14.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 230/47

Izvjestiteljica:

Anna Maria DARMANIN

1.1.

EGSO pozdravlja Komunikaciju Komisije ‘Europski film u digitalnom dobu – Povezivanje kulturne raznolikosti i konkurentnosti’ (COM(2014) 272 završna verzija), kojom se opravdano iznose određena pitanja za raspravu i promišljanje o tom vrlo važnom europskom sektoru.

1.2.

Odbor naglašava da mora postojati odgovarajuća ravnoteža između vrijednosti audiovizualnog sektora u poslovnom i komercijalnom smislu i njegovog značaja za Europu iz perspektive kulturne baštine. Ta su dva aspekta suštinski povezana i nije im moguće pristupiti odvojeno.

1.3.

Krajnje je vrijeme da se povede otvorena rasprava o barem jednom novom i inovativnom poslovnom modelu za taj sektor kako bi se iskoristile prilike koje digitalni svijet pruža. EGSO stoga potiče taj sektor, Komisiju i nacionalne vlade da budu otvoreni i voljni razmotriti i poticati takve poslovne modele.

1.4.

Financiranje je jedno od područja koje treba razmotriti; konkurentnost je nešto čemu treba težiti, ali ne na štetu kulturne dimenzije filma u Europi. Za financiranje su na prvom mjestu odgovorne države članice. Ipak, treba razmotriti i mogućnost otvorene rasprave o metodama pomoću kojih se može osigurati maksimalna iskoristivost financiranja i alternativnih načina financiranja. To uključuje javno financiranje kako bi se privuklo privatno financiranje, racionalnije korištenje javnih sredstava i komplementarnost financiranja od strane EU-a i onog koje pružaju države članice te nove izvore privatnog financiranja poput pružatelja internetskih usluga i telekomunikacijskih poduzeća.

1.5.

Jedan od ključnih prioriteta u planu za taj sektor trebalo bi biti jačanje kreativnog okruženja. Komisijina komunikacija trebala bi razmotriti takav pristup i uključiti obrazovno okruženje, radne uvjete ljudi zaposlenih u sektoru, razvoj stvaralačkog talenta i kreativnog izražavanja, načine dodavanja vrijednosti te europsku filmsku pismenost i jezik.

1.6.

EGSO podržava ideju prema kojoj bi publika trebala biti u središtu rasprava o audiovizualnom sektoru, budući da je ona ne samo korisnik već često i akter koji oblikuje trendove i time usmjerava razvoj.

1.7.

EGSO vjeruje da bi za bolje razumijevanje industrije trebalo više pažnje posvetiti prikupljanju podataka na europskoj razini.

1.8.

EGSO želi istaknuti da bi Komisijina komunikacija kao jedan od izazova trebala naglasiti i situaciju koja trenutno vlada u tom sektoru u pogledu radnih uvjeta zaposlenika, samozaposlenih i MSP-ova. Neki od njih se na različite načine suočavaju s nesigurnim radnim uvjetima koji su djelomično produkt specifične prirode same industrije, ali i nedovoljne konkurentnosti uslijed koje se novac pokušava uštedjeti od plaća.

1.9.

EGSO smatra da je filmska pismenost važna za poticanje većeg broja Europljana da cijene i traže europske filmove. Stoga preporuča da se filmska pismenost počne promicati na europskoj i nacionalnoj razini.

1.10.

Dostupnost je još jedno područje na kojem je, po mišljenju EGSO-a, potrebno uložiti veće napore; stoga bi istraživanje i inovacije trebali biti usmjereni na premošćivanje prepreka kao što su jezik i invaliditet.

1.11.

