15.1.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 13/116

Izvjestitelj:

Bernardo HERNÁNDEZ BATALLER

1.1.

U današnjem digitalnom društvu internetski aktivizam predstavlja koristan instrument za osnaživanje građana s obzirom na to da olakšava i promiče aktivno društveno djelovanje i sudjelovanje zahvaljujući novim tehnologijama, a istodobno doprinosi smanjenju digitalne isključenosti i digitalnog jaza. Internetski aktivizam može se okvirno definirati kao aktivizam koji potiče osobe da se bore za političke, ekološke, socijalne, građanske, kulturološke i druge ciljeve, koji se ne temelji nužno na prethodno definiranoj ideologiji, hijerarhiji ili programu te za čiji se razvoj koriste tehnološki alati koji promiču viralno širenje i sudjelovanje. U tom smislu, potrebno ga je razlikovati od inicijativa koje ne odgovaraju demokratskim i solidarnim načelima i vrijednostima te čije namjere odstupaju od društvenog interesa i općeg dobra.

1.2.

Za razvoj internetskog aktivizma kao instrumenta nužno je da i Europska komisija, kao i države članice u svoj radni program uključe inicijative i mjere za promicanje struktura za odgovarajuće širenje mrežnog društva na način da omoguće slobodan i univerzalan pristup, jamče transparentnost i tajnost podataka te štite pravo na zaštitu i sigurnost osobnih podataka, uz pridavanje posebne pozornosti skupinama u najnepovoljnijem položaju.

1.3.

EGSO smatra da je neophodno građanima prenijeti znanja i vještine potrebne za inteligentan i siguran internetski aktivizam te stoga poziva europske institucije da promiču aktivnosti podizanja svijesti, osposobljavanja i obrazovanja s posebnim naglaskom na širenje dobrih praksi i iskorjenjivanje zlouporabe mrežnog aktivizma. U tom smislu, trebalo bi osigurati potrebna sredstva za ocjenu i razvoj internetskog aktivizma.

1.4.

Isto tako, u vezi s institucijskim upravljanjem, internetski aktivizam promiče suodlučivanje i raspodjelu moći na temelju interakcije mnogobrojnih aktera (vlada, organizacija civilnog društva, socijalnih dionika, građana i poduzeća) na višesmjeran te kako proaktivan tako i reaktivan način.

1.5.

Slijedom toga, podrška za internetski aktivizam podrazumijeva decentraliziranu konfiguraciju na mreži koja obuhvaća horizontalne odnose između građana, kao i vertikalne odnose između vlade i građana. Horizontalna interakcija omogućuje poticanje solidarnosti na internetu uz pomoć aktivnog i predanog internetskog volonterstva, kao i uz pomoć mjera i inicijativa za suradnju i zajedničko djelovanje. Vertikalnom se interakcijom, pak, od vrha prema bazi unapređuje e-uprava te se osigurava transparentnost i građanima omogućava pristup i komunikacija na području javnih pitanja; s druge strane, od baze prema vrhu jača se zastupljenost građana u institucijama u otvorenom kontekstu e-demokracije koja omogućuje učinkovito sudjelovanje na temelju savjetovanja s građanima ili zakonodavnih inicijativa.

1.6.

Naposljetku, EGSO smatra da je nužno izraditi i primijeniti posebne metodologije za vrednovanje, kao i pokazatelje za mjerenje socijalnog i gospodarskog učinka internetskog aktivizma te izraditi studije i izvješća kako bi se postigla veća dosljednost djelovanja u pogledu čimbenika poput učinkovitog zastupanja i vodstva, kontinuiteta, pojave novih struktura i društvenih normi itd.

2.1.

Utjecaj novih tehnologija na današnje društvo odražava se u virtualnom prostoru koji se naziva digitalni ekosustav. Ondje se razvijaju novi načini života koji nastoje zamijeniti tradicionalne načine izražavanja i povezivanja u zajednici.

2.2.

U ovoj tehnološkoj revoluciji, osim aspekata kao što su gospodarski, kulturološki ili inovacijski, moraju se na poseban način razmotriti izazovi i prilike koji se javljaju na području informacija, komunikacija i sudjelovanja u novom kontekstu upravljanja u kojem suodgovornost na mreži može u dobroj mjeri utjecati na važne promjene u strukturama i načinima društvene organizacije u budućnosti.

2.3.

Utjecaj uključivih društvenih mreža i interneta otvorio je nove obzore u pogledu uloge koju građani mogu igrati u izgradnji društva na način da ih se osnaži i da im se da glavna uloga u oblikovanju vlastite zajedničke budućnosti.

