31.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 173/41

Glavni izvjestitelj:

Daniel MAREELS

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni BRRD-a (1), odnosno točnije o ostvarivanju usklađenog nacionalnog rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u stečajnom postupku. Prijedlog je dio šireg paketa nedavno objavljenih prijedloga za daljnju reformu banaka (2). Paket je u biti usmjeren na prijenos prijedloga sastavljenih na temelju rada u međunarodnom okviru, odnosno u sklopu skupine G20, Bazelskog odbora i Odbora za financijsku stabilnost.

1.2.

Za EGSO je i daljnje od presudne važnosti da bankarski sustav bude otporan i dobro kapitaliziran, što predstavlja preduvjet i osnovu za održavanje financijske stabilnosti. U isto vrijeme, od ključne važnosti je i da se, u slučaju bankarske krize, prvenstveno koristi privatni kapital dioničara i drugih bankovnih vjerovnika (tzv. bail-in), odnosno da se ne poseže za javnim sredstvima ili sredstvima poreznih obveznika. Također bi u potpunosti trebalo izuzeti plaće i mirovine zaposlenika.

1.3.

EGSO pozdravlja činjenicu da se aktualni prijedlog preuzima iz gore navedenog paketa (vidjeti točku 1.1) i da ga se smatra prioritetom. Nedavni razvoj događaja kojim se državama članicama omogućuje da pojedinačno i na temelju vlastitog tumačenja u tom području usvajaju zakonodavstvo može dovesti do poteškoća, npr. kod primjene bail-in instrumenta. Potrebno je promijeniti smjer i napustiti individualni pristup u korist usklađenog pristupa na razini EU-a kako bi se ista pravila BRRD-a primjenjivala svugdje.

1.4.

Usklađenim pristupom mogu se također izbjeći daljnja narušavanja između država članica i nepoželjno tržišno natjecanje. Odbor smatra da je bitno stvoriti ravnopravnije uvjete među institucijama i državama članicama kao i smanjiti rizike u financijskom sektoru.

1.5.

Odbor pozdravlja činjenicu da prijedlog doprinosi otpornosti sanacijskog mehanizma kao i da istodobno poboljšava i ubrzava njegovu operativnu primjenjivost.

1.6.

Odbor smatra da je potreban okvir za apsorpciju gubitaka za sve banke. U tom pogledu pozdravlja činjenicu da ovaj prijedlog doprinosi provedbi posebnih mjera koje su relevantne za globalno sistemski važne banke. Tim mjerama se utvrđuje da GSV banke (3) moraju raspolagati većim kapacitetom pokrića gubitaka, tzv. TLAC (4), koji se može aktivirati u slučaju krize. Ovaj prijedlog također doprinosi provedbi bail-in instrumenta za druge banke, čime se, prema potrebi, ublažava rizik od pravne rasprave.

1.7.

Odbor pozdravlja uključivanje gore spomenutog okvira o ukupnom kapacitetu pokrića gubitaka u postojeće europske preduvjete za sve banke – tzv. MREL (5), tako da sve GSV banke podliježu usklađenom zakonodavstvu. Nadalje, integracijom u jedan okvir poboljšat će se učinkovitost i djelotvornost postupka sanacije.

1.8.

Banke imaju vrlo važnu ulogu u financiranju gospodarstva, te posebice kućanstava i MSP-ova. Iz tog razloga važno je da potencijalni negativni učinak na troškove financiranja banaka bude sveden na što manju mjeru. Istodobno, nova pravila trebaju osim olakšavanja i omogućavanja izdavanja neosiguranih dužničkih instrumenata ponuditi i najveću moguću jasnoću i pravnu sigurnost svim stranama, uključujući ulagačima. Važno je da su pravila o zaštiti potrošača u potpunosti važeća kao i da se primjenjuju u praksi.

1.9.

Predloženi pristup, prema kojem se nova pravila primjenjuju samo za buduća izdavanja dužničkih instrumenata čini se kao najrealnija opcija i stoga je treba podržati.

