Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52022IP0114

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. o provedbi mjera u području građanskog odgoja (2021/2008(INI))

SL C 434, 15.11.2022, p. 31–41 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
SL C 434, 15.11.2022, p. 22–32 (GA)

15.11.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 434/31

P9_TA(2022)0114

Provedba mjera građanskog odgoja i obrazovanja

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. o provedbi mjera u području građanskog odgoja (2021/2008(INI))

(2022/C 434/06)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članak 2. i članak 10. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir članke 9. i 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebno cilj br. 4 (Kvalitetno obrazovanje) i cilj 4.7.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u (1),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGTBIQ osoba 2020. – 2025. (COM(2020)0698),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja (2),

—

uzimajući u obzir Referentni okvir kompetencija za demokratsku kulturu Vijeća Europe,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnikâ vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o poticanju demokratske osviještenosti i demokratskog angažmana među mladima u Europi (3),

—

uzimajući u obzir Povelju Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

—

uzimajući u obzir Europski stup socijalnih prava koji su Vijeće EU-a, Europski parlament i Komisija proglasili i potpisali 17. studenoga 2017.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. studenoga 2017. naslovljenu „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet: Doprinos Europske komisije sastanku na vrhu u Göteborgu 17. studenoga 2017.” (COM(2017)0673),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. lipnja 2016. o podupiranju sprečavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu (COM(2016)0379),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenu „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenu „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. – Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu” (COM(2020)0624),

—

uzimajući u obzir strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020), a posebno njegov cilj promicanja jednakosti, socijalne kohezije i aktivnog građanstva,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. godine (COM(2020)0625),

—

uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (4),

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja (5),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 19. veljače 2021. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.) (6),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se 17. svibnja 2021. sastali u okviru Vijeća, o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka (7),

—

uzimajući u obzir Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja (Pariška deklaracija iz 2015.), potpisanu 17. ožujka 2015. u Parizu (Francuska),

—

uzimajući u obzir izvješće s prvog panela europskih građana na Konferenciji o budućnosti Europe naslovljeno „Jače gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta / obrazovanje, kultura, mladi i sport / digitalna transformacija”,

—

uzimajući u obzir izvješće o Europskom skupu mladih 2021. naslovljeno „Youth Ideas Report for the Conference on the Future of Europe” (Izvješće o idejama mladih za Konferenciju o budućnosti Europe),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. studenoga 2017. naslovljenu „Građanski odgoj i obrazovanje u školama u Europi – 2017.”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Unije europskih federalista (UEF) o sustavnom pristupu europskom građanskom odgoju i obrazovanju usvojenu 4. srpnja 2021. na XXVII. Europskom kongresu UEF-a u Valenciji,

—

uzimajući u obzir brifing Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz svibnja 2021. o europskom prostoru obrazovanja i strateškom okviru za obrazovanje i osposobljavanje do 2030.,

—

uzimajući u obzir Komisijino izvješće Eurydice od 19. listopada 2020. naslovljeno „Pravičnost u odgoju i obrazovanju u Europi – strukture, politike i uspjeh učenika”,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. prosinca 2021. naslovljeno „Izvješće o građanstvu EU-a za 2020. – Jačanje položaja građana i zaštita njihovih prava” (COM(2020)0730),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za europsku demokraciju od 3. prosinca 2020.,

—

uzimajući u obzir sažetak zaključaka i rasprava s Foruma o budućnosti učenja 2019. koji je 7. prosinca 2019. objavila Komisijina europska stručna skupina za obrazovanje i osposobljavanje,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije iz lipnja 2020. naslovljeno „Građanstvo i demokracija u Europskoj uniji”,

—

uzimajući u obzir smjernice mreže Jean Monnet iz 2017. za edukatore učitelja o identitetu djece i građanstvu u Europi,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 18. ožujka 2015. naslovljeno „Promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja – pregled razvoja obrazovne politike u Europi nakon Pariške deklaracije od 17. ožujka 2015.”,

—

uzimajući u obzir Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2018. i 2020.,

—

uzimajući u obzir dokument europske stručne skupine za obrazovanje i osposobljavanje o socijalnoj uključenosti i građanstvu,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2017.: Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o dijalozima s građanima i sudjelovanju građana u donošenju odluka EU-a (12),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0060/2022),

A.

budući da je obrazovanje temeljno pravo i javno dobro koje bi svima trebalo biti besplatno i jednako dostupno; budući da je u stupu socijalnih prava navedeno da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje kako bi mogli u potpunosti i na sadržajan način sudjelovati u društvu; budući da obrazovanje i učenje ne bi trebalo promatrati samo kao sredstvo koje služi tržištu rada;

B.

budući da novi sistemski izazovi s lokalnim, regionalnim i globalnim posljedicama, kao što su klimatske promjene, digitalna transformacije, društvene i teritorijalne razlike ili nadnacionalna politička integracija, zahtijevaju odgovarajuću prilagodbu obrazovnih sustava, uključujući građanski odgoj; budući da je za zelenu tranziciju i Zeleni plan potrebno proširiti građanski odgoj na način da se u njega ugradi potreba odgovornog djelovanja ne samo unutar određene zajednice ili društva već i odnosu na planet u cijelosti; budući da digitalna transformacija i digitalni plan otvaraju nove mogućnosti za aktivno građanstvo i demokratsko sudjelovanje na internetu, ali uključuju i prijetnje i rizike od pogrešnih informacija i dezinformacija; budući da bi se u okviru aktivnog digitalnog građanstva trebao uzeti u obzir i pokušati riješiti problem digitalnog jaza među generacijama; budući da je uključivanje lokalnih, nacionalnih i europskih medija u popularizaciju europske kulture i povijesti važan dio javne rasprave i građanskog angažmana;

