24.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 71/33

Izvjestiteljica:

gđa Reine-Claude MADER

1.1.

EGSO na pozitivan način ocjenjuje različite inicijative koje je Komisija poduzela u svrhu promicanja poštenog tržišnog natjecanja, a kojima se štite interesi gospodarskih subjekata (poduzeća, potrošača, radnika).

1.2.

EGSO podržava korake koje je Komisija poduzela kako bi zajamčila poštovanje pravila tržišnoga natjecanja, bilo da je riječ o mjerama protiv praksi suprotnih načelima tržišnoga natjecanja, bilo da se radi o zlouporabama vladajućeg položaja, kojima se ugrožavaju gospodarski razvoj EU-a te posebice malih i srednjih poduzeća, koja imaju ključnu ulogu u rastu i zapošljavanju, kao i poduzeća socijalne ekonomije kojima se pospješuje socijalna uključenost.

1.3.

Međutim, izražava žaljenje zbog toga što Komisija opet nije donijela istinski pravni mehanizam za kolektivne postupke kako bi se učinkovito ostvarila prava žrtava monopolističkih praksi na naknadu štete.

1.4.

Podržava napore koje Komisija ulaže kako bi ta pravila učinila poznatima i transparentima, čime se stvara stabilnost za poduzeća, a time i za tržište. U tom smislu želi podsjetiti da prakse maloprodajnog sektora zaslužuju neprestanu pažnju.

1.5.

EGSO pozdravlja poticaj koji je Komisija dala suradnji s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje, koja imaju ključnu ulogu, posebice u smislu prevencije i razvoja programa podizanja svijesti o pravu tržišnog natjecanja. Vjeruje da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje za to moraju imati potrebna sredstva.

1.6.

S obzirom na globalizaciju trgovine, ta suradnja treba se proširiti na međunarodnu razinu kako Europa ne bi bila ugrožena nepoštenim tržišnim natjecanjem.

1.7.

Odbor želi učvrstiti i ojačati dijalog između različitih europskih institucija (Europskog parlamenta, EGSO-a, Odbora regija).

1.8.

EGSO potiče razvoj pravila o državnim potporama, koja su usklađena kako bi poticala inovativna poduzeća, posebice ona u digitalnom sektoru, što stvara značajne prilike u smislu gospodarskog razvoja i stvaranja novih radnih mjesta, od čega imaju koristi i potrošači i poduzeća.

1.9.

Iako je svjestan ograničenja djelovanja Komisije u području poreznog planiranja, EGSO želi da Komisija nastavi poduzimati korake usmjerene na ispravljanje, ograničavanje ili uklanjanje fiskalnih i socijalnih izobličenja koliko je to omogućeno njezinim ovlastima, pazeći pritom da time ne dođe do pada normi.

1.10.

EGSO vjeruje da je potrebno usredotočiti se na tržište energije. Podržava stvaranje Europske energetske unije koja bi zajamčila sigurnost isporuke i prihvatljive cijene energenata na cijelom području Europske unije.

1.11.

Osim toga, ističe važnost mjera koje doprinose uštedi energije, povećanju energetske učinkovitosti i razvoju obnovljivih izvora energije.

1.12.

Vjeruje da od otvaranja energetskog tržišta koristi moraju imati individualni potrošači, koji nemaju stvarnu mogućnost pregovaranja.

1.13.

EGSO poziva da se sve poduzme kako bi se osigurao slobodni pristup digitalnoj infrastrukturi čime bi se omogućio razvoj ruralnih područja. Taj cilj opravdava komplementarnost privatnih ulaganja i javne potpore.

1.14.

EGSO poziva Komisiju da nastavi pridavati posebnu pažnju ponudi financijskih usluga kako bi se financiralo realno gospodarstvo te kako bi se zajamčilo da potrošači i dalje uživaju najbolje uvjete za usluge koje koriste.

1.15.

Konačno, EGSO podsjeća da je prijeko potrebno pratiti i ocijeniti poduzete političke mjere.

2.1.

U ovom godišnjem izvješću uglavnom se usredotočuje na jedinstveno digitalno tržište, energetsku politiku i financijske usluge. U izvješću se također postavljaju pitanja koja se odnose na povećanje konkurentnosti europske industrije, nadzor državnih potpora, promicanje kulture tržišnog natjecanja unutar i izvan EU-a i međuinstitucijski dijalog.

