EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52015AE3604

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija — Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015) 192 završna verzija)

SL C 71, 24.2.2016, p. 65–74 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

24.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 71/65


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija — Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”

(COM(2015) 192 završna verzija)

(2016/C 071/11)

Izvjestitelj:

g. Raymond HENCKS

Suizvjestitelj:

g. Thomas McDONOGH

Dana 12. svibnja 2015., sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska komisija odlučila je savjetovati se s Europskim i gospodarskim odborom o temi:

„Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”

(COM(2015) 192 završna verzija).

Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 24. studenog 2015.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na 512. plenarnom zasjedanju održanom 9. i 10. prosinca 2015. (sjednica od 9. prosinca), s 219 glasova za, 2 protiv i 7 suzdržanih.

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, no ipak je zabrinut zbog toga što neke države članice ne pokazuju dovoljno političke volje da utru put kreativnoj i inovativnoj, a ne samo potrošačkoj, digitalnoj uniji.

1.2.

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu koju predlaže Junckerova Komisija nastavak je postojećih digitalnih strategija i programa. Cilj je strategije dati novi zamah provedbi digitalne politike za cijeli EU koja se odavno trebala provesti. Istodobno u njoj se težište stavlja na trgovinu, potrošače i mjere potrebne za postizanje većeg obujma trgovine, većeg broja potrošača, kao i boljih uvjeta i bolje zaštite za potrošače.

1.3.

U tom je kontekstu prvo i najvažnije pitanje premošćivanje jaza u ovladavanju vještinama. To se vjerojatno u jednakoj mjeri tiče osnovnih matematičkih vještina i pismenosti, kao i digitalnih vještina te njihova odgovornog korištenja. Drugo, potrebno je omogućiti lako korištenje platformama kako bi se potaknulo tržište, pa stoga ne bi trebalo ograničavati rad platformi. Treće, potrebne su relevantne aplikacije, te je dobrodošao naglasak na standardizaciji. Povećana uloga e-uprave pridonijet će tome da se više građana upusti u digitalne aktivnosti. Sa stajališta potrošača, EGSO pozdravlja inicijative za bolji pristup građana i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama diljem Europe.

1.4.

Neke, mada ne sve, inicijative razrađene u točki 4.2 (Stvaranje odgovarajućih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga) odnose se na infrastrukturu mreža i sastavni su dio digitalne agende. Važnost tih prijedloga leži u kontekstu jedinstvenog tržišta i hitnom postupku po kojem će se njima baviti. Druge inicijative u toj točki važne su za prava potrošača.

1.5.

EGSO podržava Komisiju u njezinoj odluci da okonča podjelu na 28 nacionalnih digitalnih strategija i tržišta kako bi ih spojila u okviru europskog pristupa te si time osigurala vodeći položaj u svjetskoj digitalnoj ekonomiji, kojom dominiraju treće zemlje.

1.6.

EGSO je uvjeren da Europska unija može nadoknaditi svoje zaostajanje jer ima izvrsne vještine i veliko iskustvo u određenim digitalnim područjima. U tom kontekstu EGSO insistira na razvijanju multidisciplinarnih istraživačkih centara i europske sinergije u okviru europskog istraživačkog prostora na područjima poput računalstva u oblaku, nanoelektronike, pohrane i obrade velike količine podataka, uređaja koji se mogu očitavati ili kojima se može upravljati na daljinu (povezani predmeti) te pametnih usluga.

1.7.

EU će moći nadoknaditi svoje zaostajanje ako u kratkom roku uspije udružiti svoje resurse kako bi pokrenuo i koordinirao napore javnog i privatnog sektora u 28 država članica, uz uključivanje svih dionika u rasprave o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. EGSO podupire odlučnost Komisije da pokrene javno savjetovanje o svakoj od budućih mjera u okviru stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta.

1.8.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što se u digitalnoj strategiji ne spominje socijalna dimenzija (osim pitanja koja se tiču digitalnih vještina), premda razvoj usluga i poslovnih modela za sobom povlači duboke promjene u radnom okruženju. EGSO smatra da je uz potencijalne prednosti potrebno uzeti u obzir i brojne rizike i izazove, osobito na području sigurnosti i organizacije zaposlenja te socijalne zaštite, kao i postupke predviđene Ugovorom u vezi sa socijalnim dijalogom te horizontalnu socijalnu klauzulu, za koje se mora naći mjesto u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (1). EGSO smatra da bi s obzirom na sve posljedice na zapošljavanje socijalna dimenzija trebala biti četvrti stup strategije za jedinstveno europsko digitalno tržište.

2.   Uvod

2.1.

