Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 6.b stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE SPECIFIKACIJE PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI ILI ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA KOJI POTJEČE IZ DRŽAVE ČLANICE

„Miel d'Alsace”

EU br.: PGI-FR-0150-AM01 – 4.9.2024.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv proizvoda

„Miel d'Alsace”

2.   Država članica u kojoj se nalazi zemljopisno područje

Francuska

3.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Ministarstvo poljoprivrede i sigurnosti opskrbe hranom (Ministère de l’agriculture et de la souveraineté alimentaire)

—

4.   Opis odobrenih izmjena

Objašnjenje da je izmjena obuhvaćena definicijom standardne izmjene kako je navedena u članku 53. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012: Zahtjev za izmjenu ZOZP-a „Miel d'Alsace” ne odnosi se ni na jedan od triju slučajeva izmjena na razini Unije, odnosno:

(a)	uključuje promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti;

(b)	može dovesti do poništavanja poveznice sa zemljopisnim područjem;

(c)	podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Stoga francuska tijela smatraju da je riječ o „standardnoj” izmjeni.

1.   Opis proizvoda

Predlaže se utvrđivanje analitičkih kriterija kako bi se zajamčila specifičnost meda, izbjegli nedostaci (vlaga) i zajamčilo cvjetno podrijetlo sa zemljopisnog područja.

Udio vode iznosi 18 %, što je strože od propisanog (20 % je standard za sve vrste meda), i time se sprječava fermentacija meda.

Udio HMF-a (hidroksimetilfurfurala) do kraja kalendarske godine iznosi 15 mg/kg za sve vrste meda. Nakon isteka kalendarske godine najveći propisani udio HMF-a iznosi 30 mg/kg (za proizvod pakiran u posudi ili pohranjen u bačvi).

To je stroži standard od onoga utvrđenog u propisima u kojima je granična vrijednost 40 mg/kg i time se omogućuje praćenje dozrijevanja meda pod utjecajem duljeg skladištenja ili prekomjernog zagrijavanja.

Prilagođena je kiselost za bagrem, kesten i jelu. Kiselost omogućuje razlikovanje medljikovca od cvjetnog meda.

Za med od lipe vrijednost prema Pfundovoj ljestvici povećala se s 45 na 55. Time se uzima u obzir pojava znojenja drveća u slučaju velike vrućine, koja dovodi do prisutnosti medljikovca, zbog čega je boja meda tamnija. To ne narušava kvalitetu meda, već samo utječe na njegovu boju.

Dodan je popis peludnih markera sa zemljopisnog područja ZOZP-a. Stoga „Miel d’Alsace” sadržava barem jednu od tih vrsta peludi kao prevladavajuću (> 45 %) ili prateću pelud (između 15 % i 45 %).

Neke vrste meda od bagrema ne sadržavaju nužno prevladavajuće ili prateće peludi. U tom slučaju kao izolirana pelud mora biti prisutan barem jedan peludni marker, odnosno barem obični bagrem.

Radi otvaranja novim tržištima bez ugrožavanja kvalitete meda, omogućuje se pakiranje u rasutom stanju u hermetičkim spremnicima namijenjenima trgovcima na veliko ili pakirateljima.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

2.   Metoda proizvodnje

Podnaslov „Vrcanje meda”

Dodana je maksimalna temperatura meda od 40 °C kako se ne bi narušila njegova kvaliteta.

Kako bi se dobio med bez nečistoća, predlaže se taloženje i/ili filtracija meda. Ultrafiltracija je zabranjena.

Rubrika „Filtracija/Taloženje”

Taloženje se provodi u spremnicima, bačvama ili kantama i omogućuje prikupljanje čestica i mjehurića zraka. Filtracija kroz sita može se odvijati neposredno prije tog postupka.

Ultrafiltracija je zabranjena.

Rubrika „Skladištenje”

Ako se med skladišti u čistom prostoru, u klimatiziranoj komori ili u prostoru s umjerenom temperaturom zraka nižom od 20 °C koji je zaštićen od svjetla, maksimalna vrijednost HMF-a za med koji se skladišti dulje od 3 godine iznosi 30 mg/kg.

U drugim slučajevima razdoblje skladištenja ograničeno je na najviše 36 mjeseci od datuma vrcanja. Najveća vrijednost HMF-a za med na zalihama iznosi 30 mg/kg.

Rubrika „Smekšavanje”

Prije pakiranja dopušteno je smekšavanje podizanjem temperature meda. Tijekom te faze temperatura meda ne smije prijeći 50 °C te postoji popis opreme koja je odobrena za korištenje.