2.2.

Naglašava digitalno gospodarstvo, koje je zamišljeno kao čimbenik koji može potaknuti inovacije i rast energetskog i prometnog sektora, sektora javnih službi, zdravstvenog i obrazovnog sektora. U tu su svrhu iskorišteni alati prava tržišnog natjecanja kako bi se podržao razvoj i modernizacija infrastrukture, uključujući širokopojasne mreže „sljedeće generacije” na temelju državne potpore, čuvajući pritom načelo tehnološke neutralnosti.

2.3.

Tržište pametnih mobilnih uređaja razvija se vrlo brzo, kako je vidljivo iz Facebookova preuzimanja trgovačkog društva WhatsApp (1) nakon prve faze ispitivanja spajanja, što je Europska komisija bezuvjetno odobrila u skladu s Uredbom o koncentracijama (EZ) br. 139/2004 (2).

2.4.

Tijekom 2014. moglo se ponovno vidjeti da primjenu prava tržišnog natjecanja na digitalni sektor obilježava složeni odnos i potreba za postizanjem ravnoteže u odnosu na prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz patenata, kao što je vidljivo iz odluka u predmetima Samsung i Motorola (3), ili iz autorskih prava, kao što je vidljivo iz otvaranja službenog postupka protiv nekoliko američkih filmskih studija i europskih televizijskih kuća koje emitiraju plaćeni program u predmetu koji se odnosi na „prekogranični pristup televizijskom sadržaju uz pretplatu” (4).

2.5.

U Izvješću se zatim spominje energetski sektor i naglašava potreba za reformom europske energetske politike. Komisija namjerava podržati ulaganja u infrastrukturu nadzorom državnih potpora i pojednostavljenjem njihove primjene: novom Uredbom o općem skupnom izuzeću prema kategorijama predviđa se da, u određenim uvjetima, više neće biti potrebno prethodno odobrenje Komisije (5) za potpore za energetsku infrastrukturu, za promicanje energetske učinkovitosti zgrada i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za dekontaminaciju onečišćenih lokacija te za recikliranje.

2.6.

Međutim, novim smjernicama nisu obuhvaćena pravila o potporama za nuklearnu energiju. Zbog toga su i dalje predmetom ispitivanja Komisije u skladu s člankom 107. UFEU-a, kao što je bio slučaj s planovima Ujedinjene Kraljevine da subvencionira izgradnju i rad nove nuklearne elektrane u Hinkley Pointu (6).

2.7.

Konačno, politika tržišnog natjecanja iskorištena je kao alat za postizanje nižih cijena energenata kažnjavanjem zloporabe ili koluzije operatera kao što su EPEX Spot i Nord Pool Spot (NPS) (7) te OPCOM u Rumunjskoj, koji je počinio zloporabu vladajućeg položaja (8), ili Bulgarian Energy Holding (BEH) u Bugarskoj (9), pa čak i Gazprom koji je unaprijed vršio opskrbu plinom u središnjoj i istočnoj Europi (10).

2.8.

Tijekom 2014. politikom tržišnog natjecanja također se nastojala povećati transparentnost financijskog sektora i podržati bolja regulacija i nadzor bankarskog sektora.

2.9.

Primjerice, Komisija je nadzirala primjenu mjera državnih potpora u Grčkoj, Cipru, Portugalu, Irskoj i Španjolskoj, pazeći pritom da razvojne banke ne narušavaju tržišno natjecanje (11).

2.10.

Također je u dva navrata pokrenula postupke protiv banaka RBS i JP Morgan, koje su sudjelovale u nezakonitom bilateralnom kartelu kojim se željelo utjecati na referentnu kamatnu stopu Libor za švicarski franak te u kartelu s bankama UBS i Crédit Suisse što se tiče razlika između tražene i ponuđene cijene kamatnih izvedenica u švicarskim francima u Europskom gospodarskom prostoru (12). Komisija im je izrekla novčanu kaznu u iznosu od 32,3 milijuna EUR (13).

2.11.