2.4.

Taj kolektivni trend s vremenom se sve više širi na globalnoj razini, što doprinosi jačanju već poduzetih inicijativa i još većoj konsolidaciji kapaciteta za povezivanje i interakciju. To pak povratno izaziva mjere na područjima odlučivanja i moći, koja su sve više decentralizirana, uz visok stupanj neposrednosti i širenja. Na taj način, zahvaljujući pozitivnim reakcijama poduzete mjere potiču pojavu novih mjera, čime se trend nastavlja.

2.5.

U tom smislu, važno je ne smatrati digitalne građanske pokrete običnom skupinom surfera koje se obično naziva „mnoštvom”, već kao smart mob („inteligentno mnoštvo”), odnosno skupinom koja se ponaša na inteligentan ili učinkovit način zahvaljujući eksponencijalnom rastu veza na internetu. Ta mreža dopušta osobama da se povežu u cilju pristupa informacijama i interakcije s drugim osobama te se na taj način omogućava stvaranje istinske društvene koordinacije za stvaranje osviještenog, participativnog i odgovornog društva.

2.6.

Slijedom toga, u opisanom scenariju najdragocjenija je vrijednost aktivno uključivanje građanstva koje se ne želi odreći suvereniteta u pitanjima koja ga se tiču i koje ne samo da je spremno preuzeti tu odgovornost, nego je i pokazuje, što je vidljivo iz pojedinih podataka (Tascón, Mario i Quintana, Yolanda: Ciberactivismo: Las nuevas revoluciones de las multitudes conectadas („Internetski aktivizam: Nove revolucije povezanog mnoštva”). La Catarata, 2012.) o dnevnoj produktivnosti na internetu: 1,6 milijuna zapisa na blogovima ili 140 milijuna tweetova.

2.7.

Isto bi se moglo reći o dokumentarnom pregledu internetskog aktivizma, u sklopu kojeg se ističu događaji i društveni pokreti velikog utjecaja i dosega kao što su Occupy Wall Street, park Gezi, arapsko proljeće ili španjolski 15M, te kampanje s filantropskim i solidarnim ciljevima poznatih organizacija civilnog društva, uključujući i prikupljanje sredstava s pomoću mehanizama skupnog financiranja (crowdfunding) ili jednostavno pridruživanje platformama čije je financiranje transparentno.

3.1.

Na temelju različitih prijedloga za definiranje internetskog aktivizma moguće je izvesti sljedeću sinkretičku definiciju: strategija ili aktivnost koja ima za cilj utjecati na pitanja od javnog interesa s pomoću elektroničkih medija te uz uporabu novih tehnologija kao komunikacijskog kanala, kao i u cilju prijenosa informacija u domeni sudjelovanja građana.

3.2.

Također, uzimajući u obzir medije koji se koriste u praksi internetskog aktivizma, može se smatrati skupom informacijskih i komunikacijskih tehnologija prisutnih u društvenim medijima i mrežama koje omogućuju brzu i učinkovitu elektroničku komunikaciju između građana u pogledu zajedničke predanosti aktivnom suočavanju s potrebama, problemima ili pitanjima koja predstavljaju njihov interes iz ideoloških ili vrijednosnih razloga utemeljenih na etici i solidarnosti.

3.3.

Normalno i nedestruktivno korištenje interneta s određenim povodom ili ciljem jasno se razlikuje od drugog tipa aktivnosti (Denning, 2001.), poput hakerskog aktivizma ili elektroničkog građanskog neposluha, ne samo u pogledu medija već i svrhe, posebice kad je riječ o aktivnostima koje se mogu okarakterizirati kao prekršaji. U slučaju digitalnog aktivizma ili točnije internetskog aktivizma, aktivnosti moraju biti općenito usmjerene na opće dobro ili posebice na otpornost i prevladavanje teškoća ili nepovoljnih okolnosti koje mogu opetovano pogađati ili iznenada pogoditi određene skupine stanovništva.

3.4.

Najčešći su oblici internetskog aktivizma traženje informacija na internetskim stranicama, izrada internetskih stranica na kojima se nude informacije i dokumentacija, izrada elektroničkih publikacija, uspostava virtualnih zajednica, masovno slanje poruka putem elektroničke pošte, uspostava prostora i foruma za raspravu na internetu, planiranje, sazivanje i usklađivanje aktivnosti, sklapanje strateških saveza i suradnji, promicanje udruživanja te predlaganje potpore i/ili pristupanja već postojećim kolektivnim inicijativama.