Zabranjeni su grijači na vatru i parni grijači te pasterizacija.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

3.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Poglavlje važeće specifikacije „Povezanost sa zemljopisnim podrijetlom” je izmijenjeno. Podijeljeno je u tri dijela kako bi se zasebno opisale posebnosti zemljopisnog područja, obilježja proizvoda i uzročna povezanost. Tekst je sažetiji, a izbrisana su brojna povijesna upućivanja.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

4.   Zemljopisno područje

Popis općina istovjetan je popisu iz važeće specifikacije.

Na popisu u važećoj specifikaciji navedeni su i sektori za proizvodnju med od kestena, jele i lipe. Taj tekst nije precizan i ne sadržava katastarska upućivanja. Lokalni pčelari na temelju svojeg znanja i iskustva odabiru najprikladnija mjesta za postavljanje košnica čime se jamči posebnost svakog meda.

Predlaže se da se ti sektori više ne spominju. Time se ne dovodi u pitanje početno zemljopisno područje.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5.   Dokaz o podrijetlu proizvoda s tog zemljopisnog područja

Dodani su sljedeći dijelovi:

—	kategorija poslovnih subjekata koji posluju na zemljopisnom području,

—	identifikacijska prijava u svrhu akreditacije poslovnih subjekata prije početka predmetne aktivnosti.

Dodana je tablica uzlazne i silazne sljedivosti.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

6.   Označivanje

Ovaj je odjeljak izbrisan i zamijenjen rečenicom u kojoj se navode obvezni regulatorni elementi.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

7.   Ostalo:

Osim toga, tekst je izmijenjen u sljedećim rubrikama:

—	u rubrici „Nadležni odjel države članice” dodani su podaci Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO), koji djeluje kao nadležno tijelo države članice,

—	U rubrici „Skupina koja podnosi zahtjev” navedeni su podaci o skupini i njezin pravni oblik.

—

u rubrici „Nadzorno tijelo” sad se navode podaci tijela koja su nadležna u području nadzora na razini Francuske: Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu (INAO) i Glavna uprava za tržišno natjecanje, potrošačka pitanja i sprečavanje prijevara (Direction générale de la concurrence, de la consommation et de la répression des fraudes, DGCCRF). Naziv i podaci certifikacijskog tijela dostupni su na internetskim stranicama INAO-a te u bazi podataka Europske komisije.

—	Rubrika „Nacionalni zahtjevi” prikazana je u obliku tablice s glavnim predmetima nadzora i načinom njihova ocjenjivanja.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Miel d'Alsace”

EU br.: PGI-FR-0150-AM01 – 4.9.2024

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv(i) (ZOI-ja ili ZOZP-a)

„Miel d'Alsace”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Oznaka kombinirane nomenklature

—	04 – MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI; JAJA PERADI I PTIČJA JAJA; PRIRODNI MED; JESTIVI PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA, NESPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU 0409 – prirodni med

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Miel d’Alsace” je:

—	med koji cvjeta, multifloran, proizveden od cvjetnih vrsta

—	med od bagrema

—	med od lipe, dobiven od nektara i/ili medljike s lipe

—	med od kestena, dobiven od nektara i/ili medljike s kestena

—	med od jele, dobiven od medljike s jele

—

šumski med, multifloran, dobiven od cvjetnih vrsta od kojih nijedna ne prevladava i od medljike.   Bagrem Cvjetni Kesten Šumski Lipa Jela Udio vode (%) ≤ 18 ≤ 18 ≤ 18 ≤ 18 ≤ 18 ≤ 18 Vrijednost HMF-a u godini proizvodnje (mg/kg) ≤ 15 ≤ 15 ≤ 15 ≤ 15 ≤ 15 ≤ 15 Najveća vrijednost HMF-a za med na zalihama (mg/kg) ≤ 30 ≤ 30 ≤ 30 ≤ 30 ≤ 30 ≤ 30 Kiselost (pH) 3,5 – 4,5  (*1) 4 – 6 4 – 6 3,5 – 5 4 – 6 Vrijednost prema Pfundovoj ljestvici (mm) 30  (*1) 50 45 55 70

Granična vrijednost utvrđena je na 15 mg/kg za med tijekom godine proizvodnje, tj. od datuma berbe do 31. prosinca godine berbe.

Od 1. siječnja nakon datuma berbe granična vrijednost za med koji se skladišti kod subjekta iznosi 30 mg/kg (proizvod pakiran u posudi ili čeka pakiranje.)