Europski filmski forum koji je predložila Europska komisija trebao bi obuhvatiti sve dionike audiovizualnog sektora. On predstavlja važan instrument za okupljanje svih sudionika audiovizualnog sektora kako bi se rješavali ključni problemi s kojima se taj sektor suočava. EGSO podržava taj dugoočekivani savjetodavni forum te naglašava da je od ključne važnosti da svi dionici sektora sudjeluju u jednakoj mjeri; to također uključuje manje skupine dionika, uključujući predstavnike radnika i potrošača.

1.12.

Taj bi se forum trebao usredotočiti na ključne izazove i prilike koje donosi digitalna era te pretvarati politike i strategije u konkretne mjere unutar sektora.

1.13.

Nadalje, EGSO naglašava da, usprkos tome što se brzo mijenja i što se može smatrati problematičnim za filmski sektor, digitalni svijet (uključujući očekivanu upotrebu satelitskih komunikacija, u skladu s planovima EU-a za 2020. godinu), filmskoj industriji ipak nudi mnoge mogućnosti.

2.1.

Europska filmska industrija, kao jedan od elemenata naše kulturne raznolikosti, vrlo je specifična i kreativna. Iako doprinosi bogatom europskom kulturnom nasljeđu, ugrožava je veliki broj izazova.

2.2.

Komisija je u prošlosti izdala određeni broj direktiva koje se odnose na specifična područja filmske industrije poput intelektualnog vlasništva. Ova komunikacija prva je koja se u zadnje vrijeme bavi cijelom industrijom.

2.3.

Komisijin dokument naglašava specifičnost problema s kojima se europski filmski sektor suočava, a to su:

2.4.

Stoga se u dokumentu Komisije rasprava nastoji započeti identificiranjem i razmatranjem tih izazova, a oni obuhvaćaju sljedeća područja:

3.1.

EGSO pozdravlja Komisijinu inicijativu da odredi temelje za raspravu svih dionika i drugih aktera iz europskog audiovizualnog sektora. Takav je dijalog već duže vrijeme nužno potreban, ne samo da bi se iskoristile prednosti novih tehnologija i digitalnog svijeta koji se stalno mijenja, već i da se još više ojača ta raznolika i složena industrija.

3.2.

EGSO se slaže s Europskom komisijom u pogledu specifičnih izazova naglašenih u dokumentu, ali bi želio dodati još jedan izazov koji u dokumentu nije spomenut, a to su radni uvjeti s kojima se suočavaju zaposlenici, samozaposleni i poduzetnici u ovom sektoru.

3.3.

Što se tiče prioriteta koje treba riješiti, EGSO se slaže s područjima navedenima u dokumentu, ali bi želio dodati i sljedeća područja o kojima se nužno treba povesti rasprava i za koja treba naći rješenja:

3.4.

Nadalje, EGSO naglašava da, usprkos tome što se brzo mijenja i što se može smatrati problematičnim za filmski sektor, digitalni svijet filmskoj industriji ipak nudi mnoge mogućnosti. Jedna od njih je i mogućnost satelitske komunikacije u skladu s planovima EU-a za satelitsku infrastrukturu za 2020. godinu te korištenje satelita za distribuciju filmova u kina na fleksibilniji, više ekološki i isplativiji način.

4.1.

EGSO podržava koncept prema kojem javno financiranje u sektoru ne treba neophodno povećati, već prije optimizirati kako bi industriji donio dodanu vrijednost. Javno financiranje odgovornost je država članica, a financiranje koje osigurava EU trebalo bi povećati učinkovitost lokalnog financiranja. Međutim, to bi javno financiranje trebalo koristiti da se u većoj mjeri privuče privatno financiranje.

4.2.

Model financiranja audiovizualne industrije treba se temeljiti na podršci različitim vrstama proizvoda te na mješavini izravnih subvencija i financijske poluge kako bi se privatnim investitorima olakšao ulazak na tržište. Uloga javnih sredstava kao financijske poluge ključna je za racionalniju upotrebu javnih resursa i usmjeravanje na kulturne proizvode.

4.3.