3.5.

Osim toga, u internetski aktivizam mogli bi se uključiti globalni politički pozivi preko interneta ili web squared, odnosno kolektivne aktivnosti u kojima se pojedinci koje obilježava posebna teritorijalna nepovezanost (na globalnoj ili lokalnoj razini) povezuju na temelju komunikacije uz pomoć mobilnih uređaja te se okupljaju na određenom fizičkom mjestu.

3.6.

Ukratko, mrežni aktivizam ili internetski aktivizam predstavlja iznimno učinkovit i moćan alat s obzirom na to da omogućuje prijenos informacija i znanja o važnim pitanjima koja možda nisu poznata građanima te koja stoga ne dovode do mobilizacije društva i pravovremenog odgovora. Međutim, njegov će utjecaj biti veći tek kad se potvrdi kao alternativa konvencionalnim kanalima borbe.

4.1.

Internetski je aktivizam u Europskoj uniji, s jedne strane, sastavni dio politika za promicanje digitalnog društva te, s druge strane, socijalnih politika i politika sudjelovanja, pri čemu valja voditi računa o primjeni načela dobrog upravljanja u javnoj upravi.

4.2.

U članku 11. Povelje o temeljnim pravima Europske unije navodi se da svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo podrazumijeva slobodu mišljenja i slobodu primanja ili prenošenja informacija ili ideja bez uplitanja tijela vlasti i bez obzira na granice, uz poštovanje slobode medija i njihova pluralizma.

4.3.

Isto tako, u članku 12. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koji se odnosi na slobodu okupljanja i udruživanja, navodi se da svatko ima pravo na mirno okupljanje i na udruživanje na svim razinama, posebice na političkoj, sindikalnoj i građanskoj.

4.4.

Osim toga mora se uzeti u obzir članak 8. spomenute povelje, koji se odnosi na pravo svih osoba na zaštitu osobnih podataka povezanih s njima. Prema tim se podacima mora odnositi na vjerodostojan način, moraju se upotrebljavati u točno određene svrhe te na temelju suglasnosti osobe koje se tiču ili druge legitimne osnove propisane zakonom. Isto tako, svatko ima pravo na pristup podacima koji su o njemu/njoj prikupljeni te na njihovo ispravljanje. Jednako je važno uzeti u obzir načelo jednakih mogućnosti kao temeljno pravo protiv digitalne isključenosti, a posebice u pogledu ugroženih skupina.

4.5.

S druge strane, Digitalni program za Europu obuhvaća, među ostalim, i sljedeće aspekte koje države članice moraju štititi:

4.6.

Aktivno građanstvo podrazumijeva sudjelovanje građana, skupina građana i organizacija civilnog društva, posebice socijalnih partnera, u izradi politika (vertikalni dijalog između civilnog društva i javne uprave), kao i u stvaranju mreža i njihovoj suradnji (horizontalni dijalog).

5.1.

Očito je da su u digitalnom društvu poput našeg prilike za društvene promjene koje nude internet i društvene mreže goleme. Bez vremenskih i prostornih ograničenja te na jednostavan i pristupačan način građani mogu doprinijeti ostvarenju važnih promjena u svojim sredinama, kao i izvan svojeg svakodnevnog okruženja pomažući na taj način nesebično tisućama osoba.

5.2.

Daleko od toga da taj aktivizam svedemo na tzv. „lijeni aktivizam”, nove informacijske i komunikacijske tehnologije građanima omogućuju suočavanje s pitanjima koja ih uznemiruju, sudjelovanje u upravljanju vlastitim poslovima te u obrani svojih prava i interesa, kao i suradnju na aktivan i predan način s onim inicijativama koje pomažu u izražavanju ideja, načela i vrijednosti, što pogoduje osobnom ispunjenju i sprečava društveno otuđenje te osim toga postaje čimbenik kohezije i integracije Zajednice.

5.3.

Virtualno ili internetsko volonterstvo odnosi se na volonterski rad uz pomoć novih tehnologija u onim aktivnostima koje ne iziskuju fizičku prisutnost. Takve aktivnosti uključuju potporu kampanjama, širenje i izradu informacija, poslove podrške te bilo koje druge zadaće koje se mogu provesti u djelo na internetu uz altruističan i predan pristup te s određenom ciljem ili povodom.

5.4.