Organoleptička svojstva

Opis meda:

	Izgled	Miris	Okus	Tekstura
Jela	Tamnosmeđa boja, moguć zelenkasti odsjaj, niske bistrine	Blagi miris smole, sirupa za kašalj Srednjeg intenziteta	Balzamične note s drvenastim i smolastim nijansama Srednjeg intenziteta i postojanosti	Tekući, viskozni
Kesten	Smeđe boje, od svijetlih do tamnih nijansi	Topao i drvenast miris Jakog intenziteta	Drvene, pržene note U ustima ostavlja okus gorčine Intenzivan, dobra postojanost	Tekući ili kristalizirani
Bagrem	Vrlo svijetao	Nježan miris cvijeta badema Slabog intenziteta	Note mirisa cvijeta badema s blagim notama vanilije Slabog intenziteta, izražena slatkoća	Tekući
Lipa	Od svjetložute do tamnožute	Svježe note mentola Jakog intenziteta	Svježe note mentola s drvenim notama U ustima ostavlja okus gorčine Intenzivan, dobra postojanost	Tekući ili kristalizirani
Šumski	Jarke boje, svijetle do tamne jantarne	Note slada s blagim drvenastim nijansama. Srednjeg intenziteta.	Note kuhanog voća s blagim drvenastim nijansama. Srednjeg intenziteta i postojanosti	Tekući ili kristalizirani
Cvjetni	Svijetle do tamne boje	Više aroma zbog mješavine nektara	Složen i skladan okus, izražena slatkoća	Tekući ili kristalizirani

Melisopalinološka svojstva

Sljedećih sedam vrsta peludi markeri su zemljopisnog područja ZOZP-a „Miel d’Alsace”: kesten, lipa, bagrem, kupina, glog, javor i uljana repica. Med „Miel d’Alsace” sadržava barem jednu od tih peludi kao prevladavajuću ili prateću.

Neke vrste meda od bagrema ne sadržavaju nužno prevladavajuće ili prateće peludi. U tom slučaju kao izolirana pelud mora biti prisutan barem jedan peludni marker, odnosno barem obični bagrem.

U tablici u nastavku prikazane su najzastupljenije vrste peludi u medu „Miel d’Alsace”. Ti se peludi mogu pronaći u ZOZP-u „Miel d’Alsace” u različitim kombinacijama i omjerima

Med	Prevladavajući peludi (> 45 %)	Prateći peludi (od 15 % do 45 %)	Izolirani peludi (< 15 %)
Bagrem		Bagrem (Robinia pseudo acacia), krstašice, javor, voćke	Ljiljani, bob, mak, glog, krkavina, vinova loza, bagrem, krstašice, javor, voćke, vrba, bazga, facelija, prava kamilica, sviba, trputac, bijela djetelina, hrast, različak
Kesten	Kesten (Castanea sativa)		Ljiljani, sviba, djetelina, kupina, zimolez, vinova loza, žednjak, krstašice, voćke, maslačak, lisičina, lipa, zečina, svinjduša, trputac, gospina trava, esparzeta, mak, pajasen, javor, nerum, suručica, divlji kesten
Lipa	Lipa (Tilia sp), kesten (Castanea sativa), Ljiljan	Lipa, kesten, ljiljan, kupina, facelija	Ljiljan, kupina, facelija, kokotac, djetelina, voćke, lipa, kesten, krstašica, bagrem, glog, gospina trava, mak, vinova loza, lisičina, javor, trputac
Jela	Kesten (Castanea sativa)	Nedirak, kesten, trputac, suručica	Nedirak, kesten, trputac, suručica, kupina, krstašice, vinova loza, javor, vrba, lipa, pelin,
Cvjetni (multiflorni)	Uljana repica (Brassica napus), kesten (Castanea sativa), javor (Acer sp)	Bagrem, krstašice, kupine, voćke, glog, facelija, krkavina, loboda, uljana repica, kesten, javor, vrba	Ljiljani, mak, glog, krkavina, vinova loza, bagrem, krstašice, javor, voćke, vrba, bazga, facelija, prava kamilica, sviba, trputac, bijela djetelina, različak, lipa, lisičina
Šumski (multiflorni)	Lipa (Tilia sp), kesten (Castanea sativa), voćke	Ljiljani, voćke, javor, lipa, divlji kesten, bijela djetelina, krstašice, facelija, vinova loza, kupine, trušljika	Ljiljani, voćke, javor, lipa, divlji kesten, bijela djetelina, krstašice, facelija, vinova loza, kupina, trušljika, suručica, glog, nedirak, bagrem, kiselica, pajasen, krkavina

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na definiranom zemljopisnom području

„Miel d’Alsace” proizvodi se isključivo od meda prikupljenog u pčelinjacima koji se nalaze na definiranom zemljopisnom području. Faze vrcanja, skladištenja i pakiranja mogu se provoditi izvan zemljopisnog područja.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

U posebnom slučaju kada med označava pakiratelj ili preprodavač, na etiketi se nalazi identifikacija proizvođača:

—	puno ime i prezime ili inicijali

—	i/ili jedinstveni broj pčelara (NAPI)

—	i/ili šifra pakiratelja (ako je primjenjivo).