C.

budući da građanski odgoj i obrazovanje treba shvatiti kao višerazinsko pitanje koje obuhvaća lokalnu, regionalnu, nacionalnu, europsku i globalnu dimenziju građanstva; budući da će aktualni proces globalizacije i europske integracije zahtijevati od nove generacije Europljana da se politički angažira na više razina kako bi mogla živjeti i raditi međunarodnoj zajednici i svakodnevno se nositi s različitostima; budući da su kritičko razmišljanje, međuljudske vještine i građanske kompetencije sve važniji na tržištu rada i u društvenom životu; budući da društva postaju sve raznolikija u Europi, zbog čega je sve važnije poštovanje različitosti kultura i podrijetla kao i sprečavanje svake diskriminacije nad ženama, LGBTIQ osobama ili manjinama;

D.

budući da građanskom odgoju pogoduju međusektorski pristup i uzajamna suradnja između formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja; budući da građanski odgoj nastavnicima i učenicima omogućuje da zajedno otkrivaju vrijednosti, stavove, vještine i znanja te spoznaju svijet kroz participativnu pedagogiju;

E.

budući da društveno-političke promjene uočene u državama članicama – od socijalne polarizacije i slabog povjerenja u institucije do nazadovanja demokracije, erozije vladavine prava, isključivog nacionalizma i instrumentaliziranja euroskepticizma u političke svrhe – zajedno s jačanjem ekstremističkih pokreta, ponovnom pojavom rasizma i ksenofobije u svim oblicima, autoritarizmom, lažnim vijestima i dezinformacijama, mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju europskim demokracijama i destabilizirati EU u cjelini; budući da bi jačanje građanskog odgoja u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju putem cjeloživotnog učenja moglo imati važnu ulogu u suprotstavljanju tom trendu i poticanju otvorenijeg političkog diskursa te pobuditi veći angažman građana u političkim i zakonodavnim procesima na nacionalnoj i europskoj razini;

F.

budući da se politička podrška Uniji češće izražava osjećajima, stavovima i vrijednostima nego konkretnim utjecajem koji ona ima na svakodnevne živote građana; budući da među građanima, a posebno među mladim ljudima, postoji osjećaj udaljenosti i nedovoljno razumijevanje Unijinih demokratskih procesa i mehanizama građanske participacije; budući da je građanski odgoj ponovo u zamahu u Europi te da on može biti prilika da se mlade ljude potakne da sudjeluju u izborima i tako ograniči privlačnost ekstremističkih i populističkih diskursa i ojača socijalna kohezija;

G.

budući da su pojavu dinamičnog europskog građanstva dosad otežavali emocionalni jaz te nedostatak znanja i mehanizama koji bi građanima omogućili sudjelovanje i dijalog; budući da europski identitet dopunjuju višestruki lokalni, geografski, kulturni i drugi identiteti koje neka osoba može imati; budući da nedostatnost ili nepostojanje znanja o EU-u i slaba upoznatost s njegovom dodanom vrijednošću i načinom na koji funkcionira mogu doprinijeti stvaranju predodžbe o demokratskom deficitu i u državama članicama dovesti do nepovjerenja, građanskog dezangažmana i euroskepticizma;

H.

budući da se Rezolucijom Europskog parlamenta od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama Komisija poziva da ponudi zajednički okvir i pripremi smjernice s konkretnim primjerima za učenje o Europskoj uniji kako bi se poticalo objektivno i kritičko razmišljanje o koristima Europske unije za građane;

I.

budući da se u rezoluciji Europskog parlamenta od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja traži da se u tom prostoru omogući veći protok učenika, nastavnika i znanja te time potakne europski osjećaj pripadnosti i razvoj građanske svijesti, zajamče prava i vrijednosti te ponude pravedne i jednake mogućnosti i poboljša socijalna kohezija;

J.

budući da Komisija u tom strateškom području nije poduzela nikakvu značajnu inicijativu koja bi bila sistemske naravi; budući da postojeći programi EU-a, kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, imaju još dosta neiskorištenog potencijala kojim bi se mogla unaprijediti provedba građanskog odgoja kad bi se za formalno, neformalno i informalno učenje u tim programima usvojio strateški pristup i bolje koordinirala upotreba sredstava; budući da bi Komisija i države članice trebale više raditi na poboljšanju i širenju protoka informacija o Europskog uniji i njezinim konkretnim pravima i obvezama;

K.

budući da je nekoliko država članica razvilo nacionalne programe volontiranja; budući da su uspostava i razvoj tih programa važni za poticanje praktičnog građanskog odgoja, jačanje socijalne kohezije, omogućivanje mobilizacije za stvari od općeg interesa, posebno za one s manje mogućnosti, kao i za doprinos koji pružaju osobnom i profesionalnom razvoju korisnika; budući da veća europska građanska mobilnost može doprinijeti stvaranju jačeg osjećaja pripadnosti europskoj zajednici među mladim ljudima te tako jačati nastajanje Europe građana; budući da bi nacionalni programi volontiranja mogli postati prirodni put ka europskoj mobilnosti za mlade ljude, posebno za one s manjim mogućnostima;

L.

budući da Europske snage solidarnosti, pokrenute 2018. kao nasljednice Europske volonterske službe osnovane 1996., predstavljaju opći europski program mobilnosti za volontiranje, ali za razdoblje 2021. 2027. imaju ograničen proračun; budući da bi trebalo razviti veću sinergiju i suradnju između Europskih snaga solidarnosti i nacionalnih sustava volontiranja, kao i između postojećih nacionalnih sustava volontiranja u okviru Europskih snaga solidarnosti;

Stanje građanskog odgoja u EU-u

1.

