obveza po kreditnim karticama; |
|
(d) |
10 % ostalih bezuvjetno opozivih preuzetih obveza; |
|
(e) |
zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 20 %; |
|
(f) |
zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 50 %; |
|
(g) |
zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 100 %. |
Za subjekte konsolidirane za računovodstvene potrebe, ali ne i za regulatorne potrebe na temelju rizika vrijednost pokazatelja uvećava se za zbroj sljedećih stavki:
|
(a) |
bilančne stavke imovine; |
|
(b) |
potencijalna buduća izloženost ugovora o izvedenicama; |
|
(c) |
10 % bezuvjetno opozivih preuzetih obveza; |
|
(d) |
ostale izvanbilančne preuzete obveze; |
|
(e) |
umanjeno za vrijednost ulaganja u konsolidirane subjekte. |
2. Povezanost
Za potrebe pokazatelja povezanosti, financijske institucije definiraju se tako da uključuju banke i ostale institucije koje primaju depozite, bankarske holdinge, trgovce vrijednosnim papirima, osiguravajuća društva, uzajamne fondove, fondove za ograničavanje rizika, mirovinske fondove, investicijske banke i središnje druge ugovorne strane. Isključuju se središnje banke i druga tijela javnog sektora (npr. multilateralne razvojne banke), a uključuju komercijalne banke u državnom vlasništvu.
2.1. Imovina unutar financijskog sustava
Imovina unutar financijskog sustava zbroj je sredstava položenih u drugim financijskim institucijama ili pozajmljenih tim institucijama i neiskorištenih obvezujućih kreditnih linija odobrenih drugim financijskim institucijama, ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija, neto pozitivne sadašnje izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i OTC izvedenica s drugim financijskim institucijama koje imaju neto pozitivnu fer vrijednost.
(a) Sredstva položena u drugim financijskim institucijama ili pozajmljena tim institucijama i neiskorištene obvezujuće kreditne linije
Sredstva položena u drugim financijskim institucijama ili pozajmljena tim institucijama i neiskorištene obvezujuće kreditne linije zbroj su sljedećih stavki:
|
1. |
sredstva položena u drugim financijskim institucijama ili pozajmljena tim institucijama, uključujući certifikate o depozitu; |
|
2. |
neiskorištene obvezujuće kreditne linije odobrene drugim financijskim institucijama. |
(b) Ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija
Ova stavka odražava sva ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija. Ukupna ulaganja obračunavaju se po fer vrijednosti ako su vrijednosni papiri raspoređeni u kategoriju „namijenjeno trgovanju” ili „raspoloživo za prodaju”; vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća obračunavaju se po amortiziranom trošku.
Ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija zbroj je sljedećih stavki:
|
1. |
osigurani dužnički vrijednosni papiri; |
|
2. |
nadređeni neosigurani dužnički vrijednosni papiri; |
|
3. |
podređeni dužnički vrijednosni papiri; |
|
4. |
komercijalni zapis; |
|
5. |
maksimalno dionice, uključujući nominalnu vrijednost i višak običnih i povlaštenih dionica, umanjeno za prijeboj kratkih pozicija posebnim ulaganjima u dionice, i nula. |
(c) Transakcije financiranja vrijednosnih papira
Transakcije financiranja vrijednosnih papira zbroj su neto pozitivne sadašnje izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira s drugim financijskim institucijama.
Vrijednost koja se iskazuje ne treba održavati iznose prikazane u bilanci. Ona predstavlja pojedinačni zakonski potraživani iznos po skupu za netiranje. Netiranje se primjenjuje samo kada su transakcije obuhvaćene pravno provedivim sporazumom o netiranju. Ako ti kriteriji nisu ispunjeni, obračunava se bruto bilančni iznos. Ne uključuju se transakcije posrednog kreditiranja.
(d) OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju pozitivnu neto fer vrijednost
OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju neto pozitivnu fer vrijednost zbroj su sljedećih stavki:
|
1. |
neto pozitivna fer vrijednost, uključujući kolateral koji se drži ako je u okviru standardiziranog sporazuma o netiranju; |
|
2. |
potencijalna buduća izloženost. |
2.2. Obveze unutar financijskog sustava
Ukupne obveze unutar financijskog sustava zbroj su depozita financijskih institucija, transakcija financiranja vrijednosnih papira i OTC izvedenica s drugim financijskim institucijama koje imaju neto negativnu fer vrijednost.
(a) Depoziti financijskih institucija
Depoziti financijskih institucija zbroj su sljedećih stavki:
|
1. |
depoziti depozitnih institucija; |
|
2. |
depoziti nedepozitnih financijskih institucija; |
|
3. |
neiskorištene obvezujuće kreditne linije primljene od drugih financijskih institucija. |
(b) Transakcije financiranja vrijednosnih papira
Transakcije financiranja vrijednosnih papira zbroj su neto negativne sadašnje izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira s drugim financijskim institucijama.
(c) OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju neto negativnu fer vrijednost
OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju neto negativnu fer vrijednost zbroj su sljedećih stavki:
|
1. |
neto negativna fer vrijednost, uključujući pruženi kolateral ako je u okviru standardiziranog sporazuma o netiranju; |
|
2. |
potencijalna buduća izloženost. |
2.3. Vrijednosni papiri u optjecaju
Pokazatelj odražava knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira u optjecaju koje je izdao relevantni subjekt. Ne razlikuju se aktivnosti unutar financijskog sektora i druge aktivnosti.
