Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016IP0280

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica (2015/2887(RSP))

SL C 86, 6.3.2018, p. 140–146 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

6.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 86/140


P8_TA(2016)0280

Konkurentnost europske industrije opskrbe željeznica

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica (2015/2887(RSP))

(2018/C 086/20)

Europski parlament,

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

uzimajući u obzir studiju Komisije naslovljenu „Pregled sektora i studija konkurentnosti industrije opskrbe željeznice” (ENTR 06/054),

uzimajući u obzir studiju Europskog parlamenta „Cestovni prijevoz tereta: zašto prijevoznici u EU-u preferiraju kamione u odnosu na vlakove”

uzimajući u obzir pitanje Komisiji o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica (O-000067/2016 – B8-0704/2016),

uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

Specifična priroda i strateška važnost europske industrije opskrbe željeznica za europsku industrijsku renesansu

1.

ističe da je u europskoj industriji opskrbe željeznica, koja obuhvaća proizvodnju lokomotiva i željezničkih vozila, opreme povezane s prugama, elektrifikacijom, signalizacijom i telekomunikacijom te održavanje i usluge zamjene dijelova, i koja uključuje brojna mala i srednja poduzeća, ali i vodeća poduzeća u toj industriji, zaposleno 400 000 osoba, da ona 2,7 % svojeg godišnjeg prometa ulaže u istraživanje i razvoj te da predstavlja 46 % svjetskog tržišta industrije opskrbe željeznica; budući da je u željezničkom sektoru općenito, uključujući i poslovne subjekte i infrastrukturu, izravno zaposleno preko 1 milijun osoba, a neizravno 1,2 milijuna; naglašava da te brojke jasno upućuju na važnost industrije opskrbe željeznica za rast europske industrije, radna mjesta i inovacije, kao i na činjenicu da taj sektor u udjelu od 20 % doprinosi ostvarenju cilja reindustrijalizacije;

2.

skreće pozornost na specifičnu prirodu tog sektora, za koji su karakteristični proizvodnja opreme čiji je životni vijek do 50 godina, velik intenzitet kapitala, velika ovisnost o javnoj nabavi i obveza pridržavanja izrazito visokih sigurnosnih standarda;

3.

podsjeća na činjenicu da su željeznice od ključne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena i za suočavanje s drugim sveprisutnim trendovima, poput urbanizacije i demografskih promjena; stoga potiče Komisiju da konkretnim političkim mjerama i ciljanim ulaganjima podrži ciljeve promjene prijevoznih sredstava i putnika i robe u korist željeznica, kako je definirano u Bijeloj knjizi iz 2011. o prometu; ističe da je u skladu s konferencijom COP21 te klimatskim i energetskim ciljevima EU-a za 2030. prijelaz na željeznice i druge vrste održivog, energetski učinkovitog i elektrificiranog prijevoza nužan za ostvarenje željene dekarbonizacije prijevoza; u tom kontekstu traži od Komisije da iskoristi najavljenu Komunikaciju o dekarbonizaciji prometa i predloži nove mjere kojima će se podržati razvoj energetski učinkovitih tehnologija za industriju opskrbe željeznica;

4.

primjećuje da kao vodeća industrija na svjetskom tržištu po pitanju tehnologije i inovacija, industrija opskrbe željeznica ima ključnu ulogu za ostvarenje cilja Komisije koji se odnosi na 20 postotnu industrijalizaciju;

5.

smatra da se europska industrija opskrbe željeznica može osloniti na brojne pozitivne faktore koji se odnose ne samo na dobru ekološku učinkovitost te vrste prijevoza, već i na veliko tržište i mogućnost olakšavanja masovnog prijevoza; uviđa, međutim, da se danas taj sektor suočava s trostrukom konkurencijom: intermodalnom, međunarodnom, a ponekad čak i konkurencijom među samim poduzećima;

Očuvanje vodeće pozicije europske industrije opskrbe željeznica na svjetskoj razini

6.