 žali zbog toga što ne postoji zajednička definicija građanskog odgoja; smatra da nastava građanskog odgoja podrazumijeva kombinaciju znanja, vještina, metoda, alata, sadržaja, kompetencija, stavova, vrijednosti i skrbi te da je ključna za razvijanje solidarnosti i osjećaja zajedništva;

2.

 smatra da bi se građanskim odgojem trebalo steći barem teorijsko razumijevanje političkih, pravnih, socijalnih, ekoloških i ekonomskih pojmova i struktura, uključujući i one koji se odnose na europsku razinu, kao i globalnih događaja, te da bi ono trebalo biti razmjerno razini obrazovanja i osposobljavanja i popraćeno praktičnim primjerima; ističe važnost kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti kao sastavnog dijela građanskog odgoja; inzistira na tome da su za građanski odgoj u Uniji potrebni pedagoška obnova i usvajanje teorijskog i praktičnog pristupa građanskom odgoju; predlaže da se upotrebljavaju definicije građanskog odgoja navedene u Povelji Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava i u Referentnom okviru kompetencija za demokratsku kulturu Vijeća Europe;

3.

 zabrinut je zbog toga što se u nacionalnim kurikulumima malo pozornosti posvećuje europskim i globalnim aspektima građanstva; sa zabrinutošću napominje da je samo polovina europskih učenika izjavila da ima mogućnost učenja o Europi u školi; naglašava da je potpora učenika međusobnoj suradnji europskih zemalja pozitivno povezana s višim stupnjem znanja iz područja građanstva; žali zbog sve veće napetosti među nacionalnim i europskim razinama u kurikulumima nekih država članica; zabrinut je zbog prekomjerne politizacije građanskog odgoja i njezinih posljedica, kao što su opetovane i drastične promjene kurikuluma, te ponavlja potrebu za dugoročnom stabilnošću i dosljednošću u pružanju građanskog odgoja;

4.

 naglašava da će društvenopolitičke i globalne promjene zahtijevati znatno povećanje trenutačne razine kvalitete građanskog odgoja i načina na koji mu se pristupa; zabrinut je zbog toga što muški učenici imaju znatno gore rezultate od svojih kolegica (13); zabrinut je zbog neravnoteža u pogledu prosječne razine građanskog znanja među državama članicama i unutar njih; napominje da se učenici iz ruralnih, udaljenih i socijalno ugroženih područja suočavaju s dodatnim preprekama kad se uključuju u programe građanskog odgoja; potvrđuje da visokokvalitetnom građanskom odgoju pristup moraju imati svi učenici te da on mora biti usmjeren na njihove specifične potrebe u pogledu, među ostalim, financiranja i infrastrukture, što je od ključne važnosti za uspješno stvaranje europskog prostora obrazovanja;

5.

 ističe da, iako su neki aspekti građanskog odgoja prisutni u većini nacionalnih kurikuluma, među državama članicama i unutar njih postoje velike razlike u pogledu razina obrazovanja na kojima se taj predmet poučava, ukupnog broja sati koji su mu posvećeni te sadržaja i metodologija; napominje da samo u nekim državama članicama postoji strukturirano ocjenjivanje, ciljevi, pedagoške orijentacije ili posebno osposobljavanje za nastavnike; napominje da, čak i kad su ti elementi prisutni, postoji jaz između nacionalnih programa i njihove efektivne provedbe u školama;

6.

 podsjeća da kvaliteta nastave ima najjači utjecaj na uspješno učenje te da stoga u području građanskog odgoja, a naročito u pogledu europske i globalne dimenzije građanskog odgoja, prioritet mora biti osnovno i kontinuirano osposobljavanje za sve nastavnike i odgajatelje, neovisno o predmetu za koji su specijalizirani;

7.

 ističe da manjak pouzdanih istraživanja o tome kako učinkovito podučavati i ocjenjivati građanski odgoj te manjak primjerenih pedagoških instrumenata u tu svrhu otežavaju učinkovitu nastavu građanskog odgoja; napominje da neki empirijski dokazi ukazuju na to da pristupi koji obuhvaćaju cijelu školu ili zajednicu imaju pozitivan učinak na građanske vještine i stavove; smatra da bi pristup građanskom odgoju trebao uključivati participativne pedagoške metode kako bi učenici mogli građanstvo i svoju ulogu u Europskoj uniji i državama članicama te svoj doprinos pojedincu i društvu u cjelini doživjeti u svim njihovim dimenzijama;

8.

 žali što se građanskom odgoju ne posvećuje pažnja u početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te u obrazovanju odraslih; traži da se građanski odgoj uvede na sve razine obrazovanja, i to prilagođen posebnim karakteristikama i potrebama polaznika; žali što se dovoljno ne naglašava vrijednost međugeneracijskog konteksta učenja, koji olakšava međugeneracijski dijalog;

9.

 smatra da nikad nije prerano početi učiti o građanstvu na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini; napominje da rani predškolski odgoj ima važnu ulogu u razvoju ključnih društvenih i emocionalnih vještina te da se u toj fazi postavljaju zasade dobrobiti, dijaloga, međusobnog poštovanja, razumijevanja i zajedničkih vrijednosti;

10.

 podsjeća na to da u odgajanju odgovornih i aktivnih građana te u razvijanju društvenih i građanskih vještina, kompetencija i ponašanja ključnu ulogu imaju neformalno i informalno učenje, uključujući volontiranje, mentorski rad, debatiranje i sport;

Politike EU-a u području građanskog odgoja

11.