EGSO smatra da termin „jedinstveno digitalno tržište” znači premještanje na internet transakcija i aktivnosti koje se odvijaju u postojećem unutarnjem tržištu EU-a. To je djelomično već ostvareno, ali inicijative koje je Komisija iznijela namijenjene su ostvarivanju punog potencijala digitalnog sektora. Tržišne aktivnosti i transakcije obuhvaćaju proizvodnju dobara i pružanje usluga, a zatim posredništvo, distribuciju i potrošnju. Transakcije između potrošača, poduzeća i javnih vlasti odražavaju utjecaj socijalnih mreža i pomak prema društvu u kojem dijeljenje ima sve veću ulogu. Uloga javnih vlasti u jedinstvenom digitalnom tržištu jest pružanje usluga.

2.2.

Prednosti premještanja poslovnih procesa na internet dobro su poznate: viši stupanj integracije u lanac vrijednosti, ubrzanje postupaka od dizajniranja do dostave, bolji kontakt s potrošačima (osobito u kontekstu društvenih mreža) te ukupna veća konkurentnost. Daljnji napredak u toj tranziciji utrt će put „internetu stvari” i četvrtoj industrijskoj revoluciji.

2.3.

Jedinstveno obilježje unutarnjeg tržišta jest da je ono osmišljeno kao transnacionalno te je stoga u načelu dobro prilagođeno iskorištavanju interneta. No postoje problemi u vezi sa samim unutarnjim tržištem, s prilagođavanjem pravila, zakona i propisa digitalnom okruženju. Među poduzećima, javnim vlastima i potrošačima ne postoji potpuna digitalna spremnost, tehnološka infrastruktura jedinstvenog digitalnog tržišta pati od nedostataka, a prisutni su i mogući problemi u vezi s dominantnom ulogom velikih platformi.

2.4.

Usporedno s projektom jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija provodi svoju digitalnu agendu. U toj se agendi Komisija bavi važnim pitanjima u vezi s nedovoljnom zastupljenošću EU-a u svjetskoj industriji hardvera i softvera, no ti problemi nisu od velike važnosti za jedinstveno digitalno tržište. Prema Komisiji, dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta dovelo bi do velikog porasta BDP-a i zapošljavanja, a EU i države članice već posjeduju dovoljne kapacitete za sve što je potrebno učiniti.

2.5.

Nepotpuno uvođenje jedinstvenog tržišta na području usluga ima velike posljedice na razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta. Uslužni sektor dominantan je sektor u gospodarstvima država članica. Internetske transakcije sve više potiču pružanje usluga. Napredak u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta sam bi po sebi olakšao dovršenje jedinstvenog tržišta na području usluga.

2.6.

Pravila, propisi i zakonodavstvo razvijeni za potrebe transakcija u papirnatom obliku, kao i prva desetljeća e-trgovine, postali su prepreka ostvarivanju jedinstvenog digitalnog tržišta. EGSO pozdravlja predloženi zakonodavni program i ambiciozne rokove koji su u njemu postavljeni:

zakonodavni prijedlozi jednostavnih i učinkovitih pravila u vezi s prekograničnim ugovorima za potrošače i poduzeća,

revizija Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača,

mjere u području dostave paketa,

opsežno preispitivanje u cilju izrade zakonodavnih prijedloga za rješavanje problema neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije,

ispitivanje tržišnog natjecanja u e-trgovini u vezi s internetskom prodajom robe i internetskim pružanjem usluga,

zakonodavni prijedlozi za reformu propisa u području autorskih prava,

zakonodavni prijedlozi u cilju smanjivanja administrativnog opterećenja poduzeća koje proizlazi iz različitih sustava PDV-a,

inicijative u pogledu vlasništva i slobodnog protoka podataka (npr. između pružatelja usluga u oblaku) i europskog oblaka,

revizija Direktive o e-privatnosti.

2.7.

Premda je zakonodavni program naveden u točki 2.6 jasan, znatno su manje jasne mjere predviđene u cilju povećanja internetske osviještenosti, vještina i spremnosti među poduzećima, javnim vlastima i potrošačima:

digitalne vještine i znanja, osobito među brojnim skupinama građana EU-a, daleko su od zadovoljavajućih, a isto se može reći i za prijedloge Komisije u tom pogledu. EGSO izražava žaljenje zbog toga što Komisija ne daje potrebnu prednost tom faktoru koji je presudan za uspjeh jedinstvenog digitalnog tržišta i europskog informacijskog društva,

donošenje plana prioritetnih normi u području IKT-a i proširenje Europskog okvira interoperabilnosti za javne usluge,

novi akcijski plan za e-upravu, uključujući inicijativu za načelo „samo jednom” i inicijativu za povezivanje poslovnih registara.

Sve te inicijative utjecat će na građane, mala i srednja poduzeća, usluge javnog i privatnog sektora te na sektorske aplikacije koje su od ključne važnosti za ostvarivanje jedinstvenog digitalnog tržišta. Čini se da ti prijedlozi nisu dovoljno razrađeni i hitni. EGSO će pomno pratiti razvoj tih inicijativa koje su pod nadzorom EU-a i država članica.

2.8.