naglašava da se očekuje da će do 2019. godišnja stopa rasta dostupnih međunarodnih tržišta industrije opskrbe željeznica iznositi 2,8 %; ističe da, dok je EU u velikoj mjeri otvoren za konkurente iz trećih zemalja, u trećim zemljama postoji niz prepreka kojima se diskriminira europska industrija opskrbe željeznica; skreće pozornost na činjenicu da se konkurenti iz trećih zemalja, posebno Kine, brzo i agresivno šire u Europi i ostalim dijelovima svijeta, često uz jaku političku i financijsku potporu svojih matičnih zemalja (u vidu, primjerice, velikodušnih izvoznih kredita izvan područja primjene pravila OECD-a); smatra da zbog takve prakse može doći do nepoštene konkurencije kojom se ugrožavaju radna mjesta u Europi; stoga ističe potrebu za poštenim i jednakim uvjetima u svjetskom tržišnom natjecanju te za uzajamnim pristupom tržištu kako bi se uklonio rizik od gubitka radnih mjesta i zaštitilo industrijsko znanje u Europi;

7.

naglašava da čak i unutar europskog tržišta željeznica mnoga poduzeća EU-a, posebno mala i srednja, smatraju da je prekogranično poslovanje otežano i skupo zbog i administrativne i tehničke fragmentacije tržišta; smatra da je za očuvanje dominacije europske industrije opskrbe željeznica na svjetskoj razini od ključne važnosti ostvariti cilj uspostave jedinstvenog europskog željezničkog područja;

Plan inovacija za obnovu europske željezničke industrije

8.

smatra da je industrija opskrbe željeznica jedna od ključnih industrija za europsku konkurentnost i inovacije; potiče na donošenje mjera zahvaljujući kojima će Europa u pogledu tehnologije i inovacije i dalje prednjačiti u tom sektoru;

9.

pozdravlja odluku o osnivanju zajedničkog poduzeća Shift2Rail (S2R) i nedavno objavljene prve pozive na dostavu ponuda; traži da se sve aktivnosti iz područja istraživanja i razvoja u okviru poduzeća Shift2Rail provedu brzo i u zadanom roku; kritizira činjenicu da mala i srednja poduzeća u maloj mjeri sudjeluju u poduzeću Shift2Rail, što je djelomično posljedica skupoće i složenosti tog instrumenta; potiče upravni odbor da analizira sudjelovanje malih i srednjim poduzeća u drugom pozivu za pridružene članove i da izvuče pouku iz njega te razmotri mogućnost raspisivanja posebnih natječaja za mala i srednja poduzeća; traži od Komisije da zajamči usklađenost s odredbama u pogledu uravnotežene zastupljenosti malih i srednjih poduzeća i regija;

10.

ističe da su potencijal za inovacije, ulaganje u istraživanje i razvoj, defragmentacija tržišta i stvaranje klastera od ključne važnosti za očuvanje međunarodne konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica;

11.

traži od Komisije da u cijelosti mobilizira razne instrumente financiranja EU-a, da istraži i iskoristi dodatne mogućnosti financiranja poduzeća Shift2Rail i da se zalaže za ostvarenje sinergije među raznim fondovima EU-a te u odnosu na privatna ulaganja; u tom kontekstu traži od Komisije da namijeni dodatna sredstva EU-a za financiranje željezničke tehnologije koja nije obuhvaćena poduzećem Shift2Rail (primjerice namjenski pozivi na dostavu ponuda u vezi s istraživanjem u sektoru željeznica izvan poduzeća Shift2Rail u okviru programa Obzor 2020., instrument InnovFin, CEF, strukturni fondovi, EFSU), među ostalim i putem pilot programa poduzeća Shift2Rail u kojemu se financiranje EU-a povezuje sa strukturnim i drugim fondovima EU-a za inovacije;

12.

traži od Komisije da surađuje s tim sektorom kako bi osigurala da se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebno Europskog fonda za regionalni razvoj, koriste na najbolji mogući način u okviru davanja potpore projektima istraživanja i razvoja u željezničkom sektoru na regionalnoj razini; također je potiče da se usredotoči na budućnost industrije opskrbe željeznica nakon 2020.;

13.

