—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. lipnja 2021.,

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019.,

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 24. prosinca 2021. o odgodi izbora,

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 11. ožujka 2021. u ime Europske unije o odobrenju nove vlade nacionalnog jedinstva,

—

uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju od 28. srpnja 1951. i Protokol od 31. siječnja 1967. o statusu izbjeglica,

—

uzimajući u obzir Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku (EUTF),

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. veljače 2021. naslovljenu „Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – novi program za Sredozemlje” (JOIN(2021)0002),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. o Europskom zelenom planu (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, usvojenu na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015. u New Yorku (tzv. Program UN-a 2030.),

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum, donesen Odlukom1/CP.21, 21. konferencije stranaka (COP21) Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i 11. konferenciju stranaka koja je ujedno bila sastanak stranaka Kyotskog protokola (CMP11), održane u Parizu, u Francuskoj, od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju od 18. rujna 1997.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o kazetnom streljivu od 30. svibnja 2008.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a od 31. listopada 2000. o ženama, miru i sigurnosti,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.,

—

uzimajući u obzir Afričku povelju o pravima i dobrobiti djeteta od 1. srpnja 1990.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a od 26. veljače 2011. i sve naknadne rezolucije o embargu na oružje u Libiji,

—

uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a od 29. travnja 2022., 28. srpnja 2022. i 28. listopada 2022. o Libiji,

—

uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika od 20. svibnja 2022. o Misiji potpore UN-a u Libiji (UNSMIL),

—

uzimajući u obzir 23. izvješće tužitelja Međunarodnog kaznenog suda Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda od 28. travnja 2022. u skladu s Rezolucijom 1970 (2011),

—

uzimajući u obzir plan UN-a iz 2020. naslovljen „Za pripremnu fazu sveobuhvatnog rješenja”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava o uspostavi neovisne misije za utvrđivanje činjenica o Libiji od 22. lipnja 2020. i Rezoluciju o produljenju njezina mandata za devet mjeseci od 8. srpnja 2022.,

—

uzimajući u obzir izvješća neovisne misije za utvrđivanje činjenica o Libiji pri Vijeću UN-a za ljudska prava od 29. studenoga 2021., 23. ožujka 2022., 27. lipnja 2022. i 1. srpnja 2022.,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o zaštiti ljudskih prava i vanjskoj migracijskoj politici EU-a (1),

—

uzimajući u obzir svoju Preporuku od 30. svibnja 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Libiji (2),

—

uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0252/2022),

A.

budući da su tijekom proteklog desetljeća duboke podjele i sukobi među glavnim libijskim dionicima, dodatno pogoršani uplitanjem stranih aktera, doveli do kontinuirane borbe za moć i znatno otežali nacionalni proces pomirenja;

B.

budući da je u studenome 2020. UNSMIL omogućio prvi krug libijskog foruma za politički dijalog (LPDF), koji je obuhvaćao 75 libijskih sudionika koji su predstavljali cjelokupni društveni i politički spektar libijskog društva; budući da je LPDF postigao dogovor o planu za vjerodostojne, uključive i demokratske nacionalne izbore koji se trebaju održati 24. prosinca 2021.; budući da je LPDF u veljači 2021. izabrao Abdula Hamida Dbeibeha za predsjednika privremene Vlade nacionalnog jedinstva; budući da je libijski Zastupnički dom sa sjedištem u Tobruku u ožujku 2021. odobrio formiranje Vlade nacionalnog jedinstva i time privremeno riješio politički zastoj i stanje osporavanog legitimiteta u zemlji;

C.

budući da je u siječnju 2022. Zastupnički dom izjavio da je u prosincu 2021. istekao zakonski mandat Vlade nacionalnog jedinstva; budući da je Zastupnički dom stoga u veljači 2022. za predsjednika vlade imenovao bivšeg ministra unutarnjih poslova Fathija Bashaghu; budući da su čelnici Vlade nacionalnog jedinstva odbili imenovanje Bashaghe i kasnije formiranje nove vlade te da nisu podnijeli ostavku; budući da je Vlada nacionalnog jedinstva i dalje jedina vlada koju međunarodna zajednica priznaje;

D.