 žali zbog toga što politički konsenzus oko unapređivanja građanskog odgoja i podučavanja zajedničkim vrijednostima koji postoji na europskoj razini nije pretočen u konkretne ciljeve, referentne vrijednosti i mjere te zaključuje kako politike građanskog odgoja pate od nerealiziranosti;

12.

 smatra da programi EU-a tek u ograničenoj mjeri doprinose unapređenju određenih dimenzija građanskog odgoja, ponajprije zbog nedostatka izričite izravne potpore, ograničenih sredstava i nejednake geografske pokrivenosti; žali zbog toga što projekti koje je EU financirao u tom području dosad nisu imali dalekosežan dugoročni učinak;

13.

 smatra da na razini EU-a javne politike u području građanskog odgoja nisu dosljedne te da trenutačno ne postoji politički instrument kojim bi se na strukturiran način okupila sva relevantna tijela i vlasti;

14.

 zaključuje da su programi EU-a kao što su, među ostalim, Erasmus+, Obzor Europa, Europske snage solidarnosti, Prava i vrijednosti ili Kreativna Europa doprinijeli, uglavnom na neizravan način, aktivnom pružanju građanskog odgoja; primjećuje, međutim, da oni nisu uspjeli imati nikakav sistemski i trajan učinak;

15.

 potvrđuje da na temelju članaka 9., 10., 165. i 166. UEU-a i Povelje EU ima primarnu odgovornost poticati građanski odgoj EU-a, kao način da kod svojih građana produbi znanje o europskom projektu kao uniji demokratskih država te im tako zagarantira pravo na puno sudjelovanje u političkom životu i procesu donošenja odluka na razini EU-a;

16.

 ističe da su građani u okviru Konferencije o budućnosti Europe izrazili želju da se zajednički europski identitet potiče zajedničkim akademskim programom i da se europska dimenzija snažno integrira u obrazovanje, a da su mladi Europljani zatražili da se u nastavne programe uključi upoznavanje s mogućnostima i koristima koje pruža Europa;

17.

 konstatira da su neke države članice svjesne pozitivnog utjecaja koje razvoj europskih politika ima na poticanje obrazovnih promjena u području građanskog odgoja;

18.

 zabrinut je što Komisija nije poduzela ništa konkretno da unaprijedi okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje iz 2018. u pogledu „građanske kompetencije”, dok su druge osnovne kompetencije navedene kao referentne vrijednosti u programu ET 2020. ili su sadržane u namjenskim okvirima kompetencija za olakšavanje nastave i primjene na nacionalnoj razini;

19.

 skreće pozornost na dodjelu nagrade „Europski građanin” za 2021. učeničkim inicijativama za javne rasprave; smatra da zbog sve veće polarizacije demokratska rasprava nikad nije bila važnija; vjeruje da je razvoj vještina i kompetencija za debatiranje sastavni dio građanskog odgoja;

20.

 podsjeća na važnost građanskog odgoja u osvještavanju javnosti o klimatskoj tranziciji i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja do 2030.; ističe kako je građanski odgoj povezan s podučavanjem o održivosti te da je važno koordinirati napore koji se ulažu u to da i jedno i drugo postane sastavni dio javnih politika, kurikuluma, pedagoške prakse i metodike u okviru formalnog, neformalnog i informalnog učenja i obrazovanja;

Preporuke za novi europski građanski odgoj

21.

 potiče države članice da podržavaju, revidiraju i ažuriraju svoje obrazovne sustave i sve oblike nastavnih programa čiji je sadržaj povezan s EU-om na svim razinama obrazovanja i učenja, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, kako bi se osnažila dimenzija EU-a te da pritom potiču regionalne i lokalne vlasti da čine isto, posebno ako su izravno nadležne za obrazovne sustave;

22.

 ističe, u tom pogledu, važnost uvažavanja jezične raznolikosti u okviru europskog građanskog odgoja te poklanjanja dužne pažnje manjinskim, regionalnim i ugroženim jezicima;

23.

 ponavlja svoj poziv državama članicama i obrazovnoj zajednici da u dvosmjerne procese izgradnje građanske pripadnosti koji pružaju osjećaj poštovanja i snage, uključuju sve ljude, pa tako i migrante i osobe migrantskoga podrijetla, te izbjeglice i pripadnike raznih vjerskih zajednica, kako bi osigurale njihovo aktivno sudjelovanje u građanskom i kulturnom životu; smatra da je stimuliranje boljeg razumijevanja građana o tome koji su povijesni i osobni razlozi za migracije, uključujući kolonijalizam, te o zajedničkom kulturnom podrijetlu, važna sastavnica globalnog građanstva;

24.

 traži od država članica da poboljšaju i prošire početne i dodatne mogućnosti stručnog i cjeloživotnog razvoja za nastavnike, odgajatelje, obitelji i širu obrazovnu zajednicu te da im pruže odgovarajuću pomoć i sredstva za podučavanje građanskog odgoja razrađena u uskoj suradnji svih relevantnih aktera diljem EU-a i na nacionalnoj razini;

25.