smatra da su klasteri važan instrument za povezivanje relevantnih dionika na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i tijela javne vlasti, sveučilišta, istraživačke institute, industriju opskrbe željeznica, socijalne partnere i ostale industrije povezane s mobilnosti; poziva Komisiju da do 2016. donese strategiju stvaranja klastera za rast; traži od Komisije i država članica da povećaju svoju potporu inovacijskim projektima koje razvijaju željeznički klasteri, kao i drugim inicijativama kojima se povezuju mala i srednja poduzeća, velika poduzeća i istraživački instituti u okviru industrije opskrbe željeznica na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini; smatra da će se morati predvidjeti mogućnost javnog financiranja stvaranja klastera; u tom kontekstu skreće pozornost na mogućnosti koje se nude u okviru novih instrumenata financiranja (EFSU itd.);

14.

smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost da se u cilju razmjene najboljih praksi i lakšeg udruživanja na europskoj razini osnuje forum preko kojega bi se povezale poduzeća koja posluju duže vrijeme, novoosnovana (start-up) i supsidijarna (spin-off) poduzeća s inovativnim idejama za željeznički sektor, posebno u području digitalizacije; smatra da bi Komisija trebala razmotriti načine poticanja suradnje između velikih poduzeća i malih i srednjih poduzeća u istraživačkim projektima koji su povezani s industrijom opskrbe željeznica;

15.

smatra da bi se istraživanja trebala usredotočiti na digitalizaciju kojom bi se povećala učinkovitost željeznica i smanjili njihovi operativni troškovi (automatizacija, senzori i nadzorni alati, interoperabilnost, primjerice preko sustava ERTMS/ETCS, korištenje svemirskih tehnologija, uključujući i suradnju s Europskom svemirskom agencijom, korištenje velikih podataka (big data) i kibersigurnost); drži da bi se istraživanja trebala usredotočiti i na povećanje učinkovitosti korištenja izvora i energije, primjerice uporabom lakih materijala i alternativnih goriva; smatra da bi jedna od središnjih tema trebali biti i koraci zahvaljujući kojima će željeznički prijevoz postati privlačniji i prihvaćeniji (npr. veća pouzdanost i smanjenje buke, neometan multimodalni prijevoz); ističe da se u inovacijama ne smije zanemariti infrastruktura, koja je od ključne važnosti za konkurentnost željeznica;

16.

poziva na brzu primjenu integriranog sustava e-karata usklađenog s ostalim prijevoznim sredstvima i ostalim mogućim uslugama subjekata koji nude mogućnost kupnje jedinstvene karte;

17.

skreće pozornost na činjenicu da je unutar jedinstvenog tržišta prijeko potrebno proizvesti moderne željezničke i tramvajske pruge te druge vrste pruga, zajedno sa svom pomoćnom opremom;

18.

traži od Komisije da se pobrine da se intelektualna prava europskih proizvođača željezničke opreme zaštite na međunarodnoj razini, u skladu s preporukama iz Rezolucije Europskog parlamenta od 9. lipnja 2015. o Strategiji za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama (1);

Stjecanje pravih vještina za industriju opskrbe željeznica koja će biti uspješna i u budućnosti

19.

traži da se donese europska strategija osposobljavanja i obrazovanja kojom će se ujediniti poduzeća, istraživački instituti i socijalni partneri iz industrije opskrbe željeznica kako bi zajednički definirali vještine potrebne za održivu i inovativnu industriju opskrbe željeznica; smatra da bi se u tom kontekstu trebala izraditi studija izvedivosti mogućeg Europskog vijeća za sektorske vještine za željeznice; poziva države članice i relevantna regionalna tijela da izrade okvir unutar kojeg će se održavati kontinuirano osposobljavanje, u obliku pojedinačnih prava na osposobljavanje, čime se osigurava da su vještine kojima raspolažu u skladu sa sve brojnijim zahtjevima tog sektora te da se mogu prilagoditi novom tržištu ili, u slučaju viškova, primijeniti u drugim industrijskim sektorima;

20.