budući da se stanje u Libiji dodatno pogoršalo od odgode izbora na neodređeno vrijeme krajem 2021., posebno zbog nedostatka prethodnog dogovora o pravnoj osnovi za izbore i kriterijima provjere za kandidate, kao i zbog neuspjeha da se prednost da izgradnji ključnih jamstava za vjerodostojne i transparentne izbore, što je pogoršalo politički zastoj i nacionalnu rascjepkanost;

E.

budući da je odgodom izbora duboko iznevjereno više od 2,8 milijuna libijskih građana koji su se prijavili za glasovanje, a posebno mladi birači, i da bi ona mogla doprinijeti daljnjem smanjenju povjerenja u javne institucije;

F.

budući da su, unatoč činjenici da su pregovori između libijskih zakonodavnih tijela Zastupničkog doma i Visokog državnog vijeća održani u lipnju 2022. u Kairu i Ženevi uz posredovanje UN-a doveli do dosad najveće razine konsenzusa o nekoliko dugotrajnih pitanja, među ostalim o raspodjeli mjesta za dva zakonodavna doma, raspodjeli ovlasti među različitim izvršnim vlastima i razgraničenju pokrajina, oni ipak nisu mogli dovesti do dogovora o širokoj potpori ustavu ili pravnom okviru za izbore;

G.

budući da izbori ne mogu sami po sebi biti cilj, već bi trebali biti popraćeni znatnim političkim, gospodarskim i institucionalnim reformama; budući da je sudjelovanje žena, organizacija civilnog društva, općina i lokalnih dionika ključno za izgradnju funkcionalne države i osiguravanje pravilnog upravljanja u Libiji; budući da bi se sve libijske strane trebale uključiti u istinski dijalog kako bi se riješio aktualni politički zastoj i ne koristiti se silom za rješavanje međusobnih nesuglasica; budući da se čini da nedostatak predanosti libijskih dionika izradi novog zajedničkog plana za izbore upućuje na zajednički nedostatak interesa za izgradnju funkcionalnih i reprezentativnih političkih institucija;

H.

budući da su se u srpnju 2022. diljem zemlje održali masovni prosvjedi protiv lošeg upravljanja političkim institucijama i pogoršanja životnih uvjeta, među ostalim u Tripoliju, Tobruku, Bengaziju i Misrati; budući da su prosvjednici pozvali na hitno održavanje izbora;

I.

budući da je nakon prosvjeda Predsjedničko vijeće predložilo akcijski plan za napredak i očuvanje jedinstva zemlje, uključujući parlamentarne i predsjedničke izbore unutar određenog vremenskog okvira kako bi se prevladao zastoj;

J.

budući da je uslijed sukoba u Tripoliju između paravojnih postrojbi odanih Dbeibehu i paravojnih postrojbi odanih Bashaghi smrtno stradalo nekoliko osoba, uključujući pripadnike civilnog stanovništva, što je još jedan pokazatelj za vrlo osjetljivu situaciju u zemlji;

K.

budući da su sigurnost i stabilnost u Libiji usko povezane s izgledima za istinsku demokratsku tranziciju kojom se mogu ostvariti koristi za sve ljude u Libiji; budući da su dugotrajna nestabilnost i sustavno nekažnjavanje važni čimbenici u ponovnom nastanku vojnih sukoba i prosvjeda diljem zemlje i u cijeloj regiji; budući da su poštovanje vladavine prava i odgovornost za kršenja ljudskih prava ključni za jamčenje političke stabilnosti i održivog mira u Libiji i cijeloj regiji;

L.

budući da je iznimno važno da se države članice usuglase oko svoga djelovanja i da nastupaju jedinstveno, jačajući napore EU-a u posredovanju i naglašavajući središnju ulogu UN-a;

M.

budući da Rusija već mjesecima znatno slabi sposobnost UN-a za djelovanje s obzirom na to da je odbila pridružiti se konsenzusu u vezi s prijedlozima za dulji mandat UNSMIL-a i imenovanje novog posebnog predstavnika UN-a za Libiju;

N.