2.1.

Aktualni prijedlog (7) dio je paketa koji se sastoji od pet zakonodavnih prijedloga (8) u području bankarstva koje je Komisija nedavno objavila i temelji se na postojećem zakonodavstvu na tom području (9). Radi bržeg usvajanja i provedbe, prijedlog se izdvaja iz paketa.

2.2.

Cilj paketa je prenošenje tekstova koji su nastali na osnovu rada Bazelskog odbora za nadzor banaka i Odbora za financijsku stabilnost, uzimajući u obzir rezultate poziva na dostavljanje dokaza koji je organizirala Komisija s ciljem ocjenjivanja učinkovitosti i djelotvornosti aktualnog zakona o bankarstvu.

2.3.

Općenito, ovaj paket prijedloga prije svega je namijenjen:

2.3.1.

povećanju otpornosti financijskih institucija EU-a i jačanju financijske stabilnosti

2.3.2.

poboljšanju kreditnog kapaciteta banaka radi potpore gospodarstvu Europske unije i

2.3.3.

promicanju uloge banaka u postizanju dubljih i likvidnijih tržišta kapitala, s ciljem podržavanja uspostave unije tržišta kapitala.

2.3.4.

Također možemo ovdje navesti da su prijedlozi usmjereni na sofisticiraniju i sveobuhvatnu primjenu načela proporcionalnosti u korist malih i/ili manje kompleksnih banaka.

2.4.

U tom kontekstu, aktualni prijedlog usmjeren je na stvaranje usklađenog nacionalnog rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata. To je važno za sanaciju banaka u okviru Direktive o oporavku i sanaciji banka.

2.5.

U slučaju takve sanacije važno je da gubitke prvo snosi privatni kapital, a ne porezni obveznici ili tijela javne vlasti. To će se postići bail-in instrumentom, odnosno otpisivanjem dugova ili pretvaranjem dugova u rizični kapital.

2.6.

U tu svrhu, sve banke moraju raspolagati minimalnom razinom kapitala i prihvatljivih obveza odnosno ispunjavati minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL).

2.7.

Novi element predstavlja činjenica da su sklopljeni međunarodni sporazumi u pogledu dodatnih uvjeta za globalne sistemski važne banke, u okviru napora za rješavanje problema too big to fail (prevelik da bi propao). U okviru jednog od gore navedenih prijedloga iz paketa predlaže se uključivanje baš tog uvjeta, poznatog kao ukupan kapacitet pokrića gubitaka (TLAC) u postojeći sustav MREL-a za te banke.

2.8.

Obje obveze već su potaknule (10) niz država članica da usklade svoje zakone o nesolventnosti na nacionalnoj razini prema rangiranju određenih bankovnih vjerovnika.

2.9.

Te prilagodbe provode se na različite načine u državama članicama, što nije idealno niti poželjno u svjetlu postavljenih ciljeva. Ovaj prijedlog usmjeren je na rješavanje tog problema uvođenjem usklađenih pravila (vidjeti točku 2.4).

3.1.

Općenito, pozdravljamo ovaj paket mjera i ovaj prijedlog. Njima se dodatno nadopunjuju i poboljšavaju važni napori za reformu poduzeti nakon krize u svrhu jačanja financijskog sektora. Oni također doprinose daljnjem smanjenju rizika u ovom sektoru.

3.2.

Općenito, važno je da bankarski sustav i dalje bude otporan i dovoljno kapitaliziran. A to je pak važno za održavanje financijske stabilnosti. Za stabilnost je važno da se, u slučaju bankarske krize, prvenstveno koristi privatni kapital dioničara i drugih bankovnih vjerovnika (tzv. bail-in). Takvim se pristupom želi spriječiti posezanje za javnim sredstvima ili sredstvima poreznih obveznika. Također, od toga bi u potpunosti trebale biti izuzete plaće, mirovine i ostale fiksne naknade zaposlenika (11).