ističe da industrija opskrbe željeznica zbog starenja radnika bilježi nedostatak kvalificirane radne snage; stoga potiče da se poduzmu svi napori za promicanje cjeloživotnog učenja i tehničkih vještina; traži da se provede kampanja (primjerice sredstvima ESF-a) zahvaljujući kojoj će se među mladim inženjerima povećati vidljivost i popularnost industrije opskrbe željeznica; naglašava da sektor bilježi izuzetno nisku stopu ženske radne snage i smatra da bi se stoga u kampanji posebna pozornost trebala posvetiti ispravljanju te neravnoteže; poziva Komisiju da podrži socijalni dijalog kako bi se omogućile socijalne inovacije i podržalo dugoročno kvalitetno zapošljavanje, što bi doprinijelo popularnosti tog sektora među kvalificiranim osobljem;

21.

smatra da podučavanje vještina koje su odabrane na odgovarajući način predstavlja nužno ulaganje u cilj dugoročnog očuvanja vodeće pozicije europske industrije opskrbe željeznica u svijetu u pogledu tehnologije i inovacija;

Potpora malim i srednjim poduzećima

22.

smatra da je financiranje jedan od glavnih izazova za mala i srednja poduzeća u industriji opskrbe željeznica; naglašava da program COSME i strukturni fondovi imaju dodanu vrijednost kada je riječ o pomaganju malim i srednjim poduzećima da pronađu izvore financiranja, među ostalim i u obliku jamstvenih i vlasničkih instrumenata, te naglašava da je potrebno uložiti dodatne napore u promicanje tih instrumenata; pozdravlja činjenicu da je EFSU naglasak stavio na mala i srednja poduzeća te poduzeća sa srednjom tržišnom kapitalizacijom, ali ističe da fond sada mora ispuniti svoje obećanje te da je potrebno istražiti i alternativne mogućnosti financiranja; pozdravlja uvođenje instrumenta za mala i srednja poduzeća u okviru programa Obzor 2020., ali upozorava na problem prekoračenja upisne kvote i nisku stopu uspjeha; traži od Komisije da pokuša riješiti taj problem tijekom revizije programa Obzor 2020. na sredini razdoblja; poziva Komisiju da se zalaže za bolje iskorištavanje financijskih sredstava EU-a, kao i sredstava koja su na raspolaganju malim i srednjim poduzećima;

23.

naglašava da mala i srednja poduzeća u industriji opskrbe željeznica često ovise o jednom poduzeću; ističe da mala i srednja poduzeća zbog nedostatka resursa i povećanih rizika povezanih s prekograničnim poslovanjem oklijevaju sa širenjem; poziva Komisiju da u okviru Europske poduzetničke mreže osnuje sektorske skupine za željeznički prijevoz koje bi malim i srednjim poduzećima u industriji opskrbe željeznica mogle davati savjete i osposobljavati ih u pogledu različitih programa financiranja inovacija, bespovratnih sredstava, internacionalizacije i pronalaženja mogućih poslovnih partnera i partnera u suradnji s kojima mogu podnijeti zahtjev za zajedničke istraživačke projekte koje financira EU;

24.

poziva Komisiju da bolje iskoristi postojeće programe potpore internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća te da ih približi malim i srednjim poduzećima u industriji opskrbe željeznica u kontekstu sinergija među raznim fondovima EU-a; poziva Komisiju da uloži veće napore u daljnji razvoj programa osposobljavanja za pristupanje posebnim stranim tržištima i da o tim programima informira što veći broj malih i srednjih poduzeća u industriji opskrbe željeznica;

25.

poziva Komisiju i države članice da razmotre sve mogućnosti potpore malim i srednjim poduzećima u industriji opskrbe željeznica, među ostalim i u okviru moguće ciljane revizije Akta o malim poduzećima, te da posebnu pozornost posveti potrebama industrijskih podsektora kao što je industrija opskrbe željeznica, a u kojima je sudjelovanje malih i srednjih poduzeća s dodanom vrijednosti od posebne važnosti;

26.

zabrinut je zbog kašnjenja u isplatama malim i srednjim poduzećima u industriji opskrbe željeznica; poziva Komisiju da nadzire ispravnu provedbu Direktive o kašnjenju u plaćanju (2011/7/EU);

Bolji uvjeti na europskom tržištu za dobavljače i poticanje potražnje za proizvodima željezničke industrije

27.