budući da je nakon devet mjeseci političkog zastoja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda glavni tajnik UN-a António Guterres 2. rujna 2022. najavio imenovanje Abdoulaye Bathilyja iz Senegala posebnim predstavnikom za Libiju i voditeljem UNSMIL-a; budući da je Vijeće sigurnosti UN-a 28. listopada 2022. jednoglasno podržalo produljenje mandata UNSMIL-a do 31. listopada 2023.;

O.

budući da je Libija u studenom 2019. s Turskom potpisala Memorandum o razumijevanju o razgraničenju pomorskih jurisdikcija u Sredozemnom moru; budući da se tim sporazumom krše suverena prava trećih zemalja, da nije u skladu s pravom mora i da stoga ne može imati pravne posljedice za treće zemlje, kako je navelo Europsko vijeće; budući da su 3. listopada 2022. Libija i Turska potpisale sporazum o ugljikovodicima na temelju Memoranduma o razumijevanju između Turske i Libije iz 2019.;

P.

budući da aktualna uključenost u sukob lokalnih i stranih oružanih skupina, kao što je ruska skupina Wagner, te stranih snaga, predstavlja prijetnju stabilnosti i sigurnosti Libije i cijele regije;

Q.

budući da su se sve zemlje koje su sudjelovale na berlinskim konferencijama o Libiji i na Međunarodnoj konferenciji o Libiji u Parizu, uključujući Rusiju i Tursku koje su vojno prisutne u Libiji, obvezale da se neće miješati u libijske poslove i da su podržale provedbu akcijskog plana za povlačenje plaćenika, stranih boraca i stranih snaga s libijskog teritorija bez odgode;

R.

budući da su libijski visoki vojni dužnosnici nedavno pokušali ponovno uspostaviti ujedinjenu libijsku vojsku;

S.

budući da je sveobuhvatna reforma sigurnosnog sektora ključna za uspostavu ujedinjenih, uključivih i odgovornih libijskih nacionalnih sigurnosnih, policijskih i vojnih snaga pod kontrolom središnje, civilne vlasti, čime će se doprinijeti sprečavanju budućih kršenja ljudskih prava, jačanju vladavine prava, okončanju nekažnjavanja i jamčenju političke stabilnosti u zemlji i regiji; budući da događaji na terenu krajem kolovoza nažalost upućuju u drugom smjeru s obzirom na pojačane borbe i situaciju na rubu vojne eskalacije;

T.

budući da znatna prisutnost mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, osim što dovodi do gubitka ljudskih života, predstavlja ozbiljnu prepreku gospodarskom i društvenom oporavku zemlje;

U.

budući da širenje malog i lakog oružja te zaliha napuštenog streljiva povećava nestabilnost zbog njihova preusmjeravanja unutar Libije i izvan njezinih granica, što znatno utječe na regionalnu i lokalnu sigurnost s obzirom na to da lokalne naoružane skupine dobivaju pristup tom oružju, posebno u regiji Sahela;

V.

budući da su vladavina prava i odgovornost za kršenja ljudskih prava ključni za jamčenje političke stabilnosti i održivog mira; budući da nepostojanje snažnog pravosudnog sustava, sustavno kršenje vladavine prava, posljedična rasprostranjena korupcija i opetovana kršenja ljudskih prava doprinose stvaranju ozračja nekažnjavanja u zemlji koje predstavlja znatnu prepreku mirnom suživotu i sigurnom povratku interno raseljenih osoba;

W.

budući da je Libija zemlja s najvećim zalihama nafte u Africi, članica je Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i jedan od glavnih dobavljača nafte na svjetskim tržištima; budući da se libijsko gospodarstvo u velikoj mjeri oslanja na naftni sektor; budući da različiti akteri često instrumentaliziraju proizvodnju nafte i da su u više navrata zatvarali naftne objekte u političke svrhe; budući da pljačke i nezakonit izvoz sirove nafte i rafiniranih naftnih derivata predstavljaju prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti Libije te se stoga moraju prevladati;

X.