EGSO naglašava da je ravnoteža između postizanja konkurentnosti i kreativnog izričaja vrlo osjetljiva i da javno financiranje ne bi trebalo biti namijenjeno ili jednom ili drugom, već izbalansirano na odgovarajući način.

4.4.

EGSO bi želio dodati sljedeće pitanjima koje je Komisija postavila u vezi s javnim financiranjem kao temeljem rasprave:

4.5.

Komunikacija Komisije spominje privatna ulaganja kao način financiranja te industrije. EGSO preporuča da novi sudionici u digitalnom sektoru, npr. telekomunikacijska poduzeća i pružatelji sadržaja, sudjeluju u financiranju te industrije.

4.6.

Pojedinačne inicijative nisu dovoljne; vlade i Europska unija za audiovizualnu industriju moraju razviti financijsku infrastrukturu namijenjenu primjeni i poticanju određenog broja financijskih i nefinancijskih usluga, uključujući i usluge izgradnje kapaciteta, namijenjenih cijelom proizvodnom lancu industrije: razvoju, produkciji i distribuciji.

4.7.

Iako sudjeluje u raspravi o pravima intelektualnog vlasništva, jedinstvenom digitalnom tržištu i audiovizualnim medijskim uslugama, EGSO ipak podržava osmišljavanje originalnih poslovnih modela koji imaju smisla u kontekstu tehnoloških promjena digitalnog doba. EGSO također naglašava da treba povećati učinkovitost svih politika koje postoje za ovaj sektor.

4.8.

Treba istražiti nove poslovne modele i podržati upornost u donošenju hrabrih odluka. Međutim, EGSO naglašava da je, kako bi se to postiglo, neophodno da svi dionici budu otvoreno i sveobuhvatno uključeni u rasprave o promjeni poslovnih modela. Osim toga, takvu bi raspravu trebala poticati sama industrija.

4.9.

EGSO čvrsto smatra da je taj aspekt ključan za uspjeh filmske industrije te stoga sve dionike poziva da budu otvoreni takvim novim poslovnim modelima, i to ne samo da bi iskoristili sve prednosti koje im nudi digitalno doba, već i da bi se prilagodili obrascima ponašanja potrošača koji se velikom brzinom mijenjaju.

4.10.

Mora doći do promjene u načinu razmišljanja producenata i televizijskih kuća: u budućnosti će televizijski i kino proizvodi koegzistirati s multimedijalnim proizvodima: producenti i radiotelevizijske kuće moraju razviti drugačije poslovne modele za drugačije proizvode; moraju razmisliti o drugačijim proračunima i strategijama za puštanje u distribuciju koji će odgovarati prirodi i tržišnom potencijalu određenog proizvoda. Istovremeno, vlade moraju ponovo razmisliti o modelu javnog financiranja s aspekta uravnoteženije kombinacije podrške.

4.11.

EGSO smatra da treba biti oprezan i da postojeće poslovne prakse ne treba samo prilagođavati već i sagledati iz potpuno inovativnog ugla. Na primjer, puko uvođenje fleksibilnijih intervala za puštanje filmova u distribuciju možda neće donijeti poslovna rješenja koje zahtijeva digitalno doba.

4.12.

EGSO zastupa stav da je suradnja između filmskih škola neophodna za daljnje poboljšanje sektora. Nadalje, naglašava da filmske škole, kao dio tog sektora, također moraju biti uključene u rasprave koje dionici vode na razini Europe.

4.13.

U ovom kontekstu treba dodatno razmotriti specifične izazove s kojima se suočavaju filmske škole budući da se tehnologija mijenja tolikom brzinom da mnoge od njih za podučavanje upotrebljavaju zastarjelu opremu. Stoga one često proizvode profesionalni kadar nespreman za tehnološko okruženje s kojim se susreće u industriji.

4.14.