3.3.

Ovaj pristup trebao bi se primjenjivati na sve banke. U tom pogledu EGSO izražava svoje zadovoljstvo naporima poduzetima za izradu pojačanih propisa za globalne sistemski važne banke, u skladu s dogovorima postignutima na razini skupine G20.

3.4.

Odbor se slaže da se tim prijedlogom sustav ukupnog kapaciteta pokrića gubitaka uključi u postojeći zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kako je i predviđeno u Direktivi o oporavku i sanaciji banaka. Time bi se poboljšala ne samo primjena postojećih pravila, već bi se postavili i temelji usklađenog režima za najveće važne banke. To će pak imati pozitivan učinak na operativnu primjenjivost propisa.

3.5.

S obzirom na iznimno važnu ulogu koju banke imaju u financiranju gospodarstva, a posebice kućanstava i MSP-ova, izdavanje takvih instrumenata treba se odvijati pod dobrim uvjetima i što je moguće sveobuhvatnije. Novi propisi trebali bi doprinijeti jasnoći i pravnoj sigurnosti za sve strane, uključujući ulagače. Pozornost je također potrebno posvetiti troškovima. Nova pravila trebala bi u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti mogući negativni učinak na troškove financiranja banaka.

3.6.

Već je sama činjenica da su neke države članice velikom brzinom počele usklađivati nacionalno zakonodavstvo o insolventnosti, kako bi bile ukorak s razvojima na tom području na europskoj i međunarodnoj razini, izuzetno pozitivna.

3.7.

Nažalost, to se odvija neusklađeno, što dovodi do znatnih razlika među državama, kao i do brojnih neželjenih učinaka, poput nesigurnosti za izdavatelje i postupanje s njima kod primjene bail-ininstrumenta. To također može otežati primjenu Direktive o oporavku i sanaciji banka u pogledu banaka koje su aktivne u više zemalja.

3.8.

Odbor smatra da nije poželjno da se prema neosiguranim dužničkim instrumentima postupa na različite načine, jer bi to moglo, između ostalog, dovesti do narušavanja odnosa između financijskih institucija i država članica te neželjene konkurencije na tržištu.

3.9.

Stoga je poželjno brzo djelovanje, pri čemu pravi izazov ne predstavlja odustajanje od individualnog pristupa u državama članicama, već štoviše, prilagođavanje na usklađeni pristup. To bi dovelo ne samo do postizanja ravnopravnijih uvjeta između institucija i država, već istodobno i do učinkovitijeg ostvarivanja temeljnih ciljeva financijske stabilnosti i smanjenja rizika u financijskom sektoru.

3.10.

Novi propisi ne sadrže odredbe o mogućnostima, odnosno nemogućnostima određenih ulagača za kupovinu ili stjecanje ovih neosiguranih dužničkih instrumenata. Takve odredbe u Direktivi o oporavku i sanaciji banaka vjerojatno nisu prikladne, uostalom, riječ je o tome da zaštita potrošača (12) na ovom području bude u potpunosti primjenjiva i da u praksi ostvaruje svoj puni učinak.

3.11.

Ova pravila primjenjuju se samo za predviđena buduća izdavanja, a ne za postojeće instrumente. U svrhu pravne sigurnosti te potencijalno nenamjernih učinaka na tržišta, izdavatelje i ulagače, ovo bi se moglo smatrati razumnim pristupom, iako bi moglo imati određene (privremene) posljedice za nadzorne organe.

3.12.

Naposljetku, bilo bi poželjno da se utvrdi realističan datum stupanja na snagu (13).

—

Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD) iz 2013. kojima se utvrđuju bonitetni zahtjevi za kreditne institucije (npr. banke) i investicijska društva te pravila o upravljanju i nadzoru,

—

Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRMR) koje su usvojene 2014. godine i kojima se utvrđuju pravila o oporavku i sanaciji posrnulih institucija te uspostavlja jedinstveni sanacijski mehanizam.