Konačno, Komisija je nastavila s pokretanjem sudskih postupaka protiv nekonkurentnih poslovnih modela društava Visa Europe, Visa Inc., Visa International i MasterCard koji se temelje na višestranim međubankovnim naknadama: Komisija je učinila pravno obvezujućima obveze koje je predložilo društvo Visa Europe i nastavila postupak protiv društava Visa Inc. i Visa International u vezi s međunarodnim međubankovnim naknadama.

2.12.

U izvješću se također spominju napori koje je Komisija uložila kako bi potaknula konkurentnost europskih poduzeća, posebice malih i srednjih poduzeća, olakšavajući im pristup financiranju u fazi razvoja (14) te podržavajući istraživanje i inovacije u sklopu novog okvira potpora uspostavljanjem skupnih izuzeća (15).

2.13.

Prvenstveno se na mala i srednja poduzeća odnosi revidirana Obavijest o sporazumima male vrijednosti, koja donosi smjernice potrebne kako bi se procijenilo jesu li njihovi sporazumi obuhvaćeni primjenom članka 101., kojim se zabranjuje stvaranje kartela poduzeća (16).

2.14.

Tijekom 2014. Komisija je također pridavala posebnu pažnju nastojanjima određenih poduzeća da iskoriste razlike poreznih režima u nekim državama članicama kako bi smanjila poreznu osnovu; pokrenula je službene istrage za tri predmeta: Apple u Irskoj, Starbucks u Nizozemskoj i Fiat Finance & Trade u Luksemburgu.

2.15.

Prije svega, protekle je godine obilježena deseta godišnjica primjene Uredbe (EZ) br. 1/2003 i revizije uredbe o koncentracijama (17). U tom se smislu u izvješću navodi da je potrebno postići napredak u smislu neovisnosti tijela nadležnih za tržišno natjecanje te mehanizma koji im omogućuje da pokrenu postupke i odrede novčane kazne za nezakonito postupanje. Također se naglašava potreba za daljnjim pojednostavljenjem kontrole koncentracija.

2.16.

Komisija navodi i da je veliko postignuće u području politike tržišnog natjecanja te godine bilo donošenje Direktive o postupcima za naknadu štete zbog kršenja odredaba prava tržišnog natjecanja, koja je stupila na snagu 2014. godine. Smatra da će zahvaljujući toj Direktivi europskim građanima i poduzećima biti jednostavnije ostvariti učinkovitu naknadu štete uzrokovane kršenjem odredaba prava tržišnog natjecanja, kao što su karteli i zloporaba vladajućeg položaja na tržištu.

3.1.

EGSO podržava politiku digitalnog razvoja i inicijative usmjerene na poticanje inovacija i rasta. Vjeruje da širokopojasni pristup treba biti dostupan diljem EU-a, za što može biti potrebno korištenje državnih potpora i dodatnog financiranja sredstvima EU-a. U tom bi smislu trebale biti korisne smjernice o državnim potporama za brzo uvođenje širokopojasnih mreža (18).

3.2.

Nadalje, digitalno tržište nije moguće bez postojanja širokopojasnih mreža na području čitavog teritorija EU-a. No, ciljevi Komisije nešto su skromniji s obzirom na nedostatak interesa privatnih operatera u određenim područjima, poglavito ruralnim, koje bi trebalo podržati u gospodarskom razvoju.

3.3.

EGSO podržava Komisiju u nastojanju da kazni kršenja pravila o tržišnom natjecanju; vjeruje da visina novčanih kazni treba imati razuvjeravajući učinak i da kazne za ponovnu povredu trebaju biti strože. Osim toga, valja objasniti politiku tržišnog natjecanja, uključujući i među poduzećima, kako bi se izbjeglo nekonkurentno postupanje.

3.4.

EGSO ponavlja zaključak Komisije da raste broj korisnika pametnih mobilnih uređaja. Ovdje je ključna inovacija, ali za operatere je nužno utvrditi pravila igre koja će biti općepoznata i transparentna. Vjeruje da je sveprisutnost velikih međunarodnih grupacija, kao što je Google, dovela do povećanja rizika od opasnosti zloporabe vladajućeg položaja te da je zbog toga bitno poštovati postojeća pravila kako bi novi operateri mogli ući na tržište.