Predlaže se niz ključnih inicijativa u vezi s infrastrukturom:

revizija Direktive o satelitskom emitiranju i kabelskom reemitiranju,

zakonodavni prijedlozi za reformu postojećih pravila o telekomunikacijama,

revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama,

uspostava ugovornog javno-privatnog partnerstva u području kibernetičke sigurnosti.

Neupitno je da prednost treba dati telekomunikacijama i kibernetičkoj sigurnosti, no hitno je potrebno i pojašnjenje pravila za pružanje audiovizualnih usluga putem satelita, kabla i širokopojasnog interneta.

2.9.

Platforme su pokretači jedinstvenog digitalnog tržišta. Većina potrošača, poduzeća i javnih vlasti svakodnevno ih koristi. Pristupačne su, lake za korištenje i često besplatne. Nužno je da se nastave razvijati, no postoji nekoliko problema:

One olakšavaju širenje disruptivnih aplikacija koje predstavljaju izazov sektorima i etabliranim poduzećima. Potrošači od toga imaju koristi, no etablirana poduzeća dovode u pitanje njihovu zakonitost.

Brojne platforme imaju dominantni položaj, što povlači pitanje potencijalne zloupotrebe tog položaja.

Većina velikih platformi ima sjedište izvan EU-a, no industrija platformi postoji i u EU-u te su joj potrebni jednaki uvjeti kako bi mogla opstati i uspješno se razvijati.

Zbog toga EGSO pozdravlja studiju pod nazivom Sveobuhvatna ocjena uloge platformi na tržištu, uključujući nezakonite sadržaje na internetu. Da bi jedinstveno digitalno tržište bilo uspješno, platforme se moraju uspješno razvijati, te se provedbom zakonodavstva ne bi trebao ograničavati njihov manevarski prostor.

2.10.

S obzirom na gornju analizu, EGSO smatra da su programi navedeni u točki 2.7 koji se tiču poduzeća, javnih vlasti i potrošača slaba točka strategije te bi želio izraziti „upozorenje” u pogledu platformi.

3.   Opće napomene

3.1.

Neosporno je da Europska unija dosad nije iskoristila goleme mogućnosti koje nude digitalne tehnologije. To je velikim dijelom uzrokovano činjenicom da je europsko tržište i dalje podijeljeno na 28 nacionalnih tržišta.

3.2.

Očigledno je da neke države članice preferiraju zadržati i razvijati isključivo nacionalnu digitalnu strategiju i ne žele utrti put kreativnoj i inovativnoj europskoj digitalnoj uniji. Istodobno, njemački i francuski ministri gospodarstva pozvali su na stvaranje zajedničkog okvira koji posebno podržavaju te dvije države.

3.3.

EGSO uz to primjećuje da su se predsjednici vlada nekih država članica obratili pismenim putem predsjedniku Vijeća kako bi izrazili svoju suzdržanost u vezi s provedbom strategije. Oni su insistirali na važnosti toga da se „ne provodi regulacija osim ako ne postoje jasni dokazi da ju je potrebno provoditi te uz oslanjanje na načela pametne regulacije i na temelju podrobne analize učinka. U potpunosti je jasno da će jedinstveno digitalno tržište biti uspješno samo ako ne bude gušilo inovacije, ulaganja i poduzetnički duh”. EGSO se slaže s tim stajalištem pod uvjetom da se u obzir isto tako uzmu interesi potrošača i zaposlenika.

3.4.

Komisija zamišlja ovu novu strategiju za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta kao nastavak digitalne strategije za Europu iz 2010. godine. U toj je strategiji bila predviđena 101 mjera, od kojih su, prema Komisiji, 72 već provedene, a 23 bi se trebale provesti u zadanom roku, no unatoč tome jedinstveno digitalno tržište neće biti u potpunosti uspostavljeno te se dio tih inicijativa nalazi u novoj strategiji koju se razmatra.

3.5.

Prilikom izlaganja o političkim smjernicama nove Europske komisije, njezin predsjednik g. Juncker procijenio je da „stvaranjem povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta možemo postići dodatni rast u iznosu od 250 milijardi EUR, otvarajući pritom stotine tisuća novih radnih mjesta”. Prema Komunikaciji koju se razmatra, „moglo bi se pridonijeti europskom BDP-u s dodatnih 415 milijardi EUR”, a dva povjerenika zadužena za digitalna pitanja govore o 3,8 milijuna radnih mjesta koja bi se mogla osigurati jedinstvenim digitalnim tržištem.

3.6.

EGSO smatra da je kontraproduktivno opterećivati građane tim brojkama, koje se znatno razlikuju ovisno o izvoru iz Komisije, ali su unatoč tomu predstavljene kao neosporive činjenice, dok zapravo nisu vjerodostojne. Takve izjave dovode do nepovjerenja prema donositeljima političkih odluka te izazivaju nezainteresiranost za stvarne probleme.

3.7.

Komisija nikad dosad nije iznijela dokaze da su se njezina predviđanja slične prirode ostvarila. EGSO traži da na kraju tekućeg mandata Komisija napravi analizu i usporedi svoje rezultate s predviđanjima.