 u tom pogledu potiče Komisiju da za nastavnike i učenike predmeta građanski odgoj izradi kompetencijski okvir za ključnu kompetenciju „građanstvo” koji će obuhvaćati višejezične i interkulturne kompetencije nastavnog osoblja i uzimati u obzir lokalnu, regionalnu, nacionalnu, europsku i globalnu sferu, slično kao što je to slučaj s Europskim okvirom digitalnih kompetencija, Europskim okvirom kompetencija za poduzetništvo, Europskim okvirom za osobne, društvene i međukulturne kompetencije te nedavno pokrenutim Europskim okvirom kompetencija za održivost, gradeći pritom poveznice među svim tim okvirima;

26.

 ističe potrebu promicanja i poticanja mogućnosti za mobilnost, učenje od kolega i razmjenu primjera najbolje prakse među nastavnim osobljem; smatra da fleksibilnije i hibridne značajke mobilnosti programa Erasmus+ u razdoblju 2021.–2027. predstavljaju priliku da se prošire mogućnosti za mobilnost sadašnjih i budućih nastavnika; potiče Komisiju da promiče kratkoročnu mobilnost nastavnika i uspostavlja dugoročna partnerstva za mobilnost koristeći se digitalnim sredstvima a da pritom ona ne bude zamjena za fizičku mobilnost i međuljudske razmjene;

27.

 apelira na države članice i Komisiju da potiču i olakšaju visokokvalitetno osposobljavanje o temama povezanima s EU-om za nastavnike, ostalo obrazovno osoblje, voditelje udruga i organizacija mladih i instruktore unutar radnog vremena, među ostalim, i tako što će im omogućiti da svoje osposobljavanje dijelom steknu u nekoj drugoj državi članici i pobrinuti se za to da im se priznaju kompetencije za poučavanje o Europskoj uniji;

28.

 poziva na stvaranje i promicanje dodjele oznake „Euro Teacher” (euronastavnik); ponavlja svoj poziv na promicanje i razvijanje nastavničkih akademija Erasmus+ kako bi se poticala europska dimenzija u obrazovanju; poziva Komisiju da osnuje nastavničku akademiju Erasmus+ posvećenu usavršavanju nastavnika, odgajatelja i drugih koji žele steći znanja iz područja građanskog odgoja, kako iz formalnog, tako i iz neformalnog obrazovnog sektora, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje;

29.

 poziva Komisiju i države članice da ojačaju sinergije kako bi sistemski učinak na građanski odgoj bio veći te da zajedno rade na razvoju modula za osnovno osposobljavanje nastavnika kako bi se nastavnici upoznali s europskim obrazovnim sustavima, najboljim pedagoškim praksama, platformama EU-a za razmjenu, alatima i partnerstvima koji odražavaju europske vrijednosti i stimuliraju stvaranje obrazovne kulture u području europskog građanstva, istodobno uvažavajući različitosti u Europi; naglašava potrebu da se takvi moduli uvrste u program spomenutih nastavničkih akademija;

30.

 poziva na to da se priznaju i potvrđuju kompetencije iz područja građanstva koje su stečene neformalnim i informalnim učenjem, uključujući rad s mladima i volontiranje, te da se jačaju spone između formalnog, neformalnog i informalnog učenja u građanskom odgoju;

31.

 smatra da bi u okviru za suradnju u razdoblju nakon 2020. pozornost trebalo usmjeriti na razvoj kurikuluma i nacionalnih sustava ocjenjivanja za predmet građanskog odgoja u koje bi se integrirali svi relevantni aspekti predmetnog područja u skladu s Referentnim okvirom kompetencija za demokratsku kulturu Vijeća Europe i Europskim referentnim okvirom ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, posebno u pogledu socijalnih i građanskih kompetencija, te da se pritom uzme u obzir informalno i neformalno obrazovanje, njegovo koordiniranje i olakšavanje;

32.

 poziva na uspostavu nove radne skupine koja bi se bavila građanskim odgojem kako bi se iskoristio rad koji je obavila radna skupina za promicanje zajedničkih vrijednosti i uključivog obrazovanja do 2020., uspostavljena nakon Pariške deklaracije iz 2015.;

33.

 poziva na izradu konkretnih i mjerljivih ciljeva i referentnih vrijednosti za građanski odgoj, uključujući obrazovanje o europskom građanstvu, u strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog područja i nakon 2021. – 2030.; ističe da bi te ciljeve trebalo pretočiti u konkretne ciljeve za 2025. te da bi oni trebali sadržavati i ciljeve za učenike u nepovoljnom položaju i biti uključeni u poseban akcijski plan za obrazovanje u području europskog građanstva, uzimajući pritom u obzir perspektivu cjeloživotnog učenja, počevši od ranog djetinjstva;

34.

 naglašava potrebu za strukturiranijim pristupom utvrđivanju i objavljivanju rezultata postignutih u okviru projekata građanskog odgoja iz raznih programa EU-a, posebno Erasmus+, Obzor Europa, Europa za građane i program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, Kreativna Europa i Europske snage solidarnosti, kako bi se ti rezultati širili diljem Unije, te da u taj proces treba uključiti Europski parlament; smatra da je u tu svrhu potrebno uspostaviti mehanizam za trajno preispitivanje i analizu na razini EU-a kako bi se utvrdili primjeri dobre prakse koji se mogu širiti i čija se upotreba može povećati da bi se doprinijelo sistemskim i dugoročnim promjenama javnih politika;

35.