3.5.

Osim toga, EGSO vjeruje da nositelji patenata moraju predložiti sporazume o licenci za patente po poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima.

3.6.

EGSO podržava prilagodbu zakonodavnog okvira koji se primjenjuje na autorska prava u digitalno doba (19): valja ići ukorak s vremenom, kako je to ispravno istaknula Komisija.

3.7.

Što se tiče funkcioniranja energetskog tržišta, EGSO smatra da je gospodarski razvoj nemoguć bez zajedničke energetske politike. Stoga pozdravlja namjeru Komisije da stvori Europsku energetsku uniju.

3.8.

Vjeruje da će ta Unija biti korisna za poduzeća i potrošače, koji bi također trebali imati koristi od razumnih cijena i sigurnosti opskrbe.

3.9.

EGSO pozdravlja pažnju koju Komisija posvećuje energetskom tržištu s ciljem postizanja stvarnog tržišnog natjecanja i korake poduzete radi uklanjanja prepreka tržišnom natjecanju na tim nereguliranim tržištima. Želi da Komisija iskoristi sva dostupna sredstva kako bi izbjegla nedostatke koji imaju posljedice za gospodarstvo.

3.10.

Konačno, posebno ističe važnost mjera koje doprinose uštedi energije, povećanju energetske učinkovitosti i razvoju obnovljivih izvora energije kao i bioenergije.

3.11.

EGSO želi da cijeli financijski sektor postupa na etičniji i transparentniji način, potičući pritom rast.

3.12.

Pozdravlja činjenicu da su državne potpore doprinijele dosljednosti mjera poduzetnih za suočavanje s financijskim izazovima i pomogle u ograničavanju izobličenja tržišnog natjecanja, svodeći pritom korištenje novca poreznih obveznika na najmanju moguću mjeru. Ističe da je kontrolom državnih potpora omogućeno ograničenje izobličenja tržišnog natjecanja unutar tržišta, u kontekstu povećanja i uspostavljanja nadzornog mehanizma.

3.13.

Smatra da valja istaknuti mjere koje je Komisija poduzela kako bi smanjila troškove korištenja bankovnih kartica, što je dovelo do smanjenja operativnih troškova na jedinstvenom tržištu od 30 do 40 %.

3.14.

Najavljeni cilj promicanja gospodarskog rasta apsolutno je ključan i može primati potporu u obliku politike inovacijskih potpora, koja čini dio „Okvira za državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije”.

3.15.

EGSO je u prethodnim mišljenjima pozdravljao inicijativu Komisije koja se odnosi na modernizaciju sustava državnih potpora i smatrao je da su nove smjernice (20) u većoj mjeri usklađene s potrebama država članica i stvarnim okolnostima na tržištu. Vjeruje da će povećana transparentnost dovesti do boljeg razumijevanja načina dodjele državnih potpora. Komisijinim će se nadzorom zajamčiti da su potpore dodijeljene u skladu s utvrđenim pravilima. Konačno, zahvaljujući procjeni države članice moći će se uvjeriti da se dodijeljene potpore koriste na ispravan način.

3.16.

U postizanju tog cilja trebali bi pomoći Komunikacija Komisije o uvjetima za promicanje provedbe europskih projekata i najava stvaranja Europskog fonda za strateška ulaganja.

3.17.

EGSO također pozdravlja činjenicu da je prepoznata potreba za dodjeljivanjem državnih potpora za sanaciju i restrukturiranje održivih poduzetnika u teškoćama. Podržava mjere poduzete u svrhu ukidanja nezakonitih kartela, koji ugrožavaju razvoj, posebice malih i srednjih poduzeća, koja stvaraju radna mjesta, te utječu na zapošljavanje i cijene.

3.18.

Odbor navodi da velika poduzeća nastavljaju s praksom poreznog planiranja zahvaljujući razlikama između poreznih sustava. Pozdravlja napore koje Komisija, koliko je to u njezinoj moći, ulaže u borbu protiv utaja poreza koje nastaju uslijed poreznih izobličenja, u njihovo ograničavanje i ukidanje.

3.19.

Posebno su važni napori koje Komisija ulaže kako bi zajamčila konvergenciju s i između nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje.

3.20.