pozdravlja donošenje tehničkog stupa četvrtog paketa o željeznicama i traži njegovu brzu primjenu jer je od ključne važnosti za ostvarenje pravog jedinstvenog tržišta za željezničke proizvode; ističe da će se povećanom interoperabilnošću i jačom ulogom Europske agencije za željeznice (ERA) olakšati usklađivanje mreže, a time se mogu smanjiti troškovi razvoja i odobravanja željezničkih vozila i opreme uz prugu Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS); ističe da je Europskoj agenciji za željeznice potrebno staviti na raspolaganje dovoljno ljudskih i financijskih resursa kako bi mogla ostvariti taj novi prošireni zadatak; smatra da je politički stup četvrtog paketa o željeznicama od ključne važnosti za konkurentnost prijevoznih operatera i, općenitije, kupaca;

28.

ističe potrebu za cjelovitom, učinkovitom i usklađenom primjenom Uredbe o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe, od koje će koristi imati i putnici i industrija;

29.

traži od Komisije da preispita definicije tržišta i postojeći niz pravila EU-a u području tržišnog natjecanja na način da se u obzir uzmu pomaci na svjetskom tržištu opskrbe željeznica; poziva Komisiju da utvrdi načine na koji bi se te definicije i pravila trebali ažurirati kako bi se u njima u obzir uzeli problemi spajanja na svjetskom tržištu, poput spajanja CNR-a i CSR-a te kako bi se omogućila strateška partnerstva i udruživanja europske industrije opskrbe željeznica;

30.

poziva na daljnju standardizaciju u željezničkom sektoru na europskoj razini koju potiču dionici (među njima i europska industrija opskrbe željeznica) pod vodstvom CEN-a/CENELEC-a; nada se da će nova zajednička inicijativa za standardizaciju koju je predložila Komisija imati ključnu ulogu u tom pogledu; naglašava da je važno da se više malih i srednjih poduzeća uključi u europsku standardizaciju;

31.

poziva da se direktive EU-a o javnoj nabavi iz 2014. čim prije primijene; podsjeća države članice i Komisiju da se tim direktivama javni naručitelji obvezuju da će odluke o javnim natječajima temeljiti na načelu ekonomski najpovoljnije ponude i usredotočiti se na troškove životnog ciklusa kao i na proizvode koji su ekološki i socijalno održivi, doprinoseći na taj način sprečavanju dampinga plaća i socijalnog dampinga, odnosno potencijalno jačajući regionalnu ekonomsku strukturu; poziva Komisiju i države članice da se općenito zalažu za analizu troškova cjelokupnog životnog ciklusa kao standardne prakse u dugoročnim ulaganjima, da pruže smjernice javnim naručiteljima i da nadziru njihovu primjenu; traži od Komisije i država članica da javne naručitelje podsjete da u kontekstu revidiranog europskog okvira za javnu nabavu postoji odredba kojom se omogućuje odbacivanje ponuda ako se 50 % njihove vrijednosti ostvaruje izvan EU-a (članak 85. Direktive 2014/25/EU);

32.

poziva Komisiju da nadzire neeuropska ulaganja u željeznice u državama članicama EU-a i da zajamči usklađenost s europskim zakonodavstvom na području javne nabave, primjerice zakonodavstvom o izuzetno niskim ponudama i nepoštenom tržišnom natjecanju; traži od Komisije da se raspita o potencijalnim neeuropskim kandidatima koji podnesu ponude u EU-u dok primaju državne subvencije iz trećih zemalja;

Poticanje ulaganja u željezničke projekte

33.