 ističe kako je potrebno ostvariti odlučan napredak u istraživanjima o tome kako najbolje poučavati i ocjenjivati građanski odgoj, posebno u ranom djetinjstvu, te koja je uloga mogućnosti koje pružaju razni oblici formalnog, neformalnog i informalnog učenja, i pratiti provedbu na temelju dostatnih i ažuriranih usporedivih podataka iz svih država članica; naglašava važnost ključne mjere 2., ključne mjere 3., predsjedatelja programa Jean Monnet i programa Obzor Europa; pozdravlja veći fokus ključne mjere 2. na „zajedničke vrijednosti, građanski angažman i sudjelovanje” u programu Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027.;

36.

 ističe potrebu za većim ulaganjem u razne oblike obrazovanja o Europskoj uniji na školskoj i sveučilišnoj razini jačanjem postojećih mreža i razvojem novih kurikuluma prilagođenih toj vrsti osposobljavanja; poziva na uključivanje nastavnog osoblja specijaliziranog za europska pitanja u istraživanje i uvođenje najboljih nastavničkih metoda i alata za poučavanje građanskog odgoja uz korištenje dostupnih sredstava i izvora EU-a;

37.

 naglašava da sadržajna ravan građanskog odgoja mora ići ruku pod ruku s pružanjem digitalnih vještina i znanja kako bi se učenici pripremili ne samo za digitalnu tranziciju nego i za odgovornu upotrebu digitalnih medija;

38.

 ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji i državama članicama da izrade zajedničko i participativno obrazovno istraživanje, naročito načine testiranja u predmetu građanski odgoj, uključujući građanstvo EU-a, koji će biti usporedivi diljem Unije, te da za to istraživanje jasno definiraju mandat i ciljeve u području EU kompetencija; preporučuje da se provede posebno istraživanje Eurobarometra o općem znanju građana o EU-u proširenjem opsega postojećeg niza istraživanja o građanstvu i demokraciji u Europskoj uniji;

39.

 poziva Komisiju da kao sastavni dio svih projekata za mobilnost u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti uvrsti module za učenje o europskom građanstvu i programe posjeta lokalitetima koji imaju memorijalni i povijesni značaj za Uniju i zemlje domaćine kako bi se promicao interkulturni pristup povijesti temeljen na dijalogu i jačale europske vrijednosti i načela;

40.

 poziva Komisiju da aktivnije promiče građanski odgoj i obrazovanje za sve građane, uključujući odrasle, i da to odrazi u relevantnim programima financiranja i radnim skupinama; traži od Komisije da inicijative programa vještina za Europu poveže s kompetencijama u području građanstva, a digitalno građanstvo uključi u izradu europskog certifikata digitalnih vještina;

41.

 poziva na stvaranje europskih oznaka za škole i sveučilišta koja aktivno promiču građanski odgoj; poziva na stvaranje europske nagrade kojom će se pružati potpora nastavnom osoblju i lokalnim subjektima koji aktivno promiču obrazovanje o Europi;

42.

 traži od Komisije da ocijeni mogućnost uvođenja u program Građani, jednakost, prava i vrijednosti novog posebnog potprograma s namjenskim proračunskim sredstvima za poticanje građanskog odgoja te da u okviru programa Erasmus+ i Obzor Europa intenzivira mjere i aktivnosti usmjerene na građanstvo raspisivanjem namjenskih poziva; apelira na Komisiju da u potpunosti iskoristi 2022. kao Europsku godinu mladih za izradu konkretnih programa i mehanizama za jačanje europskog građanstva i identiteta;

43.

 smatra da je važno dodatno upoznati obrazovnu zajednicu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja o postojećim mogućnostima na razini EU-a; smatra da je za lakši pristup programima važno pružiti prilagođenu potporu; traži da se u sva djelovanja EU-a u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja građanski odgoj stavi u posebno žarište, naročito u okviru aktivnosti centara strukovne izvrsnosti;

44.

 ističe ulogu Kuće europske povijesti za poticanje razvoja posebnih programa, instrumenata i aktivnosti kojima se izgrađuje uvjerljiv narativ o europskoj integraciji i temeljnim vrijednostima, naročito za učenike, studente i nastavnike svih razina obrazovanja; traži od Komisije da surađuje s Parlamentom u razmatranju načina na koji bi se Kuća europske povijesti mogla decentralizirati kako bi postala pristupačnija, uključujući i iz država članica, naročito obrazovnoj zajednici, putem, među ostalim inicijativama, pojačane suradnje s kulturnim institucijama država članica, putujućim izložbama i mrežom stalnih izaslanstava;

45.

 traži da se donese sveobuhvatna europska strategija za europski građanski odgoj, kao i uspostava potpornih platformi za promicanje njezine provedbe, te da u žarištu te strategije budu zajedničke demokratske vrijednosti i načela EU-a, kao što su ljudsko dostojanstvo, demokracija, vladavina prava, ljudska prava, ravnopravnost, tolerancija, poštovanje različitosti i sloboda svijesti, kako bi građani bolje razumjeli institucije EU-a, podjelu nadležnosti, proces donošenja odluka i javne politike EU-a, da se pritom jača svijest javnosti o koristima, pravima i obvezama povezanim s građanstvom EU-a i produbljuje znanje o europskim integracijama, mogućnostima aktivnog sudjelovanja u Unijinim demokratskim procesima i postupcima donošenja odluka te jača osjećaj zajedničke građanske pripadnosti;

46.