Odbor će pažljivo pratiti primjenu bijele knjige pod naslovom „Prema učinkovitijoj kontroli koncentracija u EU-u”, kojom se žele poboljšati postojeći mehanizmi.

3.21.

S obzirom na globalizaciju trgovine, EGSO podržava razvoj multilateralnih oblika suradnje (OECD, Međunarodna mreža za tržišno natjecanje, UNCTAD), kao i programa za suradnju i tehničku pomoć.

3.22.

Dijalogom Glavne uprave za tržišno natjecanje i Europskog parlamenta, EGSO-a i Odbora regija mora se zajamčiti transparentnost međuinstitucijske debate o provedbi politike.

3.23.

Valja održati tu posvećenost dijalogu, posebice s obzirom na činjenicu da je g. Juncker u mandatnom pismu upućenom gđi Vestager naglasio to političko partnerstvo.

3.24.

Za razliku od Komisije, EGSO ne smatra da su Direktiva 2014/104/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenog 2014. (21) i Preporuka o zajedničkim načelima za kolektivne mehanizme rješavanja sporova pokrenutih zbog kršenja zakona o tržišnom natjecanju prikladne za nužno ostvarivanje kolektivne zaštite prava žrtava tog kršenja.

4.1.1.

Komisija smatra da su bolji postupci određivanja normi i povećana interoperabilnost ključni za učinkovitost digitalne agende. Značenje izraza „bolji” postupci određivanja normi tek treba utvrditi.

4.1.2.

Predmet Motorola (22), jedan od nastavaka „patentskog rata za pametne telefone”, koristi se kao primjer smjernica koje trebaju slijediti poduzeća koja djeluju u tom sektoru. U tom je predmetu Komisija odlučila da je Motorola, nositelj standardnih osnovnih patenata za GPRS, počinila zloporabu vladajućeg položaja jer je pred njemačkim sudom zatražila donošenje i provedbu zabrane protiv društva Apple. Ti su se standardni patenti nazivali osnovnima jer su bili ključni za provedbu standarda GSM. Poduzeća koja su nositelji standardnih osnovnih patenata mogu imati znatnu tržišnu moć, zbog čega tijela koja utvrđuju norme od njih često zahtijevaju da licenciraju patente uz poštene, razumne i nediskriminirajuće uvjete („FRAND”) kako bi se zajamčilo da svi sudionici na tržištu imaju pristup tom standardu.

4.1.3.

U ovom slučaju, bez pristupa osnovnom patentu, čiji je nositelj bilo društvo Motorola, njegov konkurent, u ovom slučaju Apple, nije mogao proizvoditi i staviti na tržište određenu kategoriju pametnih telefona.

4.1.4.

Nositelj patenta smije pokrenuti postupak pred nacionalnim sudom kako bi zatražio zabranu u slučaju kršenja patentnog prava, no ako nositelj patenta ima vladajući tržišni položaj, ako se obvezao dopustiti pristup pod uvjetima FRAND i ako je konkurentno poduzeće na koje se odnosi zabrana spremno ishoditi licencu pod uvjetima FRAND, to može predstavljati zloporabu. Unatoč navedenom, Komisija društvu Motorola nije izrekla novčanu kaznu zbog nepostojanja sudske prakse Europske unije koja se odnosi na zakonitost, u skladu s člankom 102. UFEU-a, zabrana povezanih sa standardnim osnovnim patentima i zbog razlika u nacionalnom zakonodavstvu; međutim, naredila je Motoroli da prekine sa zloporabom položaja.

4.1.5.

Komisija je u sličnom predmetu prihvatila obveze koje je ponudilo društvo Samsung kako u Europskom gospodarskom prostoru ne bi tražilo zabranu protiv poduzeća koja spadaju pod određeni okvir licenciranja na temelju standardnih osnovnih patenata za pametne telefone i tablete.

4.1.6.

Iz tih je slučajeva vidljivo da je izrazito teško postići pravu ravnotežu između tržišnog natjecanja, patentnih prava i inovacija, pokušavajući pritom ostvariti krajnji cilj, a to je omogućivanje potrošaču da nabavi tehnološke proizvode po prihvatljivim cijenama te da pritom ima najveći mogući izbor između interoperabilnih proizvoda.