budući da je zbog djelomičnog zatvaranja libijskih naftnih postrojenja od strane snaga odanih maršalu Khalifi Haftaru, koje je započelo u travnju 2022. i traje mjesecima, znatno smanjena proizvodnja te zemlje, što je dovelo do pada prihoda za državni proračun te je imalo znatne posljedice izvan libijskih granica, uključujući daljnje povećanje cijena energije koje su već bile visoke zbog ruske invazije na Ukrajinu; budući da je u srpnju 2022. postignut sporazum između dionika iz zapadnog i istočnog dijela Libije o nastavku proizvodnje i izvoza nafte u svim blokiranim naftnim poljima i lukama u Libiji;

Y.

budući da klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju Libiji, zemlji koja sve više trpi teške suše i nestašice vode; budući da je u svojem govoru na sastanku na vrhu UN-a o klimi COP27 u Egiptu čelnik libijskog predsjedničkog vijeća Mohammed Menfi izjavio da se „klimatskim promjenama potkopavaju mogućnosti razvoja i ulaganja te ograničava gospodarski rast”; budući da je, kao što je na to podsjetila bivša posebna savjetnica glavnog tajnika UN-a za Libiju Stephanie Williams, klimatska osjetljivost Libije pogoršana i isključivom ovisnošću te zemlje o fosilnim gorivima kao i njezinom oštećenom električnom i vodnom infrastrukturom;

Z.

budući da gospodarska radna skupina Međunarodnog odbora za praćenje Libije, kojom supredsjedaju EU, Egipat, SAD i UNSMIL, surađuje s libijskim vlastima u pružanju osnovnih usluga libijskom narodu, jačanju gospodarskih institucija, revitalizaciji privatnog sektora i poboljšanju proračunskog postupka; budući da je gospodarska radna skupina već ostvarila znatan napredak tako što je pridonijela ponovnom ujedinjenju libijske središnje banke; budući da su, međutim, savjetovanja o tom pitanju nedavno obustavljena;

AA.

budući da misija Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libija) od 2013. pruža potporu libijskim vlastima u razvoju upravljanja granicama i sigurnosti u Libiji; budući da je EUBAM Libija produljen do 30. lipnja 2023.;

AB.

budući da je misija EUBAM Libija, u suradnji s posebnim predstavnikom EU-a za Sahel, Regionalnom jedinicom za savjetovanje i koordinaciju te programom za borbu protiv terorizma (CT-JUST), 22. i 23. studenoga 2022. u Tunisu organizirala regionalnu konferenciju o prekograničnoj suradnji između Libije i zemalja Sahela u cilju podupiranja regionalne sigurnosti i stabilnosti jačanjem prekogranične suradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala, uključujući terorizam i organizirani kriminal;

AC.

budući da je operacija Irini pod vodstvom pomorskih snaga Europske unije na Sredozemlju (EUNAVFOR MED Irini) pokrenuta 31. ožujka 2020. i da je njezino trajanje produljeno do 31. ožujka 2023.; budući da je njezina ključna uloga provedba embarga UN-a na oružje za Libiju uvedenog Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1973 (2011.); budući da je niz aktera opetovano i kontinuirano kršilo UN-ov embargo na oružje;

AD.

budući da su 15. siječnja 2021. Irini i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) potpisali radni dogovor kojim će, među ostalim, razmjenjivati informacije o prekograničnom kriminalu kao što su trgovina oružjem i krijumčarenje ljudi; budući da Frontex razmjenjuje informacije o stvarnim ili mogućim situacijama nevolje na moru u području traganja i spašavanja u Libiji s relevantnim tijelima i koordinacijskim centrima, uključujući talijanske, malteške i tuniške koordinacijske centre za spašavanje na moru, kao i libijski centar za spašavanje na moru i zajednički koordinacijski centar za spašavanje, koji financira EU preko EUTF-a i kojim upravljaju libijska obalna straža i mornarica;

AE.

budući da su stabilnost i sigurnost Libije ključne za stabilnost i sigurnost šire mediteranske regije;

AF.

budući da je EU prihvatio obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom usmjereno na ljudski razvoj, dobro upravljanje i vladavinu prava, otpornost, blagostanje i digitalnu tranziciju, mir i sigurnost, migracije i mobilnost, kao i zelenu tranziciju, otpornost na klimatske promjene, energiju i okoliš;

AG.

budući da EU izdvaja u prosjeku 37 milijuna EUR godišnje u razdoblju od 2021. do 2024. za izgradnju države, potrebe ljudskog razvoja i osnovne zdravstvene usluge u Libiji;