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje ZOZP-a „Miel d’Alsace” obuhvaća sve općine u departmanima Bas-Rhin (67) i Haut-Rhin (68).

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnost ZOZP-a „Miel d’Alsace” temelji se na prirodnim čimbenicima tog područja i znanjima i iskustvu pčelara.

Prirodni čimbenici:

Regiju Alsace odlikuje polukontinentalna klima koju karakteriziraju hladne i suhe zime te vruća ljeta s čestim olujama, što je povezano s činjenicom da se na zapadu nalazi planinski masiv Vogezi koji se nalazi na zapadu. Godišnja količina padalina je niska zbog zaštitnog utjecaja tog masiva (učinak fena).

Klima, reljef i vrste tla oblikuju krajolik regije Alsace. Znatno se razlikuje od područja do područja, a odlikuje ga vrlo raznolik prirodni okoliš i brojni ekosustavi:

—	planinsko područje uglavnom prekriveno crnogoričnom šumom,

—	brežuljci i visoravni na padinama planina prekriveni vinovom lozom, trajnim travnjacima i šumama bukve i kestena,

—	nizinsko područje s raznolikim usjevima, prirodnim travnjacima i šumskim površinama.

Ljudski čimbenici:

Lokalni pčelari dobro poznaju prirodno okruženje i imaju pčelinjake na različitim lokacijama s obzirom na razvoj vegetacije tijekom pčelarske sezone.

Stoga odabiru prikladne lokacije ovisno o vrsti meda koju žele proizvesti. Ovisno o razdoblju i vremenskim uvjetima mogu premjestiti svoje kolonije unutar zemljopisnog područja ili odabrati fiksno mjesto koje im omogućava iskorištavanje različitih medonosnih zona.

Pčelari odabiru sektore prema cvjetnim vrstama koje tamo rastu te na taj način osiguravaju najbolje uvjete za dobivanje željene vrste meda.

Znanje i iskustvo pčelara važno je i u proizvodnji meda. Faze vrcanja i skladištenja važne su kako bi med zadržao sadržaj vode i organoleptička svojstva.

Posebnosti proizvoda

„Miel d’Alsace” odlikuje se velikom raznolikošću meda, od kojih svaki ima okus karakterističan za floru s tog područja.

Cvjetni med: boja varira od svijetle do tamne, s višestrukim aromama zbog mješavine nektara (multiflornog podrijetla).

Med od bagrema: boja je jako svijetla, a miris podsjeća na cvijet bagrema. Osjeti se blaga nota vanilije te jaka slatkoća.

Med od lipe: boja je u rasponu od svijetložute do tamnožute ovisno o podrijetlu (nektar i/ili o medljika s lipe). Miris i arome imaju note mentola i drvene note.

Med od kestena: boja može biti od poprilično svijetle do vrlo tamne smeđe ovisno o podrijetlu (nektar i/ili medljika s kestena). Miris je topao i drvenast. Ima arome drvenih, prženih nota i u ustima ostavlja okus gorčine.

Med od jele: boja je tamnosmeđa. Ima blag miris smole i sirupa za kašalj te arome s balzamičnim notama s drvenastim i smolastim nijansama.

Šumski med: boja mu varira od svijetle do tamne jantarne te ima miris s notama slada i drvenim notama (ovisno o podrijetlu nektara i/ili medljike). U ustima ostavlja note kuhanog voća s blagim drvenastim nijansama (multiflorno podrijetlo koje se razlikuje ovisno o godinama i sektorima proizvodnje).

Uzročna veza između zemljopisnog područja i karakteristika meda „Miel d’Alsace”

U zapisima od 8. do 12. stoljeća navodi se da je obrađivanje tla u opatijama bilo sustavno organizirano. Redovnici i redovnice upotrebljavali su pčelinji vosak u izradi svijeća, a med im je bio jedini izvor slatke hrane.

Područje ima veliku šumsku prirodnu baštinu, pa su pčelari svoje rojeve pčela stavljali i u košnice u stablima drveća. U 12. i 13. stoljeću u mnogim selima u šumskim predjelima vlasti su raspodijelile određena obližnja šumska područja na parcele namijenjene pčelarima, koji su u to doba bili raspoređeni u udruženja.