 potiče organizacije civilnog društva, institucije, stručnjake i djelatnike koji rade u području građanskog odgoja da intenziviraju suradnju i razvijaju sinergije s pomoću otvorenih transnacionalnih mreža; ističe ulogu koju je inicijativa za umrežavanje europskog građanskog odgoja NECE imala u pružanju foruma i postavljanju građanskog odgoja kao prioriteta na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini; poziva na daljnju institucionalizaciju takvih europskih mreža jer se njima razvijaju i promiču inicijative građanskog odgoja diljem Unije i izvan nje;

47.

 naglašava da bi u strategiju trebalo ugraditi perspektivu cjeloživotnog učenja i perspektivu zajednice, uključujući informalne i neformalne sektore te poduzeća i nevladine organizacije, naročito one koje primaju sredstva EU-a, i što bi izravno trebalo doprinositi širenju znanja o EU-u među sudionicima i u zajednicama u kojima su aktivni;

48.

 smatra da u strategiji treba predvidjeti sinergije s relevantnim mjerama EU-a u području mladih i njegovim politikama za borbu protiv rasizma, antisemitizma, islamofobije, ksenofobije, mržnje prema pripadnicima LGBTIQ skupina i diskriminacije žena i manjina, i to povezivanjem s akcijskim planom EU-a za borbu protiv rasizma i financiranjem instrumenata poput programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti;

49.

 poziva na uključivanje perspektive građanskog odgoja u relevantne programe EU-a te na jačanje sinergija među njima kako bi se povećao sistemski učinak građanskog obrazovanja, među ostalim uvođenjem i pružanjem modula za građanstvo EU-a koji će se pohađati kao edukacija prije ili usporedno s pokretanjem projekta koji se financira iz strukturnih fondova EU-a ili iskorištavanjem prilike za mobilnost u okviru programa kao što su Erasmus+ ili Europske snage solidarnosti; smatra da bi se po završenom modulu o europskom građanskom odgoju trebao dobiti certifikat u vidu mikrokvalifikacije;

50.

 potiče Komisiju da promiče učenje o EU-u u školama tijekom pregovora sa zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji;

51.

 ističe potrebu za većim ulaganjem u obrazovne formate o Europskoj uniji na školskoj i sveučilišnoj razini razvojem novih kurikuluma, kako za formalno obrazovanje tako za stručno osposobljavanje i usavršavanje; traži od Komisije da iznese preporuku s indikativnim kurikulumima za programe europskog i globalnog građanstvog odgoja za osnovno, srednjoškolsko, strukovno i visoko obrazovanje, koje će države članice moći usvojiti ako žele, uz potpuno poštovanje odredbi Ugovora, posebno članka 165. UFEU-a, a koji će biti izrađeni zajedno sa stručnjacima iz država članica, fakultetima specijaliziranim za europske poslove, nastavnicima, odgajateljima, studentima i širom obrazovnom zajednicom te popraćeni poticajnim mjerama za njihovo prihvaćanje; smatra da bi se takvim zajedničkim oglednim kurikulumima trebalo poticati bolje razumijevanje povijesti europske integracije, organizacije i strukture postojećih institucija EU-a, europskog izbornog postupka i postupka donošenja odluka, uključujući načine sudjelovanja građana u demokratskom životu Unije, uz kombinaciju različitih pedagoških pristupa i metoda, uključujući teorijsko učenje i učenje kroz projekte, prilagođeno potrebama učenika;

52.

 poziva Komisiju da intenzivira svoj rad na građanskom odgoju kako bi poboljšala kvalitetu i pristupačnost te vrste obrazovanja u svim državama članicama te da razvijanje europske dimenzije u građanskom odgoju podupire za sve dobne skupine; smatra da bi za stvaranje sinergija u pogledu građanskog odgoja na europskoj razini trebalo zadužiti jednu permanentnu strukturu, koja će upravljati sredstvima EU-a dodijeljenima u tu svrhu te koordinirati napore da se donesu zajedničke metode, prakse, alati i sadržaj; smatra da bi ta struktura trebala biti zadužena i za prikupljanje podataka i procjenu utjecaja koje će imati mjere građanskog odgoja financirane iz proračuna Unije kako bi se proširila primjena onih najuspješnijih te kako bi Komisija na temelju toga mogla iznositi političke i zakonodavne prijedloge u tom području; smatra da bi se u okviru te strukture trebale podupirati mogućnosti osposobljavanja nastavnika i odgajatelja u području građanskog odgoja te poticati međunacionalne razmjene;

53.

 smatra da je hitno potrebno pokrenuti rad u tom smjeru, i to uvođenjem studije izvedivosti koja će biti usmjerena na prikupljanje podataka i procjenu učinka aktivnosti u području građanskog odgoja, što bi koordinirali posebni odjeli za građanski odgoj u Glavnoj upravi Komisije za obrazovanje, mlade, sport i kulturu i u Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu; smatra da bi to mogla biti prilika za povećanje potpore mjerama građanskog odgoja koje poduzimaju države članice, njihovo bolje koordiniranje i provedbu, kao i za pružanje strateške orijentacije razvoju nacionalnih struktura i nastavnih programa za građanski odgoj te uspostavu minimalnih zajedničkih standarda u pogledu sadržaja i metodologije europskog građanskog odgoja diljem Unije; smatra da bi spomenuti odjeli u tu svrhu trebali angažirati države članice, Europski parlament, učenike i širu obrazovnu zajednicu;

54.