Ukupni vrijednosni papiri u optjecaju zbroj su sljedećih stavki:
|
(a) |
osigurani dužnički vrijednosni papiri; |
|
(b) |
nadređeni neosigurani dužnički vrijednosni papiri; |
|
(c) |
podređeni dužnički vrijednosni papiri; |
|
(d) |
komercijalni zapis; |
|
(e) |
certifikati o depozitu; |
|
(f) |
osnovni kapital; |
|
(g) |
povlaštene dionice i drugi oblici podređenog financiranja koji nisu navedeni u točki (c). |
3. Zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa
3.1. Platni promet
Ukupni platni promet plaćanja su izvršena u izvještajnoj godini isključujući plaćanja unutar grupe.
Relevantna vrijednost plaćanja ukupna je bruto vrijednost svih gotovinskih plaćanja koja je izvještajna grupa izvršila preko sustava za prijenos sredstava velike vrijednosti, zajedno s bruto vrijednosti svih gotovinskih plaćanja izvršenih preko banke agenta (npr. preko korespondentnog ili nostro računa). Uključuju se gotovinska plaćanja izvršena u ime relevantnog subjekta te ona izvršena u ime klijenata, uključujući financijske institucije i druge komercijalne klijente. Ne uključuju se plaćanja izvršena preko platnog sustava za mala plaćanja. Uključuju se samo isplate. Vrijednost se izračunava u eurima.
3.2. Imovina pod skrbništvom
Vrijednost imovine pod skrbništvom vrijednost je sve imovine, uključujući prekograničnu imovinu, koju izvještajna grupa drži kao skrbnik u ime klijenata, uključujući druge financijske institucije. Ne uključuje se imovina pod upravljanjem i imovina pod administrativnim upravljanjem koja nije razvrstana i kao imovina pod skrbništvom.
3.3. Transakcije koje proizlaze iz pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje na tržištima dužničkih i vlasničkih instrumenata
Ukupne transakcije koje proizlaze iz pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje na tržištima dužničkih i vlasničkih instrumenata zbroj su aktivnosti ponude odnosno prodaje vlasničkih instrumenata i aktivnosti ponude i prodaje dužničkih instrumenata.
Uključuje se svako pružanje usluga provedbe ponude odnosno prodaje kada je banka obvezna kupiti neprodane vrijednosne papire. Kada se usluge provedbe ponude odnosno prodaje pružaju na osnovi najbolje namjere („best efforts”) (što znači da banka nije obvezna kupiti preostale instrumente), uključuju se samo stvarno prodani vrijednosni papiri.
4. Složenost grupe
4.1. Zamišljeni iznos OTC izvedenica
Ovim se pokazateljem mjeri opseg poslovanja izvještajne grupe u području transakcija s OTC izvedenicama, a uključuje sve vrste rizičnih kategorija i instrumenata. Kada se izvješćuje o zamišljenim vrijednostima izvedenica, kolateral se ne odbija.
Ukupni zamišljeni iznos OTC izvedenica zbroj je OTC izvedenica za koje je poravnanje obavljeno preko središnje druge ugovorne strane i OTC izvedenica obračunanih bilateralno.
4.2. Imovina 3. razine
Vrijednost imovine 3. razine vrijednost je sve imovine kojoj se cijena određuje periodički primjenom ulaznih mjernih podataka 3. razine.
4.3. Vrijednosni papiri namijenjeni trgovanju i raspoloživi za prodaju
Vrijednosni papiri namijenjeni trgovanju i raspoloživi za prodaju ukupni su iznos vrijednosnih papira raspoređenih u računovodstvene kategorije „namijenjeno trgovanju” i „raspoloživo za prodaju”, umanjeno za podskup vrijednosnih papira iz tih kategorija prihvatljivih za raspoređivanje u kategoriju „visokokvalitetna likvidna imovina”.
5. Prekogranična aktivnost grupe
5.1. Međudržavna potraživanja
Vrijednost međudržavnih potraživanja jest vrijednost svih potraživanja u svim sektorima koja su, na temelju krajnjeg rizika, prekogranična potraživanja, lokalna potraživanja inozemnih povezanih društava u stranoj valuti ili lokalna potraživanja inozemnih povezanih društava u lokalnoj valuti, isključujući aktivnosti povezane s izvedenicama. Prekogranična potraživanja obuhvaćaju potraživanja poslovnice u jednoj zemlji od dužnika u drugoj zemlji. Lokalna potraživanja inozemnih povezanih društava u stranoj ili lokalnoj valuti obuhvaćaju potraživanja lokalne poslovnice banke od tamošnjih dužnika.
5.2. Međudržavne obveze
Ukupne međudržavne obveze zbroj su sljedećih stavki, umanjeno za inozemne obveze prema povezanim poslovnicama iz točke (b):
|
(a) |
lokalne obveze u lokalnoj valuti; |
|
(b) |
inozemne obveze (isključujući lokalne obveze u lokalnoj valuti). |