3.8.

EGSO smatra da nije realno vjerovati da će jedinstveno digitalno tržište biti uspostavljeno tijekom tekućeg mandata Komisije, tim više što studije učinka ili znanstvena istraživanja o tom pitanju koji bi podržali te tvrdnje nisu objavljeni. EGSO smatra da bi se procjene Komisije trebale usporediti sa studijama u kojima se predviđa znatan gubitak radnih mjesta uvjetovan promjenama u digitalnom sektoru (2).

3.9.

Prema Komisiji, uspostavom povezanog digitalnog tržišta Europi bi se omogućilo da zadrži vodeći položaj u svijetu u digitalnom gospodarstvu, a europskim poduzećima da se razvijaju izvan EU-a.

3.10.

EGSO sa žaljenjem primjećuje da je ambicija EU-a, iznesena u Lisabonskoj strategiji iz 2000. godine, da postane najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo znanja na svijetu, sposobno za održiv gospodarski rast popraćen kvantitativnim i kvalitativnim poboljšanjem uvjeta zapošljavanja i većom socijalnom kohezijom, sada znatno smanjena.

3.11.

Europska unija zaostaje.

Digitalnim gospodarstvom dominiraju SAD i Azija. Pedesetak velikih europskih operatera elektroničkih komunikacija regulira 28 različitih nacionalnih regulatornih okvira, dok šest velikih operatera američkog tržišta i tri diva kineskog tržišta regulira jedinstveni regulatorni okvir. Vizija unutareuropskog digitalnog tržišta kao faktora integracije više nije prikladna u digitalnom svijetu bez granica; povrh toga, ta vizija nije spriječila velike platforme trećih zemalja da stvore monopole ili oligopole u većini država EU-a.

3.12.

EGSO se i dalje nada da EU još može nadoknaditi svoje zaostajanje te da se strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu može dati novi elan tom sektoru. To će biti moguće pod uvjetom da EU i stvara, a ne samo koristi digitalnu tehnologiju. Strategijom se mora poticati kvalitativni društveni pomak prema ranom obrazovanju mladih radi razvijanja digitalnih vještina i poticanja njihove odgovorne upotrebe, mora se premostiti digitalni jaz i svim građanima (uključujući i osobe s invaliditetom) osigurati mogućnost pristupa te se moraju osigurati odgovarajuća ulaganja javnog i privatnog sektora u obrazovanje, stručno osposobljavanje i istraživanje.

3.13.

U tom cilju, EU treba udružiti svoje resurse kako bi potaknuo i uskladio djelovanje javnog i privatnog sektora u svih 28 država članica. To je nužno ako EU ne želi propustiti prilike koje redovno nudi digitalno gospodarstvo, poput mobilnih aplikacija čiji je broj naglo porastao u samo nekoliko godina, računalstva u oblaku, velike količine podataka (eng. big data) ili strateških izazova koje predstavljaju divovske platforme za digitalne usluge koje su postale nezaobilazan način za pristup internetu. U raspravu o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta moraju biti uključeni svi dionici te se u toj raspravi moraju uzeti u obzir temeljna prava i zaštita građana, potrošača, radnika i osoba s invaliditetom kako bi se osigurala uključivost društva.

3.14.

EGSO uočava da je u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta socijalna dimenzija u potpunosti zanemarena. Utjecaj digitalizacije na zapošljavanje i izazovi koje to donosi i dalje su u velikoj mjeri zanemareni, premda stalno razvijanje usluga i poslovnih modela za sobom povlači duboke promjene u radnom okruženju, uz znatne posljedice na prirodu posla i strukturu poduzeća, kao i uz opasnost od raspada sustava kolektivnih ugovora. U tom kontekstu, postupci predviđeni Ugovorom u vezi sa socijalnim dijalogom, kao i horizontalna socijalna klauzula moraju naći mjesto u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. U svom mišljenju CCMI/136 o učinku digitalizacije na uslužni sektor i zapošljavanje u okviru industrijskih promjena, EGSO je iznio niz preporuka čiji je cilj izbjeći da razvoj digitalnog sektora naruši učinkovitost postojećih sustava stručnog obrazovanja, zaštite radnih uvjeta, socijalnog osiguranja i oporezivanja. EGSO smatra da bi socijalna dimenzija, s obzirom na sve posljedice na zapošljavanje, trebala biti četvrti stup strategije za jedinstveno europsko digitalno tržište.

3.15.

EU se također može dokazati na području velike količine podataka, na kojem tek treba osmisliti tehničke norme na temelju kojih će se organizirati prikupljanje i obrada podataka. Kako bi se to postiglo, potrebno je objediniti različitu nacionalnu regulativu u jedan dosljedan europski okvir koji bi se zahvaljujući pametnoj politici obrade podataka odlikovao ravnotežom između gospodarskih interesa i zaštite privatnosti na različitim područjima poput medicinskog sektora, javnog zdravstva, osobnih usluga, poljoprivredno-prehrambenog sektora itd.