Krajolik regije Alsace u 19. stoljeću počeo se razvijati u ono što je danas. Nekoliko stoljeća iskorištavanja šuma znatno je smanjilo šumska područja, a povećalo područja za uzgoj žitarica i travnjake. Pčelari su stoga počeli koristiti nove medonosne izvore za proizvodnju velikog broja vrsta meda.

U drugoj polovici 19. stoljeća došlo je do snažnog razvoja profesionalnog pčelarstva regije Alsace. U tom razdoblju izrađuju se košnice s pokretnim saćem koje su i danas u upotrebi. Pčelarsko društvo regija Alsace i Lorraine (Moselle) osnovano je 1868. radi promicanja kvalitetnog pčelarstva.

Početkom 20. stoljeća u Alsaceu je bilo više od 50 000 košnica, što je značilo i procvat tržišta meda. Med se prije svega prodavao lokalno, na tržnicama, božićnim sajmovima i zahvaljujući razvoju turizma na tom području.

Pčelari su se udruživali u lokalne sindikalne organizacije. Ta su udruženja svake godine organizirala veliko regionalno natjecanje u proizvodnji meda (Grand Concours Régional des Miels d’Alsace). Rascjepkanost proizvodnje meda na velik broj proizvođača i udruženja ublažena je organiziranim okupljanjem svih pčelara u lokalne sindikate u okviru dva saveza na razini departmana (Haut-Rhin i Bas-Rhin), koji su udruženi u konfederaciju sindikata pčelara u Alsaceu.

„Miel d’Alsace” uživa velik ugled. S obzirom na veliku lokalnu potrošnju, proizvod se i dalje distribuira uglavnom na regionalnoj razini, a potrošači regije Alsace zahtijevaju identifikaciju „Miel d’Alsace”. Proizvođači su uvijek odgovarali na taj zahtjev spremnicima ili etiketama na kojima bi se naznačilo podrijetlo meda iz regije Alsace. Najstarije pronađene staklenke datiraju još iz 30-ih godina prošlog stoljeća i sadržavaju reljefni prikaz oznake meda iz regije Alsace. Šezdesetih godina 20. stoljeća proizvođači meda okupljeni u sindikate upotrebljavali su zajedničke oznake za identifikaciju meda i lokalnog podrijetla.

Zbog raznolikosti medonosne flore na zemljopisnom području razdoblje proizvodnje meda je od proljeća do jeseni, što znači i širok raspon raznih vrsta prepoznatljivog meda „Miel d’Alsace”.

Svaka vrsta meda odgovara određenom razdoblju berbe i ekosustavu.

Cvjetni med potječe od nektara prikupljenih s cvjetova voćaka, grmlja i medonosnih biljaka.

Med od bagrema dobiva se drugom berbom u godini i to od nektara cvijeta bagrema („faux acacia”), čije su sastojine dosta raširene u nizinama, pogotovo uz željezničke pruge i vodene površine.

Med od lipe potječe od sastojina lipe koje su zastupljene u većini nizinskih šuma.

Med od kestena dobiva se od sastojina kestena, koje se uglavnom nalaze uz rub vinograda, u šumama brežuljaka uz planinski masiv Vogezi, pa čak i u planinama na nižim nadmorskim visinama.

Med od jele potječe iz planinskih područja uglavnom prekrivenih crnogoričnim šumama. Posebno su prikladne šumske sastojine četinjača (vrste Abies i Picea).

Šumski med potječe iz planinskih sektora na kojima nekoliko vrsta medonosnih biljaka (to su primjerice, čak i ako nisu sustavno prisutne: vrbolika, dubačac, vrijesak itd.) rastu pored crnogoričnog drveća, tako da se istovremeno dobiva od planinskog cvijeća i medljike.

Raznolikost meda „Miel d’Alsace” istovremeno je povezana s raznolikošću cvjetnog podrijetla i sa znanjem i iskustvom pčelara odnosno njihovim detaljnim poznavanjem prirodnog okoliša na tom području. Pčelari su u stalnoj potrazi za prikladnim područjima i medonosnim zonama kako bi dobili različite vrste meda.

Riječ je o ljudskoj i prirodnoj dimenziji tog područja zbog važnosti vegetacije, koja je u velikoj mjeri povezana s klimatskim i krajobraznim uvjetima.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-03a77b5a-e6b8-410f-ad41-8efc3ebd77b4

---

(1)   SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

(*1)  Nije značajno za tu vrstu meda.