1.

Treba li smatrati da je člankom 26. Uredbe br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. (1), kojim je, među ostalim, propisano da Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješća o obveznom navođenju zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla za mlijeko i mlijeko koje se koristi kao sastojak, izričito usklađena ta materija u smislu članka 38. stavka 1. te uredbe i predstavlja li on prepreku mogućnosti da države članice donesu mjere kojima se propisuju dodatni obvezni podaci na temelju njezina članka 39.?

2.

U slučaju da su nacionalne mjere opravdane interesom zaštite potrošača s obzirom na članak 39. stavak 1., treba li tumačiti zajedno dva kriterija propisana stavkom 2. tog članka koji se tiču, s jedne strane, dokazane povezanosti određene kakvoće hrane i njezina podrijetla i, s druge strane, dokaza da većina potrošača pridaje značajnu [važnost] navođenju odnosnog podatka i, osobito, može li se ocjena dokazane povezanosti temeljiti samo na subjektivnim kriterijima koji se odnose na važnost veze koju potrošači uglavnom mogu pridavati između svojstva hrane i njezina podrijetla?

3.

Ako bi svojstva hrane trebalo tumačiti tako da mogu obuhvaćati sve čimbenike koji doprinose njezinoj kvaliteti, mogu li se radi primjene članka 39. stavka 2. razlozi koji se tiču otpornosti hrane na prijevoz i na opasnosti od njezine izmjene prilikom prijevoza uzeti u obzir prilikom ocjene postojanja dokazane povezanosti između nekih svojstava hrane i njezina podrijetla?

4.

Pretpostavlja li ocjena uvjeta određenih člankom 39. da se svojstva hrane smatraju jedinstvenima ili zajamčenima zbog njezina podrijetla i, u potonjem slučaju, unatoč usklađivanju sanitarnih i ekoloških standarda koji se primjenjuju u Europskoj uniji, može li podatak o podrijetlu biti precizniji od oznake u obliku „EU” ili „izvan EU-a”?