3.16.

Naviknuta na rasprave o tehničkim normama između država članica, Europska unija može iskoristiti svoje iskustvo na tom području u cilju stvaranja, uz oslanjanje na kvalitetan pravni okvir, europske politike podataka i zadržavanja kontrole nad normama o zaštiti osobnih podataka (SWIFT) kako ih ne bi nametnuli drugi akteri.

3.17.

Nadalje, EGSO naglašava da digitalni sektor također obilježava velika neravnoteža u zastupljenosti spolova te da su stručnjaci IKT-a u velikoj većini muškarci. S obzirom na brojna nepopunjena mjesta u sektoru IKT-a, Europska unija i države članice trebale bi potaknuti više žena da odaberu karijeru u digitalnom sektoru.

3.18.

U svom izvješću Golden growth: Restoring the lustre of the European economic model („Zlatni rast: Vratiti sjaj europskom gospodarskom modelu”), Svjetska banka podijelila je Europsku uniju u šest skupina kako bi na temelju digitalnih pokazatelja naglasila znatne razlike među državama članicama u pogledu razvoja digitalne tehnologije, digitalnih vještina i aplikacija, kao i elektroničke trgovine. EGSO poziva Komisiju da u cijelosti uzme u obzir te razlike prilikom određivanja prioritetnih mjera u svom planu rada.

3.19.

Naposljetku, EGSO uzima na znanje izjavu Komisije prema kojoj je, uz financiranje EU-a u iznosu od otprilike 21,4 milijarde, Europski fond za strateška ulaganja predviđen kao potpora širokom spektru digitalnih projekata, a Europska investicijska banka i Europski investicijski fond nude znatne mogućnosti dodatnog financiranja. EGSO izražava zadovoljstvo činjenicom da će Komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom, predlagateljima projekata i državama članicama raditi na tome da se raspoloživa sredstva u cijelosti iskoriste, no ipak se pita zašto su sredstva EU-a namijenjena državama članicama u velikoj mjeri ostala neiskorištena. EGSO traži da se to pitanje preispita kako bi se u budućnosti osiguralo djelotvorno i učinkovito iskorištavanje sredstava.

4.   Posebne napomene

4.1.    Bolji pristup potrošača i poduzeća digitalnoj robi i uslugama u cijeloj Europi

4.1.1.   Zakonodavni prijedlozi jednostavnih i učinkovitih pravila u vezi s prekograničnim ugovorima za potrošače i poduzeća

Ta je inicijativa ambiciozna i, ako je izvediva, dobrodošla je. Unatoč tomu, prekogranična trgovina, bila ona elektronička ili ne, i dalje će predstavljati izazov za mala i srednja poduzeća te pojedince zbog jezičnih i kulturnih pitanja. Pravedan i jednostavan standardizirani tekst ugovora na svim jezicima EU-a uklonit će jednu veliku prepreku, ali druge će i dalje ostati, kao primjerice zabrinutost u vezi sa sigurnošću e-trgovine, bila ona prekogranična ili ne. U tom je kontekstu dobrodošla inicijativa o kibernetičkoj sigurnosti.

EGSO očekuje da će se pri provedbi strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu svim prijedlozima jamčiti visoka razina zaštite potrošača te da oni ni u jednoj državi članici neće dovesti do smanjenja postojeće razine zaštite.

Socijalni partneri i dalje pokazuju znakove zabrinutosti oko toga da bi prekogranična e-trgovina mogla poremetiti poslovanje postojećih nacionalnih poduzeća. Ta zabrinutost ukazuje na potrebu uključivanja socijalne dimenzije u strategiju.

4.1.2.   Revizija Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača

Očito je da je učinkovita suradnja osnovni preduvjet neometane prekogranične zaštite potrošača. Postupci za pravovremenu naknadu i pravna zaštita vjerojatno će imati ključnu ulogu u prihvaćanju prekogranične e-trgovine.

Potrebno je uložiti sve napore kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje za mala i srednja poduzeća.

EGSO smatra da bi Komisija trebala učiniti sljedeće:

osigurati da potrošači mogu prekogranično pristupiti zakonito dostupnim sadržajima pod poštenim i primjerenim uvjetima,

ispitati u kojoj su mjeri potrošači na internetu diskriminirani zbog zemlje u kojoj žive i kakve to ima posljedice na gospodarstvo i potrošače te predložiti potrebne korake za rješavanje moguće diskriminacije,

ispitati primjenu i ostvarivanje prava potrošača, odrediti kako se prava potrošača primjenjuju na digitalne proizvode i osigurati da potrošači i poduzeća razumiju svoja prava te da imaju povjerenja u to da će ona biti ostvarena.