nada se da će se postojeći instrumenti financiranja EU-a (npr. CEF, strukturni fondovi) u potpunosti iskoristiti u cilju poticanja potražnje za željezničkim projektima (uključujući instrumente financiranja EU-a za ulaganja izvan EU-a kao što su Instrument pretpristupne pomoći i Instrument europskog susjedstva); naglašava važnost uspješnog korištenja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kao jednog od alata za mobilizaciju privatnog kapitala za željeznički sektor te poziva na istraživanje daljnjih mogućnosti usmjeravanja privatnih ulaganja u željezničke projekte; smatra da javne razvojne banke na nacionalnoj i europskoj razini imaju važnu ulogu kada je riječ o podupiranju industrije opskrbe željeznica; traži od Komisije da surađuje s multilateralnim razvojnim bankama kako bi pomogla tijelima javne vlasti i privatnim agencijama pri ulaganju u najodrživiju i energetski najučinkovitiju željezničku opremu u cijelom svijetu; poziva Komisiju i EIB da povećaju savjetodavnu potporu željezničkim projektima koristeći se novoosnovanim Europskim savjetodavnim centrom za ulaganja u okviru EFSU-a, i to kako bi im se pomoglo da privuku ulaganja; vjeruje da će željeznički sektor u Europi i dalje uvelike ovisiti o javnim ulaganjima; stoga apelira na države članice i tijela javne vlasti da ulože znatne iznose u svoje glavne i gradske željezničke sustave te da po mogućnosti povećaju stope korištenja kohezijskih fondova za željezničke projekte; međutim, traži da se u kontekstu te ovisnosti i pritiska u pogledu javnog financiranja u brojnim europskim zemljama iskoriste sva moguća sredstva, bilo da su regulatorne ili proračunske prirode, kako bi se mobilizirao privatni kapital u korist željezničkog sektora;

34.

ističe da zajmodavci zbog složenosti željezničkog sektora imaju poteškoća u razumijevanju rizika i stoga ne daju zajmove po povoljnim cijenama; traži od Komisije da osnuje forum o financiranju industrije opskrbe željeznica, kako bi se ta industrija povezala s financijskim sektorom i pružila mu informacije, čime bi se povećalo razumijevanje banaka u pogledu tog sektora i rizika povezanih s njim te kako bi smanjile cijenu financiranja;

35.

smatra da se održavanje i modernizacija postojeće željezničke opreme ne bi trebale zanemariti; traži od Komisije i država članica da se zalažu da se stara oprema u širim razmjerima zamijeni modernim i održivim proizvodima;

36.

pozdravlja potporu EU-a internetskoj platformi Centra za praćenje gradske mobilnosti (Eltis) koja omogućuje razmjenu primjera najbolje prakse o urbanim sustavima u velegradskim područjima; traži od Komisije da poveća razmjenu primjera dobre prakse u vezi s raznim mogućnostima financiranja održivog gradskog sustava mobilnosti i da ih promiče s pomoću buduće europske platforme za planove održive gradske mobilnosti;

37.

traži od Komisije da pomogne da se Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i dalje usklađeno razvija unutar EU-a, u suradnji s ERA-om, te da ga se promiče izvan EU-a;

38.

pozdravlja napore koji su uloženi u razvijanje usluga u okviru programa Galileo i Europski geostacionarni navigacijski sustav i njihove primjene u željezničkom sektoru; u tom kontekstu prepoznaje ulogu Agencije za europski GNSS i njezino uspješno upravljanje projektima u okviru programa FP7 i Obzor 2020.;

Jačanje globalne konkurentnosti industrije opskrbe željeznica

39.

poziva Komisiju da osigura da se u buduće trgovinske sporazume (uključujući tekuće pregovore s Japanom, Kinom i SAD-om) i revizije postojećih trgovinskih sporazuma uključe posebne odredbe kojima se znatno poboljšava pristup europske industrije opskrbe željeznica tržištu, posebno u pogledu javne nabave, među ostalim i rješavanjem problema sve većeg broja zahtjeva u pogledu lokalizacije i osiguravajući uzajaman pristup industrije opskrbe željeznica stranim tržištima; poziva Komisiju da se pobrine da tržišni subjekti u Europi i izvan nje posluju pod jednakim uvjetima;

40.

poziva Komisiju da osigura veću usklađenost trgovinske politike EU-a s industrijskom politikom na način da se u trgovinskoj politici u obzir uzmu potrebe europske industrije te da nova generacija trgovinskih sporazuma ne rezultira novim premještanjima i daljnjom deindustrijalizacijom u EU-u;

41.

traži od Komisije da uloži napore u uklanjanje velikih necarinskih prepreka koje onemogućuju pristup europske željezničke industrije stranim tržištima, uključujući i prepreke ulaganju (posebno obveze u pogledu zajedničkih pothvata) te diskriminaciju i manjak transparentnosti u postupcima javne nabave (posebno sve skuplje zahtjeve u pogledu lokalnog sadržaja);