AH.

budući da libijsko civilno društvo mora imati ključnu ulogu u određivanju budućnosti zemlje; budući da je posljednjih mjeseci došlo do zabrinjavajućeg smanjenja prostora za građansko djelovanje okarakteriziranog sve drakonskijim zakonima i propisima; budući da su mnogi politički aktivisti, borci za ljudska prava, humanitarni djelatnici, novinari, suci i odvjetnici ugroženi, oteti, proizvoljno pritvoreni, mučeni i ubijeni; budući da nedostatak autonomnog i neovisnog pravosudnog sustava ne omogućuje žrtvama kršenja ljudskih prava da traže pravne lijekove;

AI.

budući da su migranti, izbjeglice i tražitelji azila žrtve raširenih i sustavnih kršenja ljudskih prava kao što su trgovina ljudima, proizvoljna uhićenja, pritvaranje, iznuda, silovanje, odvođenje u ropstvo i otmica radi ucjene i iskorištavanja, kako sa strane državnih vlasti tako i naoružanih skupina;

AJ.

budući da je Libija primarna tranzitna i polazna točka za migrante koji se pokušavaju domoći Europe, osobito iz supsaharske Afrike; budući da su u pokušajima da prijeđu Sredozemno more kako bi došle do Europe život izgubile tisuće ljudi;

AK.

budući da je jedan od ciljeva potpore EU-a upravljanju granicama u Libiji sprečavanje gubitka života na Sredozemlju; budući da su nevladine organizacije često imale hvale vrijednu ulogu u spašavanju života na Sredozemlju; budući da je naglo smanjenje broja plovila za traganje i spašavanje imalo fatalne posljedice za osobe koje traže sigurnost; budući da mreže za krijumčarenje ljudi iskorištavaju načelo traganja i spašavanja kako bi nezakonito profitirale od osoba koje bježe od zlodjela u Libiji, čime produbljuju ljudsku bijedu i postaju odgovorne za teška kršenja ljudskih prava; budući da je Europsko vijeće ponovilo da sva plovila koja djeluju na Sredozemlju moraju poštovati međunarodno pravo i pravo EU-a; budući da su tijela UN-a i istaknute nevladine organizacije zabilježile kršenja ljudskih prava osoba koje su morskim putem pokušavale pobjeći iz Libije; budući da se osobe koje libijska obalna straža presreće i iskrcava s plovila nakon akcija spašavanja na moru često stavljaju u centar za zadržavanje migranata i postaju žrtve kršenja ljudskih prava; budući da EU od libijskih vlasti, uključujući libijsku obalnu stražu s kojom surađuje, očekuje da zajamče poštovanje ljudskih prava i dostojanstva migranata, istraže slučajeve nasilja i osiguraju odgovarajuće daljnje mjere protiv odgovornih; budući da su, međutim, ta kršenja i dalje prisutna, posebno zbog neučinkovitih mehanizama praćenja i odgovornosti;

AL.

budući da oko 160 000 interno raseljenih osoba u Libiji još uvijek nema dostatnu zaštitu i pomoć;

AM.

budući da su žene i djeca izloženi većem riziku od iskorištavanja, trgovanja ljudima, seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, prisilne prostitucije i nezakonitog zadržavanja;

AN.

budući da je seksualno i rodno uvjetovano nasilje rašireno i da se potiče nekažnjavanjem; budući da su žrtve seksualnog nasilja često marginalizirane i stigmatizirane od strane svoje obitelji i zajednice; budući da domaći pravni okvir ne pruža odgovarajuću zaštitu žrtava seksualnog nasilja;

AO.

budući da je neovisna misija UN-a za utvrđivanje činjenica o Libiji u svojim izvješćima zaključila da ima opravdane razloge vjerovati da su se u Libiji provodili i da se još uvijek provode zločini protiv čovječnosti i ratni zločini; budući da je Vijeće UN-a za ljudska prava 8. srpnja 2022. produljilo mandat misije za konačno razdoblje od devet mjeseci koje se ne može produljiti kako bi mogla predstaviti svoje zaključne preporuke;

1.

2.