4.1.7.

EGSO podržava napore koje Komisija poduzima u tom smislu i potiče je da ne smetne s uma činjenicu da svrha tržišnog natjecanja nije samo primjena pravila tržišnog natjecanja, nego i postizanje oblika tržišnog natjecanja od kojeg u konačnici prednost imaju potrošači.

4.1.8.

EGSO podržava zamisao o subvencioniranju privatnog ulaganja javnim ulaganjem kako bi se izbjegao digitalni jaz u EU-u, pod uvjetom da državne potpore ne ugroze privatna ulaganja. „Smjernice EU-a o primjeni pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža” (23) bile su prvi dokument koji je definitivno usvojen u sklopu napora usmjerenih na modernizaciju državnih potpora, što je možda znak da se Komisija zanima za tu temu.

4.1.9.

Međutim, EGSO smatra da Komisijin cilj postizanja potpune širokopojasne pokrivenosti (30 Mbps) za usluge i usvajanje izrazito širokopojasnih usluga (100 Mbps) za 50 % građana Europe do 2020. nedovoljno ambiciozan.

4.2.1.

Osiguranje energetske neovisnosti Europe i promicanje stvaranja integriranog tržišta energije ključni su za pristup energiji, ukidanje energetski izoliranih područja i sigurnost opskrbe. EU mora imati stvarnu političku volju za postizanje ovog cilja i poticanje diversifikacije izvora energije promicanjem obnovljivih izvora energije. Europska energetska unija, koju je zamislio predsjednik Juncker (24), nesumnjivo će imati ulogu katalizatora politike.

4.2.2.

EGSO vjeruje da je potrebno brzo provesti treći „energetski paket”, posebice s obzirom na činjenicu da su pravila o prekograničnom trgovanju energijom i dalje rascjepkana.

4.2.3.

EGSO ističe potrebu za trenutačnom provedbom strukturnih reformi potrebnih za uklanjanje prepreka ulaganju u infrastrukturu, posebice onih s prekograničnom dimenzijom.

4.2.4.

EGSO je siguran da se promicanjem pravila tržišnog natjecanja potiče otvaranje domaćih tržišta energije, kako je vidljivo iz predmeta „Burze električne energije” i „OPCOM/Rumunjska burza za plin i električnu energiju” navedenih u izvješću Komisije (25), u kojima je Komisija izrekla novčanu kaznu u skladu s člankom 101. UFEU-a za dvije burze koje su se sporazumjele da se neće natjecati te su međusobno podijelile zemljopisno područje, i novčanu kaznu rumunjskoj burzi energije OPCOM, na temelju članka 102. UFEU-a, zbog diskriminacije trgovaca električnom energijom iz drugih država članica.

4.2.5.

Međutim, Odbor se pita što je dovelo do toga da, iako su veleprodajne cijene električne energije pale zbog povećanog tržišnog natjecanja, to nije često dovelo do smanjenja sveukupnih cijena za krajnje potrošače (26).

4.2.6.

U tom smislu EGSO podržava istrage Komisije u skladu s člankom 102. UFEU-a o zloporabi vladajućeg položaja Gazproma u opskrbi prirodnim plinom u središnjoj i istočnoj Europi (27).

4.3.1.

Tijekom 2014. godine nastavljena je dubinska revizija propisa i nadzora u bankarskom sektoru. Predloženim se pravilima želi postići veća transparentnost financijskih tržišta.

4.3.2.

Osim toga, Komisija je također zajamčila restrukturiranje financijskih poduzeća koja primaju državnu potporu ili njihovo napuštanje tržišta te je posvetila posebnu pozornost rizicima od izobličenja tržišnog natjecanja između takvih poduzeća (28).

4.3.3.

EGSO je pažljivo pratio Komisijine istrage poslovnih praksi kojima se ugrožava tržišno natjecanje i pozdravlja odluku koju su donijeli Komisija i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje o kažnjavanju međubankovnih naknada.

4.3.4.

EGSO je pozdravio presudu Suda Europske unije u predmetu Mastercard (29) kojom je potvrđena analiza Komisije. Rastao je broj i visina međubankovnih naknada koje su klijenti plaćali prilikom plaćanja bankovnim karticama, čime su one postajale sve manje transparentne.

