1.

„navedeni štetni organizam” znači Spodoptera frugiperda (Smith);

2.

„navedeno bilje” znači:

3.

„biljke domaćini” znači bilje navedeno u Prilogu I.

(a)

veći broj zamki i njihovo češće provjeravanje;

(b)

pregledi u proizvodnim jedinicama u kojima se uzgajaju biljke domaćini; i

(c)

plan nadzora i sustav uzorkovanja korišteni za nadzore za otkrivanje prisutnosti, kojima se s najmanje 95 %-tnom razinom pouzdanosti može utvrditi razina prisutnosti navedenog štetnog organizma od 1 %.

(a)

primjereni postupci tretiranja protiv navedenog štetnog organizma u svim fazama njegova razvoja, pri čemu se uzima u obzir migracijska narav odraslih štetnih organizama, distribucija biljaka domaćina i prehrambene navike njegovih ličinki;

(b)

zabrana premještanja gornjeg sloja zemlje i upotrijebljenih uzgojnih supstrata izvan zaraženog područja, osim ako predmetni specijalizirani subjekti ispune jedan od sljedećih uvjeta, pod nadzorom nadležnih tijela:

(a)

rezultate nadzora provedenih na temelju članka 3. stavka 1. izvan demarkiranih područja, tijekom prethodne kalendarske godine, uz upotrebu predložaka iz Priloga I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1231 (6);

(b)

izvješće o mjerama poduzetima tijekom prethodne kalendarske godine u skladu s ovom Uredbom i o rezultatima mjera predviđenih člancima od 5. do 9.;

(c)

rezultate nadzora provedenih na temelju članka 7. na demarkiranim područjima, tijekom prethodne kalendarske godine, uz upotrebu jednog od predložaka iz Priloga II.

Za stupac 1.:

navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.:

navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.:

navesti pristup: iskorjenjivanje. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ itd.) u zasebnim recima.

Za stupac 6.:

navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

Za stupac 7.:

navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 8.:

navesti područja rizika uključena u nadzor, od onih iz stupca 7.

Za stupac 9.:

navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ.

Za stupac 10.:

navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu.

Za stupac 11.:

navesti mjesece u kojima je proveden nadzor.

Za stupac 12.:

navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive.

Za stupce 13. i 14.:

navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći dostupne informacije u odgovarajućim stupcima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).

Za stupac 15.:

navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze u SP-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”).

—

ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

—

metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

—

čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 1.:

navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.:

navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.:

navesti pristup: iskorjenjivanje. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ itd.) u zasebnim recima.

Za stupac 6.:

navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

Za stupac 7.:

navesti mjesece u kojima su provedeni nadzori.

Za stupac 8.:

navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama.

Za stupac 9.:

navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije statističke nomenklature prostornih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci, poljoprivredna gospodarstva ili hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora se obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 10.:

navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 11.:

navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 12.:

„osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci) i dijagnostičke osjetljivosti (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 13.:

navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije domaćina.

Za stupac B:

navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „Metode otkrivanja”.

Za stupac 18.:

navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 21.:

navesti broj uzoraka s pozitivnim, negativnim ili neodređenim rezultatom. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).

Za stupac 22.:

navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”).

Za stupac 23.:

navesti osjetljivost nadzora kako je definirana u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM) 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 24.:

navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora i predstavlja kompromis koji su osobe odgovorne za upravljanje rizikom pronašle između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Za nadzor za otkrivanje prisutnosti obično se utvrđuje vrijednost od 1 %.