4.1.3.   Mjere u području dostave paketa

Brza dostava paketa ključni je element za zadovoljstvo potrošača na domaćim tržištima e-trgovine i dobro funkcionira. Logično je da bi i prekogranična e-trgovina trebala uživati sličnu potporu, iako Odbor primjećuje da veliki međunarodni dostavljači paketa već posluju u Europi.

4.1.4.   Opsežno preispitivanje u cilju izrade zakonodavnih prijedloga za rješavanje problema neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije  (3)

To se odnosi i na e-trgovinu i na audiovizualne usluge. U e-trgovini, pretraživanja za robu i usluge rijetko daju rezultate izvan zemljopisnog područja tražitelja. S druge strane, bilo bi nemoguće nositi se s rezultatima iz cijelog EU-a.

Tražitelj zapravo može podesiti tražilicu na željeno zemljopisno područje. Jedan je od problema to da kupci iz drugog zemljopisnog područja mogu biti podložni diskriminaciji u određivanju cijena, što se nedavno dogodilo u slučaju „Disneyland Pariz”. EGSO bi dao podršku mjerama kojima bi se osiguravalo da se prekogranična trgovina odvija pod jednakim uvjetima kako bi potrošači bili zaštićeni. Drugi je problem to što je u nekim slučajevima prekogranični pristup internetskim stranicama jednostavno uskraćen.

Uskraćivanje audiovizualnih usluga ima dva aspekta: ograničavanje vanjskog pristupa za državljane koji su na putu, a imaju pravo pristupiti uslugama na svom domaćem tržištu, i ograničavanje vanjskog pristupa državljanima drugih država koji polažu pravo na pristup na temelju svog državljanstva u EU-u. U prvom slučaju, EGSO preporučuje uvođenje digitalnog identiteta radi olakšavanja pristupa. U drugom slučaju, EGSO je svjestan toga da su najčešći uzrok uskraćivanja pristupa na temelju lokacije ograničavanje prava ili komercijalni interesi. Pojednostavljen okvir za regulaciju prava bio bi od pomoći, ali treba paziti na to da se ne ometaju poslovni modeli vezani uz oglašavanje i pristup tržištu.

4.1.5.   Ispitivanje tržišnog natjecanja u e-trgovini u vezi s internetskom prodajom robe i internetskim pružanjem usluga

EGSO pozdravlja nadzor nad tržištem koji provode tijela za tržišno natjecanje te strogi sustav sankcija protiv zloupotrebe dominantnog položaja. No istodobno, EGSO primjećuje da su velika trgovačka društva pokretači tehnologije i digitalnog gospodarstva na korist gospodarstva i društva u cjelini. Stoga odlučno preporučuje da se planirana ispitivanja temelje isključivo na utvrđenim načelima trgovačkog prava i zakona o tržišnom natjecanju.

4.1.6.   Zakonodavni prijedlozi za reformu propisa u području autorskih prava

EGSO podržava te prijedloge pod uvjetom da se njima omogućuje da razni komercijalni poslovni modeli ostanu održivi i da se poštuju prava intelektualnog vlasništva.

4.1.7.   Revizija Direktive o satelitskom emitiranju i kabelskom reemitiranju

Ova se direktiva odnosi na usklađivanje određenih pravila o autorskim pravima i pravila o autorskim pravima primjenjivim na satelitsko emitiranje i kabelsko reemitiranje. Odbor se slaže da je nužno revidirati tu direktivu u kontekstu zakonodavnih prijedloga navedenih u točki 4.1.6, a i u cilju uzimanja u obzir temeljnih promjena do kojih dolazi u tim industrijama.

4.1.8.   Zakonodavni prijedlozi u cilju smanjivanja administrativnog opterećenja poduzeća koje proizlazi iz različitih sustava PDV-a

Oporezivanje digitalne tehnologije važan je čimbenik za uspjeh strategije jedinstvenog digitalnog tržišta jer je očito da europsko i nacionalno porezno pravo nije prilagođeno stvarnosti digitalnog gospodarstva te dovodi do utaje poreza i nepoštenog tržišnog natjecanja. EGSO se slaže s Komisijinim pristupom PDV-u (odnosno s pristupom prema kojem je važna lokacija potrošača, a ne sjedište pružatelja usluga), kao i s načelom izravnog oporezivanja, kojim se osigurava da se zarada oporezuje na mjestu gdje nastaje vrijednost. EGSO također podržava napore Komisije da smanji birokratske postupke koji se poduzećima nameću zbog razlika u sustavima PDV-a. U vezi s podtočkom iv., moglo bi biti jednostavnije proširiti izuzeće na transakcije unutar EU-a.