EGSO podržava ideju prema kojoj bi u tom sektoru publika trebala biti jedan od glavnih pokretača. Stoga i dalje naglašava da na europskoj razini treba na raspolaganju imati odgovarajuće podatke, a u rasprave dionika uključiti organizacije potrošača poput Europskog filmskog foruma.

4.15.

EGSO vjeruje da bi za bolje razumijevanje industrije trebalo više pažnje posvetiti prikupljanju podataka na europskoj razini. Tako prikupljeni podaci uključivali bi ne samo elemente koji se odnose na publiku u tom sektoru, već i na upotrebu financiranja na različitim razinama, konkurentnost sektora te radno okruženje i radne uvjete.

4.16.

EGSO također uviđa da je na nacionalnoj i europskoj razini potrebno razviti izvor podataka koji će uključivati i podatke koje financijski posrednici koriste za procjenu i upravljanje rizikom ulaganja.

4.17.

EGSO čvrsto vjeruje da bi se trebalo koncentrirati na radne uvjete i radno okruženje u sektoru i o njima raspravljati. U ovom je trenutku sektor toliko raznolik da se zbog nedostatka podataka o uvjetima rada tom području često ne poklanja dovoljno pažnje.

4.18.

Nažalost, u sektoru ima sve više nesigurnih radnih mjesta, djelomično zbog specifične prirode same industrije (npr. kratki vremenski rok produkcije), ali i zbog nedovoljne konkurentnosti, što dovodi do toga da se novac pokušava uštedjeti na plaćama.

4.19.

Stoga EGSO poziva Komisiju da taj izazov uključi u Komunikaciju i s njime se pozabavi u raspravama. Dionici koji predstavljaju radnike filmskog sektora moraju se uključiti u rasprave dionika i u Europski filmski forum.

4.20.

EGSO podržava inicijativu Komisije o uspostavi Europskog filmskog foruma. Krajnje je vrijeme da se pripadnici sektora sastanu kako bi raspravili pitanja koja se smatraju važnima za konkurentnost industrije u današnjem digitalnom dobu.

4.21.

EGSO ističe da je nužno da svi dionici u jednakoj mjeri sudjeluju u sektoru. To uključuje i manje skupine dionika koji nisu toliko ‘moćne’, kao i predstavnike radnika i potrošača.

4.22.

Iako digitalno doba manje utječe na televizijski sektor nego na filmsku industriju, i taj sektor treba uključiti u širu raspravu i o njemu razgovarati budući da on predstavlja važnu komponentu audiovizualnog sektora.

4.23.

EGSO smatra da je filmska pismenost važna za privlačenje većeg broja Europljana koji će europske filmove cijeniti i tražiti ih. Stoga preporuča da se filmska pismenost počne promicati na europskoj i nacionalnoj razini. To ne samo da će koristiti filmskoj industriji, već će naglasiti i jedan važan element izražavanja europske kulturne raznolikosti. Iako konkretan model podučavanja o filmu u školama možda nije uspješan, EGSO smatra da treba osmisliti druge modele i kampanje koji će istaknuti uspjeh, ljepotu i umjetnost europskog filmskog sektora.

4.24.

Jezik se može smatrati jednom od prepreka za publike diljem Europe i inozemstva. On predstavlja fizičku prepreku, ali i dio kulturne raznolikosti. Štoviše, film je moćan instrument za učenje stranih jezika. Ipak, EGSO smatra da bi dio fondova programa Obzor 2020. trebalo usmjeriti i na inovativni pristup sinkronizaciji, na isplativ način i uz pomoć vodećih tehnologija i onih u nastajanju.

4.25.

Nadalje, EGSO odlučno potiče audiovizualni sektor da upotrijebi raspoloživa sredstva kako bi u proizvodima tog sektora mogla uživati i publika s poteškoćama ili oštećenjima vida i/ili sluha. Napori na polju istraživanja također bi trebali biti usmjereni na postizanje veće troškovne učinkovitosti tih sredstava.