42.

ističe važnost pregovora o međunarodnom instrumentu za javnu nabavu i revizije uredbi o instrumentima trgovinske zaštite za europsku industriju opskrbe željeznica i njihov utjecaj na tu industriju te poziva Vijeće i Komisiju da to uzmu u obzir i da tijesno surađuju s Europskim parlamentom kako bi čim prije postigli dogovor o tim instrumentima; traži od Komisije da razmotri utjecaj koji bi priznavanje statusa tržišnog gospodarstva za državna gospodarstva ili druga netržišna gospodarstva moglo imati na funkcioniranje instrumenata trgovinske zaštite i konkurentnost europske industrije opskrbe željeznica;

43.

poziva Komisiju da donese dosljednu trgovinsku strategiju EU-a kojom će se osigurati poštovanje načela reciprociteta, posebno u pogledu Japana, Kine i SAD-a, te zalagati za daljnju internacionalizaciju industrije opskrbe željeznica, a posebno malih i srednjih poduzeća, među ostalim i promicanjem europskih standarda i tehnologija, kao što je sustav ERTMS, na međunarodnoj razini te traženjem načina da se bolje zaštite prava intelektualnog vlasništva europske industrije opskrbe željeznica (primjerice intenzivnijim promicanjem službe za pomoć u području prava intelektualnog vlasništva);

44.

traži od Komisije da pomogne u uklanjanju svih carinskih i necarinskih prepreka, da pojednostavi poslovne procese malih i srednjih poduzeća u industriji opskrbe željeznica i da osigura postupno ukidanje svih restriktivnih poslovnih praksi na tržištima trećih zemalja; poziva Komisiju da poduzme mjere za lakše izdavanje radnih viza za zaposlenike europskih malih i srednjih poduzeća koji su privremeno upućeni u treće zemlje kako bi se smanjio broj poslovnih transakcija koje mala i srednja poduzeća moraju provesti;

45.

ističe da neke treće zemlje prouzrokuju neprihvatljive poremećaje u trgovini na način da svojim izvoznicima pružaju nerazmjerno visoku pomoć preko financijskih uvjeta za moguće potrošače; traži od Komisije da u tom pogledu uvjeri kinesku vladu da potpiše Sporazum OECD-a o službeno podupiranim izvoznim kreditima kao i njegovo posebno poglavlje o željezničkoj infrastrukturi; poziva Komisiju da istovremeno u okviru Međunarodne radne skupine za izvozne kredite intenzivnije radi na izradi novih globalnih smjernica za izvozne kredite;

Poboljšanje strateške političke potpore tom sektoru

46.

traži od Komisije da objavi komunikaciju o dosljednoj strategiji za industrijsku politiku EU-a čiji bi cilj bio reindustrijalizacija Europe i koja bi se među ostalim temeljila i na održivosti te učinkovitosti resursa i energije; traži od Komisije da u tom dokumentu iznese strategiju za važne industrijske sektore, uključujući industriju opskrbe željeznica; smatra da je važno da se obuhvate ideje o tome kako očuvati visoku razinu vertikalne proizvodnje u EU-u;

47.

traži od Komisije da među socijalnim partnerima organizira dijalog na visokoj razini o industriji opskrbe željeznica na kojem će sudjelovati relevantni povjerenici, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici Vijeća, država članica, željezničke industrije, sindikata, istraživačkih instituta, Europske agencije za željeznice i europskih organizacija za normizaciju; ističe da bi se redovitim dijalogom socijalnih partnera o industriji opskrbe željeznica na europskoj razini omogućila strukturirana rasprava o horizontalnim izazovima za taj sektor i učincima politika EU-a na konkurentnost te industrije;

48.

traži od Komisije da zajamči da politika koja utječe na konkurentnost industrije EU-a u području opskrbe željeznica bude rezultat učinkovite komunikacije i koordinacije između uprava raznih relevantnih političkih područja;

49.

smatra da je za jačanje i razvoj europske industrije opskrbe željeznica nužna politička potpora Vijeća; stoga traži od Vijeća za konkurentnost da na svoj dnevni red uvrsti europsku industriju opskrbe željeznica;

o

o o

50.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.


(1)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0219.


Top