Kad se digitalno volonterstvo ograničava na potporu kampanjama, njihovo širenje i komunikaciju o njima, ostaje u okviru internetskog aktivizma i u tom se slučaju očituje u obliku sudjelovanja u aktivnostima na području elektroničkih prosvjeda i pritužbi (prikupljanje potpisa, osobni doprinosi, eksponencijalno širenje informacija itd.).

5.5.

Kako bi se aktivnosti koje treba razviti unaprijedile i kako bi dostigle određene dimenzije, različite platforme i internetske stranice osnažuju milijune ljudi osvješćujući ih i potičući ih da djeluju u pogledu gorućih i važnih pitanja neovisno o teritorijalnoj razini kojoj pripadaju i njihovoj naravi (gospodarskoj, socijalnoj, ekološkoj, političkoj itd.).

5.6.

Navedeni model mobilizacije na internetu omogućuje objedinjavanje volje i napora tisuća pojedinaca, a to, unatoč anonimnosti ili nedostatku važnosti, dobiva na značaju uzme li se u obzir da se vrlo brzo može pretvoriti u snažnu kolektivnu silu koja ima sposobnost utjecaja na odgovarajuće strukture moći i odlučivanja.

6.1.

Iako su potencijal internetskog aktivizma i korist koju donosi jasni, strategije koje se koriste u društvenim medijima ipak katkad okupljaju ljude, ali ne stvaraju stabilne virtualne zajednice, što u određenoj mjeri onemogućuje održivost željenih društvenih promjena. U tom smislu objektivno vrednovanje povezano s kvalitativnim kriterijima i načelima, kao i društveno okruženje inicijative moraju doprinijeti oblikovanju metodologije na tom području.

6.2.

Smatra se potrebnim olakšati proaktivan razvoj internetskog aktivizma i digitalnog volonterstva s obzirom na to da društvene mreže i internetski portali omogućuju najveću dostupnost, neposrednost i kritičnu masu za društveno sudjelovanje i građansku suodgovornost, uz znatne uštede na području upravljanja aktivnostima, njihova usklađivanja i provedbe. Osim toga, podržavaju uvjete koji pogoduju uključivosti: dostupnost, odgovornost i pristupačnost.

6.3.

Shodno tomu, Europski gospodarski i socijalni odbor poziva Europsku komisiju i države članice da u okviru svojih ovlasti usvoje potrebne mjere za poticanje provedbe i razvoja mehanizama za učinkovit internetski aktivizam i sudjelovanje u cilju poticanja i osnaživanja društvenog angažmana te jačanja volonterstva.

6.4.

Isto tako, treba promicati uspostavu odgovarajućih standarda i kriterija za vrednovanje koji će spomenutim mehanizmima pružiti ovjeru i legitimnost te koji će osigurati transparentnost i vrijednost postupaka podizanja svijesti i mobilizacije, kao i omogućiti utvrđivanje ostvarenog društvenog povrata.

6.5.

Također treba jamčiti učinkovitu zaštitu i ostvarivanje prava koja na ovom području imaju europski građani, u skladu s navedenim, posebice u pogledu olakšavanja pristupa i slobode informiranja, kao i u pogledu jamčenja razmjene, integriteta, tajnosti podataka i kontinuiranosti u okviru mreža, ne dovodeći pritom u pitanje brzinu prijenosa poruka. Ova se jamstva ostvaruju na razmjeran način pri primjeni na ugrožene skupine.

6.6.

S druge strane, s obzirom na važnost koju imaju u okviru internetskog aktivizma, potrebno je spomenuti aktivno e-pravosuđe te vrijednosti povjerenja i ugleda, a njihovu analizu usmjeriti na povećanje jamstava u virtualnom prostoru.

6.7.

Mjerodavne institucije moraju građanima osigurati infrastrukturu i tehnološke alate koji će im omogućiti kontinuirani normalni razvoj digitalnih aktivnosti, uz prilagođavanje socijalnih struktura novim tehnologijama i promicanje mjera na području obuke i obrazovanja nužnih za osposobljavanje građana za uporabu spomenutih alata, kao i za smanjenje postojećeg digitalnog jaza u cilju veće teritorijalne, socijalne i gospodarske kohezije.

6.8.

Naposljetku, moraju se osmisliti i usvojiti programi za podizanje svijesti građana o društvenom sudjelovanju i volonterstvu uz pomoć novih tehnologija i na taj način pripomoći onim subjektima i inicijativama koji djeluju na tim područjima na temelju suradnje u okviru dobrog institucijskog upravljanja.