4.2.    Stvaranje odgovarajućih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga

4.2.1.   Zakonodavni prijedlozi za reformu postojećih pravila o telekomunikacijama

Najočitija razlika na polju telekomunikacija između Europe, Azije i Sjedinjenih Američkih Država jest fragmentacija europskog tržišta. U cilju stvaranja organizacija koje imaju ulagačke i istraživačke kapacitete u razmjerima koji su potrebni za konkurentnost na globalnoj razini, u okviru revizije potrebno je, s obzirom na eksponencijalni rast digitalnog prometa, razmotriti i kapacitet pružatelja usluga internetske komunikacije prve i druge razine (eng. tier 1, tier 2). Prilikom revizije također bi se trebalo nastojati naći uravnoteženo rješenje za pitanje neutralnosti mreže. S obzirom na to da se audiovizualni mediji prenose, a i dalje će se prenositi, putem interneta, telekomunikacijskim operaterima mora se omogućiti sloboda da ispune očekivanja korisnika u pogledu kvalitete i brzine dostave.

U vezi s prijedlozima Komisije, Odbor pozdravlja kontinuirani naglasak na zaštiti potrošača te napore da se smanji fragmentacija i poveća usklađenost.

4.2.2.   Revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama

Jasno je da postoje velike razlike u situaciji u kojoj se nalaze ovlaštene radiotelevizijske kuće i neregulirani pružatelji usluga. Sve je teže uspostaviti jasne definicije zbog reemitiranja sadržaja radio-televizijskih kuća podložnih regulaciji putem širokopojasnog interneta, kao i zbog velikog broja internetskih stranica koje nude video na zahtjev (VOD), poplave blogera u vijestima te digitalne dimenzije koju sad ima većina tiskanih novina.

Odbor ipak sumnja da je poželjno pokušati regulirati sve usluge na isti način. Linearna radiodifuzija mora se pridržavati standarda zbog obveze osiguravanja javne usluge i zato što je izbor koji gledatelji imaju ograničen. Pristup širokopojasnim internetskim stranicama kontrolira korisnik, a ima i opciju roditeljskog nadzora. S obzirom na brzinu promjena u toj industriji, revizija će biti pravodobna, a izmjene potrebne, no mora se postići ravnoteža.

4.2.3.   Sveobuhvatna analiza uloge platformi na tržištu, uključujući nezakonite sadržaje na internetu

Jasno je da se Digitalna agenda EU-a u velikoj mjeri oslanja na platforme te da je platforme pokreću, kao što je slučaj i u drugim dijelovima svijeta. Uspjeh koji su doživjele velike platforme stavio ih je u dominantan položaj, no taj se položaj ne smije zloupotrijebiti. Međutim, EGSO upozorava Komisiju da ne bi trebala kočiti rad tih trgovačkih društava samo zato što su ona velika i uspješna. Time bi se došlo u opasnost od postavljanja prepreka razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta u Europi.

Uzevši to u obzir, pet mjera koje Komisija predlaže primjerene su i smislene. One imaju potencijal za poboljšanje korisnosti platformi u jedinstvenom digitalnom tržištu. Najvažnije je da Komisija usvoji uravnoteženi pristup i da ne zanemari legitimne komercijalne interese platformi.

4.2.4.   Revizija Direktive o e-privatnosti

EGSO podržava taj pristup zaštiti osobnih podataka. EGSO sumnja da je postojeći status „prava na zaborav” dugoročno održiv jer je sadašnje tumačenje tog prava u EU-u preširoko i jer je s tehničkog stajališta to pravo teško održati u globalnom internetu. Odbor poziva Komisiju da suzi definiciju tog „prava” na zaštitu ugroženih osoba kako bi osigurala njegovo prihvaćanje na globalnoj razini.

4.2.5.   Uspostava ugovornog javno-privatnog partnerstva u području kibernetičke sigurnosti

U digitalnom gospodarstvu različite faze lanca vrijednosti ne poznaju granice i nadilaze nacionalnu dimenziju, što doprinosi širenju kibernetičkog kriminala. EGSO pozdravlja činjenicu da se u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta predviđa partnerstvo s industrijom u pogledu kibernetičke sigurnosti, na način da će se napokon konkretizirati pitanja kulture upravljanja rizikom i djelotvornog protoka podataka, o kojima se već dugo govori.

Postoji jedno obilježje kibernetičkog kriminala koje Komisija nije navela: informacijska i komunikacijska tehnologija otvara mogućnosti za kibernetički nadzor, za koji postoji rizik da se može iskoristiti u cilju kontrole podataka i osobne komunikacije na štetu osobne slobode, ili koji bi se mogao iskoristiti za špijuniranje država i vlada. U tom pogledu, EGSO smatra da je nužno organizirati objedinjavanje informacija i poboljšati kapacitete za razotkrivanje i intervenciju na razini EU-a.

Komisija ne navodi opseg predloženog partnerstva, očekivane rezultate ili strukturu partnerstva (jedan ili više partnera). Odbor također skreće pozornost na količinu sredstava koja tržište trenutno ulaže u kibernetičku sigurnost. Iz ta dva razloga Odbor ne može iznijeti svoje napomene o tom prijedlogu dok ne bude poznato više detalja.

4.3.

Iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnog gospodarstva

4.3.1.   Inicijative u pogledu vlasništva i slobodnog protoka podataka (npr. između pružatelja usluga u oblaku) i europskog oblaka

Na području velike količine podataka (eng. big data), EGSO je svjestan sukoba između sigurnosti osobnih podataka i potrebe da se skupovi osobnih podataka objedine u goleme analize u ekonomsku, socijalnu i zdravstvenu svrhu. EGSO poziva Komisiju da iskoristi planiranu reviziju kako bi razriješila taj sukob.

4.3.2.   Donošenje plana prioritetnih normi u području IKT-a i proširenje Europskog okvira interoperabilnosti za javne usluge

EGSO podržava tu inicijativu. Premda se dio normizacije hardvera i softvera za sustave provodi u međunarodnim odborima, očito je da postoji vrlo velika prilika za normizaciju i interoperabilnost na razini sektora, programa i aplikacija, uz golem potencijal za povećanje vrijednosti i značaja jedinstvenog digitalnog tržišta.

4.3.3.   Novi akcijski plan za e-upravu, uključujući inicijativu za načelo „samo jednom” i inicijativu za povezivanje poslovnih registara

Odgovornost za e-upravu leži na državama članicama. Neke su države na čelu, a neke na začelju. Napredak prema e-upravi koja u potpunosti funkcionira nužan je preduvjet jedinstvenog digitalnog tržišta.

4.3.4.   Digitalne vještine i znanje

Komisija ne predviđa zakonodavni program za digitalne vještine i znanja, već prepušta to pitanje državama članicama. EGSO je razočaran zbog toga što na tom području nema novih inicijativa. Odbor bi očekivao da Komisija u najmanju ruku izda Komunikaciju koja bi uključivala standarde i najbolje prakse. Povrh toga, potrebno je staviti težište na osnovne matematičke vještine i pismenost s obzirom na to da su to dvije ključne sastavnice skupa digitalnih vještina.

Komunikacijom koju bi želio EGSO pružio bi se okvir prilagođen različitim fazama života, kao i sveobuhvatni prijedlozi za cjeloživotno učenje. Taj bi se okvir trebao sastojati od četiri dijela: obrazovanje, radni vijek, mirovina i invaliditet:

A

OBRAZOVANJE

A.1

Osnovno obrazovanje – osnovne vještine.

A.2

Srednjoškolsko obrazovanje – dva predviđena usmjerenja:

cjelokupni skup vještina kako bi učenici bili osposobljeni da samopouzdano žive i rade u informacijskom društvu,

poseban skup digitalnih vještina za učenike koji bi mogli postati stručnjaci na polju IKT-a i nadoknaditi manjak vještina u tom sektoru. U tom je kontekstu potrebno uložiti veće napore kako bi se u informacijskoj tehnologiji postigla bolja ravnoteža među spolovima.

A.1 i A.2 I u osnovnom i u srednjoškolskom obrazovanju važno je razvijati odgovorno korištenje digitalnim vještinama.

A.3

Visoko obrazovanje – dva predviđena usmjerenja:

vještine povezane sa zanimanjima koje su sastavni dio nastave i ispita u programima za, primjerice, inženjerstvo, matematiku i biotehnologiju,

napredno tehnološko obrazovanje koje studentima omogućava rad u tehnološkim industrijama.

B

RADNI VIJEK

B.1

Osposobljavanje povezano s radom koje nude poslodavci, s trajnim težištem na prekvalifikaciji i kontinuiranom stručnom razvoju kako bi se vještine neprestano ažurirale.

B.2

Osposobljavanje za vještine za nezaposlene osobe koje organiziraju javne vlasti putem odgovarajućih agencija.

C

MIROVINA

C.1

Vještine karakteristične za informacijsko društvo trebaju biti univerzalno dostupne osobama koje tijekom života i karijere nisu imale prilike pristupiti informacijskom društvu.

C.2

Posebni programi za pomoć onemoćalim osobama kako bi one mogle ostati uključene u informacijsko društvo.

D

INVALIDITET

Potpora u svim fazama kako bi se osobe s invaliditetom uključile u informacijsko društvo i ostale u njemu, čak i kako se stupanj invaliditeta povećava.

Podaci navedeni u Komunikaciji Komisije jasno ukazuju na to da postoji jaz u vještinama u svim dobnim skupinama i u svim regijama. Odbor vjeruje da se samo strukturiranim i kontroliranim programom u svim državama članicama može osigurati da samo malen broj građana (a možda i nitko) ostane isključen iz informacijskog društva i jedinstvenog digitalnog tržišta. EGSO je u više navrata pozvao na odlučne mjere u pogledu vještina. U kontekstu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, vrijeme je da Komisija prijeđe na djela.

Bruxelles, 9. prosinca 2015.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS


(1)  Mišljenje EGSO-a „Učinci digitalizacije na uslužne djelatnosti i zapošljavanje u okviru industrijskih promjena” (SL C 13, 15.1.2016., str. 161.).

(2)  Vidjeti bilješku 1.

(3)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).


Top