 pohvaljuje program škola ambasadora, kojim se povećava svijest učenika o europskoj parlamentarnoj demokraciji i europskim vrijednostima, kao i inicijativu Euroscola, koja učenicima srednjih škola nudi praktično i neposredno iskustvo rada u vijećnici Europskog parlamenta, koji predstavljaju održivu dodanu vrijednost u smislu individualnog stjecanja znanja iz područja građanskog odgoja i aktivnog sudjelovanja u demokratskom životu; traži da se za učenike i nastavnike uvedu certifikati te da im se priznaju vještine i kompetencije koje ondje stječu kao sudionici; smatra da je to primjer najbolje prakse i da bi je trebalo proširiti kako bi imala sistemski učinak diljem Unije;

55.

 potiče države članice da uspostave i razrade nacionalne programe volontiranja; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za uzajamno priznavanje među nacionalnim sustavima te da intenziviraju europsku suradnju u civilnoj službi i programima volontiranja mladih; potiče nacionalne programe volontiranja i civilnih službi da europska iskustva mobilnosti ostvaruju na recipročnoj osnovi;

56.

 poziva Komisiju i države članice da razvijaju europsku građansku mobilnost u okviru Europskih snaga solidarnosti namijenjenu mladima kako bi se doprinijelo istinskom europskom građanskom angažmanu i civilnoj službi; imajući to na umu, traži od Komisije i država članica da znatno povećaju sredstva za Europske snage solidarnosti; naglašava da se europski standardi za volonterske aktivnosti, kao što su financijska potpora volonterima, osiguranje, učenje, osposobljavanje, socijalna uključenost i načelo zabrane zamjene radnih mjesta, moraju primjenjivati u svakom budućem razvoju Europskih snaga solidarnosti; ustraje u tome da aktivnosti Europskih snaga solidarnosti mogu biti samo nadopuna, a ne zamjena za nacionalne programe volontiranja ili civilne službe;

57.

 smatra da su u povijesti europske integracije otok Ventotene i njegov manifest imali odlučujuću ulogu; ističe da je otok Ventotene simbol sjećanja na europsku integraciju te podsjetnik da treba štiti zajedničke europske vrijednosti; ističe njegov doprinos razvoju europskog građanskog odgoja, posebno aktivnim uključivanjem mladih u godišnji seminar koji se ondje održava o europskoj integraciji otkako ga je 1982. pokrenuo Altiero Spinelli; ističe i simboličnu važnost radova na adaptaciji zatvora na otoku Santo Stefano i njegov potencijal da postane referentno mjesto za stalne kulturne razmjene, javne događaje, izložbe i rasprave; smatra ga stoga povijesnom prijestolnicom moralne i intelektualne izgradnje europskih vrijednosti;

58.

 poziva Komisiju i države članice da jednako ulažu u formalne mjere u području građanskog odgoja te u potporu neformalnom građanskom odgoju, nastavnim i izvannastavnim aktivnostima te da ojačaju programe EU-a kojima se podupiru građanski odgoj i obrazovanje; poziva na to da se u Mehanizam za oporavak i otpornost i u obrazovne programe koji se financiraju iz sredstava EU-a uključe konkretni ciljevi povezani s građanskim odgojem; traži da se dodijeli više financijskih sredstava za aktivnosti, alate i mjere Parlamenta povezane s promicanjem građanskog odgoja u svim državama članicama, naročito Euroscoli; poziva Komisiju da odobri pilot-projekte koje je predložio Parlament i koji su osmišljeni za jačanje građanskog odgoja; inzistira na potrebi da se za razvoj usporedivog testiranja na razini EU-a u području građanstva izdvoje namjenska proračunska sredstva;

59.

 smatra da je Konferencija o budućnosti Europe blagovremena prilika za održavanje višerazinske rasprave o razvoju politika u području obrazovanja, mladih i kulture; poziva države članice i Komisiju da prihvate zaključna izvješća radne skupine Konferencije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport te da djeluju po tim zaključcima; smatra da bi se trebale uvesti podijeljene nadležnosti u području obrazovanja, barem u području građanskog odgoja, pri čemu Unijino izvršavanje te nadležnosti neće sprečavati države članice da izvršavaju svoje nadležnosti;

60.

 poziva Komisiju da razmotri mogućnost pružanja potpore izgradnji spomenika Europskoj uniji u svakoj općini država članica kako bi građani imali vizualni simbol europske integracije;

61.

 poziva države članice da ulože dodatne napore u provedbi Preporuke Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju izvanškolskog i neformalnog učenja (14) jer su brojne kompetencije stečene tim vrstama učenja povezane s razvojem građanskih kompetencija, nadopunjuju ih ili su nužne za njihov razvoj;

o

o o

62.

 nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)  SL C 316, 22.9.2017., str. 182.

(2)  SL C 494, 8.12.2021., str. 2.

(3)  SL C 415, 1.12.2020., str. 16.

(4)  SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(5)  SL C 195, 7.6.2018., str. 1.

(6)  SL C 66, 26.2.2021., str. 1.

(7)  SL C 241, 21.6.2021., str. 3.

(8)  SL C 58, 15.2.2018., str. 57.

(9)  SL C 11, 12.1.2018., str. 16.

(10)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0452.

(11)  SL C 369, 11.10.2018., str. 11.

(12)  SL C 99, 1.3.2022., str. 96.

(13)  Schulz, W. i dr., Becoming Citizens in a Changing World, IEA International Civic and Citizenship Education Study 2016 International Report, izdanje Springer, Cham, 2016. („Postati građaninom svijeta koji se mijenja”, Međunarodna udruga za vrednovanje obrazovnih postignuća, Izvješće o međunarodnom istraživanju o građanskom odgoju).

(14)  SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

Top