4.3.5.

Nadalje, ovim se poslovnim praksama sprečavao ulazak na tržište plaćanja nebankovnih gospodarskih subjekata, koji bi potrošačima mogli ponuditi druge oblike elektroničkog, mobilnog i sigurnog plaćanja, primjerice, putem pametnih telefona.

4.3.6.

Posebnost predmeta MasterCard također je proizlazila iz činjenice da je ograničenje nastalo mehanizmom za utvrđivanje višestranih međubankovnih naknada bilo učinak tog mehanizma, a ne njegov cilj.

4.3.7.

EGSO pozdravlja činjenicu da je Sud Europske unije, kao i Opći sud, presudio da višestrane međubankovne naknade nisu objektivno potrebne za funkcioniranje sustava MasterCard.

4.4.1.

EGSO izražava zadovoljstvo zbog pozornosti pridane malim i srednjim poduzećima, koja igraju ključnu ulogu u postizanju rasta i ciljeva programa Europa 2020. Podržava odluke Komisije o podupiranju financiranja njihova rada i prilagodbi pravila njihovim potrebama.

4.4.2.

EGSO cijeni činjenicu da je u tim politikama pokazana otvorenost prema intelektualnim zanimanjima te prepoznaje odlučujuću ulogu koju europska slobodna zanimanja imaju za rast s obzirom na to da ona u različitim sektorima osiguravaju nužni doprinos znanja potreban za rješavanje složenih problema građana i poduzeća; EGSO također preporučuje Komisiji da nastavi sa svojim naporima u tom cilju te da ih po mogućnosti pojača.

4.4.3.

Primjerice, Smjernicama o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja (30) moglo bi se omogućiti državama članicama da olakšaju pristup malih i srednjih poduzeća financiranju u fazi njihova pokretanja. Osim toga, čini se da su osmišljene kako bi bolje odražavale stvarne okolnosti na tržištu.

4.4.4.

Također podržava mjere koje je Komisija poduzela kako bi se suočila s primjerima zloporabe vladajućeg položaja, koji bi mogli ugroziti stvaranje i razvoj malih i srednjih poduzeća i utjecati na njihovu djelatnost.

4.4.5.

U Obavijesti o sporazumima male vrijednosti iz 2014. godine (31) predviđena je sigurna luka za takve sporazume koji nemaju vidljive posljedice na tržišno natjecanje jer ih primjenjuju poduzeća koja ne premašuju određene granične vrijednosti udjela na tržištu. Osim toga, Komisija je objavila dokument sa smjernicama za mala i srednja poduzeća. Međutim, EGSO smatra da bi bilo dobro objaviti informacije na terenu.

4.5.1.

EGSO izražava zadovoljstvo kvalitetom suradnje između Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje. Vjeruje da se tom suradnjom postiže interakcija nužna za dobro funkcioniranje tržišta.

4.5.2.

Podupire sve mjere potrebne za suradnju s nacionalnim tijelima nadležnim za tržišno natjecanje, što znači da moraju imati resurse i biti neovisna.

4.5.3.

EGSO odobrava inicijative Komisije usmjerene na stvaranje stvarnog europskog područja tržišnog natjecanja, što znati da valja uskladiti osnovna pravila nacionalnog zakonodavstva, jer se time štiti gospodarsko djelovanje na jedinstvenom tržištu.

4.5.4.

Nadalje, smatra da države članice moraju raspolagati potpunom lepezom zakonskih alata za provođenje potrebnih inspekcija i izricanje učinkovitih i razmjernih novčanih kazni.

4.5.5.

Programi oslobođenja od kazne ili smanjenja kazne, koji su se pokazali uspješnima u borbi protiv kartela, moraju se početi provoditi u svim državama članicama.

4.5.6.

Aktivna višestrana suradnja s OECD-om, Međunarodnom mrežom za tržišno natjecanje i UNCTAD-om i dalje mora ostati aktivna, a Komisija bi tu trebala preuzeti vodeću ulogu.

4.5.7.

Konačno, EGSO ističe da bi tehnička pomoć trebala imati veću ulogu u pregovorima o pristupanju sa zemljama kandidatkinjama.